U utorak je na snagu stupio program njemačke vlade za subvenciju kupovine različitih oblika električnih automobila s tim da najviši iznos subvencije po automobilu iznosi 6.000 eura.- Portal na kojem građani retroaktivno od 1. januara mogu zatražiti subvenciju za kupovinu električnog automobila je danas ujutro aktiviran, rekao je ministar prometa Karsten Šnider (Carsten Schneider).On je objasnio da visina subvencije ovisi o primanju podnositelja zahtjeva, cijeni automobila i veličini porodice s tim da najviša subvencija po automobilu može iznositi 6.000 eura.Na subvenciju imaju pravo osobe s najvišim godišnjim bruto prihodom od 80.000 eura za samce pa do porodice s djecom s prihodima do 90.000 eura.Vlada je ukupno za subvencije električnih vozila izdvojila tri milijarde eura što bi, kako se procjenjuje, trebalo biti dostupno za subvenciju oko 800.000 automobila. Program podrške traje do 2029. godina.

Visina subvencije ovisi o primanju podnositelja zahtjeva

Navala Nijemaca na državne subvencije: Mogu dobiti do 6.000 eura po električnom automobilu

Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno osjećaju rast troškova života, poređenja cijena iz njemačkih marketa posljednjih mjeseci izazivaju sve više reakcija na društvenim mrežama i među ekonomskim analitičarima. Iako Njemačka ima višestruko više plaće i standard, brojne osnovne životne namirnice tamo su danas jeftinije ili približno iste cijene kao u BiH. Najveće razlike vide se kod proizvoda koje građani svakodnevno kupuju. Litar mlijeka u BiH trenutno košta između 2,40 i 2,60 KM, dok se u njemačkim supermarketima može pronaći za oko 2,10 do 2,30 KM preračunato u domaću valutu. Slična situacija je i s piletinom, uljem, brašnom i jajima, čije su cijene u pojedinim slučajevima niže ili gotovo identične onima u Njemačkoj. <h2>Od proizvodnje do police</h2>Jedan od razloga za ovu pojavu leži u tome što Njemačka ima efikasniji sistem od proizvodnje do police, dok je kod nas lanac skuplji i manje konkurentan, kazala je ekonomiskinja Svetlana Cenić.

- Naše tržište je malo, manje prave konkurencije, često više marže po proizvodu. U Nemačkoj (uz podršku Evropske unije) imaju ogromne subvencije, industrijska proizvodnja ima niži trošak po jedinici, a PDV na hranu u Nemačkoj je sedam posto, dok je kod nas jedinstven 17 posto – kazala je Cenić.Dodala je kako kod nas potrošač praktično plaća neefikasnost sistema i manjak konkurencije. Ovog stava je i ekonomist Igor Gavran koji je kazao da smo dugo vremena govorili kako su nam plaće niske, ali su nam barem i cijene niske, ali da je sada došlo do toga da su nam cijene ne samo kao njemačke, nego čak u dobrom broju slučajeva i više od njemačkih, a plaće nisu ni blizu njihovih.<h2>Nemamo konkurencije</h2>- Dio razloga je objektivan, jer uvozimo previše toga, a kada je roba uvozna, teško je kontrolisati cijene. Većina razloga nije opravdana. Jednim dijelom je to nedovoljna domaća proizvodnja, potom dominacija trgovačkih lanaca koji često preferiraju strane proizvode. Jedan od razloga je što u BiH nemamo ozbilje konkurencije u trgovinama gdje bismo imali nekoga ko nudi razumne cijene. Kao da su svi dogovorili cijene, one su potpuno nerealne i profitne stope su ogromne. Marže su ogromne i ekstra profit ostvaruju trgovački lanci umjesto firmi koje proizvode – kazao je Gavran.

Govoreći o odnosu cijena, posebnu pažnju izazivaju proizvodi koji se ne smatraju osnovnim životnim namirnicama, ali su dio svakodnevne potrošnje. Tako se tegla Nutele od 450 grama u njemačkim marketima na akciji prodaje za oko 3,9 KM, dok se u BiH manje pakovanje često prodaje za oko osam maraka. Slična poređenja pojavljuju se i kod džema, tjestenine, kikiriki putera i higijenskih proizvoda, posebno u drogerijama, gdje su cijene u BiH nerijetko znatno više nego u Njemačkoj.<h2>Cijena putera</h2>Kilogram putera u BiH košta između 18 i 26 KM, zavisno od brenda i marketa. To znači da pakovanje od 250 grama košta između 4,5 i 6,5 KM. Prema aktuelnim cijenama velikih trgovačkih lanaca u Njemačkoj, pakovanje putera od 250 grama košta 1,05 do 1,30 eura, što je približno 2 do 2,5 KM. To znači da kilogram putera u Njemačkoj trenutno košta oko 8 do 10 KM. Drugim riječima, puter je u BiH i do dva puta skuplji nego u Njemačkoj, iako su prosječne plaće u Njemačkoj višestruko veće.

PDV na hranu u Nemačkoj 7 posto, dok je kod nas jedinstven 17 posto

Poređenje cijena osnovnih životnih namirnica 

Cijene u Njemačkoj niže nego u BiH: Puter upola jeftiniji

Njemačka Varta ugasit će 350 radnih mjesta i obustaviti proizvodnju malih, okruglih baterija u Nördlingenu zbog gubitka najvažnijeg kupca, rekao je u utorak glasnogovornik kompanije.Ugovor s najvažnijim klijentom, kojeg Varta nije imenovala, završava krajem oktobra.Prema pisanju njemačkog poslovnog lista Handelsblatta, riječ je o američkom tehnološkom divu Appleu.Gubitak važnog klijenta koštat će kompaniju oko 350 radnih mjesta u fabrici u Nördlingenu i u centrali kompanije u obližnjem Ellwangenu.Vartina fabrika u Nördlingenu proizvodi gotovo isključivo baterije CoinPower za Appleove slušalice AirPods. Američka kompanija nabavljat će ih ubuduće od kineskog dobavljača, kazao je neimenovani izvor.

Ugovor s najvažnijim klijentom završava krajem oktobra

Apple napušta Vartu: Poznati proizvođač baterija otpušta stotine radnika

Nakon današnjeg potpunog prekida saobraćaja zbog urušavanja postojeće infrastrukture, čime je ozbiljno ugrožen jedan od najvažnijih cestovnih i logističkih pravaca Bosne i Hercegovine, Upravni odbor Vanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komore BiH uputio je dopis nadležnim institucijama za hitno i prioritetno poduzimanje svih neophodnih aktivnosti radi stavljanja u funkciju Graničnog prijelaza Bosanska Gradiška.- Podsjećamo na značaj GP Bosanska Gradiška, preko kojega se, osim ogromnih količina svih roba, izvozi više od 90 % svih roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli. Shodno tome, svako otežavanje izvoza ne utiče samo na logističku komponentu, već direktno prijeti kontinuitetu isporuka, ispunjenju ugovornih obaveza, narušavanju reputacije izvoznika na inostranim tržištima i, posljedično, gubicima u prihodima i tržišnom učešću.Posebno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina raspolaže novoizgrađenim mostom i novim graničnim prijelazom u Gradišci, čije stavljanje u funkciju još uvijek nije realizirano zbog administrativnih i proceduralnih prepreka, uprkos višegodišnjim ulaganjima i očiglednoj potrebi za njegovim korištenjem. Trenutna situacija dodatno potvrđuje da više nema prostora za institucionalna odgađanja i prebacivanje nadležnosti.Stoga zahtijevamo od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da bez odlaganja koordiniraju hitne aktivnosti i donesu neophodne odluke kako bi novi Granični prijelaz Gradiška bio stavljen u funkciju u najkraćem mogućem roku kao mjera od strateškog značaja za ekonomsku stabilnost i nesmetano odvijanje vanjskotrgovinskog prometa Bosne i Hercegovine. Uvjereni smo da zaštita privrede, očuvanje radnih mjesta i osiguranje nesmetanog protoka robe moraju biti prioritet svih nadležnih institucija, posebno u okolnostima koje zahtijevaju hitnu i odlučnu reakciju - naveli su iz VTK BiH.

Podsjećamo na značaj GP Gradiška, preko kojega se, osim ogromnih količina svih roba, izvozi više od 90 % svih roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli

VTK BiH traži hitno stavljanje u funkciju GP Bosanska Gradiška

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim licima u BiH u martu ove godine iznosila je 1.680 KM. U odnosu na februar ove godine, prosječna plaća nominalno je viša za 2,2 posto, dok je realni rast iznosio 0,5 posto. Prosječna neto plaća u odnosu na mart prošle godine nominalno je viša za 9,5 posto, a za isti taj period realni indeks je bio veći za 4,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.Najviše prosječne neto plaće u martu ove godine zabilježene su u finansijskim i djelatnostima osiguranja 2.303 KM, dok je prosjek u djelatnosti informacije i komunikacije iznosio 2.278 KM.Među djelatnostima sa nižim prosječnim primanjima izdvajaju se djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, gdje je prosječna neto plaća iznosila 1.169 KM. U građevinarstvu je prosjek bio 1.306 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.384 KM.Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za mart ove godine iznosila je 2.610 KM, što pokazuje nominalan rast za 2,2 posto, a realno je veća za 0,5 posto u odnosu na februar ove godine. U odnosu na mart prošle godine prosječna bruto plata nominalno je viša za 9,7 posto, a realni indeks za taj period je bio veći za 4,4 posto

Najviše prosječne neto plaće u martu ove godine zabilježene su u finansijskim i djelatnostima osiguranja 

Prosječna neto plaća u BiH 1.680 KM, finansijski sektor i dalje prednjači

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH i analizi Federalnog ministarstva trgovine, promet u trgovini na malo u Federaciji BiH u prvom kvartalu 2026. godine nastavio je rasti. Ukupan promet povećan je s 3,53 milijarde KM na 3,78 milijardi KM, što predstavlja nominalni rast od 7,08 posto, dok realni rast, uz uračunatu inflaciju, iznosi 3,03 posto.<h2>Nastavak rasta prometa u trgovini</h2>Iz Federalnog ministarstva trgovine navode kako dostupni statistički pokazatelji jasno potvrđuju nastavak pozitivnog trenda u djelatnosti trgovine na malo, odbacujući tvrdnje o, kako se navodi, "dramatičnom padu prometa zbog neradne nedjelje".Federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjeća da se ''usprkos jasnim pokazateljima, u javnom prostoru svjesno izdvajaju pojedinačni primjeri kako bi se stvorio narativ da je 'radna nedjelja spasila promet'''.- Kao ilustracija takvih tvrdnji često se navodi Orašje. Međutim, službeni podaci pokazuju znatno drugačiju sliku. U Orašju je promet u prvom kvartalu 2025. godine iznosio 34,89 milijuna KM, dok je u istom razdoblju 2026. godine iznosio 36,74 milijuna KM. To predstavlja nominalni rast od 5,31 posto, odnosno realni rast od svega 1,33 posto, što je znatno manje nego što iznosi prosjek u Federaciji - pojasnio je ministar Hasičević.<h2>Osporavanje tvrdnji o padu zbog neradne nedjelje</h2>Iz Ministarstva poručuju kako ovi podaci jasno pokazuju da nema nikakvog "enormnog rasta prometa" u Orašju, nema ekonomskog "booma", nema dokaza da je radna nedjelja proizvela spektakularan efekt. Naprotiv, Orašje bilježi sporiji rast u odnosu na niz općina u kojima je na snazi neradna nedjelja.Znatniji realni rast prometa zabilježen je, između ostalog, u Travniku (+15,0 posto), Ljubuškom (+13,9 posto), Stocu (+13,7 posto), Livnu (+8,9 posto), Maglaju (+7,6 posto), Bihaću (+5,7 posto) i Cazinu (+5,5 posto).<h2>Više faktora utiče na kretanje prometa</h2>Iz Ministarstva naglašavaju kako na kretanje prometa u trgovini utječe niz faktora, uključujući kupovnu moć stanovništva, turističke tokove, stanje lokalne ekonomije, investicije, inflaciju, fiskalnu disciplinu, sivu ekonomiju, granični promet i sezonalnost, a ne isključivo jedno regulatorno pitanje poput rada nedjeljom.- Posebno je neozbiljno pokušavati cjelokupna kretanja u trgovini svesti na pitanje neradne nedjelje, u trenutku kada se širom Evrope bilježe značajne promjene u potrošačkim navikama, ubrzan rast online trgovine, promjene u strukturi potrošnje uslijed inflacije, te transformacije na tržištu rada - poručuje ministar Hasičević.Zaključuje kako podaci jasno pokazuju da trgovina u Federaciji BiH nije u padu, već da bilježi realni rast, te da interpretacije o "padu zbog neradne nedjelje" nisu utemeljene na službenim statističkim pokazateljima.Ministar Hasičević poručuje da pokušaji stvaranja mita o "spasu trgovine kroz radnu nedjelju" ne mogu opstati pred činjenicama.- Ekonomska analiza mora se temeljiti na podacima, a ne na selektivnim interpretacijama i političkim narativima - naveo je federalni ministar trgovine.

Rast prometa u trgovini na malo u Federaciji BiH nastavlja se i u prvom kvartalu 2026. godine, uz porast od preko sedam posto i odbacivanje tvrdnji o padu zbog neradne nedjelje

Ministar Hasičević tvrdi: Nema pada prometa zbog neradne nedjelje

Svim ljudima kojima je to potrebno, Mercedes-Benz tradicionalno priprema poseban model, blindiranu S klasu. Redizajnirani Mercedes S 680 Guard 4MATIC nastavlja tu tradiciju.S 680 Guard ima najviši nivo zaštite VR10. S 680 Guard prošao je sve ključne sigurnosne testove s najvišom ocjenom. Blinidrani Mercedes ima 6,0-litreni V12 biturbo motor sa 450 kW (612 KS) i 830 Nm okretnog momenta. Prvi put u limuzini Guard, Mercedes kombinira ovaj motor s pogonom na sve točkove. Najveća brzina je 210 km/h. Više od toga ne može jer ovaj model ima veliku masu.&nbsp;Zbog integriranog oklopa od čelika, polikarbonata i keramike, ova S klasa teži znatno više od standardne luksuzne limuzine – oko 4.200 kilograma.

Koncept 4×4 pogona osmišljen je kako bi se osiguralo pouzdano upravljanje čak i u izazovnim uvjetima. Posebno podešene komponente ovjesa i kočnica pomažu u održavanju mase vozila pod kontrolom, a istovremeno održavaju udobnost vožnje tipičnu za S-klasu.&nbsp;Osim osnovnog paketa zaštite, Mercedes nudi brojne sisteme specifične za Guard. Sistem za gašenje požara može se boriti protiv požara u motornom prostoru ili ispod vozila. Sistem za dovod svježeg zraka u nuždi štiti putnike od prodora štetnih plinova. Pozitivni pritisak može se stvoriti u unutrašnjosti pritiskom na dugme, s dostupnom zalihom komprimiranog zraka od 900 litara kako bi se omogućila sigurna evakuacija opasne zone.&nbsp;Sistem alarma za prijetnju upozorava one u blizini vizuelnim i zvučnim signalima. Integrirani komunikacijski sistem omogućuje razgovore s ljudima izvan vozila bez potrebe za otvaranjem vrata ili prozora. Budući da integrirane zaštitne komponente (poput debelih prozora) čine vrata znatno težim od onih standardne S-klase, dostupna su kao opcija prednja i zadnja vrata s servo upravljačem. Mercedes sarađuje s kupcima na razvoju prilagođenih rješenja za vladine operacije i druge specijalizirane primjene, uključujući posebne signalne sisteme, pohranu dokumenata i elektronske predinstalacije.Kombinirana potrošnja goriva prema WLTP-u iznosi 19,1 l/100 kilometara.

 S 680 Guard prošao je sve ključne sigurnosne testove s najvišom ocjenom

Vrhunac zaštite: Šta sve ima nova blinidrana Mercedes-Benz S klasa

Berza donosi veću efikasnost, transparentnost cijena i jača konkurenciju, te stvara osnovu za održiv i siguran energetski sistem, istaknuto je danas u Sarajevu na okruglom stolu o formiranju berze električne energije u BiH koji je organizovao Bosanskohercegovački komitet CIGRE (BHK CIGRE).<h2>Berza kao alat za modernizaciju tržišta</h2>Predsjednik BHK CIGRE Zijad Bajramović je rekao da berza donosi višestruke koristi, uključujući energetsku, ekonomsku i institucionalnu dobit. Njen ključni značaj ogleda se u većoj konkurentnosti tržišta i transparentnijem formiranju cijena na osnovu ponude i potražnje, za razliku od ranijih bilateralnih dogovora.- Uključivanjem većeg broja proizvođača, trgovaca i snabdijevača jača konkurencija i efikasnost tržišta. Berza ima važnu ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije, kojih BiH trenutno ima oko 1.200 MW instaliranih kapaciteta, što čini oko 20 posto ukupne proizvodnje električne energije. Očekuje se dalji rast obnovljivih izvora, ali to zahtijeva ulaganja u prenosnu i distributivnu mrežu zbog povećanog opterećenja sistema – naveo je Bajramović.<h2>Rast značaja obnovljivih izvora energije</h2>Istovremeno, berza podstiče investicije, razvoj novih tržišnih aktera i doprinosi energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji sektora. Iako će električne energije biti dovoljno, kako je rekao Bajramović, njena cijena će više zavisiti od tržišta, što može značiti i skuplju energiju, ali i veću motivaciju za štednju i razvoj novih poslovnih modela.- Iako su postojale optimistične procjene da bi se berza mogla uspostaviti u relativno kratkom roku, naša realnost je pokazala da je to puno drugačije. Praktično u Parlamentu BiH je proces zakočen. Jedina smo država u Evropi koja nema berzu, niti ima bilo kakvih aktivnosti pripreme za uspostavu berze električne energije – naveo je Bajramović.<h2>BiH bez organizovanog tržišta električne energije</h2>Pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić je rekao da se očekuje da Dom naroda PSBiH razmatra zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije BiH.-Njegova suština je usklađivanje domaćeg zakonodavstva s Trećim energetskim paketom i obavezama iz Energetske zajednice. Time bi se stvorili uslovi za uspostavu organizovanog tržišta električne energije, uključujući trgovinu "dan unaprijed" i unutar dana. Zakon je ključan i za povezivanje domaćeg tržišta s regionalnim i evropskim energetskim sistemima – naveo je Softić.<h2>Iskustva zemalja regiona i EU tržišta</h2>Tehnički direktor srbijanske berze električne energije SEEPEX Dejan Stojčevski je naveo da je berza električne energije ključna jer omogućava formiranje referentne cijene, koju Bosna i Hercegovina trenutno nema.- Da bi njen efekat bio potpun, potrebno je i povezivanje tržišta u regionu, čime se uspostavlja jedinstvena cijena i sprječavaju tržišne neravnoteže – rekao je Stojčevski dodajući da berza direktno ne utiče na cijenu za domaćinstva, ali je od velikog značaja za snabdjevače i industriju, kojima omogućava kupovinu i prodaju električne energije pod transparentnijim uslovima.Direktor hrvatske berze električne energije CROPEX Siniša Piplica je rekao da je Hrvatska berzu električne energije uspostavila 2015. godine, što joj je omogućilo veću dostupnost električne energije i niže cijene kroz povezivanje s regionalnim i evropskim tržištima.- Integracijom u evropski tržišni sistem dodatno je povećana konkurencija i fleksibilnost trgovine, uz slobodan izbor snabdjevača na tržištu – dodao je Piplica.

U Sarajevu je istaknuto da bi uspostava berze električne energije u BiH donijela veću transparentnost, konkurenciju i stabilnije tržište

Uvođenje berze struje u BiH: Više konkurencije i tržišne cijene električne energije

Kalifornijska porota je u ponedeljak utvrdila da suosnivači OpenAI-a, izvršni direktor Sem Altman (Sam Altman) i predsednik Greg Brokman (Greg Brockman), nisu odgovorni za navodno nepravedno bogaćenje pretvaranjem nekada neprofitne kompanije u profitni posao.Izvršni direktor Tesle i suosnivač Ilon Mask (Elon Musk) u početku je tužio njih dvojicu, kao i OpenAI i Microsoft, jednog od najvećih podržavalaca kompanije, tvrdeći da je donirao novac startupu kako bi ga pomogao pokrenuti uz uslov da će ostati neprofitna organizacija.Ivon Gonzales Rodžers (Yvonne Gonzalez Rogers) sudija Okružnog suda SAD za Sjeverni okrug Kalifornije rekla je da prihvata presudu porote, potvrđujući Muskov gubitak.Tokom trosedmičnog suđenja, Maskovi advokati nastojali su da prikažu Altmana kao prevaranta i nepouzdanu osobu. Maskov advokat Stiven Molo (Steven) direktno je pitao Altmana tokom unakrsnog ispitivanja da li misli da je iskren i da li je ikada obmanuo ljude sa kojima radi.Molo je također više puta spomenuo Altmanovo uklanjanje iz upravnog odbora OpenAI-ja 2023. godine. U to vrijeme, odbor je rekao da Altman nije bio dosljedno iskren prema svojim članovima. Ponovo je imenovan na tu poziciju samo nekoliko dana kasnije.- Kredibilitet Sama Altmana je direktno doveden u pitanje u ovom slučaju… Ako mu ne možete vjerovati, ako mu ne vjerujete, oni ne mogu pobijediti. Tako je jednostavno, rekao je Molo porotnicima tokom završnih riječi.Molo je slično kritikovao Brokmanove odgovore tokom unakrsnog ispitivanja, ocijenivši odgovore predsjednika OpenAI-ja kao nejasne i nepovezane.Advokati kompanije OpenAI, međutim, tvrdili su da su Maskovi pravni zahtjevi zastarjeli i da je više svjedoka posvjedočilo kako Mask nije uslovljavao svoje donacije time da OpenAI ostane neprofitna organizacija.Startup za vještačku inteligenciju je u intenzivnoj trci za izlazak na berzu prije konkurentske kompanije Anthropic, za koju se također spekulira da planira inicijalnu javnu ponudu dionica do kraja 2026. godine, za koju se očekuje da će biti uspješna godina za IPO kompanija iz oblasti vještačke inteligencije.

Altman i Brokman nisu odgovorni za navodno nepravedno bogaćenje 

Elon Musk izgubio sudsku bitku protiv OpenAI-a

Mljekarski sektor u Bosni i Hercegovini već godinama suočava se sa brojnim problemima, a jedan od najvećih jeste prekomjeran uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Domaći proizvođači upozoravaju da sve veće količine stranih proizvoda na tržištu otežavaju plasman domaćeg mlijeka i ugrožavaju opstanak farmi širom zemlje.Iako domaći farmeri ulažu veliki trud u proizvodnju, često ne mogu konkurirati nižim cijenama proizvoda iz uvoza. Zbog toga dolazi do pada otkupnih cijena, smanjenja proizvodnje i zatvaranja manjih farmi. Posebno su pogođeni mali proizvođači koji nemaju dovoljno finansijske podrške niti mogućnosti za modernizaciju proizvodnje.Pored uvoza, mljekari se suočavaju i sa rastom cijena stočne hrane, goriva, električne energije i ostalih troškova proizvodnje. Mnogi smatraju da domaća proizvodnja nema dovoljnu zaštitu i da je potrebno uvesti snažnije mjere podrške kako bi domaće mlijeko bilo konkurentnije na tržištu.Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je tokom posljednjih godina zabilježila značajan rast uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, dok je izvoz znatno manji.Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u količini od 16.294.249,34 kilograma, što je vrijednost od 79.259.608,24 KM. Sa druge strane izvezli smo 21.507.271,36 kilograma vrijednosti 44.970.556,13 KM, kažu podaci Porezne uprave BiH.Stručnjaci ističu da je za oporavak mljekarskog sektora potrebno dugoročno planiranje, veća ulaganja u domaću proizvodnju i bolja saradnja između proizvođača i nadležnih institucija. Bez ozbiljnijih mjera postoji bojazan da bi broj domaćih farmi mogao nastaviti opadati, što bi dodatno povećalo zavisnost BiH od uvoza hrane.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u količini od 16.294.249,34 kilograma

Naše mlijeko nam nije dobro: Proizvodnja nije zaštićena, ponovo trošimo desetine miliona KM na uvoz 

Australija je osigurala tri isporuke mlaznog goriva iz Kina kako bi ublažila probleme u snabdijevanju nastale zbog sukoba u Iranu i poremećaja na globalnom tržištu energenata.Prema navodima australske vlade, od početka juna u zemlju bi trebalo stići više od 600.000 barela, odnosno oko 100 miliona litara mlaznog goriva.Kineske vlasti su još u martu ograničile izvoz goriva s ciljem zaštite domaćih rezervi, nakon što je zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo poteškoće u transportu sirove nafte i derivata.Dodatne količine goriva koje stižu u Australiju čine približno jedan posto ukupne godišnje potrošnje zemlje.Australska ministrica vanjskih poslova Peni Vong (Penny Wong) izjavila je da Canberra sarađuje sa državama u regionu kako bi odgovorila na posljedice globalne ekonomske krize i osigurala stabilno snabdijevanje ključnim energentima.Australija, koja najveći dio goriva nabavlja iz uvoza, već mjesecima se suočava s nestašicama izazvanim sukobima na Bliskom istoku koji su eskalirali krajem februara.

Prema navodima australske vlade, od početka juna u zemlju bi trebalo stići više od 600.000 barela

Strah od nestašice: Kina šalje gorivo Australiji usred globalne energetske krize

Turistička i industrija putovanja u svijetu porast će u 2026. godini više od tri posto, te se očekuje da svjetskoj ekonomiji&nbsp; pridonese s oko 12 biliona dolara, što čini 9,9 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), procjenjuje Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC).U sklopu novih procjena, iz WTTC-a navode da će sektor turizma i putovanja u 2026. globalno porasti za 3,2 posto u odnosu na godinu prije, brže u odnosu na rast svjetske ekonomije, koji se procjenjuje na otprilike 2,4 posto.Očekuje se da će turistički sektor u 2026. podržati oko 376 miliona radnih mjesta, što znači jedno od devet u svijetu, ističu iz WTTC-a, napominjući i da se predviđanja za 2026. temelje na trenutnim ekonomskim i geopolitičkim uvjetima te uključuju i pretpostavke vezane uz inflaciju, cijene energije, turističku potražnju i regionalna geopolitička zbivanja, zbog čega se mogu i promijeniti.Prema sadašnjim uvjetima, WTTC predviđa da će porast turizma i putovanja u 2026. najviše osjetiti u Evropi, koja je i inače najposjećenija regija svijeta. Rast tog sektora trebao bi biti veći od rasta ukupne evropske ekonomije, pa bi time ojačao svoju ulogu jednog od najsnažnijih pokretača rasta, radnih mjesta i ulaganja na kontinentu.

Očekuje da svjetskoj ekonomiji  pridonese s oko 12 biliona dolara

Masovni turizam dugogodišnji je problem Venecijee

Globalni turizam premašuje očekivanja: I pored svega u 2026. raste za više od tri posto

Njemački automobilski gigant Mercedes-Benz razmatra ulazak u odbrambenu industriju kao dio šire strategije prilagođavanja novim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima.Ovakva ideja dolazi u trenutku kada se evropska industrija sve više suočava sa promenama u globalnoj politici i rastućim ulaganjima u vojni sektor.Zbog toga i uprava Mercedesa vidi mogućnost da dio svog znanja iz automobilske proizvodnje i preciznog inženjeringa primjeni i u oblasti odbrane, što bi otvorilo potpuno novo poslovno poglavlje za kompaniju.Iz kompanije ističu da je svijet postao nepredvidiv, kao i da će biti spremni ako dođe do takve odluke.Ipak, u pitanju nije potpuni zaokret ka vojnoj industriji, već prije istraživanje potencijalnog dodatnog izvora prihoda. Plan je da bi odbrambeni program, ukoliko do njega dođe, predstavljao manji dio ukupnog poslovanja, dok bi osnovna djelatnost i dalje ostala vezana za automobile i komercijalna vozila.U poslovnoj 2025. godini neto dobit Mercedes-Benza dramatično je pala - sa 10,4 milijarde eura iz prethodne godine na 5,3 milijarde eura.

Kao dio šire strategije prilagođavanja novim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima

Šok odluka Mercedesa: Ulaze u sasvim drugu industriju, hoće li proizvoditi oružje?

Kriptovalutno tržište ulazi u fazu produžene korekcije. Na to utiču oštra retorika Federalnih rezervi, rast geopolitičke tenzije i preliv kapitala u akcije kompanija iz sektora vještačke inteligencije, što bi moglo dovesti do toga da bitkoin do kraja maja testira nivo od 70.000 dolara.&nbsp;Drugi značajan faktor je pogoršanje makroekonomskog okruženja.&nbsp;Posljednji podaci o inflaciji u SAD pojačali su očekivanja da će Federalne rezerve zadržati strogu monetarnu politiku. Dodatni pritisak na tržište stvorile su izjave novog šefa FRS Kevina Urša o posvećenosti restriktivnoj politici.

Tržište ulazi u fazu produžene korekcije

Kriptovalute pod pritiskom: Bitkoin i altkoin gube vrijednost

Rat u Iranu, blokada Hormuškog moreuza, rast cijena goriva i poskupljenje novih automobila mijenjaju pravila na evropskom tržištu vozila.&nbsp;Kupci se sve češće okreću polovnim automobilima, kojih je na tržištu sve manje, a ni njihove cijene više nisu tako pristupačne kao ranije, jer su novi automobili postali znatno skuplji i teže dostupni.Rast potražnje za polovnim vozilima potvrđuju i podaci velikih platformi za prodaju automobila, poput "AutoScout24“, prema kojima su cijene automobila starih između 10 i 15 godina porasle za oko devet posto na godišnjem nivou. Upravo ta vozila najčešće završavaju na tržištima regiona, uključujući Srbiju i BiH.Kupci se masovno odlučuju za starije modele jer su jeftiniji za održavanje, imaju jednostavniju elektroniku i ne zahtijevaju dodatna plaćanja za pojedine softverske funkcije, što je sve češći slučaj kod novih automobila.Dodatni problem predstavlja rast cijena goriva, zbog čega vozači sve češće traže ekonomičnija i pristupačnija vozila. To dodatno povećava interesovanje za polovne automobile, naročito starije modele koji se i dalje smatraju finansijski prihvatljivijom opcijom.Istovremeno, proizvođači najavljuju nova poskupljenja automobila već od ljeta, pa mnogi kupci pokušavaju izabrati dodatne troškove i odlažu kupovinu novih vozila.Cijene goriva u Evropi nisu se vratile, niti se očekuje da će se uskoro vratiti na nivo prije sukoba u Iranu, a vozači posljedice već ozbiljno osjećaju po kućnom budžetu.

Kupci se sve češće okreću polovnim vozilima, kojih je na tržištu sve manje

Evropljani stežu kaiš: Polovnjaci sve traženiji i skuplji, cijene rastu iz dana u dan

Njemačka studija Fraunhofer instituta (Fraunhofer Institute for Integrated Circuits) pokazala je da 48 posto evropskog tržišta e-cigareta čine proizvodi iz neregularnih izvora.Vrijednost tog paralelnog crnog tržišta procijenjena je na 6,6 milijardi eura, dok bi, prema projekcijama autora studije, do 2030. godine mogla dostići 10,83 milijarde eura.Studija je pokazala i da 90 posto e-cigareta koje se uvoze u Evropsku uniju dolazi iz Kine, što otvara pitanje kontrole porijekla, kvaliteta i kanala prodaje.Ukazano je da u situaciji, kada gotovo polovina tržišta izmiče nadzoru, regulatorni fokus ne može biti samo na pooštravanju pravila za legalne učesnike, već na efikasnijem suzbijanju sive i crne zone prodaje.Kada proizvodi prolaze kroz regulirane kanale, postoje jasna pravila – ograničenja u pogledu sastava, obavezna prijava nadležnim telima, transparentne deklaracije i odgovornost proizvođača.Takav sistem omogućava provjeru, nadzor i zaštitu potrošača, ali i jasnu odgovornost svih učesnika u lancu prodaje.Nasuprot tome, proizvodi sa neregularnog tržišta dolaze bez ikakvog nivoa garancija. Oni zaobilaze propise, poreske obaveze i mehanizme kontrole, čime se otvara prostor za proizvode nepoznatog porijekla, neprovjerenog sastava i upitnog kvaliteta.Poseban problem predstavlja činjenica da se takvi proizvodi često distribuiraju kanalima koje je teže pratiti, uključujući neformalne prodajne mreže i online prodaju.

Navala Nijemaca na državne subvencije: Mogu dobiti do 6.000 eura po električnom automobilu

Cijene u Njemačkoj niže nego u BiH: Puter upola jeftiniji

Apple napušta Vartu: Poznati proizvođač baterija otpušta stotine radnika

VTK BiH traži hitno stavljanje u funkciju GP Bosanska Gradiška

Prosječna neto plaća u BiH 1.680 KM, finansijski sektor i dalje prednjači

Ministar Hasičević tvrdi: Nema pada prometa zbog neradne nedjelje

Vrhunac zaštite: Šta sve ima nova blinidrana Mercedes-Benz S klasa

Uvođenje berze struje u BiH: Više konkurencije i tržišne cijene električne energije

Elon Musk izgubio sudsku bitku protiv OpenAI-a

Naše mlijeko nam nije dobro: Proizvodnja nije zaštićena, ponovo trošimo desetine miliona KM na uvoz

Strah od nestašice: Kina šalje gorivo Australiji usred globalne energetske krize

Globalni turizam premašuje očekivanja: I pored svega u 2026. raste za više od tri posto

Šok odluka Mercedesa: Ulaze u sasvim drugu industriju, hoće li proizvoditi oružje?

Kriptovalute pod pritiskom: Bitkoin i altkoin gube vrijednost

Evropljani stežu kaiš: Polovnjaci sve traženiji i skuplji, cijene rastu iz dana u dan

Skoro polovinu evropskog tržišta e-cigareta čine proizvodi iz neregularnih izvora

Biznis

Navala Nijemaca na državne subvencije: Mogu dobiti do 6.000 eura po električnom automobilu

Cijene u Njemačkoj niže nego u BiH: Puter upola jeftiniji

Apple napušta Vartu: Poznati proizvođač baterija otpušta stotine radnika

VTK BiH traži hitno stavljanje u funkciju GP Bosanska Gradiška

Prosječna neto plaća u BiH 1.680 KM, finansijski sektor i dalje prednjači

Ministar Hasičević tvrdi: Nema pada prometa zbog neradne nedjelje

Vrhunac zaštite: Šta sve ima nova blinidrana Mercedes-Benz S klasa

Uvođenje berze struje u BiH: Više konkurencije i tržišne cijene električne energije

Elon Musk izgubio sudsku bitku protiv OpenAI-a

Naše mlijeko nam nije dobro: Proizvodnja nije zaštićena, ponovo trošimo desetine miliona KM na uvoz

Strah od nestašice: Kina šalje gorivo Australiji usred globalne energetske krize

Globalni turizam premašuje očekivanja: I pored svega u 2026. raste za više od tri posto

Šok odluka Mercedesa: Ulaze u sasvim drugu industriju, hoće li proizvoditi oružje?

Kriptovalute pod pritiskom: Bitkoin i altkoin gube vrijednost

Evropljani stežu kaiš: Polovnjaci sve traženiji i skuplji, cijene rastu iz dana u dan

Skoro polovinu evropskog tržišta e-cigareta čine proizvodi iz neregularnih izvora