Antibiotici i lijekovi za štitnjaču snažni su medikamenti koji se uzimaju jedino i samo u konsultaciji s <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571224/gripa-ima-trajni-utjecaj-na-imunitet">ljekarom</a>. A što kada nam se u terapiju za štitnjaču "umiješa" zdravstvena tegoba koju moramo liječiti antibioticima pa istovremeno moramo uzimati oba lijeka?&nbsp;&nbsp; Kako to može utjecati na organizam i na što morate paziti? Istovremeno uzimanje lijekova za štitnjaču i antibiotika može utjecati na apsorpciju lijeka za štitnjaču s obtirom na činjenicu da he ona smanjena ili povećana.
Istraživanje časopisa Thyroid zaključilo je da antibiotik Ciprofloksacin značajno smanjuje apsorpciju lijeka za štitnjaču, a slično utječu i ostali antibiotici iz porodice kinolona, naročito ako se radi o hipotierozi.
S druge strane, neki drugi antibiotici mogu značajno povećati apsorpciju lijeka za štitnjaču. Antibiotici u kombinaciji s lijekovima za štitnjaču mogu imati tri učinka:

1. Mogu smanjiti apsorpciju lijeka za štitnjaču,što dovodi do smanjenog protoka lijeka za štitnjaču u krvotoku.
2. Mogu povećati brzinu kojom organizam prerađuje i izbacuje višak lijeka za štitnjaču, što također dovodi do smanjenog protoka lijeka za štitnjaču u krvotoku.
3. Mogu promijeniti način na koji se lijek za štitnjaču veže na proteine u krvotoku i kako se upija, što također utječe na hormone štitnjače.
Dakle, lijekovi za štitnjaču se mogu, a nekada se i moraju uzimati sa svim drugim lijekovima, ali pritom treba poštovati neka pravila. 
Osnovno je pravilo samo da se antibiotici i lijekovi za štitnjaču ne uzimaju u isto vrijeme, tj. potrebno je barem pola sata razmaka između uzimanja lijekova. 
U situacijama kada se to ne može ostvariti, može se lijekove uzimati i skupa, ali tada obično treba uzeti više lijeka za štitnjaču, što će procijeniti i dozu lijeka odrediti liječnik koji liječi štitnjaču.

Istovremeno uzimanje lijekova za štitnjaču i antibiotika može utjecati na apsorpciju lijeka za štitnjaču s obtirom na činjenicu da he ona smanjena ili povećana.

Neki drugi antibiotici mogu značajno povećati apsorpciju lijeka za štitnjaču

Kako ispravno uzimati antibiotike i lijekove za štitnjaču

- Njemački biolozi su ustanovili da jela od heljde snižavaju pritisak, pa njen plod preporučuju u liječenju hipertenzije i ateroskleroze.&nbsp;&nbsp; - Starijim osobama jela od nepročišćene heljde podmlađuju krvne sudove.
- U vidu čaja heljda se preporučuje svima za liječenje bolesti krvnih sudova, kao što su proširene vene, popucali kapilari i kapilari koji krvare. 
- Preporučuje se i kod oslabljene memorije, naročito kod starijih osoba, ali i kod reumatizma, glaukoma, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/570641/ananas-ublazava-upalu-i-jaca-imunitet">dijabetesa</a>.
- Čaj za liječenje ateroskleroze i jačanje otpornosti kapilara spravlja se tako što se dvije kašičice osušene biljke preliju sa 200 ml provrele vode i poklopljeno ostavi da odstoji 15 minuta. 
Čaj se zatim procijedi i pije, dvije do tri šoljice dnevno. Da bi se postigao željeni efekat, ova terapija treba trajati od četiri do osam sedmica.&nbsp;

Iako je dobri poznavaoci smatraju nezamjenjivom među zdravim namirnicama, o heljdi se, ipak, ne zna dovoljno

Preporučuje se i kod oslabljene memorije

Heljda snižava pritisak, regulira šećer

Prvi soj virusa gripe kojem je neka osoba bila izložena trajno utječe na buduću <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/571007/sta-pospjesuje-a-sta-remeti-kvalitetan-san">sposobnost odbrane organizma</a> od svih ostalih tipova gripe, utvrdili su kanadski naučnici sa univerzizeza u Montrealu.&nbsp; Bolje razumijevanje ove pojave će omogućiti planiranje mjera namijenjenih kontroli budućih epidemija i pandemija gripe. Primjerice, javlja se mogućnost identifikacije osoba s najvećim rizikom za teže komplikacije nakon izloženosti soju gripe koji je aktuelan tokom određene sezone.
Izloženost različitim koronavirusima također može utjecati na učinkovitost imunosnog sistema u borbi protiv gripe, dodaju istraživači u stručnom časopisu Clinical Infectious Diseases.

Izloženost različitim koronavirusima također može utjecati na učinkovitost imunog sistema u borbi protiv gripe

Javlja se mogućnost identifikacije osoba s najvećim rizikom

Gripa ima trajni utjecaj na imunitet

Bolest bijelih mrlja, stručni naziv vitiligo, je oboljenje koje nastaje zbog gubitka već postojećeg pigmenta u koži. Bolest je stara koliko i čovječanstvo, ali je posljednjih godina u cijelom svijetu u porastu. Porast obolijevanja od vitiliga tumači se današnjim, stresnim načinom života.&nbsp;&nbsp; Vitiligo nije samo bolest kože. Veoma često je udružena s drugim oboljenjima u organizmu koje nemaju baš nikakvu vezu s melanocitima, ćelijama koje stvaraju pigment u koži. Bolest bijelih mrlja je bolest koja ne boli, ne pričinjava fizičku bol, ali psihički opterećuje bolesnu osobu. 
Naime, ovo oboljenje, mada samo naizgled&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/569978/siri-struk-veci-rizik-od-srcanog-udara">estetski narušava izgled</a> kože, što nimalo nije jednostavno, svakoj oboljeloj osobi šalje jasne signale da se nešto dešava u organizmu i da to što se dešava vidi se i na samoj koži. I zaista jeste tako.

Nažalost, do danas nije poznat tačan razlog nastanka vitiliga. Danas najviše prihvaćena pretpostavka jeste da se radi o autoimunom oboljenju. Potvrdu za to nalazimo u čestoj udruženosti vitiliga s autoimunim oboljenjima drugih organa.&nbsp;Tako je vitiligo često udružen sa šećernom bolesti, autoimunim oboljenjem štitne žlijezde, tzv. Hašimotov tireoiditis, jednom vrstom malokrvnosti, anemije, oboljenjem nadbubrežne žlijezde, ulceroznim kolitisom, oboljenjem debelog crijeva. Veliku ulogu u nastanku vitiliga igra i stres, kao okidač nastanka oboljenja.&nbsp;&nbsp; Pretpostavlja se da se u organizmu, odnosno u koži, stvaraju antitijela protiv ćelija koje stvaraju pigment u koži, antitijela protiv melanocita. Tako oštećeni melanociti ne mogu više stvarati pigment.

Bolest se lako prepoznaje i dijagnosticira. I laik uočava bije mrlje na koži. Počinju obično kao manje aree kože bez pigmenta, najčešće na koži lica, naročito oko očiju, zatim na nadlanicama, koljenima, gležnjevima, laktovima ili na bilo kojem dijelu tijela. Nerijetko bijele mrlje prvo počnu u preponskim pregibima. Bolest može da se javi u svakom dobnom uzrastu. Naročito je česta kod djece i mlađih osoba.&nbsp;&nbsp;

Prognoza je individualna, zavisi od osobe do osobe. Kod nekih osoba pojavi se samo na jednom mjestu, ostaje u takvom obliku različito dugo vremena i ponekad može i da se spontano povuče. Kod drugih se bijele mrlje šire zauzimajući veće predjele kože, međusobno se spajaju i nemaju tendenciju izlječenja, usprkos poduzetim svim mogućim terapijskim mjerama.&nbsp;

Prije svega, potrebno je liječiti osnovno autoimuno oboljenje koje se dijagnosticira nakon opsežnih laboratorijskih i kliničkih pretraga. U najvećem procentu oboljelih, u toku liječenja osnovnog autoimunog oboljenja, bijele mrlje se postepeno normalno pigmentiraju.&nbsp; Nakon što se odgovarajućim pretragama utvrdi da je autoimuni proces isključivo protiv melanocita, odnosno da je autoimuni proces samo u koži, terapija se provodi lokalnom primjenom lijekova koji u samoj koži koče autoimuni proces. Postoji i aparativno liječenje koje stimulativno djeluje na melanocite kako bi ponovo počeli proizvoditi pigment, melanin, ali je proces liječenja dugotrajan i zahtijeva strpljenje pacijenta.

Vrlo važno je napomenuti da osobe s vitiligom trebaju upotrebljavati zaštitne faktore protiv sunčeve svjetlosti, jer dijelovi bez pigmenta lako gore na suncu. Nakon minimalnog izlaganja suncu javlja se crvenilo i pečenje kože, a nerijetko i mjehuri, što ukazuje na opekotine prvog i drugog stepena.&nbsp;&nbsp; Iza toga ostaje na rubu bijelih mrlja jako pigmentiran rub, čime se još više naglašava kontrast prema bijeloj koži. Taj kontrast se i inače pojačava ako se neoboljela koža izlaže suncu. 
Kada su u pitanju odnos vitiliga i sunca, tu postoje činjenice koje su naizgled kontradiktorne. Naime, jedna od terapijskih mogućnosti jeste premazivanje bijelih mrlja odgovarajućim lijekovima koji pokazuju osjetljivost na sunce i naknadno, vrlo obazrivo dozirano izlaganje vještačkim izvorima svjetla. I činjenica je da kod određenog postotka oboljelih dolazi do izlječenja bijelih mrlja. Iz ovoga se jasno da zaključiti da liječenje bijelih mrlja treba povjeriti iskusnom dermatologu koji će znati ispravno liječiti vitiligo.

Ova bolest ne boli, ne pričinjava fizičku bol, ali psihički opterećuje bolesnu osobu

Nije poznat tačan razlog nastanka vitiliga

Bolest bijelih mrlja: Vitiligo nije samo oboljenje kože

Prof. dr. Reuf Karabeg odgovara: Ima li estetskih operacija u vrijeme korona virusa?

Karakterističan okus muškatnog oraščića daje posebnu notu jelima, ali je ovaj začin i veoma <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/569982/ojacajte-imunitet-pred-povratak-na-posao-i-u-vrtic">ljekovit</a>.&nbsp;Mljeveni plod olakšava varenje, ublažava gorušicu, otklanja plinove, snižava nivo holesterola i masti u krvi, liječi dijareju i gastroenteritis.&nbsp;&nbsp;Zbog antiupalnog djelovanja, fitolijekovi s muškatnim oraščićem preporučuju se kao dopunsko sredstvo za liječenje bolesti unutrašnjih organa. Ovaj blagotvorni začin opušta mišiće, relaksira tijelo i ima umirujuće djelovanje.
Preparati s muškatnim oraščićem pomažu u liječenju ekcema, a tople obloge smanjuju tegobe izazvane reumatizmom. Muškatni oraščić poznat je i kao snažan afrodizijak, zbog čega se eliksiri na bazi ovog začina prepisuju muškarcima s oslabljenom seksualnom funkcijom.

Može pospješiti varenje, ublažiti dijareju i mučninu, smanjiti bolove, a ima i umirujuće djelovanje

Muškatni oraščić protiv stomačnih problema

Ako patite od čestih <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/15506/migrena">migrena</a>, vrlo je moguće da imate nedostatak <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/26491/magnezij" style="font-weight: bold;">magnezija</a>&nbsp;u organizmu. Istražitelji navode kako nedostatak ovog ključnog minerala remeti funkciju serotoninskih receptora, što povećava upalne procese u tijelu.&nbsp;

Također, ukoliko ne možete provesti dan bez čokolade, i to je siguran znak da vam nedostaje magnezija. Potreba da pojedete mliječnu čokoladu često je i najčešći pokazatelj nedostatka ovog nutrijenta, pogotovo kod mlađih osoba. Pored jakih glavobolja, i brojni drugi simptomi ukazuju na to da je organizmu neophodan magnezij.&nbsp; 


Magnezij će pomoći da se mišići brže oporave od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">stresa</a>&nbsp;i umora. Kada ga nema dovoljno, mišići nemaju dovoljno energije za oporavak, što, pored grčeva, može uzrokovati i mučninu, povraćanje i vrtloglavicu.&nbsp;&nbsp;Ako imate manjak magnezija, češće će vam se dešavati promjene raspoloženja.&nbsp;&nbsp;

Magnezij je povezan s funkcijom neurotransmitera u mozgu koji utječu na pamćenje, razmišljanje i emocije. Zato, ako imate neobjašnjive emotivne oscilacije, znajte da trebate unositi više magnezija.

Nekoliko studija pokazalo je da nizak nivo magnezija može povisiti krvni pritisak, dok su druga istraživanja dokazala da dodaci magnezija mogu sniziti krvni pritisak, posebno kod odraslih osoba koje pate od hipertenzije. To dokazuje da nedostatak magnezija može povisiti krvni pritisak, što povećava rizik od srčanih oboljenja.




Među najozbiljnijim simptomima nedostatka magnezija u organizmu je srčana aritmija, odnosno nepravilan rad srca. Simptomi aritmije su u većini slučajeva blagi, a često prolaze i bez ikakvih simptoma. Ali, neki ljudi mogu osjećati preskakanje srčanog ritma.&nbsp;&nbsp;

Simptomi aritmije mogu biti i nedostatak daha, bol u grudima ili nesvjestica. U najtežim slučajevima, aritmija može povećati rizik od moždanog udara ili srčane insuficijencije. Naučnici vjeruju da je neravnoteža nivoa kalija unutar i izvan ćelija srčanog mišića povezana s nedostatkom magnezija.

Ako se redovno i zdravo hranimo, ne bismo trebali imati problema s nedostatkom magnezija. Ali, problem će se desiti ako konzumiramo previše gaziranih pića ili alkohola. Gazirana pića puna su šećera koji onemogućava apsorpciju vitamina D, a to dalje uzrokuje lošu iskorištenost magnezija koji unesemo hranom.&nbsp;Alkohol također doprinosi lošoj apsorpciji, pa ga je najbolje izbjegavati. Ishranu pojačajte proljetnim povrćem, posebno zelenišom jer je pun magnezija.&nbsp;

Bademi - U 30 grama badema nalazi se 105 miligrama magnezija.&nbsp;&nbsp; 





Sjemenke susama - U 30 grama prženih sjemenki susama nalazi se 101 miligram magnezija.&nbsp;&nbsp;






Sjemenke suncokreta - U 30 grama sjemenki suncokreta nalazi se 128 miligrama magnezija. 







Banane - Jedna banana sadrži 22 miligrama magnezija.&nbsp;&nbsp;






Indijski oraščić - 30 grama indijskih oraščića sadrži 89 miligrama magnezija. 
&nbsp;Tofu - U 65 grama tofua nalazi se 37 miligrama magnezija.&nbsp;






Sjemenke bundeve - 30 grama sjemenki bundeve sadrži 74 miligrama magnezija.&nbsp;&nbsp;






Sjemenke lana - U jednoj kašiki cjelovitih sjemenki lana nalazi se 40 miligrama magnezija. 







Brokula - U 65 grama kuhane brokule nalazi se 51 miligram magnezija te više vitamina C nego u narandži. 







Grašak - U 130 grama graška nalazi se 48 miligrama magnezija.

Magnezij će pomoći da se mišići brže oporave od stresa i umora. Kada ga nema dovoljno, mišići nemaju dovoljno energije za oporavak

Magnezij će pomoći da se mišići brže oporave od stresa i umora

Nedostaje li vašem organizmu magnezija

Ukoliko ste skloni <a href="https://azra.ba/lifestyle/180620/spavajte-i-kad-ste-pod-stresom/">depresivnom ponašanju</a> dok ste mlađi, može se lako dogoditi da u starosti obolite od Alzheimerove bolesti!&nbsp; Na ovo upozoravaju holandski naučnici koji su proveli nezavisna istraživanja u trajanju od šest do 13 godina. Ističu da osobe koje su nekada u životu patile od depresije imaju veće šanse da kasnije obole od Alzheimerove bolesti, i to dva i po puta.
Najveći, čak četiri puta veći rizik za obolijevanje imaju osobe koje su patile od depresije prije 60. godine.

Najveći, čak četiri puta veći rizik za obolijevanje imaju osobe koje su patile od depresije prije 60. godine

Četiri puta veći rizik za obolijevanje imaju osobe koje su patile od depresije prije 60. godine

Depresija vodi ka Alzheimeru

Naučnici istražuju kako sredstva za ispiranje usta utječu na koronavirus

Eksperimenti provedeni u SAD u "Massachusetts General Hospital" pokazuju kako tehnika utemeljena na injiciranju leda učinkovito reducira naslage <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/42406/masno-tkivo">masnog tkiva</a>.&nbsp; <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/47364/injekcija">Injekcije</a> koje sadrže 20-40 procenata leda uzrokuju postepeno smanjenje masnog tkiva u narednih nekoliko sedmica, pokazuju podaci dobiveni testiranjem na svinjama.

Stručni časopis "Plastic and Reconstructive Surgery" piše kako se ove injekcije daju direktno u masno tkivo, tako da okolna tkiva ne trpe nikakva oštećenja.&nbsp; Sada slijede klinička testiranja na ljudima, a odobrenje za široku primjenu očekuje se za koju godinu.

Sada slijede klinička testiranja na ljudima, a odobrenje za široku primjenu očekuje se za koju godinu

Injekcije će sadržati 20-40 procenata leda

Injekcije s ledom tope masno tkivo

Naslage <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/42406/masno-tkivo">masnog tkiva</a> u predjelu stomaka povezane su s povećanjem rizika za novi <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/12034/srcani-udar">srčani udar</a>, utvrđeno je u istraživanju provedenom uz učestvovanje osoba koje su već imale jedan udar.

Švedski naučnici iz bolnice "Karolinska" u Štokholmu pojašnjavaju kako je abdominalno masno tkivo posebno opasno jer je njegova prisutnost izrazito povezana sa stanjima koja negativno utječu na krvne sudove. Osim povećanja koncentracije holesterola i šećera u krvi, riječ je o hipertenziji i dijabetesu.&nbsp;
U četverogodišnjoj studiji korišteni su podaci za oko 22.000 pacijenata koji su pretrpjeli jedan srčani udar. Kako piše "European Journal of Preventive Cardiology", povećani obim struka je kao faktor rizika bio neovisan o pušenju ili ukupnoj tjelesnoj masi.

Abdominalno masno tkivo je posebno opasno jer je njegova prisutnost izrazito povezana sa stanjima koja negativno utječu na krvne sudove

Povećan obim struka veliki je faktor rizika

Širi struk - veći rizik od srčanog udara

Prema mišljenju naučnika, jedan od uzroka raka <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/41507/dojke">dojke</a> može biti upala potaknuta štetnim bakterijama. Upala izazvana bakterijama u kanalićima dojke može remetiti hijerarhiju matičnih ćelija i uzrokovati rak.&nbsp;Smatra se i da bakterije koje fermentiraju laktozu u dojci djeluju zaštitno i smanjuju rizik od raka dojke.&nbsp;

Matične ćelije koje se dijele kako bi se nadomjestile ćelije sluznice kanalića dojki isto tako su pod utjecajem mikroflore čiji sastojci, kao što se pokazalo i kod drugih organa, poput debelog crijeva i želuca, mogu povećati rizik od raka.


Smatra se da se sličan scenarij odvija i u dojci, pri čemu mikroflora utječe na diobu matičnih ćelija te rizik od raka.&nbsp;&nbsp;
Nekoliko studija pokazalo je da je konzumacija <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/6380/jogurt" style="">jogurta</a> povezana sa smanjenjem rizika. Smatra se da je za taj učinak zaslužna zamjena štetnih korisnim bakterijama.

Upala izazvana bakterijama u kanalićima dojke može remetiti hijerarhiju matičnih ćelija i uzrokovati rak

Žene bi trebale što češće konzumirati jogurt

Jogurt može sačuvati dojke od raka

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/12160/kakao" style="font-weight: bold;">Kakao</a>&nbsp;je bogat flavonoidima i zbog toga poboljšava elastičnost naših arterija i vena. Tokom nedavnog istraživanja, žene koje su tri mjeseca svakodnevno pile šoljicu antioksidansima bogatog kakaoa dobile su nježniju, vlažniju, zategnutiju kožu koja više nije toliko bila osjetljiva na opekotine od sunca.&nbsp; 
Dokazano je da kakao podstiče mozak da stvara endorfin koji dovodi do opuštanja, otklanja <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">stres</a>&nbsp;i bol. Stimulira i lučenje dopamina i serotonina koji podižu raspoloženje. To jeujedno i odgovor na pitanje zašto ljudi koji su depresivni jedu velike količine čokolade.&nbsp;

Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da kakao štiti od srčanih bolesti i moždanog udara. Jedna šolja dnevno smeđeg ukusnog napitka spriječit će nastanak tromba koji, ako stigne do srca i mozga, može izazvati infarkt.

Kakao poboljšava elastičnost arterija i vena

Zašto je dobro piti šolju kakaa svakog dana

Ljudi koji su razvili <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25931/parkinsonova-bolest">Parkinsonovu bolest</a> prije 50. godine života možda su rođeni s oštećenim ćelijama <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/20172/mozak" style="font-weight: bold;">mozga</a>&nbsp;koje su decenijama bile neotkrivene, ukazuje nova studija.&nbsp;Iako je u trenutku postavljanja dijagnoze Parkinsonove bolesti većina pacijenata starija od 60 godina, u oko 10 posto slučajeva bolest se javlja u dobi od 21 i 50 godina.&nbsp;&nbsp;

Ovo istraživanje potvrdilo je nakupljanje proteina alfa-sinukleina u dopaminskim neuronima te u njima otkrilo malfunkciju lizosoma koji trebaju razgraditi i odstraniti alfa-sinuklein. 

Također, otkriveno je da lijek PEP005, koji se koristi za liječenje prekanceroznih promjena kože, može smanjiti nivo alfa-sinukleina u dopaminskim neuronima.&nbsp;

Iako je u trenutku postavljanja dijagnoze Parkinsonove bolesti većina pacijenata starija od 60 godina, u oko 10 posto slučajeva bolest se javlja u dobi od 21 i 50 godina

U trenutku postavljanja dijagnoze većina pacijenata starija je od 60 godina

Kako ispravno uzimati antibiotike i lijekove za štitnjaču

Heljda snižava pritisak, regulira šećer

Gripa ima trajni utjecaj na imunitet

Bolest bijelih mrlja: Vitiligo nije samo oboljenje kože

Prof. dr. Reuf Karabeg odgovara: Ima li estetskih operacija u vrijeme korona virusa?

Muškatni oraščić protiv stomačnih problema

Nedostaje li vašem organizmu magnezija

Depresija vodi ka Alzheimeru

Naučnici istražuju kako sredstva za ispiranje usta utječu na koronavirus

Injekcije s ledom tope masno tkivo

Širi struk - veći rizik od srčanog udara

Jogurt može sačuvati dojke od raka

Zašto je dobro piti šolju kakaa svakog dana

Parkinsonova bolest može nastati i prije rođenja

Pitali smo prof.dr. Šekiba Sokolovića kako čuvati zdravlje srca

Dr. stomatologije Amela Kadrić-Kadić: Mini vodič za oralnu higijenu u vrijeme pandemije

Zdravlje

Kako ispravno uzimati antibiotike i lijekove za štitnjaču

Heljda snižava pritisak, regulira šećer

Gripa ima trajni utjecaj na imunitet

Bolest bijelih mrlja: Vitiligo nije samo oboljenje kože

Prof. dr. Reuf Karabeg odgovara: Ima li estetskih operacija u vrijeme korona virusa?

Muškatni oraščić protiv stomačnih problema

Nedostaje li vašem organizmu magnezija

Depresija vodi ka Alzheimeru

Naučnici istražuju kako sredstva za ispiranje usta utječu na koronavirus

Injekcije s ledom tope masno tkivo

Širi struk - veći rizik od srčanog udara

Jogurt može sačuvati dojke od raka

Zašto je dobro piti šolju kakaa svakog dana

Parkinsonova bolest može nastati i prije rođenja

Pitali smo prof.dr. Šekiba Sokolovića kako čuvati zdravlje srca

Dr. stomatologije Amela Kadrić-Kadić: Mini vodič za oralnu higijenu u vrijeme pandemije