Malo je proizvoda koji se s jednim krajem povezuju toliko snažno kao livanjski sir s Livnom. Tradicija ove delicije seže do kraja 19. stoljeća, a Mljekara Livno danas je najstariji, najveći i najnagrađivaniji proizvođač sira u Bosni i Hercegovini.<h2>Domaće sirovine</h2>Temelj takve dugovječnosti i prepoznatljivosti leži u isključivom korištenju domaće sirovine. Livanjski sir ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo, što znači da se može proizvoditi jedino u Livnu, a mlijeko, iako može dolaziti i iz okolnih područja, mora biti domaće.– Mi ne uvozimo mlijeko. Proizvodimo od domaće sirovine i trenutačno surađujemo s oko 200 kooperanata, među kojima su većinom mali i srednji proizvođači – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Mljekare Livno Želimir Čamber.

On je dodao kako se mljekarski sektor trenutačno suočava s globalnom krizom koja utječe i na domaće tržište kroz smanjenje broja malih proizvođača, što je trend u cijeloj Europi.– Zbog toga nam je važno očuvati domaći mliječni fond, zadržati kooperante i stabilan otkup, jer bez domaćeg mlijeka nema ni proizvoda po kojem je Livno prepoznatljivo – istaknuo je Čamber, dodavši da je Mljekara Livno preuzela dio tereta krize na sebe primivši proizvođače koji su ostali bez otkupa mlijeka.<h2>Rekordni rezultati</h2>Unatoč zahtjevnim okolnostima, mljekara bilježi rekordnu proizvodnju i poslovne rezultate. U pogonu je zaposleno oko 65 radnika, a godišnje se preradi oko 12 milijuna litara mlijeka i proizvede približno 1,2 milijuna kilograma mliječnih proizvoda.Najvažnija tržišta za ove proizvode su Bosna i Hercegovina i Hrvatska, no oni se izvoze i u 15 europskih država te na tržište Sjedinjenih Američkih Država.Mljekara Livno livanjski sir proizvodi u nekoliko varijanti, od klasičnog do dimljenog sira i sira s paprom, a u ponudi su i drugi mliječni proizvodi poput maslaca i kajmaka.Uz samu proizvodnju, sve važniji dio priče postaje i turizam jer Livno privlači sve više posjetitelja koji pokazuju veliko zanimanje za lokalnu gastronomiju. Mljekara Livno nudi posjete i degustacije, a godišnje je obiđe nekoliko tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.– Ljudi se oduševe našim proizvodima i često ih preporučuju drugima. Turizam je važan generator potražnje jer posjetitelji žele probati lokalne proizvode i ponijeti dio Livna sa sobom – zaključio je Čamber.<h2>Međunarodne nagrade</h2>Upravo ta beskompromisna kvaliteta domaće sirovine i tradicije, koja privlači turiste, već godinama dobiva i službene potvrde na globalnoj sceni.Poziciju lidera potvrđuje više od dvadeset međunarodnih priznanja osvojenih samo u posljednjih pet godina. Direktor Mljekare Livno naglašava kako su im ove nagrade važne jer dolaze kao neovisna potvrda kvalitete proizvoda iz redovne proizvodnje.– Sireve za natjecanja ne pripremamo posebno, nego ih uzimamo iz redovne proizvodnje i šaljemo na ocjenjivanje. Upravo zato su nam ta priznanja važna, jer potvrđuju kvalitetu proizvoda koji svakodnevno dolaze do naših kupaca – pojasnio je Čamber.Posebno ističe priznanja Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu hrane u Bruxellesu, gdje proizvodi Mljekare Livno već pet godina zaredom osvajaju najviše ocjene.<h2>Najviše ocjene</h2>– Na tom ocjenjivanju proizvode procjenjuje više od 200 stručnjaka gastronomije. Ocjenjuju se okus, miris, tekstura i vizualni izgled, a članovi žirija pritom ne znaju ni porijeklo, ni brend, ni naziv proizvoda koji ocjenjuju. Upravo zato nam je to vrlo vrijedno priznanje – rekao je Čamber.Članovi žirija su renomiranim stručnjaci iz različitih svjetskih gastroasocijacija, među kojima su i oni povezani s Michelinom i drugim poznatim organizacijama.Mljekara Livno dobitnik je i priznanja Crystal Taste Award, koje se dodjeljuje proizvodima koji tri godine zaredom osvoje najviše ocjene, odnosno tri zvjezdice.Uz priznanja iz Bruxellesa, Čamber izdvaja i zlatnu medalju za dimljeni livanjski sir osvojenu na World Cheese Awardsu u Švicarskoj, jednom od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva.– World Cheese Awards jedno je od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva, a priznanje je posebno važno jer se sirevi ocjenjuju po kategorijama, odnosno uspoređuju se proizvodi iste vrste – pojasnio je Čamber.

Zbog toga nam je važno očuvati domaći mliječni fond - ističe Čamber

Mljekara Livno najnagrađivaniji proizvođač sira u BiH: Proizvodi stižu i do Amerike

Domaći sistem instant plaćanja, koji Centralna banka Bosne i Hercegovine uvodi 20. jula, predstavlja najveću reformu i modernizaciju platnog prometa u zemlji od 2001. godine, izjavila je u intervjuu za Fenu guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.Novi sistem omogućit će da novac bude prebačen s jednog računa na drugi za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li se transakcija obavlja tokom radnog dana, vikenda ili praznika.- Sistem će raditi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i svih 365 dana u godini. Od trenutka kada korisnik svojoj komercijalnoj banci preda nalog za plaćanje, banka ga šalje Centralnoj banci BiH, koja ga obrađuje, a novac se za nekoliko sekundi nalazi na računu primaoca - pojasnila je Selimović.Za razliku od instant plaćanja, u postojećem sistemu obavljaju se četiri poravnanja tokom dana. To znači da transakcije poslane nakon radnog vremena mogu čekati naredni dan kako bi novac bio dostupan primaocu.Selimović je istaknula da će novi sistem građanima omogućiti brže slanje i primanje novca te efikasnije upravljanje porodičnim budžetima, dok će privrednim subjektima donijeti veću predvidljivost poslovanja i bolje upravljanje likvidnošću.- Firme će moći precizno planirati kada šalju novac i kada će on biti na raspolaganju drugoj strani. Time će poslovni ciklus dobiti novu dinamiku, a kompanije će moći bolje upravljati svojim novčanim tokovima i poboljšati likvidnost, koja je trenutno ograničena postojećim sistemom plaćanja - kazala je.Guvernerka je naglasila da je sistem razvijen internim kapacitetima, odnosno angažmanom zaposlenika Centralne banke BiH, uz podršku Banke Italije i saglasnost Evropske centralne banke (ECB).Riječ je o rješenju zasnovanom na evropskom sistemu TIPS, prilagođenom zemljama zapadnog Balkana. Među državama regiona koje su se pridružile inicijativi, Bosna i Hercegovina i Crna Gora spremne su odmah početi njegovu primjenu, dok se očekuje da će ostale zemlje to učiniti do kraja godine.Platforma će od 20. jula biti dostupna svim komercijalnim bankama u Bosni i Hercegovini, ali se neće sve uključiti istovremeno.Banke koje završe funkcionalna, operativna i tehnička testiranja te ispune uvjete Centralne banke BiH pristupit će sistemu od prvoga dana, dok će se ostale priključivati sukcesivno, nakon što ispune potrebne tehničke preduvjete.- Sve komercijalne banke su informirane i trenutno se nalaze u različitim fazama pripreme. S velikim brojem banaka već provodimo testiranja - navela je Selimović.Naglasila je da početak rada sistema 20. jula neće predstavljati pilot-projekt niti testnu fazu, već potpuno funkcionalno produkcijsko okruženje.Uključivanje banaka odvijat će se pojedinačno i u kontroliranim uvjetima kako bi se rad sistema od početka mogao pažljivo nadzirati.- Riječ je o velikoj novini u platnom prometu i zato je veoma važno da produkcijski i operativni rad sistema pažljivo pratimo od samog početka. Greške u ovom području nikome nisu poželjne - kazala je guvernerka.Govoreći o cijeni usluge, Selimović je kazala da je Centralna banka BiH usvojila odluku o tarifama te da je tarifa za instant transakcije znatno niža od one koju trenutno naplaćuje komercijalnim bankama za usluge postojećeg žiro kliringa.- Veoma je važno da sistem bude cjenovno konkurentan, jer je naš cilj da zaživi i da u budućnosti u potpunosti zamijeni postojeći način plaćanja, zasnovan na žiro kliringu i poravnanju u realnom vremenu - rekla je.Prema njenim riječima, konkurentna cijena jedan je od osnovnih uvjeta da sistem postane široko prihvaćen te da se u narednih godinu ili dvije postigne njegova puna funkcionalnost i uključenost svih banaka.Centralna banka BiH provodit će i aktivnosti finansijskog opismenjavanja kako bi građanima i kompanijama, posebno malim i srednjim preduzećima, objasnila način korištenja i prednosti instant plaćanja.U prvoj fazi sistem će biti ograničen na domaće transakcije unutar Bosne i Hercegovine.U narednoj fazi planirano je uvođenje dodatnih usluga, uključujući plaćanje putem QR kodova, podršku za plaćanje na prodajnim mjestima i internetsko plaćanje, kao i druge digitalne finansijske servise.Sistem je, kako je istaknula Selimović, razvijen tako da omogućava takve nadogradnje.Planirane su i prekogranične instant transakcije, ali datum početka njihove realizacije još nije određen.- Pratit ćemo dinamiku razvoja i prihvatanja sistema u Bosni i Hercegovini. Kada procijenimo da je sistem u potpunosti prihvaćen na domaćem tržištu, bit ćemo spremni ići izvan granica Bosne i Hercegovine - kazala je.Selimović očekuje da će banke aktivno učestvovati i u edukaciji klijenata, navodeći da su tokom pripreme projekta bile spremne na saradnju s Centralnom bankom i uključivanje u sve aktivnosti.Posebna pažnja, dodala je, posvećena je sigurnosti sistema i zaštiti korisnika.Budući da je riječ o rješenju zasnovanom na sistemu koji se primjenjuje u zemljama eurosistema, u njegovu arhitekturu ugrađeni su evropski standardi zaštite platnog sistema i korisničkih podataka.- Riječ je o vrhunskoj arhitekturi koja osigurava visok nivo sigurnosti - naglasila je.Centralna banka BiH u početnoj fazi postavila je limit pojedinačne instant transakcije na 5.000 KM, uz mogućnost da on bude mijenjan u skladu s razvojem tržišta i potrebama korisnika.Selimović je upozorila da, uprkos ugrađenim sigurnosnim mehanizmima, korisnici moraju pažljivo unositi podatke o primaocu i odgovorno postupati s načinima autentifikacije.- Centralna banka će raditi svoj dio posla kada je riječ o otkrivanju sumnjivih transakcija i eventualnih prevara, ali i fizička i pravna lica moraju voditi računa o tome kako unose podatke i koriste sistem - poručila je.Govoreći o značaju projekta za evropski put Bosne i Hercegovine, Selimović je ocijenila da će zemlja njegovim uvođenjem praktično već biti integrirana u evropski platni sistem.- Ovo je određeni oblik ubrzane integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Identičan sistem Banka Italije administrira za zemlje Evropske unije, a sada je dostupan i zapadnom Balkanu. To znači da će, kada pristupimo Evropskoj uniji, naš platni sistem već biti spreman - kazala je.Prema njenim riječima, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini već je u velikoj mjeri usklađen s pravilima i standardima Evropske unije.Guvernerka je podsjetila da je evropsko regulatorno tijelo za bankarstvo još 2021. godine potvrdilo ekvivalentnost bankarske regulative u oba entiteta, čime je data zvanična potvrda visokog nivoa usklađenosti domaćeg bankarskog sistema s evropskim zahtjevima.Dodala je da kod drugih, manjih učesnika na finansijskom tržištu, možda još nije dostignut isti nivo usklađenosti te da će u narednom periodu biti potrebno nastaviti reforme.Kada je riječ o Centralnoj banci BiH i monetarnoj politici, Selimović je podsjetila da se ona provodi u skladu s principima valutnog odbora, koji ograničava spektar instrumenata kojima institucija raspolaže.- Nastojimo da sve funkcije Centralne banke, u mjeri u kojoj nam zakon omogućava, budu usklađene s onim što zahtijeva Evropska unija. Kada je riječ o platnom sistemu, čiji smo vlasnik, sasvim sigurno smo usklađeni s evropskim standardima - zaključila je Selimović.

Firme će moći precizno planirati kada šalju novac i kada će on biti na raspolaganju drugoj strani, kazala je

Selimović: Sistemom instant plaćanja novac će od 20. jula stizati na račune za nekoliko sekundi

Kompanija HM Cement BiH iz Kaknja, članica njemačke grupacije Heidelberg Materials, isplatila je dividendu za 2025. godinu. Riječ je o jednoj od najvećih ovogodišnjih isplata dividende u Bosni i Hercegovini.Zanimljivo je da kompanija dioničarima praktično raspodjeljuje kompletnu prošlogodišnju neto dobit, koja je iznosila 61,4 milion KM, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/kompanija-vrijedna-preko-milijardu-km-isplatila-614-miliona-km-dobiti-vise-od-57-miliona-pripalo-stranom-vlasniku/">BiznisInfo</a>.Isplata je obavljena 14. jula, u skladu s odlukom Skupštine dioničara održane u aprilu ove godine. Dioničarima je isplaćeno 6,48 KM po dionici, što na ukupno 9.476.540 emitovanih dionica predstavlja 61,4 miliona KM.<h2>Vrijedi više od milijardu KM</h2>Tržišna vrijednost HM Cementa BiH procjenjuje se na oko 1,09 milijardi KM, čime se kompanija svrstava među najvrednije u Bosni i Hercegovini.Posluju u sastavu Heidelberg Materials, jedne od najvećih svjetskih grupacija u industriji građevinskih materijala, a u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednog od ključnih proizvođača cementa za velike infrastrukturne i građevinske projekte.Većinski vlasnik kompanije konkretno je CEEM Investment – dio Heidelberg grupacije – koji kontroliše 93,27 posto dionica, pa će najveći dio ovogodišnje dividende, približno 57,3 miliona KM, pripasti upravo ovom dioničaru. Ostali udio kapitala drže fondovi i mali dioničari iz BiH.<h2>Snažan investicijski ciklus</h2>Rast vrijednosti HM Cementa posljedica je i snažnog investicijskog ciklusa u Bosni i Hercegovini i regionu. Kao najveći domaći proizvođač cementa i drugih građevinskih materijala, kompanija snabdijeva brojne velike infrastrukturne projekte – od izgradnje autoputeva i brzih cesta do mostova, poslovnih objekata i stambenih naselja.Upravo je posljednjih godina u BiH pokrenut veliki broj infrastrukturnih investicija, uključujući gradnju novih dionica Koridora 5C, brzih cesta i drugih kapitalnih projekata, što je doprinijelo rastu potražnje za građevinskim materijalima.

Isplata je obavljena 14. jula, u skladu s odlukom Skupštine dioničara održane u aprilu ove godine

Kompanija u BiH isplatila 61,4 miliona KM, strani vlasnik pokupio kajmak

Udruženje banaka Bosne i Hercegovine upozorava građane na pojavu sve sofisticiranijih digitalnih prevara koje se šire putem SMS i e-mail poruka, a čiji je cilj krađa povjerljivih podataka, preuzimanje kontrole nad korisničkim nalozima i izvršavanje neovlaštenih finansijskih transakcija.Prema dostupnim informacijama i analizama stručnjaka za informacionu sigurnost, riječ je o organizovanim i tehnički naprednim pokušajima prevare koji se značajno razlikuju od ranijih oblika phishing i smishing napada.&nbsp;

Napadači danas sve češće koriste uvjerljiv jezik komunikacije, lažne SMS poruke i internet stranice koje izgledom podsjećaju na stvarne bankarske aplikacije ili zvanične stranice banaka. U najčešćem scenariju korisnik zaprima poruku kojom se, navodno u ime banke, traži hitno ažuriranje mobilne aplikacije, potvrda identiteta ili ažuriranje podataka kako bi se spriječila blokada računa ili privremena obustava usluge.Nakon otvaranja linka iz poruke, korisnik dolazi na lažnu internet stranicu na kojoj se od njega traži unos podataka sa platne kartice, broja telefona, jednokratnih kodova ili drugih sigurnosnih informacija.- Udruženje banaka BiH posebno naglašava da banke nikada od klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove ili druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama. Ako korisnik primi takav zahtjev, treba ga smatrati pokušajem prevare i odmah kontaktirati svoju banku putem zvaničnih kanala - izjavio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.Ove podatke treba da zna isključivo vlasnik kartice ili korisnik bankarske usluge. Svaki zahtjev za njihovo dostavljanje treba smatrati pokušajem prevare i odmah provjeriti direktnim kontaktom sa bankom putem zvaničnih kanala komunikacije. Kako se zaštititi?<h2>Važna pravila</h2>Udruženje banaka BiH poziva građane da se pridržavaju nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila:* Nikada ne unosite PIN, CVV/CVC broj kartice, jednokratne sigurnosne kodove niti druge povjerljive podatke putem linkova pristiglih u SMS ili e-mail porukama.* Svaku poruku koja stvara osjećaj hitnosti, prijeti blokadom računa, najavljuje povrat novca ili traži ažuriranje podataka dodatno provjerite direktnim kontaktom sa svojom bankom.* Obratite pažnju na broj telefona ili e-mail adresu pošiljaoca, kao i na internet adresu stranice kojoj pristupate. Čak i kada stranica izgleda poznato, provjerite da li je riječ o zvaničnoj adresi banke.* Ukoliko posumnjate da ste otvorili sumnjiv link ili podijelili osjetljive podatke, odmah kontaktirajte svoju banku i mobilnog operatera radi preduzimanja zaštitnih mjera.* Koristite isključivo zvanične aplikacije i internet stranice banke te redovno pratite sigurnosna obavještenja koja objavljuju banke i nadležne institucije.<h2>Poruka građanima</h2>- Želimo poslati poruku građanima: digitalne bankarske usluge su sigurne, ali sigurnost zavisi i od opreza svakog korisnika. Banke u Bosni i Hercegovini kontinuirano ulažu u zaštitu svojih sistema, napredne tehnologije za prepoznavanje prevara i saradnju sa regulatorima, telekom operaterima, stručnjacima za sajber sigurnost i drugim nadležnim institucijama - kaže Ražanica.Bankarski sektor Bosne i Hercegovine nastaviće aktivno pratiti razvoj digitalnih prijetnji i, u saradnji sa relevantnim institucijama, kontinuirano unapređivati mjere zaštite korisnika. Istovremeno, međunarodna iskustva pokazuju da je uspješna zaštita moguća samo zajedničkim djelovanjem finansijskih institucija, regulatora, telekom operatera i samih korisnika. Nekoliko sekundi dodatne provjere često može spriječiti ozbiljnu finansijsku štetu.

Prema dostupnim informacijama i analizama stručnjaka za informacionu sigurnost, riječ je o organizovanim i tehnički naprednim pokušajima prevare

Udruženje banaka BiH upozorava građane na online prevare: Ove podatke nikada ne dijelite

Srbijanski biznismen Davor Macura nalazi se na korak do preuzimanja Addiko banke u Bosni i Hercegovini. Nakon što je austrijski Raiffeisen Bank International osigurao dovoljno dionica za preuzimanje Addiko Bank AG, upravo bi Macurina Alta Group, prema ranije predstavljenom planu, trebala preuzeti poslovanje Addiko banaka u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.Time bi srbijanski poduzetnik postao vlasnik Addiko Bank Sarajevo, Addiko Bank Banja Luka, Addiko Bank Beograd i Addiko Bank Podgorica, dok bi Raiffeisen zadržao poslovanje Addiko grupe u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji.Macura je poslovnu karijeru započeo prije gotovo dvije decenije osnivanjem mreže mjenjačnica Alta u Srbiji. Veliki iskorak uslijedio je 2016. godine kada je dobio dozvolu da kroz svoju mrežu, osim mjenjačkih poslova, pruža i usluge platnog prometa, poput plaćanja računa i drugih finansijskih transakcija.<h2>Ubrzan rast poslovnog sistema</h2>Takav poslovni model omogućio je brzo širenje mreže širom Srbije i postavio temelje za razvoj današnje Alta Group.Nova faza razvoja počela je 2019. godine preuzimanjem Jubmes banke, koja je kasnije promijenila ime u Alta banka. Od tada Macurin poslovni sistem ubrzano raste, a finansijske usluge postaju jedan od njegovih ključnih poslovnih stubova, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/od-mjenjacnice-do-bankarskog-carstva-ko-je-davor-macura-covjek-koji-preuzima-addiko-u-bih/">BiznisInfo</a>.Istovremeno je nastavljena ekspanzija mreže poslovnica za platni promet, čime je Alta postala jedan od najprepoznatljivijih finansijskih sistema u Srbiji.

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Bankarstvo nije jedini sektor u kojem se širi. Macura je ove godine realizovao jednu od najvećih trgovinskih akvizicija u Srbiji preuzimanjem kompanije Idea marketi i još nekoliko firmi iz sastava Fortenova grupe.Tom transakcijom pod kontrolu njegove Alta Retail dolaze trgovinski lanci Idea, Roda i Mercator u Srbiji, odnosno mreža od oko 300 Idea prodavnica, 33 Roda marketa i dva Mercator hipermarketa. Na taj način Alta Group postala je značajan igrač i u maloprodaji.<h2>Borba za preuzimanje Addiko Bank AG</h2>Macura je od početka imao jednu od presudnih uloga u višemjesečnoj borbi za preuzimanje Addiko Bank AG. Njegova Alta Group direktno posjeduje oko 9,6 posto dionica Addiko Banke, dok je kroz finansijske instrumente kontrolisala i dodatni značajan paket dionica.Zbog toga je upravo njegova podrška bila jedan od ključnih razloga zbog kojih je Raiffeisen uspio osigurati dovoljan broj dionica za uspješnost ponude.Ako se transakcija okonča prema ranije objavljenom planu, Alta Group će preuzeti Addiko banke u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.To znači da će Macura postati jedan od najutjecajnijih ljudi bankarskog sektora jugoistočne Evrope, s poslovnim sistemom koji danas obuhvata bankarstvo, platni promet, trgovinu i nekretnine.

Ove godine realizovao je jednu od najvećih trgovinskih akvizicija u Srbiji

Ko je biznismen iz Srbije koji preuzima banke u BiH: Počeo je sa mjenjačnicama, a onda napravio veliki iskorak

Srbijanski biznismen Davor Macura i njegova Alta Group mogli bi uskoro postati važni igrači na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine. Raiffeisen Bank International (RBI) objavila je da je osigurala dovoljan broj dionica za uspješno preuzimanje Addiko Banke, čime je ova velika regionalna akvizicija ušla u završnicu.Do 16. jula u podne ponudu RBI-ja prihvatili su vlasnici 55,32 posto dionica koje se računaju za minimalni prag uspješnosti. Time je austrijska banka prešla potrebni prag od 55 posto i napravila veliki korak prema završetku preuzimanja. Među dioničarima koji su podržali ponudu nalazi se i Alta Group, kompanija iza koje stoji Macura.RBI pobijedio uprkos višoj ponudi NLB-aPosebno je zanimljivo da je slovenačka Nova Ljubljanska banka (NLB) nudila znatno više novca za dionice Addika. Njena posljednja ponuda iznosila je 37 eura po dionici, dok je RBI nudila 26,5 eura. NLB je tako ponudila gotovo 40 posto više, ali ipak nije uspjela prva osigurati dovoljan broj prihvata.Macura i Alta Group od početka su podržavali ponudu RBI-ja. Kompanija posjeduje oko 9,6 posto dionica Addiko Banke, a kroz finansijske instrumente kontrolisala je i dodatni paket dionica, zbog čega se smatrala jednim od ključnih faktora u ovoj borbi.<h2>Velika promjena za bankarski sektor u BiH</h2>Preuzimanje Addiko sistema moglo bi imati direktan utjecaj i na Bosnu i Hercegovinu. Prema ranijem planu, Alta Group bi nakon završetka transakcije preuzela poslovanje Addiko banaka u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, uključujući Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.Ako se plan realizuje, Davor Macura mogao bi postati jedan od najutjecajnijih ljudi u bankarskom sektoru jugoistočne Evrope. Ipak, proces još nije potpuno završen, jer dioničari koji su prihvatili ponudu RBI-ja imaju mogućnost da do 23. jula promijene odluku i prihvate ponudu NLB-a.

Ako se plan realizuje, Davor Macura mogao bi postati jedan od najutjecajnijih ljudi u bankarskom sektoru jugoistočne Evrope

Direktor fabrike obuće Bema iz Banje Luke na svom je Facebooku poslao poruku političarima: "Ne lomite nam bagrenje, ne uzimajte nam radnike!".- Izborna kampanja nije zvanično počela, ali jeste stara provjerena priča sa lobiranjem i zapošljavanjem radnika u brojne institucije i agencije. Najtraženije su kafe kuharice i čistačice. Fabriku obuće Bema je u posljednjih desetak dana napustilo šest radnica koje su otišle da rade za plaću manju oko 200 KM, bez toplog obroka, sa umanjenim troškovima prijevoza i bez otkaznog roka - naveo je Umičević.<h2>Nek nam je Bog u pomoći</h2> Smatra da takva praksa nema smisla i nije konkretna, te dodaje "nek nam je Bog u pomoći pred izbore". - Tu praksu je pokrenula jedna od bivših radnica koja priča kako ne radi par dana, a niko je ne pita ni gdje je ni što je nema na radnom mjestu, tamo se ide za manju plaću, ali tamo se ništa ne radi. U tim vladinim i gradskom institucijama se plaća dobija, a kod nas se zarađuje. Mi u realnom sektoru moramo da zaradimo da bi je oni dobili - istakao je.

Iz svega zaključuje da je glavni motiv nerad, a ne zarada, te da plaća više nije bitna. Dodaje da ionako više nema te plaće koja može stići rast cijena, prije svega hrane.<h2>Teška borba za glasove</h2>- Očekujem da će ovo uzeti maha, jer će ovo biti teška predizborna borba za glasove, pitam se iz čega ćemo puniti budžet ili se vode onom "poslije mene potop"? Vjerujem da mi nismo izolovan slučaj i da se ostali poslodavci suočavaju sa istim problemom - kazao je.Navodi primjer jednog štepera za kojeg je potrebna obuka i koji ima plaću oko 1.450 KM plus prijevoz, topli obrok i doprinosi.- I takav radnik ima motiv da napusti posao, radi za 200-300 KM manje jer kaže da se u institucijama ne radi, a mi smo u njega uložili vrijeme za obuku. Vrijeme je da to neko kaže i želim da uputim molbu da se sa ovom praksom prestane - zaključio je.

Najtraženije su, kaže, kafe kuharice i čistačice

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada Federacije BiH u četvrtak je na sjednici održanoj u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava utvrđenih u proračunu Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu, u okviru Kapitalnih transfera javnim poduzećima za realizaciju Projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda - grad Tuzla, u iznosu od 1.800.000 KM.<h2>Rekonstrukcija magistralnog toplovoda</h2>Cilj Programa je da Centralno grijanje d.d. Tuzla, uz ovu financijsku pomoć nastavi realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda, kroz izvođenje dijela preostalih strojnih, građevinskih i elektro radova, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.U Programu se podsjeća da se radi o velikoj investiciji, te da je rekonstrukcija magistralnog toplovoda u dužini oko 1.800 metara podijeljena u više faza. S ciljem realizacije prve faze, Vlada Federacije BiH je za 2024. godinu za realizaciju ovog projekta odobrila 10.000.000 KM, a za 2025. godinu iz federalnog proračuna je izdvojeno 5.000.000 KM, kako bi se krenulo i s realizacijom druge faze.<h2>Sredstva od 1.800.000 KM </h2>Uvažavajući stepen realizacije projekta ostvaren u prethodnom periodu, kao i značaj nastavka rekonstrukcije magistralnog toplovoda za sigurnost i pouzdanost sistema daljinskog grijanja grada Tuzla, u ovogodišnjem proračunu FBiH planirana su sredstva od 1.800.000 KM za nastavak realizacije ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta.Za realizaciju ove odluke zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te finansija, kao i Centralno grijanje d.d. Tuzla i Grad Tuzla, svako u okviru svoje nadležnosti.<h2>Nova naselja dobit će daljinsko grijanje</h2>Na današnjoj sjednici Federalna vlada je dala i prethodnu saglasnost za zaključivanje Ugovora o dodjeli grant sredstava između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Centralnog grijanja d.d. Tuzla. Za potpisivanje ovog ugovora ovlašten je federalni ministar energije, rudarstva i industrije.U Programu je istaknuto i da se realizacijom ovog projekta ostvaruje funkcionalni i infrastrukturni cilj unapređenja sigurnosti, stabilnosti i pouzdanosti sustava daljinskog grijanja grada Tuzla, uz istovremeno povećanje kapaciteta magistralnog transportnog sistema toplotne energije. Rekonstrukcijom magistralnog toplovoda stvaraju se tehnički i infrastrukturni preduvjeti za daljnje plansko širenje mreže daljinskog grijanja prema naseljima koja trenutno nisu obuhvaćena sustavom daljinskog grijanja, uključujući Hudeč, Moluhe, Šićki Brod i druga rubna područja grada Tuzla.

Cilj Programa je da Centralno grijanje d.d. Tuzla, uz ovu financijsku pomoć nastavi realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 milijuna KM

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Kako saznaje portal "Dnevnog avaza", informacije da će Vlada FBiH naći dogovor sa Elmedinom Konakovićem i Draganom Šolakom (u čemu je posredovao Elvedin Grabovica), pokazuju se tačnim.To potvrđuje i današnji put svih članova Uprave BH Telecoma, koji bi trebali prisustvovati sjednici Vlade FBiH.Naime, u strahu od katastrofalnih ekonomskih posljedica u narednim godinama i evidentne krivične odgovornosti, želi se izbjeći da Vlada FBiH bude predlagač, a da se Uprava BH Telecoma dovede na sjednicu kako bi obrazložila kako spiskati 750 miliona KM, a da to djeluje uvjerljivo.U tom kontekstu, indikativna je jučerašnja fotografija Nermina Nikšića u sjedištu HDZ-a BiH, pa je prepostaviti da je Nikšić lobirao kod Dragana Čovića i resorne ministrice Andrijane Katić, da HDZ ne osporava bošnjački dil sa srbijanskim tajkunom.Obzirom da je u ponedjeljak Skupština dioničara BH Telecoma, očekivati je da će Vlada danas dati instrukciju da se ide u uništenje BH Telecoma po nižoj cijeni (kupovina TELEMACH-a), kao što je očekivati i da se nadležno Tužilaštvo bavi pitanjem zašto je prva cijena spuštena više od 100 miliona KM za koliko Konakovićeva kriminalna grupa probala da prevari Vladu FBiH.

U strahu od katastrofalnih ekonomskih posljedica u narednim godinama i evidentne krivične odgovornosti

Cijela uprava BH Telecoma otišla u Mostar na sjednicu Vlade FBIH

Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.<h2>Nevrijeme promijenilo plan leta</h2>Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun. <h2>Pobuna putnika ispred kokpita</h2>Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo."To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna", ispričao je jedan od putnika za britanske medije.Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota."On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac", vikali su nezadovoljni putnici. <h2>Policija intervenisala u Solunu</h2>Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion."Nema šanse da nas možete zadržati ovdje", poručivali su.Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.Pijani putnik i nestašica hraneProblemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio "potpuno pijan", ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište."Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno", ispričao je jedan od putnika.Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali."Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže", rekao je jedan od putnika.Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.<h2>Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja</h2>Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu."Pozdrav, Albanijo", rekao je pilot nakon slijetanja.Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi

Pobuna na letu Ryanaira: Let od tri sata trajao gotovo 12

Rusija je prošle sedmice uvela potpunu zabranu izvoza dizela u pokušaju da stabilizira domaće tržište goriva, koje se već mjesecima suočava s ozbiljnim poremećajima usljed ukrajinskih napada dronovima na naftne rafinerije i logističku infrastrukturu.Očekuje se da će ova mjera omogućiti veće isporuke goriva domaćem tržištu, dok je istovremeno najavljeno da će Rusija tokom jula početi uvoziti gorivo iz inostranstva.Zabrana, koja će biti na snazi do 31. jula, prvi put obuhvata i same proizvođače goriva, koji su ranije bili izuzeti iz djelimičnih ograničenja koja su se odnosila samo na trgovce. Iz zabrane su izuzete isporuke predviđene već zaključenim međudržavnim ugovorima, poput sporazuma s Mongolijom.Odluka je donesena nakon što su ukrajinski dronovi tokom juna i početkom jula pogodili gotovo sve preostale velike rafinerije koje do tada nisu bile meta napada, uključujući i rafineriju u Omsku, najveću u Rusiji, koja je 6. jula pogođena s udaljenosti veće od 2.500 kilometara. Prema izvještajima ukrajinskog Generalštaba, time je prvi put od početka rata pogođeno svih jedanaest najvećih ruskih proizvođača benzina.Samo u noći između 7. i 8. jula ukrajinske snage izvele su nove napade na rafineriju u Saratovu, komplekse TANECO i TAIF-NK u Nižnjekamsku u Tatarstanu, kao i na pumpnu stanicu Transnjefta kod Ufe, što ukazuje na koordinisanu kampanju usmjerenu istovremeno protiv prerade nafte, petrokemijske industrije i naftovodne logistike.<h2>Razmjere štete</h2>Procjene o obimu štete razlikuju se. Reuters i analitičari biltena Daily Brief procjenjuju da je između 25 i 30 posto ukupnog ruskog kapaciteta za preradu nafte privremeno ili trajno van funkcije, dok ukrajinski zvaničnici tvrde da je pogođeno čak do 45 posto kapaciteta.Među najteže pogođenim postrojenjima ostaju rafinerija u Rjazanju, koja je van pogona od 15. maja, moskovska rafinerija, ugašena 17. maja i za koju analitičari procjenjuju da neće biti ponovo u funkciji prije 2027. godine, te kompleks KINEF, koji je van pogona od 5. maja.Kada je riječ o izvozu, podaci pokazuju nastavak snažnog pada. Izvoz ruskog dizela i plinskog ulja morskim putem u junu smanjen je za 39 posto u odnosu na maj, odnosno za 46 posto u poređenju s junom prošle godine. Prema podacima analitičke kompanije Kpler, koja prati globalne tokove sirovina u realnom vremenu, u prvih osam dana jula izvoz dizela iznosio je svega 187.000 barela dnevno, u poređenju s 535.000 barela dnevno tokom jula 2025. godine.<h2>Redovi na pumpama</h2>Rusija je prošle godine osiguravala oko 11 posto svjetske ponude dizela i bila drugi najveći svjetski izvoznik ovog goriva, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Njeni glavni kupci – Turska i Brazil, koji zajedno preuzimaju najmanje polovinu preostalih isporuka, kao i Maroko, Egipat i Senegal – sada se suočavaju s direktnim posljedicama nestašice.Kada je riječ o proizvodnji i potražnji, precizni podaci za dizel nisu javno dostupni jer je ruska statistika od početka rata znatno manje transparentna. Ipak, dostupni podaci potvrđuju da su ukrajinski napadi ozbiljno oštetili infrastrukturu.Rafinerija u Omsku je tokom 2024. godine proizvodila oko osam miliona tona dizela godišnje, uz pet miliona tona benzina. Danas je potpuno van funkcije nakon što su napadi oštetili postrojenja CDU-10 i CDU-11, koja zajedno čine oko tri četvrtine njenog ukupnog kapaciteta.Za benzin, gdje su podaci detaljniji, industrijski izvori za Reuters procjenjuju da je proizvodnja u junu iznosila između 85.000 i 90.000 tona dnevno, dok ljetna potražnja premašuje 110.000 tona dnevno. To znači da postoji manjak od približno 20 do 25 posto, dok je proizvodnja za četvrtinu manja nego u junu 2025. godine.Iako ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da državne rezerve benzina iznose 1,7 miliona tona, odnosno samo četiri posto manje nego prošle godine, tu tvrdnju teško je uskladiti s prizorima kilometarskih redova na benzinskim pumpama.Prema procjeni lista Novaya Gazeta Europe od 2. jula, nestašice su zahvatile 78 od ukupno 83 ruske regije. U 38 regija uvedena su ograničenja prodaje goriva, dok su, uz Krim i Sevastopolj, vanredno stanje proglasile i Penzenska oblast, Irkutska oblast te Zabajkalski kraj.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je napade na rafinerije kao dokaz da je Rusija izgubila svoju dugogodišnju prednost – sigurnu duboku pozadinu izvan dometa neprijateljskih udara.<h2>Utrka između dronova i servisnih ekipa</h2>Na marginama nedavnog samita NATO-a u Turskoj, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da napadi na rafinerije predstavljaju „eskalaciju koja može pomoći da se rat privede kraju“, dodajući da Putin „želi pronaći rješenje“ te da je posljednjih sedmica ostvaren „veliki napredak“.Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da ukrajinska sposobnost izvođenja dubokih udara otežava Rusiji odbranu vlastitog zračnog prostora, čime se otvara prostor za pregovore, piše Tportal.Kremlj je te izjave odbacio kao „zabludu“. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da će Moskva na pojačane napade odgovoriti zauzimanjem dodatnih dijelova ukrajinske teritorije. Putin krizu i dalje opisuje kao privremenu i tvrdi da nije kritična, optužujući Kijev da pokušava „poremetiti sezonu godišnjih odmora“ i stvoriti „nervoznu atmosferu“ u ruskom društvu.Analitičar Sergej Vakulenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra opisao je situaciju kao „utrku između ukrajinskih dronova i ruskih ekipa za popravke“, dok ruski analitičari upozoravaju da bi juli i august mogli biti presudni za ishod cijele kampanje.Za sada je najizgledniji scenarij da će Rusija pokušati ublažiti krizu uvozom goriva iz Indije, Bjelorusije i Kazahstana, uz planirani mjesečni uvoz do 400.000 tona i snižavanje standarda kvaliteta goriva s Euro-5 na Euro-3.Iskustvo iz 2023. godine, kada je slična zabrana izvoza dizela bila produžena, sugeriše da bi i aktuelna mjera mogla ostati na snazi i nakon 31. jula ukoliko se obnova rafinerija ne ubrza.

Očekuje se da će ova mjera omogućiti veće isporuke goriva domaćem tržištu

Nestašica goriva nije jedini problem: Zašto je Rusija zabranila izvoz dizela

Poljoprivreda BiH ne proizvede ni trećinu mesa potrebnog za prehranu domaćeg stanovništva, pa smo osuđeni na uvoz. Zbog rasta cijena hrane u svijetu, troškovi preživljavanja svake godine su sve veći. Meso iz uvoza smo prvih šest mjeseci ove godine platili više od 317 miliona KM. Najveći dio je svježe goveđe meso, dok smo manji dio dali za smrznutu govedinu iz inostranstva. Imajući u vidu cijene, te činjenicu da nam nedostaju desetine hiljada tona, nameće se pitanje je li došlo vrijeme za ozbiljnijie investicije u stočarstvo, posebno ako raspolažemo resursima koji su prepušteni korovu.<h2>Isplati se </h2>Munib Jusupović iz Podžeplja kod Han Pijeska kaže da poljoprivreda jeste nepredvidiva, ali da se rad itekako isplati. Nastavljajući tradiciju djeda i oca, Munib je vlasnik farme sa 30 krava, a uporedo s proizvodnjom mlijeka, bavi se i tovom junadi. Probleme s otkupom mlijeka, kaže, nije osjetio, jer je kooperant male mljekare iz Konjica koja cijeni proizvođače. Mlijeko proizvodi od 2013. kada je litar bio 48, dok danas za litar mlijeka naplati 81 fening i dobije 44 feninga podsticaja. Istina, zbog niskih podsticaja u RS-u, farmu muznih krava preselio je u Ilijaš.- Uzmite kompletnu istočnu Bosnu, od izlaza na Vijećnici do Bratunca, sela su nam potpuno prazna. Od Romanije do Han Pijeska 30 posto livada će ostati nepokošeno. Što moj babo govorio: “Kupite eure dok ih ima”, a mislio je na travu, ispostavilo se da je to tako. Bala sijena je došla na 5 maraka i ko ima imalo snage, poljoprivreda je uvijek bila jako dobra zarada - kaže on. Objašnjava da smo postali nacija koja se samo žali da joj nešto fali, ali da on ne misli tako i da samo treba raditi. - Elhamdulillah, ja i moja porodica jako dobro živimo i svake godine se modernizujemo. Pogledajte posebno kroz FBiH koliko je novih mašina, na livadi više nema traktora iz 70-tih godina. Kaskamo mi za Evropom i tom tehnologijom, ali ipak idemo - objašnjava. Kaže da sa podsticajima koje daje KS, u mljekarstvu i proizvodnji mesa nema prostora nikakvoj kuknjavi. Pomalo kasne, ali valjda će doći – kaže Jusupović. <h2>Riječ struke ukazuje na izazove</h2>S druge strane, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA Amir Ganić investicije u poljoprivredu i stočarstvo još smatra veoma rizičnim. Situacija s otkupom mlijeka, pad cijene, pa čak i prekid otkupa, samo je jedan od primjera nepredvidivosti i oscilacija na bh. tržištu. - Nemamo mesa, uvozimo ga u enormnim količinama, vrlo vjerovatno će uvoz ove godine premašiti prošlogodišnji, ali kad uđete u taj poduhvat javljaju se razni problemi. Cijene hrane za stoku, umjetnih gnojiva, goriva su enormno porasle, pa sve utječe na cijenu inputa u poljoprivredi. S druge strane, prije par dana za još 5 feninga je oborena cijena mlijeka i sada je ispod 60 feninga. To je van svake pameti. Strašne su fluktuacije na tržištu kad su u pitanju proizvodnja mesa i mlijeka – pojašnjava profesor Ganić.

Uvezli smo i pojeli meso za 317 miliona KM samo u prvih šest mjeseci ove godine

Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Novo eskalacija krize na Bliskom istoku i sukob SAD i Irana, te strah od inflacije doveli su na svjetskim berzama do nastavka trenda povećanja cijena nafte koji je započeo prije 20-ak dana. Cijena barela nafte Brent prešla je danas 85 dolara, a brzo su reagovale i pumpadžije u našoj zemlji.&nbsp;Tako je, prema aplikaciji FMT FBiH oil info, cijena goriva u Sarajevu već skočila iznad tri KM. Tako je na pumpi El Tarik Oil u Velešićima litar nafte 3,05 KM, benzin Super 95 je 2,8 KM, dok je Super 98 3,01 KM. Tako je nafta na ovoj pumpi poskupila za 18 feninga, a benzin za po šest feninga.Kad je riječ o nafti, na ostalim pumpama cijene su blizu, ali ispod tri marke, dok je najniža cijena na pumpi Selex u ulici Milana Preloga - 2,75 KM. Benzin Super 95 se kreće od 2,64 na pumpi Selex u ulici Milana Preloga do 2,86 KM, koliko je na pumpi Green Oil u Marka Marulića. Super Plus 98 je od 2,89 KM na pumpi Bucomerc u ulici Džemala Bijedića i Selex u ulici Milana Preloga do 3,16 KM, koliko je na pumpi Proming u ulici Blažujski drum.

Cijena barela nafte Brent prešla je danas 85 dolara, a brzo su reagovale i pumpadžije u našoj zemlji

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Aerodrom Mostar proširuje svoju ponudu avionskih linija, a putnicima su predstavljeni dodatni sezonski letovi prema Njemačkoj.Nova avio-povezanost odnosi se na linije prema Dizeldorfu i Štutgartu, koje će biti dostupne tokom ljetnog i jesenskog perioda.Letovi za Dizeldorf bit će realizovani dva puta sedmično, utorkom i subotom, a saobraćat će u periodu od 21. jula do 5. septembra.Kada je riječ o liniji prema Štutgartu, avioni će također letjeti dva puta u sedmici, istim danima, odnosno utorkom i subotom. Ova linija bit će aktivna od 28. jula do 31. oktobra.Iz Aerodroma Mostar poručili su da su avionske karte već dostupne putem zvanične stranice aviokompanije Eurowings te pozvali putnike da iskoriste nove mogućnosti putovanja.- Vidimo se na letu, poručili su iz mostarskog aerodroma.

Iz Aerodroma Mostar poručili su da su avionske karte već dostupne

Dva leta sedmično: Aerodrom Mostar uvodi dodatne letove za Dizeldorf i Štutgart

Kineski ekonomski rast naglo je usporen između početka aprila i kraja juna, jer su slaba domaća potražnja i utjecaj iranskog rata na cijene nafte zasjenili snažan izvoz zemlje, javlja BBC.Zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazali su da je druga najveća svjetska ekonomija porasla u drugom kvartalu za 4,3 posto, ispod godišnjeg cilja Pekinga, i nakon rasta od 5 posto u prvom kvartalu.To dolazi dan nakon što su vladini podaci pokazali da je kineski izvoz skočio za 27&nbsp;posto u junu u poređenju s prethodnom godinom.U martu je Kina smanjila cilj rasta na raspon od 4,5-5 posto, što je njen najniži cilj ekonomskog rasta od 1991. godine, potez za koji neki analitičari kažu da daje zvaničnicima veću fleksibilnost u upravljanju ekonomijom.Objava predstavlja prvi puni kvartal podataka o BDP-u od početka iranskog rata 28. februara i označava najniži kvartalni rast od kraja 2022. godine, dok se Kina izvlačila iz strogih ograničenja zbog Covida-19.- Postoje više faktori vanjske nestabilnosti i neizvjesnosti - navodi kineski Nacionalni zavod za statistiku u saopštenju koje prati podatke.Također je uočena neravnoteža između snažne ponude i slabe potražnje u domaćoj ekonomiji.Odvojeni podaci objavljeni u srijedu istakli su ekonomske izazove s kojima se Peking suočava kod kuće - uključujući dugotrajni pad tržišta nekretnina i slabu potrošnju.Cijene novih kuća ponovo su pale, iako je pad od 0,1posto u junu bio nešto sporiji nego prethodnog mjeseca.Ali maloprodaja je porasla za 1 posto u junu, što je poboljšanje u odnosu na pad od 0,6&nbsp;posto u maju.Fabijen Jip (Fabien Yip,) tržišni analitičar na investicijskoj platformi IG, rekla je za BBC da kineska preduzeća apsorbuju veće troškove energije i sirovina "jer je potražnja na kasi preslaba da bi je podnijela".Situacija će biti teža za upravljanje što duže traje rat s Iranom, dodala je.Carinski podaci za juni, koji su objavljeni u utorak, pokazali su da je kineski tehnološki izvoz potaknut rastućom globalnom potražnjom za poluprovodnicima za napajanje podatkovnih centara umjetnae inteligencije (AI).Rastuća potražnja za kineskim električnim vozilima (EV) također je dala veliki poticaj kineskom izvozu - mjesečni izvoz automobila prvi put je premašio milion.

Ipak, potražnje je velika za kineskim poluprovodnicima za AI i kineskim električnim automobilima

Tvrdnje analitičara: Rast kineske ekonomije naglo opada 

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine organizuje aukciju i direktnu prodaju zaplijenjene robe, a ponuda uključuje raznovrsne predmete - od automobilskih dijelova i garderobe do luksuznih satova.Prodaja će biti održana 22. jula 2026. godine u prostorijama Regionalnog centra UIO Sarajevo. Prva javna aukcija zakazana je za 12 sati, druga u 12:30, dok će direktna prodaja početi u 13 sati.Na listi se nalazi više stotina komada robe, među kojima su radilica motora za BMW, svjećice, gume, patike, haljine, hlače, kaiševi, dukserice, kućne potrepštine, ugostiteljski inventar, tehnički uređaji i kancelarijska oprema.Posebnu pažnju privlače ručni satovi švicarskih proizvođača Oris i Rolex, koji su također dio ponude.Roba se prodaje u paketima, odnosno lotovima, što znači da kupci moraju preuzeti kompletan paket bez mogućnosti izdvajanja pojedinačnih predmeta. Svi artikli prodaju se u viđenom stanju i bez mogućnosti naknadne reklamacije.Pravo učešća imaju fizička i pravna lica s registrovanom djelatnošću, uz obaveznu dokumentaciju o registraciji. Zaposleni u UIO BiH i članovi njihovih užih porodica ne mogu učestvovati u prodaji.Za učešće na aukciji potrebno je uplatiti depozit u iznosu od 10 posto početne cijene robe. Najpovoljniji ponuđači obavezni su nakon aukcije uplatiti preostali iznos kako bi mogli preuzeti kupljene predmete.Zainteresovani kupci robu mogu pregledati prije prodaje na nekoliko lokacija u Sarajevu, Zenici i Višegradu, prema terminima koje je objavila UIO.Dodatne informacije dostupne su putem telefonskih brojeva Regionalnog centra UIO Sarajevo.

Mljekara Livno najnagrađivaniji proizvođač sira u BiH: Proizvodi stižu i do Amerike

Selimović: Sistemom instant plaćanja novac će od 20. jula stizati na račune za nekoliko sekundi

Kompanija u BiH isplatila 61,4 miliona KM, strani vlasnik pokupio kajmak

Udruženje banaka BiH upozorava građane na online prevare: Ove podatke nikada ne dijelite

Ko je biznismen iz Srbije koji preuzima banke u BiH: Počeo je sa mjenjačnicama, a onda napravio veliki iskorak

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Cijela uprava BH Telecoma otišla u Mostar na sjednicu Vlade FBIH

Pobuna na letu Ryanaira: Let od tri sata trajao gotovo 12

Nestašica goriva nije jedini problem: Zašto je Rusija zabranila izvoz dizela

Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Dva leta sedmično: Aerodrom Mostar uvodi dodatne letove za Dizeldorf i Štutgart

Tvrdnje analitičara: Rast kineske ekonomije naglo opada

UIO prodaje zaplijenjenu robu: Na aukciji BMW dijelovi, Rolex satovi i garderoba

Biznis

Mljekara Livno najnagrađivaniji proizvođač sira u BiH: Proizvodi stižu i do Amerike

Selimović: Sistemom instant plaćanja novac će od 20. jula stizati na račune za nekoliko sekundi

Kompanija u BiH isplatila 61,4 miliona KM, strani vlasnik pokupio kajmak

Udruženje banaka BiH upozorava građane na online prevare: Ove podatke nikada ne dijelite

Ko je biznismen iz Srbije koji preuzima banke u BiH: Počeo je sa mjenjačnicama, a onda napravio veliki iskorak

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Cijela uprava BH Telecoma otišla u Mostar na sjednicu Vlade FBIH

Pobuna na letu Ryanaira: Let od tri sata trajao gotovo 12

Nestašica goriva nije jedini problem: Zašto je Rusija zabranila izvoz dizela

Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Dva leta sedmično: Aerodrom Mostar uvodi dodatne letove za Dizeldorf i Štutgart

Tvrdnje analitičara: Rast kineske ekonomije naglo opada

UIO prodaje zaplijenjenu robu: Na aukciji BMW dijelovi, Rolex satovi i garderoba