Privodi se kraju žetva pšenice u Semberiji i Posavini, a poljoprivrednici konačno mogu biti zadovoljni prinosima, uprkos toplotnom valu koji je utjecao na kvalitet. Ipak, s obzirom da su u sjetvu ušli s rekordnim troškovima, te imajući u vidu da je otkupna cijena kilograma pšenice u rangu jedne kifle, poljoprivrednici mogu biti sretni ako s podsticajima, kada ih dobiju, budu „na nuli“.<h2>Kvalitet zrna</h2>Perica Marošević iz Orašja kaže da je žetva 95 posto završena, da su prinosi dobri, ali da su na kvalitet zrna vjerovatno utjecale visoke temperature, koja je ubrzala zrenje.

- Cijena je jako loša. Od 300 do 420 KM po toni. Ovo će se odraditi samo da prođe godina, jer mi ćemo s poticajima biti otprilike na nuli. Mlinari su najveći problem, pa onda i tržište, a mislim da najviše utječe pšenica koja dolazi iz Ukrajine, jer kolika je njihova žitnica mi nismo ni svjesni – kaže Marošević.<h2>Vlast nezainteresovana</h2>Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže da je gotovo 19.000 hektara pšenice na ovom prostoru zasijano s rekordnim cijenama, kada je litar nafte koštao više od 4 KM.- Imamo dobar kvalitet, solidan prinos, a nemamo cijenu. Događa se da je narod u BiH, a najviše ovdje u Semberiji, opljačkan od strane države i svih onih koji zajedno sjede i dogovaraju oko politike i predizborne kampanje. Niko ne misli kako će ovaj narod jesti. Nije problem da mi damo pšenicu po 33–34 KM za 100 kilograma, ali je problem zašto je vekna hljeba od 450 grama 2,5–3 KM. S ovakvom cijenom pšenice ne smije preći ni 1,5 KM – dodaje Bakajlić.

Tvrdi da će, s problemima u mljekarstvu, s cijenama mesa i u drugim oblastima BiH proizvoditi manje od trećine hrane za vlastite potrebe, koliko trenutno proizvodi.- U državi ovakvih beskućnika, koji hoće da sjede i vladaju, mi domaćini proizvođači nemamo šta tražiti. Ceh će platiti građani, penzioneri i ostali, koji će svoj glas dati za 50–100 maraka, a na kraju će jesti uvozno smeće. Bunt građana je blizu. Da se sam pitam, sutra bih izveo narod na ulicu, da završimo priču s poljoprivredom i da jedemo lišće – ističe Bakajlić.

Prinosi pšenice odlični, ali cijena mizerna

Bijeljina: Ovogodišnja žetva je pri kraju

Bunt građana je blizu, a hrani nas Ukrajina

U centru skandala našla se kompanija Phia čija je suosnivačica najmlađa kćerka osnivača Majkrosofta (Microsoft) Bila Gejtsa (Bill Gates), 23-godišnja Fibi Gejts (Phoebe Gates).Riječ je o tehnološkoj kompaniji za kupovinu pomoću umjetne inteligencije, za koju se sumnja da je njena aplikacija neosnovano uzimala procenat od internet prodaje kroz zabranjene digitalne prakse.<h2>Preusmjeravali zaradu od marketinga</h2>Kako piše Bloomberg, ekstenzija kompanije Phia za internet pretraživače tajno je otvarala pozadinske prozore tokom onlajn (online) plaćanja i ubacivala vlastite kodove da bi na svoj račun preusmjerila zaradu od marketinga.Ova praksa u digitalnom marketingu poznata je kao kuki stafing (cookie stuffing) i njome se krše pravila većine prodajnih platformi. Portparol Phije tvrdi da je u pitanju bila greška u kodu, koja je u međuvremenu ispravljena.Uprkos skandalu, Phia, koja upoređuje cijene odjeće i pronalazi jeftinije alternative na internetu, ima veliki rast. Nedavno je prikupila više od 43 miliona dolara (76 miliona KM) od investitora iz Silicijske doline, te joj je ukupna vrijednost procijenjena na 185 miliona dolara (316 miliona KM).<h2>Investitorima namjerno prešutjela prezime</h2>Fibi Gejts kaže da ima neku vrstu prkosa u sebi te je odlučila uspjeti isključivo na osnovu svojih zasluga. Kaže da je, stoga, tokom predstavljanja projekta investitorima namjerno prešutjela svoje prezime.Uvjerava da za pokretanje biznisa nije uzela novac od svojih roditelja, milijardera Bila Gejtsa i filantropkinje Melinde Frenč Gejts (French Gates), prenosi magazin Fortune.

Fibi Gejts kaže da ima neku vrstu prkosa u sebi te je odlučila uspjeti isključivo na osnovu svojih zasluga

Firma najmlađe kćerke Bila Gejtsa u centru skandala: Tajno ubacivali kodove i varali

Vlada Srbije odlučila je da od 13. do 19. jula produži privremeno umanjenje akciza na derivate nafte, pa će ukupno smanjenje i dalje iznositi 10 posto.Prema odluci, od sutra se primjenjuje dodatno smanjenje akciza od pet posto, koje se nadovezuje na već ranije uvedeno umanjenje. Time će ukupno privremeno smanjenje akciza ostati na nivou od 10 posto.Privremeni iznosi akciza iznosit će 68,90 dinara po litru za olovni benzin, 64,80 dinara za bezolovni benzin te 66,64 dinara po litru za dizel.Mjera je donesena s ciljem ublažavanja rasta troškova goriva i važit će do 19. jula, nakon čega će Vlada Srbije odlučiti hoće li je produžiti ili će se akcize vratiti na redovni nivo.Prema najnovijoj odluci o maksimalnim maloprodajnim cijenama, od sutra će litar benzina BMB 95 u Srbiji koštati 196 dinara (oko 3,28 KM), dok će cijena evrodizela iznositi 220 dinara (oko 3,68 KM). Cijene će važiti narednih sedam dana.

Privremeno smanjenje akciza ostaće na nivou od 10 posto

Srbija produžila niže akcize na gorivo: Benzin i dizel i dalje mnogo skuplji nego u BiH

Berba maline traje skoro mjesec, a brojni malinari su zadovoljni ovogodišnjim rodom i kvalitetom plodova. Ipak, neizvjesno je kolika će biti zvanična cijena otkupa. Emir Tutnjić, predsjednik poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona, za “Avaz” je kazao da je berba počela u svim krajevima BiH, pa čak i na najvišim područjima, te da su vremenske prilike odgovarale kakvoći i čistoći plodova.- Što se tiče kvaliteta plodova, on je daleko bolji nego prošle godine. To bi trebalo da utječe i na završnu cijenu, ali nažalost većinu cijena dobijemo tek na kraju berbe, nekada to zna biti i poslije što nije dobro za proizvodnju u smislu opstanka i održivosti. Kroz svoje aktivnosti pokušavamo privoliti otkupljivače da što ranije izađu sa nekom akontativnom cijenom kako bi ljudi znali da li da ostaju u proizvodnji ili da izlaze – kazao je.<h2>Troškovi veliki</h2>Dodao je kako svi gledaju računice, pa da bi tako i malinari trebali znati koji su im ulazni troškovi kako bi proizvodnja bila isplativa i održiva na terenu, pogotovu kada su u pitanju brdsko-planinska područja. Osvrnuo se i na to koja bi cijena otkupa bila prihvatljiva za malinare. - Prošle godine je cijena bila između šest i osam i po maraka. Realna cijena neka za održivost je osam i preko osam maraka. To je ona cijena koja daje šansu da i proizvođač nešto zaradi, sve ispod toga je na ivici održivosti i onda proizvođač baš mora biti optimističan da bi ostao u toj priči – istakao je.

Tutnjić je prokomentarisao i nedavne izjave malinara iz Podrinja koji su za otkupnu cijenu kazali “10 KM ili ništa” kazavši da nije ni to nerealno očekivati.- Kada bi se svi malo bolje potrudili od ovih većih otkupljivača na nivou BiH, da oni malo manje zarade, a da ljudi na terenu dobiju, kako bi i oni sljedećih godina imali od koga otkupljivati, a i da bi i mi imali interes da beremo to bi moglo. Možda za naše uslove to i jeste veća cijena, ali većina ove robe se izvozi vani što za njih i nije nešto posebno – kazao je.<h2>Manja računica</h2>Također je istakao da se angažovanje berača i dodatne radne snage ne isplati.- Na našem području mi smo nagovarali ljude da sade i održavaju površine koje mogu pokriti svojom vlastitom radnom snagom, jer svako angažovanje dodatne radne snage se ne isplati i smanjuje računicu. Otprilike sve je to porodični biznis, dulum, dva zemlje, kulture koje dospijevaju u različito vrijeme i to je to – dodao je.Cijena maline na pijacama u Sarajevu je oko 10 do 12 maraka, na nekim mjestima i skuplje, dok je 400 grama smrznute maline u marketima otprilike 9 do 12 KM.<h2>Građanima skupo</h2>- Možda nekima malina jeste preskupa za naše uslove, međutim sam trošak u proizvodnji je veliki i puno je ljudi u tom lancu da bi malina došla na tezgu. Puno ljudi treba da zaradi neki dinar da bi se malina pojavila na tezgi. Onaj ko nije za pijacu, nažalost mora sam sebi proizvesti ili se mora odreći nečega što mu je skupo i to je to – kazao je Emir Tutnjić.

Realna cijena neka za održivost je osam i preko osam maraka, kazao je Tutnjić

Malinari: Cijena ispod 8 KM neprihvatljiva

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja ubrzano širiti planove za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a <a href="https://www.biznisinfo.ba/nova-mapa-lidla-u-bih-njemacki-lanac-stize-u-cak-29-gradova-otvaranje-naredne-godine/">BiznisInfo.ba</a> donosi novo izdanje ekskluzivne mape buduće mreže prodavnica.Od objave naše prve mape početkom godine potvrđeno je više novih projekata, a prema najnovijim nezvaničnim informacijama do kojih smo došli, Lidl priprema gradnju marketa u Prijedoru, Cazinu i drugog marketa u Mostaru, u južnom dijelu grada.Time je njemački trgovački gigant sada direktno povezan s ukupno 27 gradova širom Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o već izgrađenim objektima, aktivnim gradilištima ili projektima koji su u različitim fazama pripreme.Pored novih saznanja, u međuvremenu su potvrđeni i projekti o kojima je BiznisInfo.ba ranije pisao, u Poslovnoj zoni u Vitezu, potom u Čapljini i u sarajevskom naselju Koševo, što pokazuje da Lidl ubrzano gradi buduću prodajnu mrežu pred početak poslovanja u BiH.<h2>Gdje sve stiže Lidl</h2>Prema informacijama kojima raspolaže BiznisInfo.ba, Lidl je prisutan ili priprema projekte u sljedećim gradovima: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor, Vitez, Prijedor i Cazin.

Nezvanično se i dalje spominje mogućnost ulaska u Široki Brijeg i Sanski Most čime se broj gradova penje na 29. To se uklapa u ranije najave koje su objavljivane prilikom prvog dolaska njemačke kompanije u BiH, kada je rečeno da će za početak otvoriti markete u 30-ak bh. gradova.Zanimljivo je da upravo širokobriješka kompanija MT Projekt već sarađuje s Lidlom na projektima u Kiseljaku i Čapljini, gdje njihove objekte grade na susjednim parcelama. Zbog toga nije isključeno da će se ova saradnja nastaviti i na budućim projektima u Hercegovini.<h2>Hercegovina dobija još veći značaj</h2>Jedna od najzanimljivijih novosti jeste saznanje da Lidl priprema još jedan market u južnom dijelu Mostara. To pokazuje da kompanija u najvećem gradu Hercegovine planira više od jedne prodavnice, što potvrđuje strateški značaj ovog područja.Uz Mostar, Lidl je već prisutan ili priprema projekte u Čapljini, Čitluku, Livnu i Trebinju, čime Hercegovina postaje jedna od ključnih regija u budućoj mreži kompanije.<h2>Širenje prema Krajini</h2>Istovremeno, Lidl planira ulazak u Prijedor i Cazin, čime dodatno jača prisustvo u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.Cazin je posebno zanimljiv jer je riječ o jednom od najvećih gradova Unsko-sanskog kantona i važnom regionalnom centru s izraženom kupovnom moći i velikom dijasporom. Njegovo uvrštavanje među planirane lokacije pokazuje da Lidl nastavlja popunjavati područja koja do sada nisu bila obuhvaćena mrežom.<h2>Potvrđeni ranije otkriveni projekti</h2>Od objave prve mape potvrđeno je više projekata koje je BiznisInfo.ba ranije ekskluzivno objavio. Među njima su Lidl na Koševu u Sarajevu, market u poslovnoj zoni u Vitezu te objekat u budućoj šoping zoni u Tasovčićima kod Čapljine, na jednoj od najprometnijih lokacija u Hercegovini.S obzirom na broj lokacija koje su već poznate, jasno je da Lidl ulazi u završnu fazu priprema za početak poslovanja na tržištu Bosne i Hercegovine.Od većih gradova još nije potvrđeno otvaranja marketa u Tuzli gdje je njemačka kompanija imala problema s pronalaskom adekvatnog zemljišta. Nezvanično saznajemo da bi otvaranje objekata trebalo uslijediti naredne godine.

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja ubrzano širiti planove za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine

Lidl market izgrađen u šoping zoni Zenica jug (

Njemački lanac stiže u čak 29 gradova, otvaranje naredne godine

Slijetanjem aviona švicarske aviokompanije Chair Airlines na međunarodni aerodrom u Tuzli zvanično je otvorena nova direktna linija Tuzla – Cirih.Avioni ove kompanije će u ljetnom redu letenja, saobraćati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom.Nova linija nastavak je procesa oporavka i razvoja Aerodroma Tuzla, koji je intenziviran krajem prošle godine otvaranjem baze aviokompanije Wizz Air.Nadležni očekuju da će proširenje mreže destinacija doprinijeti povećanju broja putnika, boljoj povezanosti Tuzlanskog kantona s evropskim tržištima te jačanju turističkog i privrednog potencijala regije.

Avioni ove kompanije će u ljetnom redu letenja, saobraćati dva puta sedmično

Chair Airlines uspostavio liniju Tuzla – Cirih

Beograd bi mogao postati ključna tačka na obnovljenoj željezničkoj ruti do Trsta, nakon što su Srbija i Italija najavile saradnju na projektu ponovnog uspostavljanja direktne željezničke veze između dva grada.Ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević sastala se sa potpredsjednikom Savjeta ministara Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem (Matteo Salvini), a jedna od glavnih tema razgovora bila je obnova željezničke pruge između Beograda i Trsta. "Na tome ćemo vrlo konkretno raditi. Srbija ovaj projekat ima u svom programu razvoja do 2035. godine i ozbiljno ćemo raditi na njegovoj realizaciji", rekla je Sofronijevićeva. Dodala je da će željeznička pruga prolaziti kroz četiri države i omogućiti brži protok ljudi i robe, zahvalivši Italiji na inicijativi za realizaciju projekta.<h2>Fokus na željeznički saobraćaj</h2>Sofronijevićeva je istakla da obje zemlje žele da dio tereta i putničkog saobraćaja preusmjere sa drumova na željeznicu. "Želimo da pažnju preusmjerimo sa drumskog na željeznički saobraćaj, koji je ekološki prihvatljiviji. Imamo veliko razumijevanje za ovaj projekat i nadamo se da ćemo uskoro moći da objavimo prve konkretne korake njegove realizacije", rekla je ona.Salvini je pohvalio Srbiju zbog, kako je naveo, velikih ulaganja u razvoj putne i željezničke infrastrukture i ocijenio da je u tom segmentu primjer drugim državama. Dodao je da će dvije zemlje raditi i na rješavanju problema sa kojima se suočavaju prevoznici iz Srbije u zemljama Evropske unije, uključujući pitanja viza i ograničenja u radu.<h2>Pruga prolazi kroz četiri države</h2>Prije kraja ove decenije Beograd bi mogao postati važna stanica na obnovljenoj međunarodnoj željezničkoj ruti koja povezuje jugoistočnu i srednju Evropu, prenosi Indikator ba. Prema studiji Politehničkog univerziteta u Milanu, nova željeznička veza mogla bi privući oko 260.000 putnika godišnje, uz značajno smanjenje korišćenja automobila i emisije štetnih gasova. Studiju su objavili Sekretarijat Srednjoevropske inicijative (CEI) i Autonomna regija Furlanija – Julijska krajina (FVG), s ciljem procjene mogućnosti ponovnog uspostavljanja direktnog putničkog željezničkog saobraćaja između Trsta i Beograda.Planirana željeznička ruta prolazila bi kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.Studija ukazuje na infrastrukturne izazove, među kojima su različiti sistemi signalizacije i elektrifikacije, kao i potreba za modernizacijom pojedinih dionica, posebno između Dugog Sela i Novske u Hrvatskoj. U prvoj fazi predviđeno je uvođenje šest svakodnevnih linija u oba smjera između Trsta i Zagreba, dok bi, nakon završetka modernizacije infrastrukture, linije do 2029. godine bile produžene do Beograda. Za potpuno funkcionisanje sistema bilo bi potrebno između 11 i 14 vozova, koji bi sedmično prelazili oko 51.000 kilometara.

Planirana željeznička ruta prolazila bi kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju

Vraća se željeznička linija Beograd - Trst

Evropska unija pokreće investicijski savez vrijedan do 80 milijardi eura s ciljem da evropskim tehnološkim kompanijama omogući brži razvoj i jačanje konkurentnosti u odnosu na velike američke i kineske konkurente.Novi okvir predstavlja proširenje programa European Tech Champions Initiative (ETCI), kojim upravlja Evropski investicijski fond (EIF), a usmjeren je na finansiranje inovativnih evropskih kompanija koje se nalaze u fazi ubrzanog rasta i širenja poslovanja.Ovaj model po prvi put otvara mogućnost uključivanja velikih institucionalnih ulagača poput osiguravajućih društava, penzionih fondova, komercijalnih banaka, upravitelja imovinom, fondacija i nacionalnih razvojnih institucija iz država članica Evropske unije.<h2>Više od stotinu fondova</h2>Među prvim privatnim partnerima koji su se uključili nalaze se Danske Bank, AltamarCAM, Banco Santander, BBVA, Azimut Holding, Green Arrow Capital i fondacija Compagnia di San Paolo, dok se u narednom periodu očekuje dolazak novih investitora.Nova generacija programa, poznata kao ETCI 2.0, trebala bi prikupiti do 15 milijardi eura kapitala, što je gotovo četiri puta više od prvobitnog fonda pokrenutog 2023. godine.Očekuje se da će taj iznos pokrenuti ukupna ulaganja vrijedna do 80 milijardi eura, namijenjena za više od 1.500 evropskih tehnoloških kompanija u fazi ubrzanog razvoja, odnosno scaleupa.Konačna vrijednost fonda bit će poznata u drugoj polovini 2026. godine, nakon završetka prvog kruga prikupljanja sredstava. Grupa Evropske investicijske banke (EIB) planira učestvovati s ulaganjima do 1,25 milijardi eura.Program će podržavati velike fondove rizičnog kapitala, ali i srednje velike fondove s više od 300 miliona eura kapitala. Očekuje se osnivanje više od stotinu fondova, među kojima bi moglo biti i do 45 velikih investicijskih fondova specijaliziranih za ulaganja u tehnološke kompanije koje se brzo razvijaju.<h2>Fokus na strateške sektore</h2>Dio inicijative bit će i nova panevropska investicijska platforma koja bi ulagačima trebala olakšati pristup informacijama o evropskim tehnološkim fondovima i dostupnim mogućnostima ulaganja.Sredstva će biti usmjerena prema ključnim strateškim oblastima poput umjetne inteligencije, biotehnologije, čistih tehnologija i odbrambene industrije.ETCI 2.0 bit će dopuna postojećim nacionalnim i evropskim programima te bi trebao dodatno doprinijeti razvoju evropskog tržišta kapitala.Prva faza programa već je podržala 15 velikih fondova koji ulažu u evropske startupe u fazi širenja poslovanja, a pomogla je i razvoju 12 evropskih kompanija koje su dostigle status "jednoroga", odnosno privatnih firmi procijenjenih na više od milijardu dolara.Predsjednica Evropske investicijske banke Nadia Calviño izjavila je da je cilj ove inicijative pretvoriti evropsku štednju u ulaganja koja će podržati razvoj tehnologija budućnosti i povećati konkurentnost evropske ekonomije.

Jačanje konkurentnosti u odnosu na velike američke i kineske konkurente

EU mobilizira 80 milijardi eura za tehnološke kompanije

Globalno tržište energenata suočava se s novim izazovima, a najnoviji podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju da bi potražnja za naftom ove godine mogla zabilježiti prvi pad od 2020. godine. Istovremeno, dok mnoge zemlje smanjuju potrošnju zbog visokih cijena i nesigurnosti u snabdijevanju, Sjedinjene Američke Države bilježe drugačiji trend – rast potrošnje benzina.Prema procjenama Agencije, svjetska potražnja za naftom u 2026. godini trebala bi biti manja za oko milion barela dnevno. Kao glavni razlozi navode se visoke cijene energenata, poremećaji u lancima snabdijevanja i geopolitičke tenzije koje su dodatno opteretile tržište.Situaciju je posebno pogoršao sukob između SAD-a i Irana, zbog kojeg su brodovi s pošiljkama sirove nafte više od tri mjeseca bili ograničeni u prolasku kroz Perzijski zaljev i Hormuški moreuz – jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.- Budućnost Hormuškog moreuza vjerovatno je danas neizvjesnija nego što je bila na početku rata", rekao je Jim Burkhard, potpredsjednik i šef istraživanja sirove nafte u S&amp;P Global Energyju.Prema njegovim riječima, Iran i dalje pokušava zadržati kontrolu nad ovim strateškim prolazom, dok Sjedinjene Američke Države nisu uspjele u potpunosti uspostaviti normalan pomorski promet.<h2>Kina smanjila kupovinu nafte</h2>Globalna potrošnja nafte u maju je u prosjeku iznosila 97,9 miliona barela dnevno, što predstavlja pad od 5,3 miliona barela u odnosu na isti period prethodne godine.Najveće smanjenje zabilježeno je na azijskom tržištu, posebno u Kini, gdje je potrošnja pala za oko 1,5 miliona barela dnevno, odnosno približno devet posto.Daniel Strenof (Sternoff) iz Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia dodao je da je Peking privremeno usporio i povećanje strateških rezervi.Privremeno smirivanje situacije i krhki prekid vatre u junu omogućili su dijelu brodova nastavak prolaska kroz Hormuški moreuz, što je povećalo dostupnost nafte i doprinijelo padu cijena sirove nafte.Ipak, cijene goriva poput benzina i dizela ostale su visoke duže nego cijena same sirove nafte, prvenstveno zbog oštećenja rafinerijskih kapaciteta u Rusiji i na Bliskom istoku.<h2>Amerikanci nastavili povećanu potrošnju</h2>Dok je veliki dio svijeta reagovao na rast cijena smanjenjem potrošnje, američki vozači nisu napravili značajnije promjene u svojim navikama.Iako je prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u u maju premašila 4,50 dolara, što je više od 50 posto iznad nivoa prije početka rata, potrošnja benzina u drugom kvartalu 2026. godine ipak je porasla.Sternof smatra da se dio objašnjenja nalazi u činjenici da američka domaćinstva već duže vrijeme izdvajaju manji dio svojih prihoda za gorivo, ali i u povratku određenog broja zaposlenih iz rada na daljinu u kancelarije.- Iako je to vrlo politički osjetljiva cijena kojoj ljudi posvećuju mnogo pažnje, ako ste u višim prihodovnim grupama u SAD-u, možda ćete se žaliti, ali zbog tog rasta cijena zapravo ne vozite manje, rekao je Sternoff.

Svjetska potražnja za naftom u 2026. godini trebala bi biti manja za oko milion barela dnevno

Svjetsko tržište nafte pod pritiskom: Potražnja prvi put pada nakon pandemije

Rijetki zemni metali postali su jedno od najvažnijih strateških pitanja savremene industrije. Kina već godinama dominira svjetskim tržištem ovih sirovina koje su neophodne za proizvodnju brojnih tehnoloških proizvoda, uključujući pametne telefone, poluvodiče, električna vozila, radarske sisteme i savremenu vojnu opremu.Povećane geopolitičke napetosti, kao i kineska ograničenja izvoza pojedinih materijala, dodatno su pokazali koliko su zapadne ekonomije osjetljive kada je riječ o sigurnosti snabdijevanja ovim strateški važnim resursima.Na ovaj problem upozorava Andreas Krol (Kroll), njemački poduzetnik i osnivač kompanije Noble Elements, koja se bavi trgovinom rijetkim zemnim elementima, tehnološkim i plemenitim metalima. Kroll je i koautor knjige "Kokain industrije", čiji naziv simbolično ukazuje na sve veću zavisnost modernog gospodarstva od ovih sirovina.U razgovoru za njemački Handelsblatt ocijenio je da Evropa još uvijek presporo reaguje na ovaj izazov, dok Sjedinjene Američke Države i Japan ubrzano povećavaju zalihe i ulažu u razvoj alternativnih izvora nabavke.<h2>Evropa želi smanjiti zavisnost od Kine</h2>Evropska unija planira do 2030. godine smanjiti svoju zavisnost od Kine kada je riječ o rijetkim zemnim metalima na manje od 60 posto. Slične ciljeve postavile su i članice grupe G7, ali Kroll smatra da za ostvarenje tih planova neće biti dovoljne samo političke najave, piše Tportal.Prema njegovim riječima, Kina nema poseban interes da pomogne zapadnim zemljama u jačanju njihovih odbrambenih kapaciteta, posebno nakon što je ograničila izvoz određenih minerala i tehnoloških metala koji imaju važnu ulogu u vojnoj industriji.Zbog toga njegova kompanija posljednjih godina aktivno pronalazi nove dobavljače širom svijeta, uključujući Australiju, Brazil, Južnoafričku Republiku i Kazahstan. Cilj više nije samo trgovina sirovinama, nego i uključivanje u njihovu proizvodnju i preradu kako bi se smanjila zavisnost evropske industrije od kineskog tržišta.<h2>Sjedinjene Američke Države i Japan povećavaju zalihe</h2>Krol upozorava da je na tržištu već počela velika borba za dostupne količine rijetkih zemnih metala.Kako navodi, američke i japanske kompanije trenutno intenzivno kupuju ove sirovine, što dodatno povećava pritisak na ograničenu ponudu. Takva situacija mogla bi dovesti do rasta cijena i otežati položaj evropskim proizvođačima.Istovremeno, smatra da Evropska unija i dalje previše sporo razvija vlastite projekte, dok postojeći fondovi za otvaranje novih rudnika i postrojenja za preradu još uvijek ne daju očekivane rezultate.<h2>Bez privatnog kapitala nema ozbiljnog napretka</h2>Jedna od ključnih poruka Krolla jeste da vlade same neće moći finansirati potrebnu promjenu sistema snabdijevanja.Prema njegovoj procjeni, finansijski sektor mora imati važniju ulogu u ulaganju u nove rudnike, preradu i skladištenje strateških minerala. Samo privatni kapital, tvrdi on, može dovoljno brzo osigurati milijarde eura potrebne za razvoj novih projekata.Zalaže se i za uvođenje minimalnih otkupnih cijena te dugoročnih ugovora koji bi investitorima pružili sigurnost, posebno jer razvoj rudnika i proizvodnih kapaciteta često traje godinama.<h2>Odbrambena industrija mogla bi prva smanjiti zavisnost</h2>Krol procjenjuje da bi Evropa u naredne tri do pet godina mogla pronaći alternativne izvore snabdijevanja za potrebe odbrambene industrije.Međutim, za osiguravanje velikih količina materijala potrebnih za proizvodnju snažnih trajnih magneta, koji se koriste u električnim automobilima, vjetroelektranama i drugim sektorima, bit će potrebno mnogo više vremena.Prema njegovoj procjeni, potpuna diversifikacija snabdijevanja u tim oblastima mogla bi trajati između 12 i 14 godina.<h2>Tržište koje privlači sve veću pažnju</h2>Krol smatra da će tržište rijetkih zemnih elemenata u budućnosti postajati sve značajnije za institucionalne investitore, ali i privatni kapital, iako upozorava da je riječ o tržištu koje karakterišu velike promjene cijena.Njegova kompanija, koja je prije desetak godina bila mala specijalizovana trgovačka firma, danas očekuje godišnji promet od oko 100 miliona eura i planira proširenje poslovanja prema proizvodnji sirovina.Za Evropu je, zaključuje Krol, ključno da što prije razvije raznovrsne i stabilne lance snabdijevanja, jer će potražnja za rijetkim zemnim metalima nastaviti rasti zbog ubrzane digitalizacije, energetske tranzicije i povećanih ulaganja u odbranu.

Kina već godinama dominira svjetskim tržištem ovih sirovina koje su neophodne za proizvodnju brojnih tehnoloških proizvoda

Geopolitička bitka za "kokain industrije": Amerikanci i Japanci grabe sve što stignu

Jedna od glavnih privrednih i političkih tema u Njemačkoj posljednjih godina je manjak kvalifikovane radne snage. I dok vlada svim silama pokušava zaustaviti tzv. neregulisanu migraciju, s druge strane privreda žudi za stotinama hiljada radnika.<h2>Potreba zapošljavanja</h2>Njihov dolazak je regulisan brojnim programima, a jedan od njih je i tzv. Pravilo o zapadnom Balkanu u sklopu kojeg u Njemačku stižu radnici iz naših krajeva. Prije nekoliko dana Njemačka je odlučila smanjiti kvotu za radnike iz zemalja zapadnog Balkana, mjeru koja direktno utječe na naše građane koji planiraju da odu na rad u zemlju putem takozvane Uredbe o Zapadnom Balkanu.Smanjuje se godišnji broj radnika koji mogu dobiti pristup njemačkom tržištu rada sa 50.000 na 25.000 ljudi, iako se njemačka ekonomija i dalje suočava s nedostatkom radne snage. Šta to konkretno znači za naše građane za „Avaz“ komentarisao je ekonomista Zoran Pavlović.<h2>Smanjivanje kvote</h2>- To će značiti manji odliv naših stručnih kadrova s jedne strane, a s druge očigledno je da je i taj investicioni ciklus koji je ranije postojao u Njemačkoj na neki način usporen pa im više i ne treba radne snage, imajući u vidu činjenicu da dosta fabrika otpušta radnike, a onda, u biti, strani radnici zauzimaju pozicije koje bi mogli imati domaći. Na kraju krajeva vidjeli ste najavu da Volkswagen može da otpusti 100.000 radnika ako ih ne preuzme kineska kompanija. Situacija je vrlo komplikovana. Potreba da se traži mogućnost zapošljavanja domaće radne snage uslovila je smanjivanje kvote radnika sa zapadnog Balkana – istakao je PavlovićS druge strane, nas je sve manje. Zemljama zapadnog Balkana pa i Bosni i Hercegovini potrebni su migranti radnici. U BiH izdano je hiljade dozvola. Pavlović vjeruje da je ova odluka njemačkih vlasti dobra za Bosnu i Hercegovinu.<h2>Zavisni od uvoza</h2>- Naši radnici su vrlo adaptivni, vrijedni, radni i ako ne znaju brzo nauče za razliku od radnika iz drugih zemalja sa kojim nemaju tako dobro iskustvo preduzetnici u Njemačkoj. Ovo će sigurno biti jedna dodatna brana za odlazak naših radnika. Ovo je sa druge strane dobro za Bosnu i Hercegovinu, možda čak i za druge zemlje. Kada bi samo vlasti Bosne i Hercegovine, ali i Zapadnog Balkana prepoznale potrebu zapošljavanja naše radne snage kao što to sad prepoznaje Njemačka. Bez novih programa i projekata zapošljavanja domaće radne snage, investiranja u nove kapacitete, bez proizvodnje domaće hrane, mesa mi smo osuđeni da zavisimo od uvoza. Kad zavisite od uvoza vidjeli ste šta se dešava sa cijelim svijetom zbog Hormuškog prolaza. Pitanje je samo da li će vlasti imati dovoljno sluha, pameti, razumijevanja da investicije moramo razvijati u našim zemljama a ne dovoditi strance da to rade – potcrtao je Pavlović.Ova odluka je loša za potencijalne radnike koji su planirali ići u EU, ali je dobro za našu zemlju kao i ostale da će ti ljudi morati ostati.

Zemljama zapadnog Balkana pa i Bosni i Hercegovini potrebni su migranti radnici

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar: Njemačka zaustavlja odliv radne snage iz BiH

Najveće američke tehnološke kompanije, poznate kao “veličanstvenih sedam”, ove godine više nisu glavni pokretač rasta berze, što stvara probleme investitorima koji su računali na njihov nastavak snažnog uspona.Grupa koju čine Nvidia, Apple, Microsoft, Amazon, Alphabet, Meta i Tesla je skoro četiri godine bila ključni nosilac rasta američkih akcija, ali je u 2026. njihov učinak značajno zaostao za ostatkom tržišta, prenosi Bloomberg.Indeks “Veličanstvenih sedam” ove godine gotovo stagnira, dok je širi indeks S&amp;P 500 zabilježio rast.Investitori su preusmjerili svoju pažnju na kompanije koje direktno profitiraju od izgradnje infrastrukture za vještačku inteligenciju, posebno proizvođače poluprovodnika.<h2>Glavni pokretač</h2>Vještačka inteligencija je i dalje glavni pokretač tehnološkog sektora, ali najveću korist trenutno imaju proizvođači čipova.Indeks proizvođača poluprovodnika porastao je čak za 78 odsto ove godine, dok je indeks “veličanstvenih sedam” zabilježio rast od svega 0,5 odsto.Nova situacija postaje problem za Wallstreet, pošto kompanije iz “veličanstvenih sedam” čine približno trećinu vrednosti indeksa S&amp;P 500, zbog čega njihovo kretanje ima veliki uticaj na ukupno stanje američkog tržišta.Analitičari u prosjeku očekuju da će S&amp;P 500 godinu završiti na oko 7.824 poena, što bi predstavljalo rast od gotovo pet odsto u odnosu na trenutni nivo.<h2>Teret rasta</h2>Ako najveće tehnološke kompanije nastave da stagniraju, teret rasta moraće da preuzme ostatak tržišta.Prema procjenama Bloomberga, preostale 493 kompanije iz indeksa morale bi dodatno da porastu za oko 6,8 odsto kako bi se ostvarila prosječna prognoza za kraj godine.Uprkos aktuelnom stanju, dio investitora smatra da je slabiji učinak velikih tehnoloških kompanija privremen i da će njihove akcije ponovo postati privlačnije zbog nižih vrednovanja.&nbsp;

Investitori su preusmjerili svoju pažnju na kompanije koje direktno profitiraju od izgradnje infrastrukture za vještačku inteligenciju

Najveće američke kompanije posrću na berzi

Poreski obveznici Federacije BiH su u prvih šest mjeseci ove godine, od januara do juna, uplatili 4.410.085.043 KM javnih prihoda, što je za oko 51 milion KM ili 1,14 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.Tada su javni prihodi iznosili 4.461.102.927 KM. Ipak, u odnosu na 2024. godinu zabilježen je rast od oko 471,5 miliona KM, odnosno gotovo 12 odsto.Prema podacima Poreske uprave FBiH, u strukturi javnih prihoda vidljivo je da je naplata izravnih poreza u porastu, dok je zabilježen blagi pad naplate prihoda po osnovi doprinosa.<h2>Pad prihoda</h2>Taj pad PU FBiH pripisuje smanjenju stope doprinosa na teret poslodavca s 10,5 odsto na pet odsto, propisanog Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je u primjeni od 1. jula 2025. godine.Broj aktivnih poslovnih subjekata, uključujući poslovne jedinice i podružnice, u Federaciji BiH krajem juna iznosio je 137.155, dok ih je godinu dana ranije bilo 134.030.Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika krajem juna iznosio je 548.609 (krajem maja broj je bio 546.129). Prema službenim evidencijama PU FBiH, zaposlenih do 35 godina života bilo je 170.721, odnosno 31,12 odsto, dok je zaposlenih starijih od 36 godina bilo 377.888, odnosno 68,88 odsto.Krajem juna u Federaciji BiH bilo je zaposleno 302.926 muškaraca, odnosno 55,22 odsto, te 245.683 žene, odnosno 44,78 odsto.Na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 112.311 fiskalnih uređaja, putem kojih je u junu ove godine evidentiran ukupan promet od 6.292.864.128 KM.U prvih šest mjeseci evidentiran je ukupan promet od 36.903.225.935 KM, što predstavlja povećanje od 1.274.986.939,51 KM, odnosno 3,58 odsto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, kada je ukupan promet iznosio 35.628.238.996 KM.Opština sa najvećim brojem fiskalnih uređaja je Centar Sarajevo, na čijem su području instalisana 7.333 fiskalna uređaja.Opština u kojoj je u junu ove godine evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja je Ilidža, gdje je zabilježen promet od 505.149.402 KM, saopšteno je iz PU FBiH.<h2>Rast prihoda</h2>Istovremeno, Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine prikupila 2,41 milijardi KM javnih prihoda, što je za 233,2 miliona KM, odnosno 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine.Rast naplate zabilježen je u svim kategorijama javnih prihoda. Doprinosi socijalnog osiguranja porasli su za 10 procenata, dok su prihodi od direktnih poreza i ostalih javnih prihoda veći za po 11 procenata, navedeno je u saopštenju Poreske uprave Srpske.Po osnovu doprinosa, kako navode, prikupljeno je 1,47 milijardi KM, što je za 139,1 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.Doprinosi za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja porasli su za po 10 odsto, a za Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite za 11 odsto.&nbsp;

Opština u kojoj je u junu ove godine evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja je Ilidža, gdje je zabilježen promet od 505.149.402 KM

Javni prihodi u FBiH manji za 51 milion KM nego prošle godine

Njemačke komercijalne banke u četvrtak su pozvale regulatore EU-a da brže djeluju kako bi pratili međunarodnu konkurenciju u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.Evropska unija mora znatno brže preduzeti konkretne mjere kako bi banke u bloku postale konkurentnije, rekao je u Frankfurtu Heiner Herkenhoff, glavni izvršni direktor Udruženja njemačkih banaka (BdB).Evropska komisija namjerava predstaviti svoj izvještaj o bankarskoj regulaciji i konkurentnosti 17. jula. BdB je saopćio da to znači da će zakonodavni proces započeti tek u proljeće 2027. godine."Zbog toga bi Evropa izgubila veći dio 2025. i 2026. godine - u vrijeme kada druge velike ekonomije, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, već prilagođavaju i pojednostavljuju svoje regulatorne okvire za banke", navodi se.Prema studiji koju je naručila Evropska bankarska federacija, srednjoročna potreba Evrope za dodatnim ulaganjima iznosi oko 1,4 biliona eura (1,6 biliona dolara) godišnje. To je 600 milijardi eura više nego što je navedeno u izvještaju o evropskoj konkurentnosti bivšeg predsjednika ECB-a Marija Draghija.„Evropi su potrebne snažne banke za finansiranje golemih ulaganja potrebnih za digitalizaciju, energetiku, odbranu i industrijsku transformaciju. Konkurentnost današnjih banaka ne smije postati žrtvom političkog kompromisa“, rekao je Herkenhoff.Regulatorna tijela u SAD-u i Velikoj Britaniji ublažila su propise o bankama uvedene nakon globalne finansijske krize, a američka administracija prednjači. Protivnici su upozorili da se ne ide predaleko u popuštanju uzda.

Regulatorna tijela u SAD-u i Velikoj Britaniji ublažila su propise o bankama uvedene nakon globalne finansijske krize

Njemačke komercijalne banke pozvale regulatore EU-a da brže djeluju: Pratiti konkurenciju u SAD i Velikoj Britaniji

Federalna uprava za inspekcijske poslove od 6. do 12. jula 2026. provodi pojačane inspekcijske nadzore na području Hercegovine, s posebnim fokusom na turističke destinacije Mostar, Neum, Blagaj, Međugorje i Kravice, gdje se tokom ljetne turističke sezone bilježi povećan broj domaćih i stranih posjetilaca.Inspekcijski nadzor vrše federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori s ciljem kontrole primjene propisa iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, fiskalizacije i zaštite potrošača. Posebna pažnja usmjerena je na zakonitost obavljanja djelatnosti hotela, kafića, restorana, suvenirnica, trgovina, iznajmljivanja ležaljki na plažama i pekara.Timove na terenu posjetila je direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović, koja je tom prilikom naglasila značaj zakonitog poslovanja kao temelja sigurnog tržišta i razvoja održivog turizma.- Turistička sezona je prilika za pojačanu privrednu aktivnost, ali i vrijeme pojačane odgovornosti svih učesnika na tržištu. Prisustvo federalne tržišne inspekcije na popularnim turističkim destinacijama osigurava fer uslove za poslovanja, suzbija nelojalnu konkurenciju i mehanizam je borbe protiv sive ekonomije. Cilj naših nadzora nije samo sankcionisanje utvrđenih nepravilnosti, nego provođenje preventivnih i korektivnih mjera i zaštita potrošača - izjavila je Prvulović.Federalna uprava za inspekcijske poslove će i u narednom periodu nastaviti s planskim i ciljanim inspekcijskim nadzorima širom Federacije Bosne i Hercegovine, usmjerenim na unapređenje zakonitosti poslovanja, zaštitu javnog interesa i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, saopćeno je iz te institucije.Apeluju na građane i turiste da prilikom svake kupovine proizvoda ili korištenja usluga zahtijevaju fiskalni račun, čime direktno doprinose suzbijanju sive ekonomije i zaštiti vlastitih potrošačkih prava.

Turistička sezona je prilika za pojačanu privrednu aktivnost, ali i vrijeme pojačane odgovornosti svih učesnika na tržištu, izjavila je Prvulović

Pojačani inspekcijski nadzori na turističkim destinacijama u Hercegovini

Švicarski Barry Callebaut, jedan od najvećih svjetskih proizvođača čokolade i proizvoda od kakaa, saopćio je da je u trećem kvartalu zabilježio rast obima prodaje prvi put u dvije godine, što ukazuje da se potražnja popravila nakon perioda visokih cijena kakaa.Kompanija je objavila da je obim prodaje od marta do maja porastao za 5,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.Za cijelu finansijsku godinu, koja završava krajem avgusta, Barry Callebaut sada očekuje pad obima prodaje od oko jedan posto, što je blaže od ranijih tržišnih očekivanja, piše AFP.U devet mjeseci finansijske godine obim prodaje pao je za 2,8 posto, na 1,5 miliona tona, dok je promet smanjen za 12,7 posto, na oko 9,5 milijardi švicarskih franaka.Barry Callebaut, koji opskrbljuje velike svjetske proizvođače prehrambenih proizvoda, uključujući Nestlé, Hershey i Mondelez, ne prodaje direktno potrošačima, ali se njegovi rezultati prate kao važan pokazatelj globalne potražnje za čokoladom.Potražnju su proteklih godina snažno pogodile rekordne cijene kakaa, zbog kojih su cijene čokoladnih proizvoda za potrošače značajno porasle.Cijene kakaa posljednjih godina bile su izrazito nestabilne, pod utjecajem slabih berbi, geopolitičkih neizvjesnosti i ekonomskih pritisaka na ključnim tržištima.Analitičari sada upozoravaju da bi novi rast cijena kakaa mogao otežati oporavak potražnje i dodatno pritisnuti finansijske rezultate kompanije.

Kompanija je objavila da je obim prodaje od marta do maja porastao za 5,7 posto u odnosu na isti period prošle godine

Ponovo počela potražnja za čokoladom nakon rasta cijena kakaa