Jedna od glavnih privrednih i političkih tema u Njemačkoj posljednjih godina je manjak kvalifikovane radne snage. I dok vlada svim silama pokušava zaustaviti tzv. neregulisanu migraciju, s druge strane privreda žudi za stotinama hiljada radnika.<h2>Potreba zapošljavanja</h2>Njihov dolazak je regulisan brojnim programima, a jedan od njih je i tzv. Pravilo o zapadnom Balkanu u sklopu kojeg u Njemačku stižu radnici iz naših krajeva. Prije nekoliko dana Njemačka je odlučila smanjiti kvotu za radnike iz zemalja zapadnog Balkana, mjeru koja direktno utječe na naše građane koji planiraju da odu na rad u zemlju putem takozvane Uredbe o Zapadnom Balkanu.Smanjuje se godišnji broj radnika koji mogu dobiti pristup njemačkom tržištu rada sa 50.000 na 25.000 ljudi, iako se njemačka ekonomija i dalje suočava s nedostatkom radne snage. Šta to konkretno znači za naše građane za „Avaz“ komentarisao je ekonomista Zoran Pavlović.<h2>Smanjivanje kvote</h2>- To će značiti manji odliv naših stručnih kadrova s jedne strane, a s druge očigledno je da je i taj investicioni ciklus koji je ranije postojao u Njemačkoj na neki način usporen pa im više i ne treba radne snage, imajući u vidu činjenicu da dosta fabrika otpušta radnike, a onda, u biti, strani radnici zauzimaju pozicije koje bi mogli imati domaći. Na kraju krajeva vidjeli ste najavu da Volkswagen može da otpusti 100.000 radnika ako ih ne preuzme kineska kompanija. Situacija je vrlo komplikovana. Potreba da se traži mogućnost zapošljavanja domaće radne snage uslovila je smanjivanje kvote radnika sa zapadnog Balkana – istakao je PavlovićS druge strane, nas je sve manje. Zemljama zapadnog Balkana pa i Bosni i Hercegovini potrebni su migranti radnici. U BiH izdano je hiljade dozvola. Pavlović vjeruje da je ova odluka njemačkih vlasti dobra za Bosnu i Hercegovinu.<h2>Zavisni od uvoza</h2>- Naši radnici su vrlo adaptivni, vrijedni, radni i ako ne znaju brzo nauče za razliku od radnika iz drugih zemalja sa kojim nemaju tako dobro iskustvo preduzetnici u Njemačkoj. Ovo će sigurno biti jedna dodatna brana za odlazak naših radnika. Ovo je sa druge strane dobro za Bosnu i Hercegovinu, možda čak i za druge zemlje. Kada bi samo vlasti Bosne i Hercegovine, ali i Zapadnog Balkana prepoznale potrebu zapošljavanja naše radne snage kao što to sad prepoznaje Njemačka. Bez novih programa i projekata zapošljavanja domaće radne snage, investiranja u nove kapacitete, bez proizvodnje domaće hrane, mesa mi smo osuđeni da zavisimo od uvoza. Kad zavisite od uvoza vidjeli ste šta se dešava sa cijelim svijetom zbog Hormuškog prolaza. Pitanje je samo da li će vlasti imati dovoljno sluha, pameti, razumijevanja da investicije moramo razvijati u našim zemljama a ne dovoditi strance da to rade – potcrtao je Pavlović.Ova odluka je loša za potencijalne radnike koji su planirali ići u EU, ali je dobro za našu zemlju kao i ostale da će ti ljudi morati ostati.

Zemljama zapadnog Balkana pa i Bosni i Hercegovini potrebni su migranti radnici

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar: Njemačka zaustavlja odliv radne snage iz BiH

Najveće američke tehnološke kompanije, poznate kao “veličanstvenih sedam”, ove godine više nisu glavni pokretač rasta berze, što stvara probleme investitorima koji su računali na njihov nastavak snažnog uspona.Grupa koju čine Nvidia, Apple, Microsoft, Amazon, Alphabet, Meta i Tesla je skoro četiri godine bila ključni nosilac rasta američkih akcija, ali je u 2026. njihov učinak značajno zaostao za ostatkom tržišta, prenosi Bloomberg.Indeks “Veličanstvenih sedam” ove godine gotovo stagnira, dok je širi indeks S&amp;P 500 zabilježio rast.Investitori su preusmjerili svoju pažnju na kompanije koje direktno profitiraju od izgradnje infrastrukture za vještačku inteligenciju, posebno proizvođače poluprovodnika.<h2>Glavni pokretač</h2>Vještačka inteligencija je i dalje glavni pokretač tehnološkog sektora, ali najveću korist trenutno imaju proizvođači čipova.Indeks proizvođača poluprovodnika porastao je čak za 78 odsto ove godine, dok je indeks “veličanstvenih sedam” zabilježio rast od svega 0,5 odsto.Nova situacija postaje problem za Wallstreet, pošto kompanije iz “veličanstvenih sedam” čine približno trećinu vrednosti indeksa S&amp;P 500, zbog čega njihovo kretanje ima veliki uticaj na ukupno stanje američkog tržišta.Analitičari u prosjeku očekuju da će S&amp;P 500 godinu završiti na oko 7.824 poena, što bi predstavljalo rast od gotovo pet odsto u odnosu na trenutni nivo.<h2>Teret rasta</h2>Ako najveće tehnološke kompanije nastave da stagniraju, teret rasta moraće da preuzme ostatak tržišta.Prema procjenama Bloomberga, preostale 493 kompanije iz indeksa morale bi dodatno da porastu za oko 6,8 odsto kako bi se ostvarila prosječna prognoza za kraj godine.Uprkos aktuelnom stanju, dio investitora smatra da je slabiji učinak velikih tehnoloških kompanija privremen i da će njihove akcije ponovo postati privlačnije zbog nižih vrednovanja.&nbsp;

Investitori su preusmjerili svoju pažnju na kompanije koje direktno profitiraju od izgradnje infrastrukture za vještačku inteligenciju

Najveće američke kompanije posrću na berzi

Poreski obveznici Federacije BiH su u prvih šest mjeseci ove godine, od januara do juna, uplatili 4.410.085.043 KM javnih prihoda, što je za oko 51 milion KM ili 1,14 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.Tada su javni prihodi iznosili 4.461.102.927 KM. Ipak, u odnosu na 2024. godinu zabilježen je rast od oko 471,5 miliona KM, odnosno gotovo 12 odsto.Prema podacima Poreske uprave FBiH, u strukturi javnih prihoda vidljivo je da je naplata izravnih poreza u porastu, dok je zabilježen blagi pad naplate prihoda po osnovi doprinosa.<h2>Pad prihoda</h2>Taj pad PU FBiH pripisuje smanjenju stope doprinosa na teret poslodavca s 10,5 odsto na pet odsto, propisanog Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je u primjeni od 1. jula 2025. godine.Broj aktivnih poslovnih subjekata, uključujući poslovne jedinice i podružnice, u Federaciji BiH krajem juna iznosio je 137.155, dok ih je godinu dana ranije bilo 134.030.Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika krajem juna iznosio je 548.609 (krajem maja broj je bio 546.129). Prema službenim evidencijama PU FBiH, zaposlenih do 35 godina života bilo je 170.721, odnosno 31,12 odsto, dok je zaposlenih starijih od 36 godina bilo 377.888, odnosno 68,88 odsto.Krajem juna u Federaciji BiH bilo je zaposleno 302.926 muškaraca, odnosno 55,22 odsto, te 245.683 žene, odnosno 44,78 odsto.Na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 112.311 fiskalnih uređaja, putem kojih je u junu ove godine evidentiran ukupan promet od 6.292.864.128 KM.U prvih šest mjeseci evidentiran je ukupan promet od 36.903.225.935 KM, što predstavlja povećanje od 1.274.986.939,51 KM, odnosno 3,58 odsto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, kada je ukupan promet iznosio 35.628.238.996 KM.Opština sa najvećim brojem fiskalnih uređaja je Centar Sarajevo, na čijem su području instalisana 7.333 fiskalna uređaja.Opština u kojoj je u junu ove godine evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja je Ilidža, gdje je zabilježen promet od 505.149.402 KM, saopšteno je iz PU FBiH.<h2>Rast prihoda</h2>Istovremeno, Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine prikupila 2,41 milijardi KM javnih prihoda, što je za 233,2 miliona KM, odnosno 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine.Rast naplate zabilježen je u svim kategorijama javnih prihoda. Doprinosi socijalnog osiguranja porasli su za 10 procenata, dok su prihodi od direktnih poreza i ostalih javnih prihoda veći za po 11 procenata, navedeno je u saopštenju Poreske uprave Srpske.Po osnovu doprinosa, kako navode, prikupljeno je 1,47 milijardi KM, što je za 139,1 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.Doprinosi za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja porasli su za po 10 odsto, a za Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite za 11 odsto.&nbsp;

Opština u kojoj je u junu ove godine evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja je Ilidža, gdje je zabilježen promet od 505.149.402 KM

Javni prihodi u FBiH manji za 51 milion KM nego prošle godine

Njemačke komercijalne banke u četvrtak su pozvale regulatore EU-a da brže djeluju kako bi pratili međunarodnu konkurenciju u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.Evropska unija mora znatno brže preduzeti konkretne mjere kako bi banke u bloku postale konkurentnije, rekao je u Frankfurtu Heiner Herkenhoff, glavni izvršni direktor Udruženja njemačkih banaka (BdB).Evropska komisija namjerava predstaviti svoj izvještaj o bankarskoj regulaciji i konkurentnosti 17. jula. BdB je saopćio da to znači da će zakonodavni proces započeti tek u proljeće 2027. godine."Zbog toga bi Evropa izgubila veći dio 2025. i 2026. godine - u vrijeme kada druge velike ekonomije, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, već prilagođavaju i pojednostavljuju svoje regulatorne okvire za banke", navodi se.Prema studiji koju je naručila Evropska bankarska federacija, srednjoročna potreba Evrope za dodatnim ulaganjima iznosi oko 1,4 biliona eura (1,6 biliona dolara) godišnje. To je 600 milijardi eura više nego što je navedeno u izvještaju o evropskoj konkurentnosti bivšeg predsjednika ECB-a Marija Draghija.„Evropi su potrebne snažne banke za finansiranje golemih ulaganja potrebnih za digitalizaciju, energetiku, odbranu i industrijsku transformaciju. Konkurentnost današnjih banaka ne smije postati žrtvom političkog kompromisa“, rekao je Herkenhoff.Regulatorna tijela u SAD-u i Velikoj Britaniji ublažila su propise o bankama uvedene nakon globalne finansijske krize, a američka administracija prednjači. Protivnici su upozorili da se ne ide predaleko u popuštanju uzda.

Regulatorna tijela u SAD-u i Velikoj Britaniji ublažila su propise o bankama uvedene nakon globalne finansijske krize

Njemačke komercijalne banke pozvale regulatore EU-a da brže djeluju: Pratiti konkurenciju u SAD i Velikoj Britaniji

Federalna uprava za inspekcijske poslove od 6. do 12. jula 2026. provodi pojačane inspekcijske nadzore na području Hercegovine, s posebnim fokusom na turističke destinacije Mostar, Neum, Blagaj, Međugorje i Kravice, gdje se tokom ljetne turističke sezone bilježi povećan broj domaćih i stranih posjetilaca.Inspekcijski nadzor vrše federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori s ciljem kontrole primjene propisa iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, fiskalizacije i zaštite potrošača. Posebna pažnja usmjerena je na zakonitost obavljanja djelatnosti hotela, kafića, restorana, suvenirnica, trgovina, iznajmljivanja ležaljki na plažama i pekara.Timove na terenu posjetila je direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović, koja je tom prilikom naglasila značaj zakonitog poslovanja kao temelja sigurnog tržišta i razvoja održivog turizma.- Turistička sezona je prilika za pojačanu privrednu aktivnost, ali i vrijeme pojačane odgovornosti svih učesnika na tržištu. Prisustvo federalne tržišne inspekcije na popularnim turističkim destinacijama osigurava fer uslove za poslovanja, suzbija nelojalnu konkurenciju i mehanizam je borbe protiv sive ekonomije. Cilj naših nadzora nije samo sankcionisanje utvrđenih nepravilnosti, nego provođenje preventivnih i korektivnih mjera i zaštita potrošača - izjavila je Prvulović.Federalna uprava za inspekcijske poslove će i u narednom periodu nastaviti s planskim i ciljanim inspekcijskim nadzorima širom Federacije Bosne i Hercegovine, usmjerenim na unapređenje zakonitosti poslovanja, zaštitu javnog interesa i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, saopćeno je iz te institucije.Apeluju na građane i turiste da prilikom svake kupovine proizvoda ili korištenja usluga zahtijevaju fiskalni račun, čime direktno doprinose suzbijanju sive ekonomije i zaštiti vlastitih potrošačkih prava.

Turistička sezona je prilika za pojačanu privrednu aktivnost, ali i vrijeme pojačane odgovornosti svih učesnika na tržištu, izjavila je Prvulović

Pojačani inspekcijski nadzori na turističkim destinacijama u Hercegovini

Švicarski Barry Callebaut, jedan od najvećih svjetskih proizvođača čokolade i proizvoda od kakaa, saopćio je da je u trećem kvartalu zabilježio rast obima prodaje prvi put u dvije godine, što ukazuje da se potražnja popravila nakon perioda visokih cijena kakaa.Kompanija je objavila da je obim prodaje od marta do maja porastao za 5,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.Za cijelu finansijsku godinu, koja završava krajem avgusta, Barry Callebaut sada očekuje pad obima prodaje od oko jedan posto, što je blaže od ranijih tržišnih očekivanja, piše AFP.U devet mjeseci finansijske godine obim prodaje pao je za 2,8 posto, na 1,5 miliona tona, dok je promet smanjen za 12,7 posto, na oko 9,5 milijardi švicarskih franaka.Barry Callebaut, koji opskrbljuje velike svjetske proizvođače prehrambenih proizvoda, uključujući Nestlé, Hershey i Mondelez, ne prodaje direktno potrošačima, ali se njegovi rezultati prate kao važan pokazatelj globalne potražnje za čokoladom.Potražnju su proteklih godina snažno pogodile rekordne cijene kakaa, zbog kojih su cijene čokoladnih proizvoda za potrošače značajno porasle.Cijene kakaa posljednjih godina bile su izrazito nestabilne, pod utjecajem slabih berbi, geopolitičkih neizvjesnosti i ekonomskih pritisaka na ključnim tržištima.Analitičari sada upozoravaju da bi novi rast cijena kakaa mogao otežati oporavak potražnje i dodatno pritisnuti finansijske rezultate kompanije.

Kompanija je objavila da je obim prodaje od marta do maja porastao za 5,7 posto u odnosu na isti period prošle godine

Ponovo počela potražnja za čokoladom nakon rasta cijena kakaa

Britanska banka HSBC snizila je prognoze prosječne cijene zlata za 2026. i 2027. godinu, navodeći da su očekivanja viših kamata u Sjedinjenim Američkim Državama i jačanje dolara izvršili pritisak na tržište plemenitih metala.HSBC sada očekuje da će prosječna cijena zlata u 2026. iznositi 4.560 dolara po unci, umjesto ranije prognoziranih 4.864 dolara, dok je procjena za 2027. snižena sa 5.000 na 4.925 dolara po unci, prenosi Rojters.Banka procjenjuje da će se cijena zlata do kraja ove godine uglavnom kretati u rasponu od 3.800 do 4.700 dolara po unci, uz očekivanu cijenu od oko 4.750 dolara na kraju 2026. godine.HSBC za kraj 2027. prognozira cijenu zlata od oko 5.025 dolara po unci.Banka navodi i da je centralne banke sporije kupuju zlato nego prethodnih godina, kada su navedene kupovine bile jedan od glavnih pokretača rasta cijena.&nbsp;U analizi se navodi da će dugoročna težnja ka diverzifikaciji deviznih rezervi i dalje pružati podršku tržištu. Takođe se očekuje da bi odliv kapitala iz fondova koji ulažu u zlato mogao djelimično da se preokrene u drugoj polovini godine.

Banka procjenjuje da će se cijena zlata do kraja ove godine uglavnom kretati u rasponu od 3.800 do 4.700 dolara po unci

HSBC snizila prognoze cijene zlata za 2026. i 2027. zbog očekivanja viših kamata u SAD

Nakon višesedmičnih oscilacija na svjetskom tržištu nafte, vozači u Bosni i Hercegovini s pažnjom prate hoće li doći do novog rasta cijena goriva.Iako su cijene sirove nafte u prethodnom periodu pokazivale znakove stabilizacije, analitičari upozoravaju da geopolitičke tenzije i dalje mogu uticati na nova poskupljenja.Referentni evropski barometar bilježi rast od 1% (nakon jučerašnjeg skoka više od 6%) Cijena nafte Brent trenutno se kreće između 77 i 78,8 dolara po barelu, dok se američka WTI nafta prodaje po cijeni od oko 73 do 74,3 dolara.Tržište i dalje ostaje oprezno zbog nastavka vojnih aktivnosti i mogućih poremećaja u snabdijevanju.Stručnjaci navode da će dalji razvoj situacije na svjetskom tržištu nafte biti ključan faktor za formiranje cijena u narednim sedmicama.Ukoliko cijena barela nastavi rasti, izvjesno je da će se to odraziti i na maloprodajne cijene goriva u Bosni i Hercegovini.

Stručnjaci navode da će dalji razvoj situacije na svjetskom tržištu nafte biti ključan faktor za formiranje cijena

Oštar skok cijena nafte na svjetskom tržištu, uskoro će se odraziti na cijene goriva u Bosni i Hercegovini

Zastupnici Evropskog parlamenta podržali su početak pregovora o stvaranju digitalne verzije eura, čime je Evropska unija napravila novi korak prema uvođenju vlastite digitalne valute.<h2>Mandat za pregovore</h2>Velika većina zastupnika odobrila je mandat za pregovore o zakonskom okviru za digitalni euro, nakon što je prethodno podršku dala i nadležna komisija Evropskog parlamenta.To znači da pregovarači Evropskog parlamenta i država članica EU sada mogu početi razgovore o konačnom tekstu propisa.Cilj je da se dogovor postigne do kraja 2026. godine, a Evropska centralna banka se nada da bi digitalni euro, ako taj rok bude ispoštovan, građanima mogao biti dostupan 2029. godine.Prvi sastanak pregovarača očekuje se tokom ovoga mjeseca, a planiran je i pilot-program sredinom 2027. godine, kojim bi se testiralo kako bi digitalni euro funkcionirao u praksi.Digitalni euro zamišljen je kao elektronski oblik novca koji bi izdavala Evropska centralna banka i koji bi mogao funkcionirati za online i offline plaćanja.<h2>Finansijska stabilnost</h2>Evropski parlament ranije je naglasio da digitalni euro treba dopuniti gotovinu, a ne zamijeniti je, te da mora osigurati privatnost, finansijsku stabilnost i univerzalan pristup plaćanjima.Evropska unija smatra da bi digitalni euro pomogao smanjenju zavisnosti od američkih platnih sistema i tehnoloških kompanija, uključujući Visa, Mastercard, Apple Pay i Google Pay.Jedan od glavnih pregovarača Evropskog parlamenta Fernando Navaret Rohas (Fernando Navarrete Rojas) izjavio je da digitalni euro treba biti alternativa, a ne obaveza.Zagovornici digitalnog eura tvrde da bi nova valuta ojačala evropski monetarni suverenitet i ponudila siguran javni digitalni način plaćanja u eurozoni. Kritičari, međutim, upozoravaju na moguće rizike za privatnost, troškove implementacije i utjecaj na bankarski sektor.

Prvi sastanak pregovarača očekuje se tokom ovoga mjeseca, a planiran je i pilot-program sredinom 2027. godine

Evropski parlament podržao početak pregovora o digitalnom euru: "Alternativa, ne obaveza"

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo je u centru pažnje zbog neobičnog poslovnog projekta. Nakon mobitela, odrezaka, votke i raznih proizvoda koji su nosili njegovo ime, sada se širom savezne države Pensilvanija (Pennsylvania) i Nju Džerzi (New Jersey) pojavljuju benzinske pumpe "Freedom Fuel Network".Na njima se prodaje benzin pod nazivom "Freedom Fuel" po fiksnoj cijeni od 3,47 dolara po galonu, što je u većini slučajeva znatno jeftinije od prosječne cijene goriva u SAD-u. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se gorivo po toj cijeni teško može prodavati uz profit.Patrik De Han (Patrick De Haan) iz kompanije "GasBuddy" tvrdi da neko mora pokrivati gubitke, ali nije jasno ko finansira cijeli projekt. Dodatnu zabunu izaziva činjenica da je Freedom Fuel Network promovisan na kanalima Bijele kuće, dok vlasti istovremeno tvrde da je riječ o privatnoj kompaniji.Trump je na društvenoj mreži Truth Social pohvalio vlasnika mreže pumpi, navodeći da je snizio cijene goriva na 25 lokacija i pozvao druge da slijede njegov primjer.Ovo je samo posljednji u nizu neobičnih Trumpovih poslovnih poteza. Nedavno je najavljen i pametni telefon "Trump Mobile", a ranijih godina njegovo ime bilo je povezano s proizvodima poput "Trump Steaks" i "Trump Vodka", zlatnih kovanica i brojnih drugih komercijalnih projekata koji su često izazivali veliku medijsku pažnju.

Ovo je samo posljednji u nizu neobičnih Trumpovih poslovnih poteza.

Novi Trumpov hit ili marketinški trik: Amerikom se širi misteriozno "slobodno gorivo"

Na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren promet od 69.852,46 KM, a trgovanje je obilježila umjerena aktivnost i uravnotežena kretanja cijena.Kroz pet zaključenih transakcija prometovano je 3.986 dionica, pri čemu su dva emitenta ostvarila rast, a dva zabilježila pad vrijednosti.Među dobitnicima prednjačio je UNIS d.d. Sarajevo, čije su dionice ostvarile najveći dnevni rast od 16,67 posto, završivši trgovanje na cijeni od 14 KM, uz promet od 812 KM.Rast je zabilježio i HM cement BiH d.d. Kakanj, čijim je dionicama trgovano u vrijednosti 11.400 KM, dok je cijena porasla za 1,79 posto na 114 KM.S druge strane, najveći promet ostvaren je dionicama BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu 52.696,46 KM, uz blagi pad cijene od 0,17 posto na 14,97 KM. Pad je zabilježilo i Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo, čijim je dionicama prometovano u vrijednosti 4.944 KM, dok je cijena oslabila za 0,06 posto i iznosila 16 KM.Većina berzanskih indeksa zaključila je trgovanje u pozitivnom području: BiFX nije mijenjao vrijednost, dok su SASX-10 (+0,26 posto), SASX-30 (+0,61 posto), SASX-BBI (+0,52 posto) i SASX-FN (+0,31 posto) trgovanje završili u plusu, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Većina berzanskih indeksa zaključila je trgovanje u pozitivnom području

Na Sarajevskoj berzi promet 69.852,46 KM

U periodu januar – maj 2026. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 669.202 dolaska, što je za 1,1 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 2,8 posto više dolazaka u odnosu na isti period 2025. godine, dok su strani turisti ostvarili 0,3 posto više dolazaka u odnosu na isti period lani.U periodu januar – maj 2026. godine turisti su u BiH ostvarili 1.431.276 noćenja, što je za tri posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 3,1 posto više noćenja u odnosu na isti period 2025. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za tri posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista iznosilo je 31,1 posto, dok učešće stranih turista iznosilo 68,9 posto.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (21,6 posto), Srbije (15,4 posto), Turske (8,2 posto), Slovenije (7,4 posto), Njemačke (4,3 posto) i Crne Gore (3,4 posto), što ukupno čini 60,3 posto ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 39,7 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj, s učešćem od 94,8 posto.

U periodu januar – maj 2026. godine turisti su u BiH ostvarili 1.431.276 noćenja

Za pet mjeseci ove godine broj turista u BiH povećan za 1,1 posto, a ostvarenih noćenja za tri posto

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o vanrednom usklađivanju općeg boda i penzija, prema kojoj će penzije od 1. augusta biti povećane za 3,55 posto.Nakon redovnog i vanrednog usklađivanja, ukupno povećanje penzija ostvareno u 2026. godini iznosi 10 posto.Iz Vlade RS-a navode da je cilj ove odluke poboljšanje materijalnog položaja korisnika čije su penzije niže od najnižeg zakonom utvrđenog iznosa, zbog čega ostvaruju pravo na isplatu najniže penzije.Za provođenje ove odluke bit će osigurano oko 1,5 miliona KM mjesečno, odnosno približno 7,5 miliona KM do kraja 2026. godine.Vanrednim usklađivanjem utvrđeni su i novi iznosi najnižih penzija, koji će važiti od 1. augusta:najniža penzija iznosi 361,75 KMza 15 i više godina penzijskog staža 434,15 KMza 20 do 30 godina penzijskog staža 506,52 KMza 30 do 40 godina penzijskog staža 578,94 KMza 40 i više godina penzijskog staža 723,70 KM.

Ukupno povećanje penzija u ovoj godini iznosi 10 posto, za realizaciju vanrednog usklađivanja bit će izdvojeno dodatnih 7,5 miliona KM do kraja godini

Penzije u RS-u od augusta veće za 3,55 posto

Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair izgubio je pravnu bitku protiv državne pomoći italijanskim aviokompanijama tokom pandemije Covid-19. Opći sud EU u Luksemburgu presudio je u korist Evropske komisije, koja je odobrila pomoć.Kako je sud danas podsjetio, Rim je odobrio ukupno 130 miliona eura državne pomoći italijanskim aviokompanijama tokom pandemije Covid-19 2020. godine. Italijanska vlada željela je pomoći tim kompanijama da se nose s gubicima koje su pretrpjele zbog ograničenja putovanja.Državnu pomoć odobrila je Evropska komisija. Ryanair se 2023. uspješno žalio na odluku Brisela Općem sudu EU, ali je Sud pravde EU više instance poništio ovu presudu i vratio slučaj Općem sudu na novo odlučivanje.Sud sa sjedištem u Luksemburgu danas je presudio da zahtjev da aviokompanije moraju imati italijansku operativnu dozvolu da bi ispunjavale uvjete za pomoć ne predstavlja nezakonitu diskriminaciju.Kako je sud naglasio u saopćenju za javnost, ovaj kriterij bio je posebno usmjeren na one kompanije koje su najviše pogođene ograničenjima putovanja zbog Covida-19 u Italiji.Ryanair je pokrenuo više od 20 tužbi protiv zelenog svjetla za milijarde eura državne pomoći kompanijama tokom pandemije, tvrdeći da to njimanepravedno pogoduje, a sada imaju dva mjeseca za žalbu na današnju odluku.

Opći sud EU u Luksemburgu presudio je u korist Evropske komisije, koja je odobrila pomoć

Ryanair gubi pravnu bitku protiv državne pomoći italijanskim aviokompanijama

Pržionice kafe ne mogu sniziti maloprodajne cijene zbog oscilacija na tržištu sirove kafe, izjavio je u srijedu čelnik italijanske kompanije Lavazza, Đuzepe Lavaca (Giuseppe Lavazza).&nbsp;Naglasio je da su za stabilizaciju tržišta potrebne najmanje dvije godine dobrih prinosa u vodećim zemljama proizvođačima.Cijene kafe naglo su porasle tokom 2024. godine, a u 2025. dostigle su najviše nivoe otkako se vode evidencije. Glavni razlog bili su slabi prinosi uzrokovani nepovoljnim vremenskim prilikama.Tokom 2026. godine cijene sirove kafe uglavnom su bile niže nego prethodne dvije godine. Međutim, u ponedjeljak su ponovo porasle zbog zabrinutosti trgovaca da bi prirodni klimatski fenomen El Niño mogao negativno utjecati na proizvodnju. Ovaj fenomen donosi obilne padavine i poplave u inače suha područja Južne Amerike, dok u dijelovima Indonezije uzrokuje sušne periode.- Živimo u dugotrajnom periodu nestabilnosti i neizvjesnosti“, rekao je novinarima u Lavazzinoj prodavnici u Londonu.Prema njegovim riječima, još je prerano govoriti o stabilizaciji tržišta i mogućem snižavanju cijena kafe za krajnje potrošače.Lavaca smatra da će ključni uslov za smirivanje tržišta i smanjenje špekulativnih utjecaja biti najmanje dvije uzastopne godine dobrih prinosa u Brazilu i Vijetnamu, najvećim svjetskim proizvođačima kafe.Potrošači niže cijene sirove kafe obično osjete tek nakon nekoliko mjeseci, a stalne oscilacije na tržištu dodatno usporavaju taj proces.Uprkos rastu cijena, potražnja za kafom ostaje relativno stabilna. Lavaca ističe da kupci radije smanjuju količinu kafe koju piju nego da prelaze na drugi brend.- Kada cijene porastu, prirodno je da dođe do blagog pada potražnje“, rekao je Lavaca.&nbsp;Dodao je da kompanija u takvim okolnostima može izgubiti dio kupaca, ali zadržava svoju najvjerniju bazu potrošača.

U ponsjeljak je opet došlo do poskupljenja na tržištu

Ponovo porasle cijene kafe: Prvi čovjek ugledne kompanije naveo uslov za pojeftinjenje

Giga-fabrika njemačkog automobilskog giganta „Volkswagena“ u poljskom gradu Poznanju postala je poprište nesvakidašnjeg ekološkog i tehnološkog eksperimenta, koji je privukao pažnju svjetske javnosti. Umjesto modernih i bučnih kosilica, na solarnu farmu ove kompanije koja napaja kompletan proizvodni pogon, „zaposleno“ je 100 ovaca.&nbsp;Kako izvještava ugledni „Electrek“, ove neobične četveronožne „radnice“ nisu tu samo da besplatno i ekološki održavaju travu oko solarnih panela. One su zapravo ključni dio revolucionarnog naučno-istraživačkog projekta u oblasti agrovoltaike – modernog koncepta gdje poljoprivreda i proizvodnja čiste energije žive u savršenoj i profitabilnoj simbiozi na istom komadu zemlje.<h2>Naučna elita na terenu</h2>U cijelu priču aktivno se uključila i naučna elita sa Univerziteta prirodnih nauka u Poznanju. Eksperti sa ovog instituta detaljno proučavaju ponašanje i život stada, istražujući kako ova prirodna ispaša dugoročno utiče na dobrobit samih životinja, ali i na dramatično podizanje biodiverziteta, kvalitet poljskog tla, vegetaciju i specifičnu mikroklimu ispod samih solarnih panela.Prva žena „Volkswagena“ u Poznanju, Marzena Pillich-Grońska, nije skrivala oduševljenje ovim istorijskim projektom.– Fotonaponska farma pruža mnogo više od same zelene električne energije. Ona je preko noći postala mjesto koje direktno podržava biodiverzitet, lokalnu poljoprivredu, ali i vrhunska naučna istraživanja. Ovaj projekt ispaše ovaca na našem zemljištu je čisti dokaz da moderna i teška industrija mogu raditi u savršenom skladu s prirodom – poručila je Pillich-Grońska.<h2>Simpatično i pametno</h2>Agrovoltaika je preko noći postala apsolutni hit i goruća tema u globalnoj energetskoj industriji, jer omogućava hibridno i maksimalno iskorištavanje zemljišta. I dok su u svijetu do sada uglavnom viđeni eksperimenti s uzgojem žitarica i povrća pod solarnim panelima, uvođenje stoke u energetski sektor pokazalo se ne samo kao izuzetno pametan ekonomski potez, već i kao nevjerovatno simpatična priča koja osvaja planetu.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar: Njemačka zaustavlja odliv radne snage iz BiH

Najveće američke kompanije posrću na berzi

Javni prihodi u FBiH manji za 51 milion KM nego prošle godine

Njemačke komercijalne banke pozvale regulatore EU-a da brže djeluju: Pratiti konkurenciju u SAD i Velikoj Britaniji

Pojačani inspekcijski nadzori na turističkim destinacijama u Hercegovini

Ponovo počela potražnja za čokoladom nakon rasta cijena kakaa

HSBC snizila prognoze cijene zlata za 2026. i 2027. zbog očekivanja viših kamata u SAD

Oštar skok cijena nafte na svjetskom tržištu, uskoro će se odraziti na cijene goriva u Bosni i Hercegovini

Evropski parlament podržao početak pregovora o digitalnom euru: "Alternativa, ne obaveza"

Novi Trumpov hit ili marketinški trik: Amerikom se širi misteriozno "slobodno gorivo"

Na Sarajevskoj berzi promet 69.852,46 KM

Za pet mjeseci ove godine broj turista u BiH povećan za 1,1 posto, a ostvarenih noćenja za tri posto

Penzije u RS-u od augusta veće za 3,55 posto

Ryanair gubi pravnu bitku protiv državne pomoći italijanskim aviokompanijama

Ponovo porasle cijene kafe: Prvi čovjek ugledne kompanije naveo uslov za pojeftinjenje

Volkswagen "zaposlio" 100 ovaca za održavanje fotonaponske elektrane

Biznis

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar: Njemačka zaustavlja odliv radne snage iz BiH

Najveće američke kompanije posrću na berzi

Javni prihodi u FBiH manji za 51 milion KM nego prošle godine

Njemačke komercijalne banke pozvale regulatore EU-a da brže djeluju: Pratiti konkurenciju u SAD i Velikoj Britaniji

Pojačani inspekcijski nadzori na turističkim destinacijama u Hercegovini

Ponovo počela potražnja za čokoladom nakon rasta cijena kakaa

HSBC snizila prognoze cijene zlata za 2026. i 2027. zbog očekivanja viših kamata u SAD

Oštar skok cijena nafte na svjetskom tržištu, uskoro će se odraziti na cijene goriva u Bosni i Hercegovini

Evropski parlament podržao početak pregovora o digitalnom euru: "Alternativa, ne obaveza"

Novi Trumpov hit ili marketinški trik: Amerikom se širi misteriozno "slobodno gorivo"

Na Sarajevskoj berzi promet 69.852,46 KM

Za pet mjeseci ove godine broj turista u BiH povećan za 1,1 posto, a ostvarenih noćenja za tri posto

Penzije u RS-u od augusta veće za 3,55 posto

Ryanair gubi pravnu bitku protiv državne pomoći italijanskim aviokompanijama

Ponovo porasle cijene kafe: Prvi čovjek ugledne kompanije naveo uslov za pojeftinjenje

Volkswagen "zaposlio" 100 ovaca za održavanje fotonaponske elektrane