Viša stručna saradnica za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH Anela Karahasan izjavila je za Fenu da tržište električnih vozila u BiH bilježi blagi rast, uz sve izraženiji interes kupaca pod utjecajem visokih cijena goriva, ali da su cijene vozila i nedovoljno razvijena infrastruktura i dalje ključne prepreke bržem razvoju elektromobilnosti.- Uprkos nedostatku subvencija, u martu ove godine zabilježen je neočekivani broj prvi put registrovanih električnih vozila, njih 14. Ipak, na tržištu i dalje dominiraju hibridi i plug-in hibridi, navela je Karahasan.Po njenim riječima, u periodu od januara do marta ove godine registrovano je ukupno 207 hibridnih vozila, 32 plug-in hibrida i 28 potpuno električnih vozila. Riječ je isključivo o prvi put registrovanim okolinski prihvatljivim vozilima u 2026. godini.Karahasan ističe da su članice Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima primijetile povećan interes kupaca, posebno iz privatnog sektora. Kao ključni razlog navodi se rast cijena goriva i pratećih troškova, što je trend koji se poklapa sa dešavanjima na evropskom tržištu.Ipak, kako je navela Karahasan, razvoj elektromobilnosti u BiH i dalje usporavaju određeni faktori.- Glavni limitirajući element su i dalje visoke cijene vozila, ali prema najavama trgovaca, uskoro se mogu očekivati cjenovno pristupačniji modeli, slično kao u zemljama Evropske unije,&nbsp; istakla je Karahasan.Osim cijene, izazov predstavlja i nedovoljno razvijena infrastruktura, pa iz Privredne komore FBiH naglašavaju potrebu za ubrzanjem izgradnje punionica i pojednostavljenje administrativnih procedura. Pozitivni pomaci već su zabilježeni u pojedinim kantonima, koji su, kako navode, prihvatili prijedloge struke.Karahasan je naglasila da bi kombinacija subvencija, dostupnijih modela i razvoj infrastrukture mogli ubrzati tranziciju ka održivoj mobilnosti i u BiH, prateći evropske trendove.Ukoliko se takve mjere realizuju, broj električnih i drugih ekološki prihvatljivih vozila na bh. cestama mogao bi značajno porasti već u narednom periodu, dodala je Karahasan.Rast cijena goriva i promjene u percepciji energetske sigurnosti pokrenuli su snažniji interes za električna vozila širom Evrope.Prema podacima koje je objavio Reuters, potražnja za električnim automobilima u Evropi značajno je porasla, pri čemu su registracije novih električnih vozila u aprilu povećane za čak 34 posto na godišnjem nivou, na 16 ključnih evropskih tržišta. Taj rast dolazi u kontekstu visokih cijena nafte, koje su premašile 100 dolara po barelu nakon geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku.Stručnjaci ističu da je upravo poskupljenje goriva natjeralo kupce da ozbiljnije razmatraju prelazak na električna vozila.Trend rasta posebno je izražen u zemljama poput Danske, Nizozemske i Italije, dok proizvođači poput Volkswagena, Renaulta i Volvoa bilježe značajno povećanje narudžbi i interesa kupaca. Istovremeno, online platforme za prodaju vozila bilježe eksplozivan rast pretraga, posebno za kineske brendove.

Iz Privredne komore FBiH naglašavaju potrebu za ubrzanjem izgradnje punionica i pojednostavljenje administrativnih procedura

Bh. tržište električnih vozila raste i bez subvencija, evo koliko je novih registrirano u FBiH

Globalno tržište sirovina trenutno proživljava period velikih kontrasta. Dok industrijski sektor strahuje od novih rekorda u cijeni bakra, konditorska industrija bilježi olakšanje zbog naglog pojeftinjenja ključne sirovine za proizvodnju čokolade, kažu najnovije analize.Cijena bakra opasno se približava svojim historijski najvišim nivoima uz zabilježen rast od 6,5 posto u odnosu na kraj travnja. Ovim se strateškim metalom trenutno trguje po cijeni od oko 6,3 dolara po funti, a uzlazni trend rezultat je duboke zabrinutosti investitora oko manjkova bakrene rude na svjetskom tržištu.Situaciju dodatno komplicira strah od proširenja američkih carina na uvoz metala. Prvobitni prijedlog predviđa uvođenje carinske stope od 15 posto početkom 2027. godine, uz planirano povećanje na 30 posto tokom iste godine.Dosadašnje izuzeće rafiniranog bakra iz carinskih režima bilo je motivirano isključivo manjkom proizvodnih kapaciteta unutar Sjedinjenih Američkih Država. No, podaci američke savezne agencije USGS pokazuju da je domaća proizvodnja u 2025. godini dodatno pala u odnosu na prethodnu godinu, što otvara prostor za daljnja snažna kolebanja cijena u narednom periodu.S druge strane, tržište kakaovca bilježi suprotnu dinamiku. Iako je cijena donedavno bila u fazi naglog rasta, u posljednjih sedam dana strmoglavila se za čak 20,3 posto. Trenutno se tona kakaovca prodaje za oko 3.700 dolara, što je direktna posljedica poboljšanih prognoza isporuka iz Obala Slonovače.Kao najveći svjetski proizvođač, Obala Slonovače pozitivno je revidirala očekivanu proizvodnju za sezonu 2025./2026. na 2,2 miliona metričkih tona, što je značajan skok u odnosu na ranije procijenjenih 1,8 miliona tona.Glavni razlog za ovaj optimizam su iznimno povoljni vremenski uvjeti koji su pogodovali urodu. Unatoč tome, analitičari upozoravaju da prostora za oprez i dalje ima. Manji negativni rizici i dalje proizlaze iz zabrinutosti oko dostupnosti gnojiva te nepredvidivih učinaka klimatskog fenomena El Niño, no trenutna očekivanja ipak idu u smjeru daljnjeg blagog smanjenja cijene kakaovca.

Situaciju dodatno komplicira strah od proširenja američkih carina na uvoz metala

Bakar na historijskim vrhuncima, cijena kakaovca oštro pala

Croatia Airlines dodatno je smanjila broj letova na svojim linijama iz Zagreba za Sarajevo i Skoplje.Tokom juna, kompanija će obavljati prosječno sedam sedmičnih letova za Skoplje, u odnosu na devet sedmičnih letova u istom mjesecu prošle godine, dok će za Sarajevo obavljati prosječno devet do 10 sedmičnih letova, u usporedbi s 11 prošle godine.Prijevoznik smanjuje učestalost letova na ovim rutama od zimske sezone, a napravio je i preliminarna smanjenja za nadolazeću zimu. Moguće su daljnje prilagodbe.

Napraviljena i preliminarna smanjenja za nadolazeću zimu

Croatia Airlines dodatno smanjila broj letova za Sarajevo i Skoplje

Paul Diggle, glavni ekonomist finansijske kompanije Aberdeen, predviđa mračnu budućnost za globalne ekonomiju. Globalne zalihe sirove nafte, dizela i mlaznog goriva brzo padaju, a promjena na Bliskom istoku nema. Hormuški moreuz je i dalje zatvoren.– Živimo u posuđenom vremenu, kaže stručnjak Paul Diggle za Financial Times.– Taj scenario shvatamo vrlo ozbiljno, objašnjava Diggle.Povećanje cijena moglo bi udahnuti novi život globalnoj inflaciji. Međunarodna agencija za energiju (IEA) navodi da je gotovo 80 zemalja već uvelo hitne mjere. Čak 76 zemalja uvelo je hitne mjere kako bi se nosilo sa smanjenom ponudom i rezultirajućim rastom cijena energije.Pritisak na energetska tržišta dodatno će se povećati tokom nadolazećih ljetnih mjeseci, jer će blagdanski promet i masovna upotreba klima uređaja povećati potražnju za gorivom.&nbsp;Prema IEA, svijet trenutno koristi daleko više sirove nafte nego što proizvodi, s procijenjenom razlikom od oko šest miliona barela dnevno. Kako bi se popunila praznina, zalihe se brzo smanjuju. Nekoliko zemalja očajnički pokušava povećati strateške rezerve.Paul Diggle cjelokupnu je situaciju začinio završnom procjenom da bi cijena barela nafte mogla porasti na 180 dolara.&nbsp;

Pritisak na energetska tržišta dodatno će se povećati tokom nadolazećih ljetnih mjeseci

Teška vremena: Stručnjak predviđa dramatičan rast cijena nafte

Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom sive ekonomije, koja obuhvata rad bez ugovora, nelegalne isplate plaća i poslovanje van zvaničnih tokova države.Iako na prvi pogled djeluje kao brzo rješenje za poslodavce i radnike, posljedice ovog sistema osjećaju se na cijeloj ekonomiji, od budžeta do penzionog fonda. <h2>Nedostatak opcija</h2>U građevinarstvu, ugostiteljstvu i trgovini i dalje je česta praksa da se radnici angažuju “na riječ”, bez prijave i ugovora. Poslodavci na taj način smanjuju troškove doprinosa, dok radnici često prihvataju takve poslove zbog potrebe za brzom zaradom ili nedostatka boljih opcija. Ekonomisti upozoravaju da država na ovaj način gubi značajan dio prihoda od poreza i doprinosa, što direktno utječe na kvalitet javnih usluga. Manje novca u budžetu znači slabije finansiranje zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, ali i sve veći pritisak na penzioni sistem koji zavisi od redovnih uplata.- Problem sive ekonomije nije samo ekonomski, nego i društveni. Radnici koji nisu prijavljeni ostaju bez osnovne sigurnosti, nemaju zdravstveno osiguranje ni garantovan radni staž – ističu stručnjaci iz oblasti ekonomije rada. <h2>Visoki doprinosi</h2>Ipak, dio poslodavaca smatra da su visoki doprinosi i porezi jedan od glavnih razloga zašto se odlučuju na rad u sivoj zoni. U takvom okruženju, legalno poslovanje često postaje skuplje i manje konkurentno, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu rada. Siva ekonomija je najprisutnija u sektorima gdje je kontrola slabija i gdje je veći udio gotovinskog plaćanja, poput građevine, ugostiteljstva i sezonskih poslova u poljoprivredi i turizmu. Iako se godinama govori o potrebi jačanja inspekcija i smanjenja doprinosa, problem i dalje ostaje duboko ukorijenjen. <h2>Poreske olakšice</h2>Stručnjaci smatraju da bi rješenje moglo doći kroz kombinaciju poreznih olakšica, strožih kontrola i digitalizacije poslovanja. Dok se ne pronađe balans između interesa države, poslodavaca i radnika, siva ekonomija će i dalje ostati jedan od ključnih izazova ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine, nevidljiva, ali prisutna u gotovo svakom segmentu tržišta rada.

Posljedice ovog sistema osjećaju se na cijeloj ekonomiji, pa sve do penzionog fonda

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini: Rad "na crno" nekima puni džepove, ali prazni budžet

Životni standard u Bosni i Hercegovini već godinama je jedna od najčešće raspravljanih tema, posebno kada se uporede prosječne plaće i stvarni troškovi života.&nbsp;Iako se nominalna primanja postepeno povećavaju, većina građana i dalje osjeća da im novac vrijedi manje nego ranije, jer cijene osnovnih životnih potreba rastu gotovo istim tempom.Prosječna plata u Bosni i Hercegovini trenutno se kreće između 1.500 i 1.700 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od entiteta i sektora zaposlenja. Međutim, važno je naglasiti da značajan broj radnika prima iznos koji je ispod tog prosjeka, što znači da realna slika standarda većine stanovništva nije u skladu sa statističkim podacima.&nbsp;Upravo zbog toga se često postavlja pitanje koliko je zapravo jedna plaća dovoljna za normalan život.<h2>Skuplje u većim gradovima</h2>Kada se analiziraju osnovni mjesečni troškovi, jasno je da najveći dio budžeta odlazi na hranu, stanovanje i režije. Troškovi prehrane za jednu osobu u prosjeku se kreću od 400 do 700 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od navika i načina kupovine, kažu pojedine analize.&nbsp;Stanarina u većim gradovima poput Sarajeva, Banje Luke ili Mostara najčešće iznosi između 400 i 800 konvertibilnih maraka za jednosoban stan, dok su režije dodatnih 150 do 300 konvertibilnih maraka mjesečno. Kada se na to dodaju prevoz, higijenske potrepštine, odjeća i neplanirani troškovi, ukupni mjesečni izdaci brzo rastu.U praksi to znači da je za osnovno funkcioniranje jedne osobe u BiH potrebno najmanje oko 1.200 do 1.500 konvertibilnih maraka mjesečno. To je nivo na kojem se mogu pokriti osnovne potrebe, ali bez značajnijih mogućnosti za štednju ili komforniji način života.&nbsp;Za nešto stabilniji život, u kojem postoje prostor za uštedu, izlaske ili putovanja, potrebno je približno 1.800 do 2.200 konvertibilnih maraka mjesečno. Iznad toga počinje nivo na kojem osoba može živjeti bez većeg finansijskog pritiska, ali takvi prihodi i dalje nisu dostupni većini građana.Situacija postaje još zahtjevnija kada su u pitanju porodice. Procjene pokazuju da četveročlana porodica za osnovne životne potrebe često treba više od 3.000 konvertibilnih maraka mjesečno, što je iznos koji mnoge porodice ne mogu dostići samo jednim prosječnim primanjem. Zbog toga u mnogim domaćinstvima rade oba partnera ili se traže dodatni izvori prihoda.Veliku ulogu u ukupnim troškovima igra i mjesto stanovanja. Život u većim gradovima znatno je skuplji, prije svega zbog cijena kirija i usluga, dok su manji gradovi i ruralna područja nešto pristupačniji, ali često nude i manje mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje.<h2>Nema dugoročne stabilnosti</h2>Dodatni problem predstavlja i činjenica da se mnogi građani suočavaju sa nepredvidivim rastom cijena, posebno osnovnih namirnica i energenata, što otežava planiranje mjesečnog budžeta. Čak i kada se prihod čini stabilnim, inflacija može značajno smanjiti realnu vrijednost plaće. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje na racionalniju potrošnju, odgađanje većih kupovina ili traženje dodatnih izvora zarade.Također, značajan broj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini ne vidi dugoročnu finansijsku stabilnost unutar zemlje, pa odlazak u inostranstvo postaje česta opcija. Razlozi za to najčešće su veće plaće, stabilnije tržište rada i bolji uslovi života, što dodatno utiče na domaće tržište rada i demografsku sliku.Sve to pokazuje da prosječna plata u Bosni i Hercegovini u mnogim slučajevima pokriva osnovne potrebe, ali ne obezbjeđuje stabilan i opušten životni standard. Upravo ta razlika između prihoda i stvarnih troškova života ostaje jedan od ključnih ekonomskih izazova u zemlji, a bez značajnijih strukturnih promjena teško je očekivati brže poboljšanje životnog standarda građana.

Iako se nominalna primanja postepeno povećavaju, većina građana i dalje osjeća da im novac vrijedi manje nego ranije

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Bil Vinters (Bill Winters), direktor britanske multinacionalne banke Standard Chartered, našao se na udaru kritika nakon što je zaposlenike čija bi radna mjesta mogla zamijeniti umjetna inteligencija opisao kao “ljudski kapital niže vrijednosti”.Govoreći o automatizaciji i mogućem ukidanju hiljada radnih mjesta u banci, Vinters je kazao da cilj nije samo smanjenje troškova.- Riječ je o zamjenjivanju, u nekim slučajevima, ljudskog kapitala niže vrijednosti finansijskim kapitalom i investicionim kapitalom - izjavio je on.<h2>Izvinjenje zaposlenicima</h2>Nakon burnih reakcija, pokušao je pojasniti svoje riječi putem LinkedIna te se izvinio zaposlenicima koje su njegove izjave uznemirile.Poručio je da ostaje posvećen pružanju pomoći radnicima kako bi se prilagodili ubrzanim promjenama koje donosi razvoj umjetne inteligencije.Nagla ekspanzija AI alata već je dovela do prognoza o velikim gubicima radnih mjesta, posebno u tehnološkom sektoru.<h2>Umjetna inteligencija</h2>Kompanije poput Amazona, Mete i Microsofa, kao i brojne firme iz finansijskog sektora, tokom prošle godine povezivale su umjetnu inteligenciju s otpuštanjem hiljada zaposlenika.Standard Chartered, globalna banka sa sjedištem u Velikoj Britaniji, prema procjenama zapošljava oko 82.000 ljudi širom svijeta.Vinters je pojasnio da banka očekuje smanjenje broja radnih mjesta u pozadinskim službama za oko 15 posto u naredne četiri godine, što predstavlja približno 7.800 pozicija.Dodao je da banka već godinama pomaže zaposlenicima čije bi uloge mogle biti automatizovane da steknu nove vještine i pronađu druge poslove unutar organizacije.- U tom kontekstu, rekao sam da su uloge niže vrijednosti podložnije automatizaciji i da imamo odgovornost da pomognemo kolegama da pređu na uloge više vrijednosti - napisao je Vinters.U internom dopisu zaposlenicima, u koji je BBC imao uvid, direktor banke je naveo da razumije kako su medijski naslovi i izdvojeni citati mogli djelovati uznemirujuće na dio osoblja.

Riječ je o zamjenjivanju, u nekim slučajevima, ljudskog kapitala niže vrijednosti finansijskim kapitalom i investicionim kapitalom, izjavio je on

Šef velike banke izazvao buru: Radnike nazvao "ljudskim kapitalom niže vrijednosti", pa se javno izvinjavao

Njemačka se suočava s ozbiljnim ekonomskim pritiskom zbog agresivnog širenja kineskog izvoza, a novi val konkurencije iz Kine posebno pogađa ključne industrijske sektore poput automobilske, hemijske i mašinske industrije.Na to upozorava nova studija londonskog think tanka Centar za evropsku reformu (CER), o kojoj piše njemački Handelsblatt.Autori studije Sander Tordoir i Brad Setser tvrde da je Njemačka postala "epicentar drugog kineskog šoka", pri čemu kineske kompanije ubrzano preuzimaju tržišne udjele njemačkim proizvođačima – ne samo u Kini, nego i na evropskom tržištu te u ostatku svijeta.Evropski parlament u utorak je dodatno pooštrio pravila za uvoz čelika kako bi zaštitio evropsku industriju od jeftinog kineskog čelika. Količine čelika koje mogu ući u EU bez carina gotovo su prepolovljene – na 18,3 miliona tona godišnje.Za sav uvoz koji premaši tu kvotu predviđena je carina od 50 posto. Mjera je prvenstveno usmjerena protiv kineskih proizvođača, ali ekonomisti upozoravaju da će to biti tek prvi korak jer problem kineske konkurencije zahvaća mnogo širi spektar industrija.Autori studije ističu da Njemačka pogrešno dijagnosticira vlastite probleme. Prema njihovoj analizi, glavni uzrok industrijske krize nisu birokratija ili visoki troškovi energije, nego kineska ekonomija strategija i veliki rast izvoza.- Berlin se ne brani, iako taj šok podriva ekonomsku sigurnost zemlje u ključnim sektorima, navodi se u studiji.Njemačka industrijska proizvodnja već godinama pada i sada je oko šest posto niža nego prije pandemije covida. Posebno su pogođene industrije koje su direktno izložene kineskoj konkurenciji. Izvoz u Kinu također bilježi pad, a autori procjenjuju da je negativan učinak smanjenog neto izvoza dosegnuo oko tri posto njemačkog BDP-a.- Berlin se ne brani, iako taj šok podriva ekonomsku sigurnost zemlje u ključnim sektorima, navodi se u studiji.Njemačka industrijska proizvodnja već godinama pada i sada je oko šest posto niža nego prije pandemije covida. Posebno su pogođene industrije koje su izravno izložene kineskoj konkurenciji. Izvoz u Kinu također bilježi pad, a autori procjenjuju da je negativan učinak smanjenog neto izvoza dosegnuo oko tri posto njemačkog BDP.Posebno dramatične promjene događaju se u automobilskoj industriji. Kina je već prošle godine, prema nekim procjenama, dosegnula izvoz od deset miliona automobila godišnje – brojku za koju se ranije predviđalo da će je ostvariti tek 2030.Istodobno Kina raspolaže kapacitetima za proizvodnju čak 55 miliona automobila godišnje, od čega najmanje 25 miliona električnih vozila.Budući da Kina gotovo i ne uvozi električne automobile, konkurencija se sada vodi na tržištima izvan Kine, a najveći teret toga osjeća upravo njemačka automobilska industrija.Studija procjenjuje da je Njemačka zbog rasta kineskog izvoza već izgubila oko 400.000 radnih mjesta. Autori upozoravaju da bi prebrzi nestanak industrije mogao dovesti do deindustrijalizacije, odnosno trajnog gubitka znanja i proizvodnih kapaciteta bez adekvatne zamjene.Osim ekonomskih posljedica, raste i politički rizik jer velika ovisnost o Kini povećava mogućnost kineskog političkog pritiska na Njemačku i Evropu.

Novi val konkurencije iz Kine posebno pogađa ključne industrijske sektore poput automobilske, hemijske i mašinske industrije

Drugi kineski šok trese Evropu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta

Na ulazu u Visoko iz pravca Sarajeva sve jasnije se nazire jedan od najvećih komercijalnih projekata u ovom dijelu Bosne. Novi kompleks kompanije Suša Commerce dobio je gotovo konačne obrise i već sada potpuno mijenja vizuru ovog dijela grada, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/bh-milioneri-grade-objekat-koji-mijenja-izgled-grada-pogledajte-kako-izgleda/">BiznisInfo.ba</a>.Dimenzije projekta najbolje se vide iz zraka. Novi objekat dominira prostorom uz glavnu saobraćajnicu i zajedno sa postojećim sadržajima formira novu komercijalnu i poslovnu cjelinu kakvu Visoko do sada nije imalo.<h2>Završna faza</h2>Veliki dio vanjskih radova je završen, postavljena je fasada i krovna konstrukcija, dok se trenutno uređuju pristupni putevi, plato i unutrašnji prostori.&nbsp;Na donjim etažama nalazi se prostrani garažni dio, a centralni otvoreni prostor već otkriva kako će kompleks izgledati po završetku radova.Riječ je o višemilionskoj investiciji kompanije Suša Commerce, jedne od najpoznatijih visočkih firmi, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u razvoj modernih poslovnih i komercijalnih sadržaja.<h2>Novi centar</h2>Novi objekat gradi se odmah uz postojeći tržni centar ove kompanije, pa će zajedno činiti jedinstven kompleks sa brojnim prodajnim, ugostiteljskim i pratećim sadržajima. Zbog atraktivne lokacije uz glavnu saobraćajnicu i kružni tok, kompleks već sada privlači pažnju svih prolaznika koji ulaze u grad.Mnogi građani smatraju da će upravo ovaj dio Visokog u narednim godinama postati novo mjesto okupljanja i jedna od najprepoznatljivijih tačaka grada.Osim što će donijeti nove sadržaje, projekat će dodatno promijeniti izgled ulaza u Visoko koji posljednjih godina prolazi kroz snažnu urbanističku transformaciju.<h2>Investicija koja mijenja</h2>Visoko je dugo bilo prepoznatljivo po industriji, trgovini i poduzetništvu, ali nije imalo mnogo velikih komercijalnih investicija ovakvog tipa.&nbsp;Upravo zato novi kompleks predstavlja značajan iskorak kada je riječ o modernizaciji grada i širenju ponude za građane i posjetioce iz drugih sredina.Suša Commerce je ranije realizovao i kompleks Vema, koji je danas jedno od najposjećenijih mjesta u Visokom, a novi projekat predstavlja nastavak investicionog ciklusa koji značajno utiče na razvoj ovog dijela grada.S obzirom na trenutnu dinamiku radova, već sada je jasno da će novi kompleks biti jedna od građevina koje će obilježiti novu vizuru Visokog u godinama koje dolaze.

Mnogi građani smatraju da će upravo ovaj dio Visokog u narednim godinama postati novo mjesto okupljanja

Bh. milioneri grade objekat koji mijenja izgled grada: Pogledajte kako izgleda

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine objavile su javni oglas radi sporazumnog pribavljanja nekretnina na dionici Tuzla - Maoča autoceste Orašje - Tuzla.Sporazumno rješavanje vlasništva nad nekretninama koja će se eksproprisati u svrhu izgradnje dionice je cilj ovog oglasa.&nbsp;Poziv je upućen vlasnicima nekretnina na području katastarskih općina Dobrnja i Osoje u Tuzli, Tinja, Podorašje i Jasenica u Srebreniku i Humci u Čeliću.Svi zainteresovani vlasnici nekretnina u navedenim katastarskim općinama mogu doći u prostorije Autocesta u Sarajevu svakim radnim danom od 7 do 15:30 sati.Poziv je otvoren 15 dana od njegove objave u sredstvima informisanja.&nbsp;Vlasnici koji se ne jave na oglas u navedenom roku gube mogućnost sporazumnog dogovora. U tom slučaju, postupak će se rješavati prisilnim putem, odnosno pokretanjem eksproprijacije pred nadležnim organom u skladu sa zakonom.Sve potrebne informacije povodom objavljenog oglasa mogu se dobiti u prostorijama AC FBiH u Sarajevu (Hamdije Kreševljakovića 19), kao i na kontakt broj 033/277-919, fax 277-901. Kontakt osobe su Imran Čolić i Samir Selimović.Ovo preduzeće je prošle sedmice objavilo tender za izradu idejnog projekta i glavnog projekta dionice Orašje - Brčko na autocesti Orašje - Tuzla.

Svi zainteresovani vlasnici nekretnina u navedenim katastarskim općinama mogu doći u prostorije Autocesta u Sarajevu

Objavljen javni poziv za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dionici autoceste Orašje - Tuzla

Bosna i Hercegovina ne izvozi piletinu u Evropsku uniju. Službeno, izvoz je odobren, ali zbog strogih procedura, bh. peradari na normalizaciju će čekati još najmanje 20 dana. Za to vrijeme, gubici će se mjeriti desetinama miliona maraka s obzirom na to da je naša zemlja pod zabranom već tri mjeseca, zbog utvrđene ptičje gripe na jednoj farmi u Petrovu.Mjesecima piletina iz BiH ne može do evropskih polica koje su, do prije tri mjeseca, bile glavni orijentir domaćih proizvođača. Pa umjesto prihoda za desetine tona koje smo izvozili, sada brojimo gubitke. Izvoz stao, ne i proizvodnja. Zato su hladnjače pune, domaće tržište malo, cijene padaju, a upotrebni rokovi cure,&nbsp;navodi se u videoprilogu <a href="https://www.federalna.ba/bh-peradari-ne-izvoze-piletinu-u-eu-koja-je-nase-najvece-trziste-hladnjace-pune-gubici-u-desetinama-miliona-km-fhpr8">FTV </a>za Dnevnik 2- Ono je sad oko hiljadu i po tona zamrznuto, a ako se nastavi još 20, 25 dana, da će to otići do 2.000 tona zamrznutog mesa, troškovi zamrzavanja čuvanja, skladištenja, prodajna cijena je niža za zamrznuto nego za svježe tako da zavisi koliko će to stajati. Čuvanje mesa je 65-70 maraka po toni svaki mjesec i to su ozbiljne brojke&nbsp; kaže Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora peradara BiH.<h2>Problem prave procedure</h2>A problem prave procedure. One u Evropskoj uniji. Pa iako je uvoz iz BiH odobren, procedure za normalizaciju i vraćanje na postavke prije zabrane je proces koji traje. Dodatni problem je što samo jedno zaraženo područje izolira cijelu državu. - Premda je još prošli utorak bila da ćemo se vratiti na listu zemalja koje mogu izvoziti, međutim, imamo novu mjeru koja nije do sad primjenjivana i ne znamo zašto je ona sada odjedanput uvedena, da je 20 dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a još punih deset dana od odluke nije ni objavljena - dodao je Popović.- Nije sporno to što je utvrđena ptičija gripa. Ima jasno propisani mehanizam koji određuje da 30 dana krizno područje treba biti zaustavljeno sa izvozom. Nažalost, EU nas gleda kao jedno epiziološko područje i svaki pronalazak ptičije gripe u BiH se zatvara cijela država. Mi sada pregovaramo i pokušavamo da sa EU dogovorimo tu regionalizaciju - rekao je izvoznik Edin Jabandžić.Da je nadležni Komitet Evropske unije odobrio izvoz, potvrdili su i iz Ureda za veterinarstvo BiH. Nakon potvrde da nema dodatnih pitanja, pokrenuta je procedura izmjene legislative i vraćanja statusa. Na sjednici Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje (PAFF komitet), održanoj 12. maja 2026. godine, pozitivno je izglasano vraćanje Bosne i Hercegovine na listu država odobrenih za izvoz mesa peradi u Evropsku uniju. Izvoz će biti zvanično omogućen u narednom periodu.A taj period je, kako tvrde peradari, sredina juna. Do tada će gubici biti još veći, a količine smrznutog mesa nagomilane. I to na domaćem tržištu koje je svakako piletinom prezasićeno zbog čega je izvoz za peradere jedina garancija opstanka. A tone zamrnutog mesa konzumirat će domaće stanovništvo.- To meso otprilike godinu dana ima rok trajanja, naravno, to će meso završiti na policima tržnih centara u BiH jer to meso ne može ići ka EU -navodi Mevludin Kahvedžić, predsjednik Udruženja peradara FBiH.<h2>Pad cijena</h2>Domaće tržište i zemlje CEFTE trenutno su svjetlo za peradare. S obzirom na to da se mnogo piletine i uvozi, tržište Evropske unije je neophodno. Jer cijena piletine konstantno pada, one zaleđene još i više. O značaju evropskog tržišta svjedoče brojke: samo u prošloj godini, BiH je na police Evropske unije poslala gotovo tri hiljade tona piletine. Da će ta cifra teško biti dostižna u ovoj godini, potvrđuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH koji pokazuju da je, za prva četiri mjeseca, izvezeno tek 590 tona.

Mjesecima piletina iz BiH ne može do evropskih polica koje su, do prije tri mjeseca, bile glavni orijentir domaćih proizvođača

Bh. peradari ne izvoze piletinu u EU: Hladnjače pune, gubici u desetinama miliona KM

Njemačka raspravlja o hitno potrebnim ekonomskim i socijalnim reformama. Političari, udruženja i sindikati već su iznijeli niz prijedloga koji se tiču radnog vremena, plaća, poreza...Najnoviji prijedlog sada dolazi od poznatog njemačkog ekonomskog instituta. Oni predlažu da se skrati plaćanje Kurzarbeitergeld, odnosno skraćenog radnog vremena.Institut sa sjedištem u Minhenu preporučuje smanjenje trajanja naknada za skraćeno radno vrijeme, ili Kurzarbeitergeld. Ovo bi moglo pomoći u ublažavanju trenutnog nedostatka radne snage, javljaju njemački mediji.Trenutno, naknade za skraćeno radno vrijeme – Kurzarbeitergeld – "čine potragu za novim poslom manje privlačnom", tvrde stručnjaci."Trenutno se suočavamo sa nedostatkom radne snage u mnogim industrijama, dok istovremeno vidimo visoku nezaposlenost u drugim sektorima", dalje je objasnio ekonomista.

U toku je rasprava o socijalnim i ekonomskim reformama

Novi udar na radnike u Njemačkoj: Mijenja se jedan vid isplate

Oko 89.000 sindikalno organiziranih radnika kompanije Samsung Electronics u Južnoj Koreji u elektronski glasa u petak o novom sporazumu o plaćama, koji je ocijenjen kao velika pobjeda i za kompaniju i za zaposlene u sektoru memorijskih čipova.Glasanje je počelo nešto kasnije nego što je planirano zbog preopterećenja servera, saopćio je sindikat. Proces glasanja trajat će do 27. maja ujutro. Lideri sindikata izjavili su da očekuju da će sporazum biti usvojen, prenosi Reuters.Da bi dogovor bio prihvaćen, potrebno je da za njega glasa prosta većina izašlih članova, uz uslov da većina svih sindikalnih radnika učestvuje u glasanju. Ukoliko uslovi ne budu ispunjeni, pregovori će morati početi ponovo.Sporazum je postignut u posljednjem trenutku uz posredovanje vlade i time je izbjegnut planirani osamnaestodnevni štrajk koji je mogao ozbiljno pogoditi ekonomiju Južne Koreje i globalno tržište čipova.Nakon objave dogovora, dionice Samsunga skočile su za 8,5 posto i dostigle rekordnu vrijednost. Tokom petka akcije su nakratko dostigle novi maksimum, ali su kasnije pale za oko 2,3 posto.

Da bi dogovor bio prihvaćen, potrebno je da za njega glasa prosta većina izašlih članova

Umjesto štrajka, zaposleni u Samsungu glasaju o plaćama

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 77.253,36 KM kroz 12 transakcija, pri čemu je prometovana 1.351 dionica. Trgovina je bila raspoređena na više tržišnih segmenata, dok su indeksi dan zaključili u blagom minusu.Na Kotaciji se izdvojio Bosnalijek d.d. Sarajevo sa prometom od 16.211,25 KM, uz pad vrijednosti dionice od 1,36 posto na 27,02 KM.Na tržištu investicionih fondova evidentirana je simbolična trgovina dionicama ZIF MI Group d.d. Sarajevo u iznosu od 36 KM, dok je cijena oslabila za 1,37 posto i zaključena na 0,72 KM.Na ST1 segmentu jedini rast zabilježilo je Sarajevo Osiguranje d.d. Sarajevo, čiji je kurs porastao za 0,82 posto na 16 KM, uz promet od 2.368 KM.Najveći promet dana ostvaren je na Slobodnom tržištu ST2, gdje je Badeco Adria d.d. Sarajevo ostvario promet 57.645 KM. Dionica tog emitenta zabilježila je i najveći dnevni pad od 5,14 posto, na 189 KM. Trgovalo se još dionicama JP HT d.d. Mostar, bez promjene cijene od 3,25 KM (promet 783,25 KM) te UNION Banke d.d. Sarajevo, čiji je kurs blago oslabio za 0,07 posto na 29,98 KM (promet 209,86 KM).Svi berzanski indeksi završili su u negativnoj teritoriji - BiFX je pao za 0,10 posto, SASX-10 za 0,19 posto, SASX-30 za 0,15 posto, SASXBBI za 0,13 posto, dok je SASX-FN zabilježio najmanji pad od 0,04 posto.

Najveći promet ostvaren je dionicama kompanije Badeco Adria, dok su svi berzanski indeksi trgovanje završili u minusu

Na Sarajevskoj berzi promet 77.253,36 KM, kroz 12 transakcija

Italijanske vlasti provele su jednu od najvećih evropskih akcija protiv ilegalnog streaminga posljednjih godina, razbivši međunarodnu mrežu za distribuciju piratskog televizijskog i video sadržaja za koju istražitelji tvrde da je medijskoj industriji prouzrokovala oko 300 miliona eura štete.Istragu su vodili italijanska finansijska policija Guardia di Finanza i tužiteljstvo u Bolonji, uz koordinaciju Eurojusta, a među kompanijama koje su navodno bile pogođene ilegalnim distribucijskim sistemom nalaze se Netflix, Disney+, Spotify, Sky i DAZN.Prema informacijama italijanskih istražitelja, ključnu ulogu u mreži imala je aplikacija pod nazivom “CINEMAGOAL”, koja je korisnicima omogućavala pristup ilegalno dekodiranom sadržaju putem stranih servera. Sistem je navodno koristio virtualne mašine smještene u Italiji koji su kontinuirano presretali i redistribuirali pristupne kodove legitimnih korisničkih računa.Italijanska policija opisala je infrastrukturu kao tehnološki jako sofisticiranu, ponajviše zato što je uspijevala zaobići sigurnosne mehanizme streaming platformi bez oslanjanja na klasične obrasce IP identifikacije korisnika. Time je otkrivanje mreže postalo znatno složenije nego kod tradicionalnih IPTV piratskih sistema.Ilegalne pretplate prodavale su se po cijenama između 40 i 130 eura godišnje, što je korisnicima nudilo znatno jeftiniju alternativu legalnim streaming servisima. Upravo agresivno spuštanje cijena i jednostavnost pristupa posljednjih su godina omogućili snažan rast sivog tržišta digitalnog sadržaja širom Evrope.Tokom operacije vlasti su zaplijenile servere s podacima za dekriptiranje sadržaja te izvorni kod same aplikacije, dok su povezane racije provedene i u Francuskoj te Njemačkoj. Istražitelji su identificirali približno hiljadu korisnika takozvanih “pezzotto” uređaja — popularnog italijanskog naziva za ilegalne streaming prijemnike — koji bi sada mogli biti suočeni s novčanim kaznama u rasponu od 154 do 5.000 eura.Akcija dolazi u trenutku kada evropske medijske i sportske kompanije pojačavaju pritisak na regulatorna tijela zbog sve većih gubitaka povezanih s digitalnim piratstvom. Posebno su osjetljiva sportska prava, gdje ilegalni IPTV servisi direktno ugrožavaju prihode televizijskih kuća i streaming platformi koje milijarde eura ulažu u ekskluzivne prijenose nogometnih liga i drugih premium sadržaja.Italija se posljednjih godina profilirala kao jedno od najagresivnijih evropskih tržišta u borbi protiv online piratstva, uključujući i razvoj regulatornih mehanizama za brzo blokiranje ilegalnih prijenosa uživo. No dio stručnjaka upozorava da bi sve strožije mjere protiv piratskih servisa mogle otvoriti i pitanja vezana uz digitalne slobode te rizik od prekomjernog blokiranja legitimnog internet sadržaja.

Pogođene ilegalnim distribucijskim sistemom nalaze se Netflix, Disney+, Spotify, Sky i DAZN.

Italijani srušili platformu za ilegalni streaming koja je prouzrokovala štetu od 300 miliona eura

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju neznatno povećanje potražnje za kreditima stanovništva u drugom tromjesečju 2026. godine, te povećanje potražnje preduzeća za kreditima, pokazala je Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u prvom tromjesečju 2026. godine Centralne banke Bosne i Hercegovine.<h2>Globalni faktori</h2>Nema dileme da bi veliki dio tih kredita trebao biti onih stambenih. U posljednje vrijeme stambeni krediti u Bosni i Hercegovini, kao i u većem dijelu Evrope i Sjeverne Amerike, ostaju na relativno povišenim nivoima, ali bez naglih i dramatičnih skokova kakvi su se bilježili u prethodnim godinama u nekim tržištima. Na kretanje kamata utječu globalni faktori poput inflacije, odluka Evropske centralne banke, kretanja EURIBOR-a, ali i širi geopolitički rizici koji se povremeno prelijevaju na finansijska tržišta.U Bosni i Hercegovini kamatne stope na stambene kredite trenutno se najčešće kreću u rasponu od gotovo 3,3 posto do 5,5 posto, zavisno od banke, vrste kamate (fiksna ili varijabilna) te kreditnog aranžmana. Fiksne kamate su i dalje popularne jer građanima pružaju veću sigurnost i stabilnost rate, dok varijabilne kamate prate kretanje EURIBOR-a i mogu rasti ili padati tokom otplate kredita.Za razliku od nekih zapadnih tržišta gdje su rate naglo porasle u kratkom periodu, u BiH je rast bio postepeniji. Banke su već ranije ugradile veći dio rizika u svoje ponude, pa su trenutne promjene uglavnom ograničene i manje volatilne. Ipak, to ne znači da su krediti jeftini – naprotiv, u poređenju s periodom niskih kamata prije nekoliko godina, zaduživanje je znatno skuplje.<h2>Dodatni problem</h2>Dodatni problem za građane u BiH predstavlja rast cijena nekretnina, kao i visoko učešće koje banke često zahtijevaju, što dodatno otežava kupovinu prvog stana ili kuće. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje na duži period otplate ili na kombinovane kreditne modele kako bi smanjili početno finansijsko opterećenje.U narednom periodu očekuje se relativna stabilizacija kamatnih stopa, uz moguće manje korekcije u zavisnosti od kretanja evropske monetarne politike i globalnih ekonomskih kretanja. Nagli skokovi kakvi su viđeni u nekim drugim regijama trenutno se ne očekuju, ali ni povratak na historijski niske kamate u skorije vrijeme nije realan scenario.

Bh. tržište električnih vozila raste i bez subvencija, evo koliko je novih registrirano u FBiH

Bakar na historijskim vrhuncima, cijena kakaovca oštro pala

Croatia Airlines dodatno smanjila broj letova za Sarajevo i Skoplje

Teška vremena: Stručnjak predviđa dramatičan rast cijena nafte

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini: Rad "na crno" nekima puni džepove, ali prazni budžet

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Šef velike banke izazvao buru: Radnike nazvao "ljudskim kapitalom niže vrijednosti", pa se javno izvinjavao

Drugi kineski šok trese Evropu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta

Bh. milioneri grade objekat koji mijenja izgled grada: Pogledajte kako izgleda

Objavljen javni poziv za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dionici autoceste Orašje - Tuzla

Bh. peradari ne izvoze piletinu u EU: Hladnjače pune, gubici u desetinama miliona KM

Novi udar na radnike u Njemačkoj: Mijenja se jedan vid isplate

Umjesto štrajka, zaposleni u Samsungu glasaju o plaćama

Na Sarajevskoj berzi promet 77.253,36 KM, kroz 12 transakcija

Italijani srušili platformu za ilegalni streaming koja je prouzrokovala štetu od 300 miliona eura

Stambeni krediti u BiH: Ne očekuju se kamatni šokovi

Biznis

Bh. tržište električnih vozila raste i bez subvencija, evo koliko je novih registrirano u FBiH

Bakar na historijskim vrhuncima, cijena kakaovca oštro pala

Croatia Airlines dodatno smanjila broj letova za Sarajevo i Skoplje

Teška vremena: Stručnjak predviđa dramatičan rast cijena nafte

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini: Rad "na crno" nekima puni džepove, ali prazni budžet

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Šef velike banke izazvao buru: Radnike nazvao "ljudskim kapitalom niže vrijednosti", pa se javno izvinjavao

Drugi kineski šok trese Evropu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta

Bh. milioneri grade objekat koji mijenja izgled grada: Pogledajte kako izgleda

Objavljen javni poziv za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dionici autoceste Orašje - Tuzla

Bh. peradari ne izvoze piletinu u EU: Hladnjače pune, gubici u desetinama miliona KM

Novi udar na radnike u Njemačkoj: Mijenja se jedan vid isplate

Umjesto štrajka, zaposleni u Samsungu glasaju o plaćama

Na Sarajevskoj berzi promet 77.253,36 KM, kroz 12 transakcija

Italijani srušili platformu za ilegalni streaming koja je prouzrokovala štetu od 300 miliona eura

Stambeni krediti u BiH: Ne očekuju se kamatni šokovi