Neto devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) 30. aprila ove godine iznosile su 18.264.665.000 KM, dok je istovremeno neto strana aktiva dostigla nivo od 1.622.430.000 KM, čime je, prema Izvještaju o poštovanju aranžmana valutnog odbora CBBiH, u potpunosti obezbijeđena stabilnost domaće valute.Podaci pokazuju da su zvanične devizne rezerve Centralne banke većinom investirane u dužničke instrumente i depozite kod inostranih banaka, dok obaveze prema nerezidentima u najvećem obimu predstavljaju MMF-ove račune koje Centralna banka drži kao depozitar za članstvo BiH u Međunarodnom monetarnom fondu.Iz Centralne banke navode da je tokom aprila ove godine u potpunosti ispoštovan aranžman valutnog odbora, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH. Neto devizne rezerve definišu se kao razlika između vrijednosti aktive i pasive, a njihova stabilnost ključna je za očuvanje monetarne sigurnosti zemlje.Centralna banka BiH, kao nezavisna institucija, jedina je nadležna za provođenje monetarne politike u zemlji, a održavanje stabilnosti KM ostaje njen osnovni mandat.

Centralna banka BiH objavila izvještaj o valutnom odboru i očuvanju monetarne stabilnosti

Devizne rezerve BiH premašile 18,2 milijarde KM, potvrđena stabilnost valute

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju neznatno povećanje potražnje za kreditima stanovništva u drugom tromjesečju 2026. godine, te povećanje potražnje preduzeća za kreditima, pokazala jeAnketa o kreditnoj aktivnosti banaka u prvom tromesječju 2026. godine Centralne banke Bosne i Hercegovine.Rezultati ankete pokazuju da, kao i u prethodnom tromjesečju, kreditni standardi za odobravanje kredita stanovništvu u promatranom razdoblju nisu mijenjani. Neto postotak odgovora iznosio je 0%, što ukazuje na to da banke nisu vršile pooštravanje niti ublažavanje uvjeta za odobravanje kredita ovom segmentu klijenata. Kao i u prethodnom tromjesečju, ni u prvom tromjesečju 2026. godine nije došlo do promjene uvjeta za odobravanje kredita stanovništvu. Potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila je rasti u prvom tromjesečju 2026. godine. Istodobno, potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodno tromjesečje.Banke u drugom tromesječju očekuju neznatno povećanje potražnje za kreditima stanovništva, posebno u segmentu potrošačkih i nenamjenskih kredita. Istovremeno, ne očekuju se promjene u kreditnim standardima u odnosu na prethodno tromjesečje.Neto postotak odgovora prikupljenih kroz anketu ukazuje na to da, kao i kod kreditnih standarda, ni kod uvjeta za odobravanje kredita preduzećima u prvom tromjesečju 2026. godine nije došlo do promjene u odnosu na prethodno tromjesečje.U prvom tromjesečju 2026. godine primjećuje se neznatno povećanje udjela odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodno tromjesečje.Rezultati ankete ukazuju da je potražnja preduzeća za kreditima nastavila rasti u promatranom razdoblju. Promatrano prema ročnosti, rast potražnje zabilježen je kako u segmentu kratkoročnih, tako i u segmentu dugoročnih kredita, pri čemu je nešto izraženiji rast zabilježen kod kratkoročnih kredita.Kad je riječ o standardima za odobravanje kredita preduzećima očekuje se da banke u drugom tromjesečju 2026. godine ne očekuju promjene u kreditnim standardima u odnosu na prethodno tromjesečje.Istovremeno, rezultati ankete pokazuju da banke očekuju povećanje potražnje preduzeća za kreditima u narednom razdoblju. Promatrano prema ročnosti, rast potražnje očekuje se u segmentu kratkoročnih kredita, dok se nešto izraženiji rast predviđa u segmentu dugoročnih kredita i/ili kreditnih linija.U anekti reprezentativni uzorak banaka čini 8 najvećih banaka u Bosni i Hercegovini. U ovom krugu anketirano je ukupno 8 banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100%.

U prvom tromjesečju 2026. godine primjećuje se neznatno povećanje udjela odbijenih zahtjeva

Očekuje se rast potražnje za kreditima u našoj zemlji

Američki milijarder i osnivač Amazon Jeff Bezos izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je poručio da bi donjih 50 posto Amerikanaca trebalo plaćati nula dolara federalnog poreza na dohodak.Bezos je na platformi X komentarisao intervju u kojem je govorio o poreskom sistemu u Sjedinjenim Američkim Državama.– Da, Sjedinjene Države imaju najprogresivniji poreski sistem na svijetu. Gornjih 1 posto plaća 40 posto svih poreza, dok donjih 50 posto plaća samo 3 posto. Možemo ga učiniti još progresivnijim tako što ćemo ukinuti poreze za donju polovinu stanovništva – napisao je Bezos.Dodao je kako bi to predstavljalo „mali dio ukupnih poreskih prihoda“, ali da bi imalo veliki značaj za ljude iz te društvene grupe.Njegova izjava uslijedila je nakon gostovanja na CNBC-u, gdje je govorio o ekonomskim razlikama u Americi i poreskom opterećenju srednje klase.

<blockquote class="twitter-tweet">Yes, the United States has the most progressive tax system in the world. The top 1% pay 40% of taxes, the bottom 50% pay 3% of taxes. We can make it even more progressive by zeroing out taxes on the bottom half. It’s a small amount of the total tax revenue but very meaningful to… <a href="https://t.co/4W12iJAdqf">https://t.co/4W12iJAdqf</a>&mdash; Jeff Bezos (@JeffBezos) <a href="https://twitter.com/JeffBezos/status/2057148900763385950?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U objavi koju je podijelio investitor Shay Boloor navodi se Bezosov primjer medicinske sestre iz Queensa koja godišnje zarađuje oko 75.000 dolara, a na poreze izdvaja približno 12.000 dolara.– Ne bismo trebali tražiti od te medicinske sestre iz Queensa da šalje novac Vasšingtonu dok milijarde odlaze na neefikasnost i birokratiju – poručio je Bezos u intervjuu.Njegove izjave izazvale su podijeljene reakcije.Jedni smatraju da milijarder pokušava predstaviti umjereniji i populistički pristup ekonomiji, dok kritičari ističu ironiju da upravo Bezos godinama trpi kritike zbog poreskih olakšica i načina na koji velike korporacije minimiziraju poreske obaveze.Rasprava se posebno proširila među američkim konzervativcima i libertarijancima, koji tvrde da bi smanjenje poreza za niže slojeve stanovništva moglo pomoći rastu potrošnje i rasterećenju srednje klase u vrijeme visoke inflacije i rastućih troškova života.

Ukinimo poreze za donju polovinu stanovništva – napisao je Bezos

Bezos: 1% plaća 40% poreza u SAD, donjih 50% samo 3% poreza, a trebali bi 0%

Evropska centralna banka u završnoj je fazi projekta redizajna novčanica eura, koji je pokrenut krajem 2021. godine.Nova serija donijt će značajne promjene u izgledu, ali i u strukturi apoena, među kojima je i ukidanje novčanice od 500 eura.ECB je u julu prošle godine raspisala konkurs za evropske grafičke dizajnere kako bi prikupila vizuelne prijedloge za novu seriju novčanica.&nbsp;Dizajneri koji su prošli selekciju imaju rok do kraja ovog mjeseca da dostave svoja konačna rješenja. Nakon toga, prijedlozi će biti proslijeđeni stručnom žiriju, a zatim i Upravnom savjetu ECB na konačno razmatranje.ECB je potvrdila da će u novoj seriji novčanica biti ukinut apoen od 500 eura, što je ranije već bilo najavljeno. Ova odluka donijeta je sa ciljem smanjenja rizika od pranja novca i lakšeg praćenja finansijskih tokova. Ipak, to ne znači da postojeće novčanice od 500 eura prestaju važiti. One će i dalje ostati zakonito sredstvo plaćanja i moći će da se koristiti bez vremenskog ograničenja, iako nove više neće biti štampane.&nbsp;Redizajn novčanica eura predstavlja jednu od najvećih promjena u eurozoni u posljednje dvije decenije, a njegov završetak i uvođenje nove serije očekuju se nakon što ECB finalizira izbor dizajna i tehničkih rješenja.

Redizajn novčanica eura predstavlja jednu od najvećih promjena u eurozoni u posljednje dvije decenije

Ukida se novčanica od 500 eura: Do kada se može koristiti

Cene nafte pale su za oko šest posto u srijedu nakon što je Donald Tramp (Trump) izjavio da su pregovori sa Iranom u završnoj fazi. Ipak, investitori su i dalje oprezni zbog neizvjesnog ishoda pregovora i problema u snabdijevanju nafte sa Bliskog istoka.Cijena nafte Brent pala je za 6,64 dolara, odnosno skoro šest posto, na 104,64 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila za 6,49 dolara i njome se trgovalo po cijeni od 97,66 dolara. U četvrtak ujutru cijene su porasle za nešto manje od jedan posto, prema podacima portala OliPrice.Tramp je rekao da su pregovori sa Iranom pri kraju, ali je upozorio da bi moglo doći do novih napada ukoliko Iran ne pristane na dogovor. Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova, Esmail Bagei, izjavio je da je Iran spreman da sarađuje sa drugim državama regiona na obezbjeđivanju sigurnog pomorskog saobraćaja.Iako postoje znakovi napretka, analitičari i učesnici tržišta i dalje sumnjaju da će problemi sa snabdijevanjem biti brzo riješeni, čak i ako SAD i Iran postignu sporazum.Analitičari banke Citigroup procenjuju da bi cena Brent nafte uskoro mogla porasti na 120 dolara po barelu, jer tržište potcjenjuje rizik od dugotrajnog poremećaja u snabdijevanju.&nbsp;

Tramp je rekao da su pregovori sa Iranom pri kraju, ali je upozorio da bi moglo doći do novih napada

Cijene nafte pale za šest posto

Njemačka i dalje dominira evropskim tržištem, dok Kina i Sjedinjene Američke Države drže ključne pozicije na istoku i zapadu kontinenta, pokazuju najnoviji podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2025. godinu. Nova infografska mapa, koja analizira ukupnu trgovinsku razmjenu kroz uvoz i izvoz, otkrila je jasne ekonomske odnose u Evropi, ali i nekoliko zanimljivih detalja.Očekivano, Njemačka je potvrdila status glavnog ekonomskog motora kontinenta. Ova zemlja ostaje najvažniji trgovinski partner za većinu evropskih država, posebno u srednjoj i istočnoj Evropi.<h2>Kina dominira Rusijom</h2>Najizraženiji geopolitički utjecaji vidljivi su na vanjskim granicama Evrope.Kina je i službeno postala najveći trgovinski partner Rusije, ali i nekoliko država istočne Evrope. Sjedinjene Američke Države ostaju glavni ekonomski oslonac za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku.Istovremeno, Francuska i Španija zadržale su tradicionalno snažne i međusobno povezane trgovinske odnose.Jedno od najvećih iznenađenja na mapi predstavlja Grčka. Zahvaljujući specifičnom položaju luka i razvijenom pomorskom sektoru, ova zemlja funkcioniše kao veliko tranzitno čvorište, što je izdvaja od ostatka regiona i čini posebnim slučajem u evropskoj trgovinskoj razmjeni.Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakve viralne mape često pojednostavljuju stvarnu ekonomsku sliku. Konačni zaključci zavise od toga da li se analiziraju samo roba, usluge ili višegodišnji ekonomski pokazatelji.<h2>BiH u svijetu</h2>Najnovija infografska mapa Evrope, zasnovana na podacima MMF-a za 2025. godinu, pokazala je i gdje se nalazi ključni ekonomski oslonac Bosne i Hercegovine.Dok se Kina i SAD bore za utjecaj na rubovima kontinenta, Njemačka ostaje neprikosnoveni ekonomski centar za veći dio Evrope, posebno za zemlje regiona.Mapa jasno potvrđuje da je Njemačka glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, kada se posmatra ukupna razmjena kroz uvoz i izvoz. Za BiH, kao i većinu susjednih zemalja, njemačko tržište ostaje ključno za privredu, izvoz i industrijsku proizvodnju.Svaka veća ekonomska promjena u Njemačkoj direktno utiče na domaće kompanije, izvoznike i ukupni privredni balans Bosne i Hercegovine.

Jedno od najvećih iznenađenja na mapi predstavlja Grčka

Nova karta ekonomskih odnosa u svijetu: Kina dominira Rusijom, Njemačka Evropom

Trećina kompanija u Japanu već koristi ili razmatra uvođenje robota koje pokreće vještačka inteligencija, pokazala je anketa koju je proveo Nikkei Research. Predviđa se da će AI najviše koristiti proizvođači automobila i transportne opreme, dok se sektor veleprodaje pokazao najmanje zainteresiranim.Prema rezultatima ankete, četiri posto ispitanih firmi već koristi AI robote, pet posto planira njihovo uvođenje, a 25 posto razmatra takvu mogućnost.Transportna industrija prednjači, čak 80 posto kompanija u tom sektoru koristi ili planira koristiti AI robote. Nasuprot tome, 94 posto veletrgovaca nema takve planove.Japanska vlada očekuje da će uvođenje AI robota biti ključno za rješavanje nedostatka radne snage i očuvanje pozicije zemlje kao vodećeg svjetskog dobavljača industrijskih robota. Japan je dom globalnih lidera poput Fanuc, Yaskawa Electric i Kawasaki Heavy Industries, ali sada se suočava s jačom konkurencijom iz Kine i Sjedinjenih Država u segmentu robota s AI autonomijom.Među kompanijama koje već koriste ili planiraju koristiti AI robote, 71 posto ih vidi primjenu u proizvodnji, 19 u poslovima s određenim rizikom, a 11 posto u uslugama prema kupcima.Anketa je obuhvatila i stavove o vladinim smjernicama za efikasnije korištenje finansijskih sredstava.Šezdest posto ispitanih kompanija smatra da odluka o korištenju imovine treba ostati na pojedinačnim firmama, dok 44 posto ističe da veličina kompanije mora biti faktor u primjeni politike.Japanske kompanije s kapitalom većim od milijardu jena posjedovale su 83 biliona jena gotovine i depozita u 2024. godini, što je rast od 54 posto u odnosu na prije deset godina. To je izazvalo rasprave o tome da li bi sredstva mogla biti bolje iskorištena za podsticanje rasta i povećanje plata.

Prema rezultatima ankete, četiri posto ispitanih firmi već koristi AI robote, pet posto planira njihovo uvođenje

Trećina japanskih kompanija koristi ili razmatra AI robote, transportna industrija prednjači

Nakon puno nagađanja, SpaceX je i službeno potvrdio planove za prvu prodaju svojih dionica javnosti.Planovi su objavljeni u dokumentu o vrijednosnim papirima koji je obavezan za svaku tvrtku koja planira izaći na tržište vrijednosnih papira.Inicijalna javna ponuda dionica (IPO) tako bi izvršnog direktora SpaceX-a, Ilona Maska (Elon Musk), učinila još bogatijim i prvim svjetskim bilionerom, što je, kako kažu analitičari, prekretnica koja pokazuje koliko je tehnološka industrija zapravo bogata.Očekuje se da će IPO SpaceX-a (Starlinka i xAI) izazvati velik interes među investitorima zbog dosadašnjih rezultata kompanije u svemirskoj industriji i satelitskom internetu.Iako nema službenih podataka o tome kad će se IPO održati, nagađa se kako bi to moglo biti već sljedeći mjesec.Kako piše NBC, ovo bi mogao biti najveći IPO ikad, iako će to biti poznato tek nakon službene objave. Naime, u prijavi američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze koja regulira tržište kapitala, nije navedeno koliko kompanija planira prikupiti kroz IPO.Do sad je najveći IPO bio onaj Saudi Aramca 2020. godine kad je prikupljeno 29,4 milijarde dolara.Neki analitičari smatraju da je ovaj IPO SpaceX-a samo testiranje tržišta za Maska, koji posljednjih godina ne stoji baš najbolje u javnosti. Bliski odnosi s aktuelnim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) i 'operacija DOGE' koštala ga je popularnosti, kako među građanima tako i među investitorima. No, iako Tesla trenutno prolazi kroz težak period i dalje ima jezgru odanih obožavatelja koji su spremni uložiti novac u proizvode i dionice kompanije.

Planovi su objavljeni u dokumentu o vrijednosnim papirima 

Mask kreće u akciju koja bi ga mogla pretvoriti u prvog svjetskog bilionera

Fotografija desetina kamiona-cisterni koji prevoze iračku naftu kroz ratom razorenu Siriju prema luci Banijas na Sredozemnom moru mogla bi, prema ocjenama analitičara, jednog dana završiti u udžbenicima ekonomske i političke historije.Nafta koja preko Sirije stiže do evropskih kupaca, uprkos blokadi Hormuškog moreuza, pokazuje koliko se brzo mijenja globalna trgovina i kako države traže alternativne rute za energente i strateške sirovine.<h2>Alternativni pravac</h2>Sirija, zemlja koja je gotovo četrnaest godina razorena građanskim ratom i opterećena urušenom infrastrukturom te hroničnim nestašicama struje i vode, iznenada je postala važna tranzitna tačka za Evropu.Zahvaljujući izlazu na Sredozemno more i granicama s Turskom, Irakom, Jordanom i Libanom, Sirija se sve više koristi kao alternativa pomorskim pravcima poput Hormuškog moreuza (Strait of Hormuz), jednog od ključnih svjetskih koridora za transport nafte, ukapljenog prirodnog gasa i drugih strateških resursa.Kopneni transport nafte kroz Siriju pokazuje kako geopolitičke krize mijenjaju postojeće trgovinske tokove i ubrzavaju preusmjeravanje energetskih ruta.<h2>Mjesecima traju rasprave</h2>Blokade ključnih pomorskih pravaca samo su dio šire transformacije globalne ekonomije.Geopolitički sukobi, trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine (China), nove carine, ograničenja investicija i sve izraženija podjela svijeta na ekonomske blokove ubrzano preoblikuju globalni poredak.Iako sistem globalne trgovine još nije urušen, sve je više znakova njegove reorganizacije. Geopolitičke tenzije dodatno su uzdrmale Svjetsku trgovinsku organizaciju (World Trade Organization – WTO), koja se nalazi pred dilemom reforme ili gubitka uticaja.Mjesecima traju rasprave o budućnosti multilateralnog trgovinskog sistema, ali bez konkretnih rezultata, pa sve više država formira manje trgovinske saveze i koalicije mimo postojećih pravila WTO-a.<h2>Važne inicijative</h2>Jedna od važnijih inicijativa jeste približavanje Evropske unije i indo-pacifičkog trgovinskog bloka CPTPP, u kojem su, između ostalih, Kanada (Canada), Australija (Australia), Japan (Japan), Vijetnam (Vietnam), Meksiko (Mexico) i Velika Britanija (United Kingdom).Ove zemlje rade na stvaranju novog digitalnog trgovinskog okvira koji bi mogao postati alternativa postojećem sistemu.Sjedinjene Američke Države (United States of America) i Kina (China) vode sve intenzivniju borbu za dominaciju nad budućim globalnim ekonomskim poretkom.Vašington smatra da dosadašnji model globalizacije i slobodne trgovine više ne donosi korist američkoj ekonomiji, već doprinosi rastu deficita i slabljenju domaće industrije, zbog čega administracija Donalda Trampa (Donald Trump) insistira na uvođenju carina i promjeni trgovinskih pravila.Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir (Jamieson Greer) poručio je da je postojeći sistem doveo do deindustrijalizacije i povećane zavisnosti SAD-a od drugih ekonomija.Posebnu pažnju izazvao je dokument „Vodič za restrukturiranje globalnog trgovinskog sistema“, koji je izradio ekonomista s Harvarda Stephen Miran.U dokumentu se navodi da bi smanjenje vrijednosti američkog dolara moglo povećati konkurentnost izvoza i smanjiti trgovinski deficit.Miran upozorava da dominacija dolara slabi američku proizvodnju i ekonomiju usmjerava ka finansijskom, a ne industrijskom modelu.Prema njegovoj analizi, Kina sa svojim izvozno orijentisanim modelom predstavlja dugoročan izazov američkoj ekonomskoj dominaciji.<h2>Podjele među silama</h2>Sve izraženije podjele među velikim silama pokazuju da se svjetski trgovinski sistem nalazi u fazi duboke transformacije.Države pokušavaju smanjiti zavisnost od pojedinih ruta, valuta i centara moći, dok nove trgovinske alijanse postaju sve značajnije.U takvom okruženju profitiraju zemlje koje uspiju da se pozicioniraju kao alternativni energetski i logistički centri.Ratovi, blokade i geopolitičke tenzije danas više nisu samo političko pitanje, već direktno oblikuju budućnost globalne ekonomije.

Blokade ključnih pomorskih pravaca samo su dio šire transformacije globalne ekonomije

Sirija postaje alternativna naftna ruta: Globalna trgovina ulazi u novu fazu preoblikovanja

Vlada Zapadnohercegovačkog kantona usvojila je Prijedlog zakona o plaćama i naknadama korisnika kantonalnog budžeta, kao i Prijedlog zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ZHK, čime bi po prvi put u ovom kantonu trebao biti uspostavljen jedinstven sistem obračuna plaća i naknada za budžetske korisnike.Kako je istaknuto nakon sjednice Vlade, usvajanju prijedloga prethodile su javne rasprave tokom kojih je primljen veliki broj sugestija i komentara sindikata i javnosti, a većina njih je uvažena prilikom izrade konačnih prijedloga zakona.Potpredsjednica Vlade ZHK i ministrica finansija Blagica Leko izjavila je za Fenu da se u javnosti pogrešno špekuliše kako će novim zakonima biti ukinuta prava budžetskih korisnika.- Stupanjem na snagu ovih zakona ne ukidaju se prava budžetskih korisnika. Naprotiv, njihovo usvajanje predstavlja preduslov za rast plaća svih budžetskih korisnika u ovom kantonu - kazala je Leko.Dodala je da su sredstva za povećanje plaća već osigurana u budžetu ZHK za 2026. godinu.- Prilikom izrade budžeta za 2026. godinu uzeli smo u obzir primjenu ovih zakona, zbog čega je budžetska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade povećana za 9.478.300 KM u odnosu na izmjene i dopune budžeta za 2025. godinu - navela je.Prema njenim riječima, donošenje ovih zakona predstavlja i zakonsku obavezu, s obzirom na to da je oblast plaća i naknada na nivou Federacije Bosne i Hercegovine uređena federalnim zakonom koji predviđa da i kantoni donesu vlastite propise.Leko je pojasnila da će novi zakon prvi put uspostaviti jedinstven sistem plaća i naknada za sve korisnike kantonalnog budžeta, uključujući izabrane zvaničnike, državne službenike, namještenike, kao i zaposlene u osnovnim i srednjim školama.- Utvrđuju se ključni elementi sistema plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti, kao i vrste dodataka i naknada koje pripadaju zaposlenicima, čime se osigurava ujednačen pristup ostvarivanju prava iz radnog odnosa - rekla je ministrica.Dodala je da zakon detaljno uređuje i prava poput naknade za prevoz, topli obrok, regres, bolovanje i druga materijalna prava.Govoreći o Zakonu o plaćama i naknadama policijskih službenika ZHK, Leko je istakla da se njime jasno definišu platni razredi, koeficijenti i dodaci za policijske službenike.- Ovaj zakon zasniva se na principima jednakosti, transparentnosti i fiskalne odgovornosti, a detaljno uređuje prava na naknade za prekovremeni rad, rad u otežanim uslovima, noćni rad i rad tokom praznika - kazala je.

Blagica Leko nova je ministrica finansija ZHK

Posebno je naglasila da je prijedlogom zakona prvi put povećan dodatak na ovlaštenja policijskim službenicima, pa će umjesto dosadašnjih 30 i 40 posto sada iznositi 35 i 45 posto.Leko je podsjetila da su kolektivni ugovori sa reprezentativnim sindikatima i dalje na snazi, te poručila da je Ministarstvo finansija otvoreno za nastavak razgovora sa sindikatima s ciljem unapređenja položaja budžetskih korisnika uz očuvanje fiskalne stabilnosti kantona.

Prilikom izrade budžeta za 2026. godinu uzeli smo u obzir primjenu ovih zakona, navela je

Leko: Zakoni o plaćama donose najveći rast plaća u ZHK do sada

Francuski prehrambeni divovi Nestlé i Danone ponovo su pod lupom nakon izvještaja francuskih, belgijskih i švicarskih medija koja propituju brzinu povlačenja potencijalno kontaminirane hrane za dojenčad.Početkom godine Nestlé je povukao serije hrane u nekoliko evropskih zemalja zbog moguće kontaminacije cereulidom.Nestlé Francuska saopćio je tada da "preventivno i dobrovoljno" povlači određene serije dojenačkih formula Guigoz i Nidal nakon što su nove istrage pokazale potencijalnu prisutnost cereulida, tvari bakterijskog podrijetla koju proizvodi mikroorganizam Bacillus cereus, a može izazvati proljev i povraćanje. Hranu su povukli s polica i Danone i grupa Lactalis.Nestle je naveo da je izvor kontaminacije ulje arahidonske kiseline kojim ih je opskrbljivala jedna kompanija, ali nisu htjeli navesti njeno ime, izvijestio je švicarski portal swissinfo.ch, dodajući da je u međuvremenu otkriveno da je riječ o Cabio Biotechu iz kineskog grada Wuhana.Cabio Biotech spada među vodeće proizvođače tog sastojka dojenačke formule u svijetu i opskrbljuje oko 300 klijenata, uključujući Nestle i Danone, citirala je belgijska novinska agencija Belga izvještaje francuskih medija.Evropska komisija zatražila je od Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da odredi hitno naučno ograničenje, poznato pod nazivom akutna referentna doza (ARfD) i uključi u postupak odlučivanja vlada i kompanija o eventualnom povlačenju proizvoda s polica.EFSA je predložila da se odredi nova gornja dopuštena granica prisutnosti Cereulida, od najviše 0,014 mikrograma po kilogramu tjelesne težine dojenčadi.Vrlo male bebe drugačije probavljaju tvari i zahtijevaju dodatnu zaštitu, objasnili su, istaknuvši i da je povraćanje ključni kratkoročni simptom koji se koristi za postavljanje ograničenja.Francuska je potom odlučila spustiti granicu s najviše 0,3 mikrograma po kilogramu tjelesne težine dojenčadi na 0,014 mikrograma.Istraga Radio Francea, RTBF-a i RTS-a navodi da je Nestlé odgodio obavještavanje europskih vlasti o prisutnosti cereulida u dojenačkoj hrani.Istraga navodi tvrdnju Nestléa da je slijedio strogi proces koji uključuje procjenu, provjere sljedivosti i utvrđivanje kontaminiranih proizvoda prije nego što su počeli povlačiti proizvode s polica trgovina.

Početkom godine Nestlé je povukao serije hrane u nekoliko evropskih zemalja

Zbog kontaminirane hrane za dojenčad dva prehrambena diva pod lupom

Potrošačke cijene u Federaciji BiH u aprilu 2026. godine u prosjeku su porasle za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec.Cijene su porasle u odjeljcima: Prijevoz za 9,2 posto, Odjeća i obuća i Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za po 1,2 oposto, Ostala dobra i usluge za 0,5 posto%, Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan i Zdravstvo za po 0,3 posto i Restorani i hoteli za 0,2 posto.Cijene su pale u odjeljku Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,1 posto.U ostalim odjeljcima, u prosjeku, cijene se nisu mijenjale.U aprilu 2026. godine u odnosu na april 2025. godine, cijene su porasle za 6,6 posto (godišnja inflacija), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U različitim odjeljcima zabilježen rast

U FBiH potrošačke cijene u aprilu porasle 1,6 posto, godišnja inflacija 6,6 posto

Bosna i Hercegovina je u prva četiri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 5 milijardi i 702 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u istom periodu prošle godine.Istovremeno, uvoz je iznosio 10 milijardi i 98 miliona KM, odnosno 3,7 posto više u odnosu na isti period 2025. godine.Prema podacima o robnoj razmjeni sa inostranstvom, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit dostigao 4 milijarde i 396 miliona KM.Trgovinska razmjena sa Evropskom unijom nastavila je rasti. Izvoz u zemlje EU iznosio je 4 milijarde i 390 miliona KM, što je povećanje od šest posto u odnosu na isti period prošle godine.Istovremeno, uvoz iz Evropske unije dostigao je 5 milijardi i 929 miliona KM, odnosno 4,8 posto više nego u prva četiri mjeseca 2025. godine.

Trgovinska razmjena sa Evropskom unijom nastavila je rasti

Porastao vanjskotrgovinski deficit BiH: Sada niznosi 4,4 milijarde KM

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 35.769,38 KM kroz osam realizovanih transakcija, pri čemu je prometovano ukupno 2.277 dionica.Najveći dio prometa koncentrisan je na Kotaciji, gdje su dionice Bosnalijek d.d. Sarajevo ostvarile promet od 27.390 KM. Kurs ovog emitenta zabilježio je rast od 1,29 posto i dostigao cijenu 27,39 KM.Na Slobodnom tržištu pažnju je privukao RMU Banovići d.d. Banovići sa najvećim dnevnim rastom od 2,91 posto, na 8,48 KM, uz promet od 4.621,60 KM. Istovremeno, Energoinvest d.d. Sarajevo bio je jedini emitent u minusu, nakon pada cijene od 12,74 posto na 2,57 KM, uz promet od 1.596 KM.Bez promjene kursa trgovano je dionicama Rudnik soli Tuzla d.d. Tuzla, gdje je evidentiran promet od 1.322,40 KM po cijeni 34,80 KM.Indeksi su dan završili uglavnom u negativnoj teritoriji. SASX-10 oslabio je za 0,09 posto, SASX-30 za 0,33 posto, a SASX-BBI za 0,13 posto. SASX-FN je zabilježio simboličan rast od 0,04 posto, dok je BIFX ostao nepromijenjen usljed izostanka trgovine investicionim fondovima, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Najveći dio prometa koncentrisan je na Kotaciji, gdje su dionice Bosnalijek d.d. Sarajevo ostvarile promet od 27.390 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 35.769,38 KM

Stellantis će dizajnirati i proizvoditi niz novih malih i pristupačnih automobila povezanih s nadolazećim propisima o električnim automobilima koji bi trebali stupiti na snagu u Evropi.&nbsp;Proizvodnja će se odvijati u fabrici u Pomiđanu u Italiji. Marke koje bi mogle predstaviti male automobila su ​​​​Citroen i Fiat. Izvršni direktor marke Citroen, Xavier Chardon, već je signalizirao želju za stvaranjem malog i jednostavnog električnog automobila koji bi koštao ispod 15.000 eura i koji bi mogao utjeloviti dio duha originalnog 2CV-a. Fiat bi, u međuvremenu, mogao koristiti propise o električnim automobilima kao vozilo za izradu verzije Pande koja nije Grande.Službena oznaka klasifikacije malih (i pristupačnih) električnih automobila je M1E, ali propisi za tu klasu još nisu potvrđeni. Plan je da automobili M1E budu kraći od 4,2 metra, a EU razmatra poticaje kako bi se osiguralo da su rezultirajući lanci opskrbe proizvodnim automobilima u potpunosti smješteni u Evropi. Stellantisova objava možda je strategija utjecaja na zakonodavce u Evropskoj uniji da finaliziraju pravila.

Proizvodnja će se odvijati u fabrici u Italiji

Stellantis objavio: Dolaze mali automobili sa cijenom nižom od 15.000 eura

Dok najveće svjetske tehnološke kompanije ubrzano ulažu milijarde dolara u umjetnu inteligenciju, novi krug otpuštanja u kompaniji Meta, vlasniku Facebooka i Instagrama, ponovno otvara pitanje kako će AI transformirati tržište rada u tehnološkom sektoru.&nbsp;Prema informacijama koje su se pojavile posljednjih dana, kompanija kreće u jedno od najvećih restrukturiranja od pandemijskog tehnološkog buma, pri čemu bi bez posla moglo ostati oko 8.000 zaposlenika — približno deset posto ukupne radne snage.No za razliku od ranijih tehnoloških kriza, Meta danas ne otpušta zaposlenike zbog pada prihoda ili usporavanja poslovanja. Upravo suprotno — kompanija bilježi rekordne financijske rezultate. U prvom tromjesečju ove godine Meta je ostvarila više od 56 milijardi dolara prihoda i gotovo 27 milijardi dolara neto dobiti, dok investitorima paralelno poručuje da će agresivno povećati ulaganja u AI infrastrukturu.Kapitalna ulaganja kompanije za 2026. godinu sada se procjenjuju na iznos od 125 do 145 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego prošle godine. Većina tog novca odlazi na izgradnju podatkovnih centara, kupovinu specijaliziranih AI čipova i razvoj infrastrukture za vlastite AI modele i digitalne asistente.Prema internim dokumentima i medijskim izvještajima, kompanija paralelno premješta više od 7.000 zaposlenika u nove AI timove, uključujući razvoj AI agenata, automatiziranih poslovnih procesa i infrastrukture za treniranje velikih jezičnih modela. Dio menadžerskih pozicija pritom se ukida kako bi se formirali manji i “brži” timovi fokusirani na AI projekte.Promjene unutar Mete sve više podsjećaju na širu transformaciju cijele tehnološke industrije.

Kreće jedno od najvećih restrukturiranja od pandemijskog tehnološkog buma

Meta otpušta 600 radnika u jedinici za umjetnu inteligenciju

Devizne rezerve BiH premašile 18,2 milijarde KM, potvrđena stabilnost valute

Očekuje se rast potražnje za kreditima u našoj zemlji

Bezos: 1% plaća 40% poreza u SAD, donjih 50% samo 3% poreza, a trebali bi 0%

Ukida se novčanica od 500 eura: Do kada se može koristiti

Cijene nafte pale za šest posto

Nova karta ekonomskih odnosa u svijetu: Kina dominira Rusijom, Njemačka Evropom

Trećina japanskih kompanija koristi ili razmatra AI robote, transportna industrija prednjači

Mask kreće u akciju koja bi ga mogla pretvoriti u prvog svjetskog bilionera

Sirija postaje alternativna naftna ruta: Globalna trgovina ulazi u novu fazu preoblikovanja

Leko: Zakoni o plaćama donose najveći rast plaća u ZHK do sada

Zbog kontaminirane hrane za dojenčad dva prehrambena diva pod lupom

U FBiH potrošačke cijene u aprilu porasle 1,6 posto, godišnja inflacija 6,6 posto

Porastao vanjskotrgovinski deficit BiH: Sada niznosi 4,4 milijarde KM

Na Sarajevskoj berzi promet 35.769,38 KM

Stellantis objavio: Dolaze mali automobili sa cijenom nižom od 15.000 eura

Radnici u kompaniji Meta u panici: AI masovno zamjenjuje programere i administratore

Biznis

Devizne rezerve BiH premašile 18,2 milijarde KM, potvrđena stabilnost valute

Očekuje se rast potražnje za kreditima u našoj zemlji

Bezos: 1% plaća 40% poreza u SAD, donjih 50% samo 3% poreza, a trebali bi 0%

Ukida se novčanica od 500 eura: Do kada se može koristiti

Cijene nafte pale za šest posto

Nova karta ekonomskih odnosa u svijetu: Kina dominira Rusijom, Njemačka Evropom

Trećina japanskih kompanija koristi ili razmatra AI robote, transportna industrija prednjači

Mask kreće u akciju koja bi ga mogla pretvoriti u prvog svjetskog bilionera

Sirija postaje alternativna naftna ruta: Globalna trgovina ulazi u novu fazu preoblikovanja

Leko: Zakoni o plaćama donose najveći rast plaća u ZHK do sada

Zbog kontaminirane hrane za dojenčad dva prehrambena diva pod lupom

U FBiH potrošačke cijene u aprilu porasle 1,6 posto, godišnja inflacija 6,6 posto

Porastao vanjskotrgovinski deficit BiH: Sada niznosi 4,4 milijarde KM

Na Sarajevskoj berzi promet 35.769,38 KM

Stellantis objavio: Dolaze mali automobili sa cijenom nižom od 15.000 eura

Radnici u kompaniji Meta u panici: AI masovno zamjenjuje programere i administratore