<p>Stalno se preispitujemo šta nas koči, koji su to strahovi, te se odlučujemo za promjene, ali nikako da krenemo s njihovom realizacijom.</p><p>Bilo da se radi o strahu od odbijanja, neuspjeha ili usamljenosti, strahovi nas često drže zarobljenima. Ti skriveni tereti oblikuju naše odluke, određuju našu svakodnevicu i sputavaju nas na putu prema sreći i ispunjenju. </p><p>Proljeće i buđenje prirode je pravo vrijeme da se suočimo s onim što nas sputava i napravimo hrabre korake prema slobodi i autentičnosti. Oslobođenje započinje onog trenutka kada pronađemo hrabrost da zaronimo u najskrivenije kutke, suočimo se sa svim svojim strahovima i osvijetlimo ono što nas istinski sprečava da živimo punim plućima.</p><p>Prema psiholozima, ovo je pet ključnih koraka za prevladavanje strahova</p><h2>1. Identificirajte svoje strahove</h2><p>Uzmite bilježnicu i na vrh stranice napišite naslov: Moji strahovi uključuju… Zastanite na trenutak, duboko udahnite i dopustite sebi da bez ikakve zadrške zapišete sve što vas tišti. Krenite od sitnih nesigurnosti koje vas možda svakodnevno prate, pa sve do velikih strahova koji vam se čine prevelikima da biste ih izgovorili naglas.</p><p>Možda vas muči strah od neuspjeha, od toga da niste dovoljno dobri, od samoće ili gubitka voljenih. Nema ispravnog ili pogrešnog odgovora – samo pustite misli da slobodno teku i neka svaka riječ pronađe svoje mjesto na papiru. Ovo je vaša prilika da iskreno pogledate unutar sebe i počnete oslobađati prostor za vlastitu hrabrost i mir.</p><h2>2. Prepoznajte emocionalne okidače</h2><p>Na sljedećoj stranici zapišite naslov: Bojim se osjećaja. Zastanite i razmislite – koje emocije vas najviše plaše? Ovo je vaša prilika da zaronite dublje i istražite kako određeni osjećaji utječu na vaše reakcije, odnose i svakodnevne odluke. Možda se bojite osjećaja neuspjeha, koji vas sprečava da pokušate nešto novo. Možda vas paralizira strah od usamljenosti, koji vas tjera da ostajete u nezdravim vezama. Ili možda izbjegavate osjećaj ranjivosti jer mislite da vas ona čini slabima. Zapišite sve što vam padne na pamet, bez prosuđivanja i analiziranja. Ovo je korak prema razumijevanju vlastitih obrazaca i početak otpuštanja emocija koje vas sputavaju.</p><h2>3. Zamislite život bez strahova</h2><p>Zatvorite oči na trenutak i zamislite kako bi vaš život izgledao bez tih strahova koji vas trenutno koče. Zamislite slobodu, lakoću i samopouzdanje koje bi vam ispunili svaki dan. Sada, otvorite bilježnicu i na vrh stranice napišite: Bez ovih strahova, osjećao/la bih se…</p><p>Dopustite sebi da maštate bez granica. Možda biste se osjećali smirenije, slobodnije, puniji energije i inspiracije za ostvarivanje svojih snova. Zapišite svaki osjećaj, svaku misao – kako biste hodali, razgovarali, voljeli i stvarali da vas ništa ne sputava. Ovo je prostor za vaše najhrabrije, najiskrenije vizije života kojeg zaslužujete. Zamislite i osjetite tu snagu – to je početak vašeg novog poglavlja.</p><h2>4. Transformirajte negativne obrasce</h2><p>Uzmite zapise svojih strahova koje ste prethodno stvorili i pažljivo ih uništite – pocijepajte ih ili ih zgnječite i bacite. Dok to radite, zamislite kako se oslobađate tih tereta, kako se prostor unutar vas čisti za nove, pozitivne energije. Neka ovo bude simboličan čin otpuštanja svega što vas sputava.</p><p>Popis pozitivnih emocija koje ste zapisali čuvajte na posebnom mjestu. Svaki put kada se osjećate nesigurno, pogledajte taj popis i podsjetite se kako je moguće živjeti slobodno, hrabro i ispunjeno. Ovo je vaš podsjetnik na snagu koju nosite u sebi.</p><h2>5. Poduzmite konkretne korake</h2><p>Danas je pravi trenutak da napravite prvi korak prema neustrašivosti. Razmislite o nečemu što ste oduvijek željeli učiniti, ali vas je strah zaustavljao. Možda je to istraživanje nove karijere koja vas intrigira, pokretanje vlastitog bloga ili poduzimanje prvog koraka prema velikom cilju koji ste odgađali.</p><p>Zapišite tu odluku u svoju bilježnicu, s jasno definiranim prvim korakom. Dopustite sebi da krenete malim, ali konkretnim koracima – svaki od njih gradi vaš put prema slobodnijem i samopouzdanijem životu. Podsjetite se da ne morate imati sve odgovore unaprijed – najvažnije je krenuti. Prava neustrašivost rađa se u trenutku kada se odvažite na prvi korak.</p>

Bilo da se radi o strahu od odbijanja, neuspjeha ili usamljenosti, strahovi nas često drže zarobljenima

Strah: 5 ključnih koraka za oslobađanje 

<p>U brzom i pretrpanom tempu života, te svim obavezama koje morate obaviti, često se uopće i ne sjetite da se trebate malo opustiti i usporiti. Uz to, imajte u vidu da će vas stres i napetost samo usporavati. Štaviše, prekomjerni stres može podići krvni pritisak, smanjiti imunitet vašeg organizma i dovesti do problema sa spavanjem. Donosimo vam tri brze vježbe koje će vam pomoći da se otarasite moderne pošasti dvadeset i prvog stoljeća. Probajte, nemate šta izgubiti.</p><h2>Nervoza</h2><p>Kada ste nervozni, probajte hodajuću meditaciju. Oslobodite se nervne napetosti tako što ćete duboko udahuti i za to vrijeme napraviti četiri koraka te izdahnuti, za šta vam je potrebno isto vrijeme, ponovo četiri koraka. Ponavljajte ovu vježbu bar tri minute (što duže, to bolje). Počnite s četiri koraka, a zatim vrijeme potrebno za udah i izdah produžite na šest ili više koraka.</p><h2>Potrebna pauza </h2><p>Kada vam treba pauza, probajte sjedeću meditaciju. Da vratite um i tijelo na pravi kolosijek, sjednite na pod u udobnom položaju te ispravite leđa. Udahnite u trajanju od tri sekunde, a onda izdahnite u istom vremenskom trajanju. Ponavljajte vježbu bar tri minute.</p><h2>Napetost</h2><p>Kada ste veoma napeti, pokušajte istezanje cijelog tijela. Sjedite na stolicu. Postavite stopala tako da stoje ravno na podu. Izdahnite dok se saginjete naprijed, a zatim udahnite vraćajući se u prvobitni položaj. Dok radite ovu vježbu, veoma je važno da se pri udisanju vaš stomak napuhuje prema van. Vježbu ponovite pet puta.</p>

Prekomjerni stres može podići krvni pritisak, smanjiti imunitet vašeg organizma i dovesti do problema sa spavanjem

Stres: Tri brza načina da ga se otarasite 

<p>Sve više mladih ljudi u 2025. godini odlučuje se na umjereniji pristup alkoholu, a mnogi su odlučili potpuno izbaciti alkohol iz svog života. Umjesto izlazaka s čašom u ruci, pripadnici generacije Z i milenijalci sve više biraju zdravlje, finansijsku stabilnost i bistru glavu. </p><p>Istraživanje "Beyond the Buzz 2025" pokazalo je da četvrtina mladih koji trenutno konzumiraju alkohol planira smanjiti unos u nadolazećoj godini. Ovaj trend, međutim, nije samo prolazna moda, već dio dublje kulturne promjene među mladima.</p>

<p>Tri su glavna razloga zbog kojih mladi izbjegavaju alkohol:</p><p>- Privatni izbor (53%) – sve veći broj mladih samostalno odlučuje ograničiti ili potpuno izbaciti alkohol, bez vanjskih pritisaka</p><p>- Zdravlje (48%) – dostupnost informacija o zdravlju motiviše ih na bolje fizičko i mentalno stanje</p><p>- Finansije (39%) – umjesto da novac troše na piće, radije ga ulažu u putovanja</p>

<h2>Bezalkoholne alternative&nbsp;</h2><p>Umjesto alkohola, mladi se sve više okreću bezalkoholnim alternativama.&nbsp;</p><p>Danas je ponuda bezalkoholnih napitaka veća nego ikad. Umjesto obične mineralne vode ili prezaslađenih sokova, tržište nudi kreativne, sofisticirane i funkcionalne napitke.&nbsp;</p><p>Neki od najpopularnijih su bezalkoholni kokteli, koje bira 43% ispitanika, bezalkoholna piva (31%), bezalkoholna vina (28%).</p>

<h2>Društvene mreže&nbsp;</h2><p>Društvene mreže kao pokretači promjena ovog pokreta. Sve veći broj mladih priključuje se tzv. "Sober curious pokretu" – načinu života u kojem se konzumacija alkohola svjesno smanjuje, ali bez stroge zabrane ili osjećaja pritiska da se potpuno izbjegava.</p><p>Istraživanja pokazuju da:</p><p>- 36% mladih je prvi put čulo za ovaj trend putem društvenih mreža</p><p>- 14% ih je upoznao neki influenser iz područja zdravlja i sporta&nbsp;</p><p>- Čak 52% pripadnika generacije Z i milenijalaca planira aktivno sudjelovati u ovom pokretu tokom 2025.</p>

<h2>Novost za ugostiteljstvo</h2><p>Za proizvođače i ugostitelje, ovaj trend ne predstavlja prijetnju, već veliku priliku. Sve više brendova razvija inovativne bezalkoholne linije proizvoda, ulaže u marketing usmjeren ka zdravom načinu života i osviještenim potrošačima, te prilagođava ponude u barovima i restoranima.</p><p>Stručnjaci ističu da ovo nije kraj društvenog ispijanja pića, već početak nove ere svjesne konzumacije – gdje kvaliteta, zdravlje i privatni izbor imaju prednost nad količinom i svakodnevnim navikama.</p>

Ovaj trend, međutim, nije samo prolazna moda, već dio dublje kulturne promjene među mladima

Mladi sve manje piju alkohol: Novi trend koji mijenja društvene navike

<p>Iako je starenje prirodan proces, važno je brinuti o zdravlju mozga kako bi se spriječile ozbiljne bolesti poput demencije.</p><p>Redovna mentalna stimulacija postaje ključna u ovom procesu jer neaktivnost i nedostatak izazova mogu ubrzati kognitivni pad.&nbsp;</p><p>- Uobičajeni hobiji koji stimuliraju vaš mozak mogli bi pomoći u sprečavanju demencije - rekao je liječnik opće prakse dr. Donald Grant, prenosi britanski "<a href="https://www.express.co.uk/life-style/health/2043070/dementia-alzheimers-prevention-hobbies-brain">Express</a>".</p><h2>1) Socijalna interakcija</h2><p>- Druženje s prijateljima ili porodicom odličan je način za stimuliranje uma i borbu protiv kognitivnog pada. To je odličan način za smanjenje stresa, jačanje živčanih puteva i poboljšanje pamćenja - rekao je dr. Grant.</p><h2>2) Pravilna rutina spavanja</h2><p>San je ključan za fizičko i mentalno zdravlje jer mozgu daje vrijeme da procesuira informacije, konsolidira sjećanja i završi procese obnove</p><h2>3) Pravilna ishrana</h2><p>Zdrava prehrana jedan je od ključnih čimbenika prevencije mnogih bolesti na koje utječe način života.&nbsp;</p><h2>4) Utjecaj okruženja</h2><p>- Boravak blizu vode ili "plavog prostora" ima sličan učinak jer pomaže u smanjenju stresa minimiziranjem razine kortizola i otpuštanjem endorfina koji poboljšavaju naše raspoloženje - naveo je dr. Grant.</p><h2>5) Redovno vježbanje</h2><p>- Vježba može potaknuti oslobađanje ključnih neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin koji pospješuju raspoloženje i fokus - savjetovao je dr. Grant.&nbsp;</p>

Uobičajeni hobiji koji stimuliraju vaš mozak mogli bi pomoći u sprečavanju demencije 

Savjeti doktora: Ove aktivnosti mogu pomoći u sprečavanju demencije

<p>Slika o sebi je način na koji vidimo sebe – ko smo mi, kakvi smo. Šta je ono što sam ja, a šta je ono što nikako nisam ja. Kada bismo je zamislili kao pravu sliku i istraživali šta sve na toj slici ima i šta na toj slici nema, mogli bismo doći do zanimljivih odgovora.</p><p>Neki nam mogu biti laki i poznati, a neki bi nas mogli iznenaditi. Dinamički, možemo da je predstavimo kao jedan zamišljeni okvir u kome se krećemo. Sve ono što je unutar okvira smo mi, a sve ono što je van okvira nismo mi. Od slike o sebi zavise naši izbori, ono što sebi dozvoljavamo i ono što sebi ne dozvoljavamo, svjesno ili nesvjesno.</p><h2>Kontinuum svjesnosti</h2><p>Na utjecaj slike o sebi ukazuje dr. Klaudio Naranjo (Claudio), čileanski psihijatar, psihoanalitičar i geštalt terapeut, kroz primjer kontinuuma svjesnosti tokom rada na sebi.</p><p>Kontinuum svjesnosti je važan element geštalt terapije, a Naranjo ga definira kao praksu zdravog stava usredsređenog na „sada“ kroz imenovanje „iskustva-u-trenutku“. On ga koristi u svom radu i smatra ga važnom psihološkom vježbom.</p><p>Govoreći o vježbi kontinuuma svjesnosti, Naranjo kaže da je kao i u slučaju svih psiholoških vježbi, to iskustvo nekada ispunjavajuće i djelotvorno, a nekada površno – niz naizgled nepovezanih samoizvještaja najčešće u obliku popisa zapažanja.</p><p>On opisuje vježbu kontinuuma svjesnosti kao rad na pažnji (koja može da bude površna ili duboka, sirova ili prefinjena, neprekinuta ili sporadična), rad na prihvatanju izazova i rad na odustajanju od uobičajenih manipulacija našeg uma.</p><p>Naranjo ukazuje na to da, ako pratimo pravac naše pažnje i odustanemo od manipuliranja vlastitog iskustva, dolazimo do jedinstvenog psihičkog toka koji možemo da iskusimo kao spontanost i inspiraciju ili kao samoregulaciju.</p><h2>„Mi se ili izražavamo ili ostavljamo utisak“</h2><p>- Mi se ili izražavamo ili ostavljamo utisak - kaže Naranjo i dodaje da je veliki dio onoga što se događa kada izvodimo ovu vježbu još u okvirima uloge pojedinca i u granicama „da ne ostavimo loš utisak“.</p><p>U svakodnevnom životu, kada želimo da „ostavimo utisak“, mi biramo da se ponašamo na određeni način kako bismo utjecali na sliku koju drugi ljudi stvaraju o nama.</p><p>Naranjo zapaža da ono što se dešava tokom izvođenja ove vježbe u velikoj meri zavisi od stepena slobode koji imamo i od onoga što sebi dozvoljavamo da se dogodi.</p><p>Naranjo kaže da od nas zavisi da li će ova vježba biti samo banalna vježba ili velika prilika – sve zavisi od toga koliko smo otvoreni i koliko smo iskreni u svojoj želji da radimo na sebi.</p>

Kada bismo je zamislili kao pravu sliku i istraživali šta sve na toj slici ima i šta na toj slici nema, mogli bismo doći do zanimljivih odgovora

Kako slika o sebi utječe na rad na sebi?

<p>Tim naučnika razvio je poseban materijal koji imitira okruženje neophodno za rast zuba, omogućujući ćelijama da međusobno komuniciraju i započnu proces stvaranja zuba. Dr. Ana Angelova-Volponi, direktorica odjeljenja za regenerativnu stomatologiju na King's Koledžu u Londonu, izjavila je da bi ovo istraživanje moglo potpuno promijeniti stomatološku njegu.</p><p>Naučnici navode da neke životinjske vrste, poput ajkula i slonova, imaju sposobnost regeneracije zuba, dok ljudi imaju samo jedan set zuba koji raste u odrasloj dobi. Sposobnost regeneracije zuba bila bi veliki napredak za stomatologiju, tvrde istraživači.</p>

<p>Ovaj laboratorijski stvoreni zub mogao bi se integrirati u vilicu i samostalno obnavljati. Za razliku od implantata i ispuna, koji su fiksni i ne prilagođavaju se tokom vremena, istraživanje pokazuje da bi zub napravljen od pacijentovih vlastitih ćelija mogao prirodno rasti i integrirati se u vilicu, baš kao pravi zub. Istraživanje, koje je trajalo više od deset godina u saradnji s Imperial Koledžom u Londonu, donosi velike nade za budućnost stomatologije.</p><p>- Plombe nisu idealno rješenje za popravku zuba. S vremenom mogu oslabiti strukturu zuba, imaju ograničen vijek trajanja i mogu uzrokovati naknadno propadanje ili osjetljivost zuba, rekao je Šuečen Džang, naučnik na Fakultetu za stomatologiju, oralne i kraniofacijalne nauke.&nbsp;</p>

<p>Implantati zahtijevaju invazivnu hirurgiju i dobar spoj implantata i alveolarne kosti. Ova rješenja su umjetnička i ne vraćaju u potpunosti prirodnu funkciju zuba, što može dovesti do dugoročnih problema.</p><p>-	Zubi stvoreni u laboratoriji prirodno bi se regenerisali, integrirajući se u vilicu kao pravi zubi. Bili bi jači, dugotrajniji i bez rizika od odbacivanja, pružajući trajnija i biološki kompatibilnija rješenja od plombi ili implantata, dodao je Džang.</p>

<p>Naučnici istražuju dvije opcije za transplantaciju ovih zuba. Prethodni pokušaji ponovnog stvaranja ovog procesa u laboratoriji nisu uspjeli jer ćelije nisu mogle učinkovito komunicirati. Sada se razmatraju dva moguća pristupa: stvaranje cijelog zuba u laboratoriji prije implantacije ili direktno postavljanje ćelija u ranoj fazi razvoja zuba u vilicu pacijenta, gdje bi se nastavili razvijati.</p><p>- Imamo nekoliko ideja kako da zubi završe u usnoj šupljini. Mogli bismo transplantirati mlade ćelije zuba na mjesto izgubljenog zuba i omogućiti im da rastu u usnoj šupljini. Alternativno, mogli bismo stvoriti cijeli zub u laboratoriji prije nego što ga postavimo u pacijentovu usnu šupljinu. Za obje opcije, važno je započeti vrlo rano fazu razvoja zuba u laboratoriji, objasnio je Džang.</p><p>Dr. Angelova-Volponi dodala je da kako istraživanje napreduje, primjena ovih inovativnih tehnika mogla bi potpuno promijeniti stomatološku njegu, nudeći dugoročna i efikasna rješenja za obnovu i regeneraciju zuba.</p>

Plombe nisu idealno rješenje za popravku zuba

Veliki napredak u stomatologiji, naučnici razvili način za stvaranje prirodnih zuba

<p>Sfera zdravlja prerasla je granice zdravstvenog sistema, tako da možemo reći da zdravlje uključuje blagostanje i fizičku aktivnost, kao i ono što jedemo i pijemo ili kako spavamo.</p><p>Vještine koje su nam potrebne da bismo što bolje vladali svojim zdravljem, upravo predstavljaju suštinu zdravstvene pismenosti.</p><h2>Šta je zdravstvena pismenost?</h2><p>Evropsko udruženje za zdravstvenu pismenost (European Health Literacy Consortium) još 2012. godine donijelo je novu definiciju, koja glasi:</p><p>Zdravstvena pismenost je povezana s pismenošću i podrazumijeva znanje pojedinca, motivaciju i sposobnosti da pristupi, razumije, procijeni i primijeni informacije o zdravlju, kako bi u svakodnevnom životu prosuđivao i donosio odluke u vezi sa zdravljem, prevencije bolesti i unapređivanja zdravlja s ciljem održavanja ili poboljšanja kvaliteta života tokom životnog vijeka.</p><p><b>U okviru ove definicije zdravstvene pismenosti:</b></p><p>Pristupanje se odnosi na sposobnost pojedinca da traži, pronađe i dobije zdravstvenu informaciju;</p><p>Razumijevanje se odnosi na sposobnost pojedinca da shvati zdravstvenu informaciju u vezi sa zdravljem koju kasnije procenjuje;</p><p>Procjena podrazumijeva sposobnost pojedinca da protumači, prosudi i procijeni informaciju u vezi sa zdravljem do koje je došao, i</p><p>Primjena se odnosi na sposobnost pojedinca da komunicira i upotrijebi informaciju kako bi donio odluku s ciljem održavanja i poboljšavanja zdravlja.</p><h2>Značajna karika zdravlja</h2><p>Zdravstvena pismenost odnosi se na sposobnost pojedinca da donosi odluke i djeluje u korist vlastitog zdravlja u okviru svakodnevnog života, kod kuće, na poslu, u okviru zdravstvenog sistema ili društva u cjelini. Ona omogućava da ljudi povećaju kontrolu nad svojim zdravljem i za to preuzmu odgovornost.</p><p>Zdravstvena pismenost je značajna karika zdravlja i osnova modernog građanstva i dobre javne uprave. Ona je značajna komponenta socijalnog kapitala i značajna je, ne samo za zdravlje, već i u drugim oblastima.</p><h2>Koji je značaj zdravstvene pismenosti?</h2><p>Kroz historiju, kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama, pismenost je smatrana „dijelom i djelićem težnje ka slobodi, i centralnim načelom razvoja“. Nivo pismenosti je često, ali ne i uvijek, povezan s nivoom obrazovanja, i značajan je prediktor zaposlenosti, aktivnog učešća u društvu i zdravstvenog stanja.</p><p>Kao što je nizak nivo pismenosti povezan s lošijim zdravstvenim stanjem, tako niska zdravstvena pismenost doprinosi socijalnom i ekonomskom gubitku i može spriječiti pojedinca u učestvovanju u društvu i dostizanju svojih životnih ciljeva.</p><p>Zdravstveno pismeni pojedinci su uključeni u stalnu interakciju sa svojim okruženjem. Sposobni su da uravnoteže autonomiju i odnos zavisnosti sa zdravstvenim profesionalcima, organizacijama pacijenata i ostalim društvenim službama.</p><h2>Posljedice loše zdravstvene pismenosti</h2><p>Nizak nivo zdravstvene pismenosti može biti važna komponenta nejednakosti u zdravlju.</p><p>Isto tako nizak nivo zdravstvene pismenosti utječe na:</p><p>- smanjeno očekivano trajanje života</p><p>- nepovoljne ishode liječenja</p><p>- veću smrtnost&nbsp;</p><p>- češće i duže bolničko liječenje</p><p>- slabije korištenje preventivnih službi</p><p>- povećane troškove zdravstvene zaštite.</p><p>Individualni faktori koji određuju zdravstvenu pismenost su: godine starosti, nivo obrazovanja, spol, vještine razumijevanja, čitanja i druge mogućnosti procjene, etnička i rasna pripadnost, materijalno stanje te jezičke ili druge komunikacione barijere.</p><p>Zdravlje je veoma važan aspekt društva da bi bilo odgovornost samo zdravstvenog sektora. Da bismo imali zdravstveno pismeno društvo, potrebni su: zdravstveno pismena javnost, zdravstveno pismeni zdravstveni profesionalci, zdravstveno pismeni političari i donosioci odluka.</p>

Vještine koje su nam potrebne da bismo što bolje vladali svojim zdravljem, upravo predstavljaju suštinu zdravstvene pismenosti

Koliko smo zdravstveno pismeni?

<p>U posljednje vrijeme primjetan je povećan broj mentalnih poremećaja kod djece i adolescenata, a stručnjaci navode kako su depresivnost i, pogotovo, anksioznost, među najčešćim poremećajima.</p><p>Da se kod sve većeg broja naših najmlađih javlja anksioznost i da ta pojava više nije rezervisana samo na odrasle, potvrđuje u razgovoru za „Dnevni avaz“ Vildana Zrnanović-Hasanović, specijalistkinja kliničke psihologije i psihoterapeutkinja.</p><h2>Stil roditeljstva </h2><p>Anksioznost kod djece, kaže, nije rijetkost, a istraživanja pokazuju da jedno od osmero djece doživi neki oblik anksioznih tegoba tokom odrastanja. Važno je, naglašava, da roditelji znaju prepoznati prve znakove i da pruže pravovremenu podršku.</p><p>- Anksioznost je prirodna reakcija na opasnost, a kod djece može biti potaknuta raznim faktorima, kao što su promjene u porodičnom okruženju, poput razvoda, selidbe ili bolesti člana porodice, izazovima u školi, socijalnim pritiscima, ali i temperamentom djeteta. Djeca koja su osjetljivija, perfekcionistička ili imaju bogatu maštu sklonija su razvoju anksioznosti. Ponekad je anksioznost u djetinjstvu povezana i s genetikom. Također, stil roditeljstva igra važnu ulogu, jer, pretjerano zaštitnički pristup, kao i hroničan stres u porodici, mogu doprinijeti razvoju anksioznosti - objašnjava nam Zrnanović-Hasanović.</p><p>Govoreći o simptomima anksioznosti kod djece, naša sagovornica navodi da oni mogu varirati u zavisnosti od uzrasta i tipa anksioznosti. Od fizičkih simptoma, to su glavobolja, bolovi u stomaku, mučnine, a javljaju se i teškoće sa spavanjem. Prisutne su, kaže, promjene u ponašanju, kao što su razdražljivost, povučenost, plačljivost ili napadi bijesa.</p><h2>Riječima opisati </h2><p>- Važno je napomenuti da anksioznost može biti „nevidljiva“, jer djeca često ne znaju ili ne mogu riječima opisati kako se osjećaju, pa njihova tjeskoba izlazi kroz tijelo i ponašanje - govori ona.</p><p>Podvlači da roditelji mogu pomoći tako da prihvate djetetove osjećaje bez umanjivanja, jer time, kaže, grade siguran prostor u kojem se dijete osjeća viđeno i shvaćeno.</p><p>- Također, tehnike disanja, vođene vizualizacije, crtanje osjećaja i vođenje dnevnika emocija mogu pomoći djetetu da bolje razumije i reguliše svoja stanja. Važno je stvoriti predvidivo i podržavajuće okruženje - pojašnjava Zrnanović-Hasanović. </p><h2>Ljubav prema djetetu</h2><p>- Rana intervencija može značajno smanjiti intenzitet simptoma i pomoći djetetu da razvije zdrave mehanizme suočavanja. Stručna pomoć ne znači da ste kao roditelj „pogriješili“. Naprotiv, to je pokazatelj vaše odgovornosti i ljubavi prema djetetu. Psiholozi i terapeuti mogu pomoći, ne samo djetetu, već i roditeljima da bolje razumiju kroz šta dijete prolazi i kako ga mogu podržati - iznosi Zrnanović-Hasanović.</p>

Roditelji mogu pomoći tako da prihvate djetetove osjećaje bez umanjivanja

Zrnanović-Hasanović: Anksioznost može biti

Vildana Zrnanović-Hasanović, specijalistkinja kliničke psihologije i psihoterapeutkinja: Sve više djece pati od anksioznosti

<p>Nikad nećete steći kontrolu nad životom – svojim zdravljem, ishranom, bilo čim – ako razmišljate o tome „šta vam se događa”. I zato je jedan od najboljih umnih trikova koji može da vam pomogne da smršate - da imate pozitivan stav.</p><p>Bez obzira na to mislite li da možete ili ne možete, u pravu ste! Naprimjer, ako mršavljenju pristupite s pozitivnim stavom i zapitate se: Šta mogu da naučim? Kako ovo može da funkcionira za mene?, velike su šanse da ćete bolje razumjeti sebe i svoju ishranu i da ćete ostvariti odlične rezultate.</p><h2>Počnite dan provjerom svog stava&nbsp;</h2><p>Provjerite ga prije nešto što dođete u izazovnu situaciju. Ako idete na večeru s prijateljima, a zaboravili ste da u ukupnom broju kalorija ostavite mjesta za čašu vina, možete na to da gledate na dva načina: ovaj plan ništa ne valja, neću to da radim, ili: ovo je ono na šta treneri misle kad pričaju o planiranju i pripremljenosti.</p><p>Večeras ću da pijem vodu, a sljedeći put ću uzeti koktel ili pojesti nešto slatko. Izbor pravog stava će vas održati na putu ka uspjehu.</p><h2>Ponašajte se kao dijete</h2><p>Uspjeh ne dolazi uvijek iz prvog puta i to je uredu. Uzmite bebu koja uči da hoda kao primjer. Ako beba padne dok pravi prve korake, neće pomisliti: „Dosta mi je, ovo hodanje nije za mene.”</p><p>Ona ustaje i proba iznova, pa iskoristite ovaj umni trik da smršate: naučite lekciju od sebe kao djeteta koje nije znalo šta znači poraz, brinulo šta misli društvo ili sumnjalo u sebe. Nastavite da ustajete.</p><h2>Nemojte težiti savršenstvu</h2><p>Jako je teško da se ostvari i često će vas navesti da se osjećate bezvrijedno ako ne uspijete. Zato nemojte ni da razmišljate o tome. Težite napretku, a ne savršenstvu. Neki ljudi odustaju zbog sporog napretka i ne shvataju činjenicu da spor napredak jeste NAPREDAK!</p><h2>Vježbajte upornost</h2><p>Jedan veliki umni trik potreban da smršate, ali i da biste uspjeli u mnogo čemu, jeste upornost. U svemu što radite, vježbajte je svakodnevno.</p><p>Niko ne dospijeva do Olimpijskih igara bez upornog treniranja da bi bio još bolji. Isto važi za skidanje kilograma ili građenje čvrstog pozitivnog stava.</p><h2>Imajte razlog</h2><p>Koji je vaš razlog što želite smršati i biti fit? On treba da ima smisla za vas, kako bi vas vodio naprijed u teškim danima kada razmišljate da odustanete. Udubite se u svoje „zašto” da biste ostali na pravom putu.</p><p>Iskoristite ovaj umni trik i postavite sebi pitanja poput „šta će se desiti kada smršam” ili „kako ću se osjećati kada smršam onoliko koliko želim”, a potom se zapitajte „šta me sprečava da ostvarim ono što želim?”</p><h2>Imajte plan</h2><p>Najpraktičniji umni trik koji vam je potreban da smršate, ali i promijenite stavove i ponašanja je dobro definiran plan. Ako imate jasnu mapu koju slijedite, onda je gotovo nemoguće da se izgubite.</p><p>Odredite tačnu porciju hranljivih sastojaka da biste ostali u okviru zacrtanog broja unijetih kalorija i ostvarili ciljeve gubljenja kilograma.</p><p>Svi ovi umni trikovi za mršavljenje će vam pomoći i da promijenite stav o sebi i hrani i posmatrate hranu kao gorivo, što ona i treba da bude.</p>

Težite napretku, a ne savršenstvu. Neki ljudi odustaju zbog sporog napretka i ne shvataju činjenicu da spor napredak jeste NAPREDAK!

Ovi umni trikovi će vam pomoći da smršate

<p>Jedan od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja srca je ispravna prehrana, koja može značajno smanjiti rizik od nastanka bolesti srca i kardiovaskularnog sistema. Osim hrane koju jedemo, trebamo voditi računa i koje piće konzumiramo. Općepoznato je da je voda najzdravije piće, ali mnogi su ljubitelji sokova ili alkoholnih pića, a neka od njih predstavljaju najveću prijetnju zdravlju srca. Prema istraživanju kardiologa, tri napitka bismo trebali izbjegavati da bismo zaštitili srce.</p><h2>Alkohol</h2><p>Umjereno konzumiranje alkohola, što znači jedno piće dnevno, može biti sigurno za one bez srčanih problema. Međutim, veće količine alkohola podižu krvni tlak, nivo triglicerida i rizik od atrijske fibrilacije, a u ekstremnim slučajevima uzrokuju alkoholnu kardiomiopatiju, ozbiljno stanje koje može biti smrtonosno. Kardiolozi odbacuju mit da je čaša crnog vina dnevno dobra za srce, ističući da su takve tvrdnje često potkrijepljene sponzoriranim studijama. </p><h2>Gazirana pića</h2><p>Gazirani napici prava su opasnost za srce. Jedna limenka sadrži deset kašičica šećera ili ekvivalent u obliku kukuruznog sirupa. Takva količina šećera povećava tjelesnu težinu, nivo triglicerida i šećera u krvi te rizik od dijabetesa. Sve to direktno šteti srcu. </p><h2>Energetska pića</h2><p>Energetska pića sadrže 1,5 puta više kofeina od kafe, uz osam do čak 15 kašičica šećera ili kukuruznog sirupa. Kombinacija kofeina i šećera može ozbiljno opteretiti srce. Tragičan primjer je smrt 28-godišnje žene, strastvene vježbačice, čija je majka upozorila na opasnosti energetskih pića nakon što je njena kći preminula od srčanog udara.</p><p>Kardiolozi savjetuju izbjegavanje ovih pića i biranje zdravijih alternativa kako bismo očuvali zdravlje srca, jer ono što pijemo može imati veliki utjecaj na naš život.</p>

Općepoznato je da je voda najzdravije piće, ali mnogi su ljubitelji sokova ili alkoholnih pića, a neka od njih predstavljaju prijetnju zdravlju srca

Ova tri pića najviše štete srcu

<p>Simptomi i znaci skrivene depresije nisu toliko jasni kao što je na primjer za neku prehladu ili bolest, a psihologija otkriva da postoji čak skrivene depresije osam neobičnih ponašanja koja su često povezana sa skrivenom depresijom.</p><p>Depresivni simptomi mogu da variraju od blagih do jako ozbiljnih, a često se maskiraju kao svakodnevne navike i emocije koje ne biste odmah povezali sa depresijom, prenosi Ona.rs.</p><h2>1. Neprestano ste zauzeti</h2><p>Ljudi sa skrivenom depresijom često se zatrpavaju obavezama kako bi izbjegli suočavanje sa osjećanjima. Pretrpani rasporedi, stalno planiranje i bježanje u posao mogu biti način da se prikrije unutrašnja praznina ili emocionalna bol. Na površini, djeluju produktivno i energično, ali iznutra vode tihu borbu.</p><p>Jedna studija je pokazala da radna zavisnost često ide ruku pod ruku sa poremećajima poput depresije i anksioznosti.</p><h2>2. Ne osjećate ništa</h2><p>Depresija se ne mora uvijek ispoljavati kroz duboku tugu - ponekad se javlja kao ravnodušnost, neuhvatljiva "siva zona" u kojoj niste ni tužni ni sretni. Jednostavno - ne osjećate ništa.</p><p>Ovaj osjećaj emocionalne otupjelosti, poznat i kao anhedonija, jedan je od značajnih simptoma depresije. Osobe koje pate od nje gube sposobnost da uživaju u stvarima koje su ih nekada ispunjavale - osjećaju se prazno, čak i kada se suoče s nečim što bi inače izazvalo radost.</p><h2>3. Ne možete da spavate</h2><p>Lako je za nesanicu okriviti neke druge stvari, ali uporni problemi sa spavanjem mogu biti i znak depresije. Neki ljudi spavaju previše i teško se bude ujutru, dok se drugi muče da zaspu ili da održe san tokom noći.</p><p>Hroničan umor koji se javlja zbog poremećaja sna može dodatno izazvati osjećaj anksioznosti i frustracije, a također pogoršava i druge simptome depresije.</p><h2>4. Sve vas boli</h2><p>Depresija može izazvati bolne simptome poput glavobolja, bolova u tijelu i iscrpljenost, bol može pogoršati depresiju.</p><p>Osobe sa depresijom često prijavljuju nejasne bolove i nelagodnosti širom tijela, ponekad čak i kao primarni simptom, što sugeriše značajnu povezanost između ta dva stanja, pokazalo je jedno istraživanje. Ovaj odnos se smatra bidirekcionalnim, što znači da bol može pogoršati depresiju, a depresija može pojačati percepciju bola.</p><h2>5. Teško vam je da donosite odluke</h2><p>Fiziološki, dio mozga koji utiče na motivaciju i donošenje odluka pokazuje gubitak sive mase kod osoba sa depresijom. Ovo može uzrokovati da čak i najmanje odluke postanu preplavljujuće, smatraju stručnjaci.</p><h2>6. Apetit dolazi i odlazi</h2><p>Svaka promjena u navikama u ishrani može biti znak depresije. Neki ljudi gube apetit kada su depresivni, dok drugi pokušavaju da umanje jedući hranu koja im pruža utjehu, objašnjavaju psiholozi. Ako ste do sada uvijek jeli zdravo, a odjednom se nađete okruženi kutijama za hranu za ponijeti, pad u kvalitetu ishrane može biti znak depresije.</p><p>Značajne promjene u apetitu, bilo da je u pitanju povećan ili smanjen unos hrane, mogu biti upadljiv znak depresije.</p><h2>7. Najmanja stvar vas iznervira</h2><p>Pošto se depresija često povezuje sa tugom, razdražljivost je čest znak koji mnogi ljudi zanemaruju.</p><p>Razmislite o stvarima koje radite rutinski, poput čekanja u redu za kafu. Ako primijetite da postajete jako nervozni zbog stvari koje biste inače samo ignorisali - sporog bariste, mušterije ispred vas koji plaća - to može biti crvena zastava da nešto dublje vreba ispod površine.</p><h2>8. Počinjete da plačete zbog nečega što nije bitno</h2><p>S druge strane, možda ćete primijetiti da plačete zbog najmanjih stvari - sitna rasprava sa partnerom, gubitak ključeva. Male stvari mogu djelovati ogromno kada ste depresivni. Umjesto da se nosite sa njima kao inače, možda ćete brže zaplakati i imati problema da zaustavite te suze.</p><p>Iako česta i iznenadna izlivanja suza mogu biti potencijalni pokazatelj depresije, sama po sebi nisu definitivni znak, jer plač može biti izazvan različitim faktorima, a osobe sa depresijom ne moraju uvijek pretjerano da plaču.</p><p>Nemojte ignorisati naizgled ove sitne stvari jer one bi mogle biti znak nečeg većeg. Preuzmite kontrolu nad svojim osjećanjima.</p>

Nemojte ignorisati naizgled ove sitne stvari jer one bi mogle biti znak nečeg većeg

Depresija se razvija nekoliko sedmica ili mjeseci

Ovo je osam mogućih znakova depresije

<p>Jednostavna dnevna navika mogla bi oštetiti vaše pamćenje, ali mala promjena ponašanja može pomoći u zaštiti zdravlja mozga, rekao je neuroznanstvenik dr. Ramon Velazkez (Velazquez), piše britanski <a href="https://www.express.co.uk/life-style/health/2034649/im-brain-health-expert-this">Express</a>.</p><p>Milioni ljudi svakodnevno prakticiraju ovu naviku ne shvaćajući njezin utjecaj na kognitivnu funkciju. Naime, veza između jedenja bez pozornosti i slabljenja pamćenja jača je nego što većina ljudi misli.&nbsp;</p><h2>Mozak "na autopilot"</h2><p>Kada se obroci konzumiraju dok gledate televiziju, listate društvene mreže ili radite za stolom, tada se mozak stavlja "na autopilot".&nbsp;</p><p>- Kad jedemo bez pažnje, tada propuštamo izvrsnu priliku da uključimo svoj mozak. Probava počinje u mozgu, a ne u želucu. Pogled, miris i iščekivanje hrane pokreću važne kognitivne procese koji pripremaju tijelo za učinkovitu obradu hranjivih tvari - istakao je doktor Velazkez.</p><p>Kako ljudi stare, tako mozak postaje osjetljiviji na upale i oksidativni stres, a oboje se pogoršava lošim prehrambenim navikama, pokazale su studije.</p><h2>Ubrzavanje kognitivnog pada</h2><p>Nekontrolirano hranjenje često dovodi do konzumiranja više prerađene hrane bogate šećerom i nezdravim masnoćama, za koje se zna da ubrzavaju kognitivni pad.</p><p>Jedan od najjednostavnijih koraka je stvaranje namjenskog prostora za obroke i grickalice. Jedenje za radnim stolom, ispred televizije ili stajanje pokraj hladnjaka potiče rastreseno jedenje i slabi angažman mozga u tom procesu. Usporavanje tempa jela još je jedan ključni korak, prenosi <a href="https://www.express.co.uk/life-style/health/2034649/im-brain-health-expert-this">Express</a>.</p>

Kako ljudi stare, tako mozak postaje osjetljiviji na upale i oksidativni stres

Milioni je prakticiraju u neznanju: Ova navika uništava vaše pamćenje

<p>Krvni ugrušci nisu uvijek loši. Kada se porežete, vaše krvne ćelije bi trebalo da se skupljaju, a što sprečava curenje krvi i pomaže pri zarastanju rane. Opasni su kad se stvaraju na mjestima na kojima ne bi trebalo, a ako se to desi na mjestima kroz koja krv mora da protiče, to može biti veoma problematično.</p><p>Općepoznato je da krvni ugrušci koji blokiraju dotok krvi do mozga uzrokuju moždani udar, a oni koji blokiraju dotok krvi do srca uzrokuju srčani udar. Ugrušak koji se formira u nozi naziva se duboka venska tromboza (DVT). Ova vrsta ugruška može se “odlomiti” od mjesta na kojem je nastala i doći do pluća. Ovo se naziva plućna embolija i možete biti veoma ozbiljno stanje, čak i fatalno.</p><p>Opasni krvni ugrušci prilično su česti. Dok svako može imati ugrušak na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, neki ljudi mogu biti posebno ugroženi, uključujući i ove koji spadaju u jednu ili više sljedećih kategorija.</p><h2>Gojazni ljudi</h2><p>Ukoliko ste gojazni, tada ste i pod većim rizikom od krvnih ugrušaka koji se formiraju u veni i putuju krvotokom (venska tromboembolija). A koliko ste daleko od zdrave tjelesne težine može imati utjecaj na rizik od razvoja ugrušaka. Kod osoba koje imaju manji višak kilograma, postoji i manji rizik, ali kako postajete gojazniji tako se i ovaj rizik povećava.</p><p>Osim toga, što ste teži to vam se teže i kretati pa samim tim često sjedite, a dugotrajno sjedenje vas stavlja pod još jedan rizik od razvoja ugrušaka.</p><h2>Pušači</h2><p>Pušenje je štetno za vaše zdravlje na mnogo načina, a jedan od njih je i povećan rizik od razvoja ugrušaka. Najčešće se misli kako pušenje utječe samo na pluća, ali ono također utječe i na vaše krvne sudove.</p><p>Pušenje oštećuje oblogu vaših krvnih sudova i pravi veću vjerovatnoću od zgrušavanja krvi. Povezuje se sa srčanim oboljenjima i perifernom arterijskom bolešću i jedan je od najvećih pokretača srčanog i moždanog udara, kao i povećanog rizika od venske tromboembolije.</p><h2>Trudnoća</h2><p>Čak iako ste pokretni i fizički aktivni, trudnoća može komplicirati proces zgrušavanja. Jedan od razloga je hormon, posebno estrogen, koji cirkulira vašim krvotokom.</p><p>Drugi je rast ploda u materici. Kako beba postaje sve veća i veća, ona može gurati krvne sudove u stomaku i karlici te na taj način blokirati direktni protok krvi, a to može uzrokovati nastanak ugrušaka.</p><h2>Korisnice estrogena</h2><p>Korištenje kontracepcijskih pilula može vas staviti pod, tri do četiri puta, veći rizik od razvoja ugruška. Inače zdrave žene ponekad imaju simptome – natečene noge, kratak dah, bol u grudima – ali često tome ne pridaju prevelik značaj.</p><p>Međutim, ukoliko one koriste oralne kontraceptive ili su na zamjenskoj hormonskoj terapiji, navedeni simptomi su alarm da se odmah obrate doktoru i provjere da se ne radi o krvnim ugrušcima.</p><h2>Osobe koje imaju infekcije ili upalna oboljenja</h2><p>Ukoliko imate ozbiljno oboljenje ili infekciju, trebalo bi da znate da u ovakvim slučajevima može doći i do razvoja abnormalnih krvih ugrušaka. Određene vrste raka (kao što su rak mozga, jajnika, gušterače, debelog crijeva, želuca, bubrega i pluća) obično stavljaju pacijente pod povećan rizik od razvoja krvnih ugrušaka.</p><p>Sami ugrušci mogu se pojaviti i prije dijagnosticiranja raka, što može značiti i da su znak upozorenja kako nešto nije uredu. Druga oboljenja koja vas stavljaju pod povećani rizik od razvoja ugrušaka su dijabetes, HIV i inflamatorna oboljenja crijeva, kao što su Kronova bolest ili kolitis.</p><h2>Osobe koje sjede duže vrijeme</h2><p>Postoje brojni razlozi zbog kojih vam je pomjeranje više sati onemogućeno. Bolnica je jedan od njih. Istraživanja pokazuju da se gotovo pola slučajeva razvoja urgušaka dešava kod pacijenata koji su na bolničkom ležanju ili koji su nedavno bili u bolnici. Osim toga, na ovo ne utječe samo ležanje u bolničkom krevetu već i drugi faktori, a kao što su traume koje je tijelo preživjelo. Ovo je period kada se rizik od razvoja ugruška dramatično povećava.</p><p>Sjedenje u automobilu, autobusu ili avionu, četiri sata ili više, druga je situacija koja može povećati rizik od nastanka ugruška, posebno ako ne pijete dovoljne količine vode. Zapravo, svaka aktivnost zbog koje se ne krećete dva-tri sata povećava rizik.</p><h2>Potomci osoba koje imaju problema sa zgrušavanjem krvi </h2><p>Ako znate da su drugi članovi vaše porodice imali problema s krvnim ugrušcima, prvi korak je da što više saznate o tome. Ukoliko uzroci za njihovo nastajanje nisu bili povrede ili oboljenja, utoliko postoji vjerovatnoća da je uzrok genetski.</p><p>Određeni nasljedni poremećaji dovode do zgrušavanja krvi i stvaranja krvnih ugrušaka, a možda ćete morati da uradite određene analize kako biste saznali da li ste naslijedili neki od njih.</p><h2>Osobe koje su imale ugruške ranije</h2><p>Jeste li ih imali ranije? Postoji vjerovatnoća da ćete ih imati opet. Trećina ljudi koja je imala duboku vensku trombozu/plućnu emboliju najčešće će imati još jednu u roku od deset godina. Često, to se dešava iz razloga što se ugrušci formiraju oko venskih zalistaka, a što ih može oštetiti.</p><p>U nekim slučajevima, to može dovesti do stvaranja višestrukih ugrušaka tokom vremena. Sve češće se javljaju slučajevi gdje je ovo postalo hronično oboljenje, a ne samo akutna epizoda.</p>

Ugrušci koji blokiraju dotok krvi do mozga uzrokuju moždani, a oni koji blokiraju dotok krvi do srca srčani udar

Krvni ugrušci: Provjerite jeste li u rizičnoj grupi

<p>Jeste li znali da povremeno uživanje u slatkom može pozitivno utjecati na srce? Suprotno uvriježenom mišljenju, izgleda da ne moramo u potpunosti izbaciti šećer iz prehrane da bismo ostali zdravi.</p><p>Prema novoj studiji, male količine šećera mogu donijeti bolje kardiovaskularne rezultate nego potpuno izbacivanje šećera iz prehrane. Naravno, ključ je u umjerenosti i pažljivom odabiru vrste šećera.</p><p>Novo istraživanje, objavljeno u časopisu “Frontiers in Public Health”, otkrilo je da unos šećera iz peciva, čokolade ili dodataka poput meda može biti povezan s boljim zdravljem srca u usporedbi s konzumacijom pića zaslađenih šećerom. Istraživači su analizirali podatke od gotovo 70.000 ljudi i zaključili da niske ili umjerene količine šećera, otprilike 7,5 posto dnevnog unosa energije, daju najbolje rezultate za zdravlje srca.</p><h2>Vrsta šećera, društveni odnosi i zdravlje</h2><p>Stručnjaci objašnjavaju da su tekući šećeri, poput onih u zaslađenim napicima, brže probavljivi i mogu uzrokovati nagli skok šećera u krvi, dok čvrsti slatkiši, poput peciva ili čokolade, često sadrže dodatne hranjive tvari koje usporavaju probavu. Ovo rezultira stabilnijim otpuštanjem šećera i smanjenim rizikom od prekomjerne konzumacije.</p><p>Istraživači također naglašavaju važnost društvenog aspekta u konzumaciji slatkiša. Naprimjer, u Švedskoj je tradicija “fika”, koja uključuje kafu i slatke zalogaje, povezana s jačanjem društvenih veza, što pozitivno utječe na kardiovaskularno zdravlje.</p><h2>Kako integrirati šećer u zdrav način života?</h2><p>Iako male količine šećera mogu donijeti zdravstvene prednosti, stručnjaci ističu da većina ljudi konzumira previše šećera. Umjesto potpunog izbacivanja, ciljajte na umjeren unos – od 25 do 37,5 grama dnevno, ovisno o vašem energetskom unosu. Kombinirajte slatke poslastice s tjelesnom aktivnošću i uravnoteženom prehranom, kako biste ostvarili optimalne rezultate za svoje zdravlje.</p>

Prema novoj studiji, male količine šećera mogu donijeti bolje kardiovaskularne rezultate nego potpuno izbacivanje šećera iz prehrane 

Povremeno uživanje u slatkom dobro je za srce 

<p>Osobe koje piju osam ili više alkoholnih pića sedmično imaju povećan rizik za oštećenja mozga koja se nazivaju hijalinskom aterosklerozom i koja su povezana s problemima pamćenja i razmišljanja, otkrila je studija objavljena u stručnom časopisu Neurology.&nbsp;</p><p>Hijalinska ateroskleroza je stanje koje uzrokuje suženje, zadebljanje i skrućivanje malih krvnih žila. To otežava protok krvi te s vremenom može oštetiti mozak, a očituje se u vidu lezija i zona s oštećenim tkivom u mozgu.</p><p>- Prekomjerna konzumacija alkohola je velik globalni javno zdravstveni problem povezan s povećanim rizikom za brojne bolesti i za smrt. Istraživali smo kako alkohol utječe na mozak sa starenjem i naša je studija pokazala da prekomjerna konzumacija alkohola oštećuje mozak, što može dovesti do smanjene sposobnosti pamćenja i razmišljanja - rekao je autor studije dr. Alberto Fernando Oliveira Justo sa Sveučilišta Sao Paolo u Brazilu.</p><h2>Analizirano tkivo mozga</h2><p>U studiju je bilo uključeno 1.781 osoba koje su u trenutku smrti u prosjeku imale 75 godina i na svima je obavljena autopsija mozga. Znanstvenici su analizirali tkivo mozga tražeći znakove oštećenja, uključujući tau neurofibrilarne čvorove i hijalinsku aterosklerozu. Uz to, mjerili su težinu mozga i visinu svake osobe te su članove porodica preminulih pitali o navikama osobe po pitanju konzumacije alkohola. Potom su sudionike podijelili u 4 grupe: 965 osoba koje nikada nisu pile, 319 koje su umjereno konzumirale alkohol (7 ili manje alkoholnih pića sedmično), 129 koje su prekomjerno konzumirale alkohol s osam i više pića tjedno te 368 osoba koje su prošle odvikavanje od alkohola i prestale piti. Znanstvenici su jedno piće definirali kao 14 grama alkohola, što je oko 350 ml piva, 150 ml vina ili 45 ml žestokog pića. Od onih koji nikada nisu pili alkohol, njih 40 posto je imalo oštećenja krvnih žila mozga. Od umjerenih konzumenata alkohola, 45 posto ih je imalo takva oštećenja, od onih koji su prekomjerno konzumirali alkohol oštećenja je imalo njih 44 posto, a od bivših alkoholičara njih 50 posto.</p><h2>Veće šanse za Alcajmerovu bolest</h2><p>Nakon što su uzeti u obzir faktori koji su mogli utjecati na zdravlje mozga, poput starosne dobi u trenutku smrti, pušenja i tjelesne aktivnosti, pokazalo se da su osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol imale 133 posto veće šanse za oštećenja krvnih žila u mozgu u usporedbi s osobama koje nikada nisu pile alkohol. Bivši alkoholičari su imali 89 posto veće šanse za oštećenja, a osobe koje su umjereno konzumirale alkohol 60 posto veće šanse za vaskularna oštećenja mozga.</p><p>Naučnici su otkrili da su bivši alkoholičari i osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol imale veće šanse za razvoj tau neurofibrilarnih čvorova, što je biomarker povezan s Alcajmerovom bolešću, s tim da su prvi imali 31 posto veći rizik, a drugi 41 posto. Također prijašnji alkoholizam povezan je sa smanjenom masom mozga u usporedbi s tjelesnom masom te s lošijim kognitivnim sposobnostima, što nije utvrđeno kod osoba koje su umjereno ili prekomjerno konzumirale alkohol. Autori su otkrili i da su osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol u prosjeku umrle čak 13 godina ranije od onih koji nikada nisu pili.</p><p>- Otkrili smo da je prekomjerna konzumacija alkohola direktno povezana sa znakovima oštećenja mozga, a to može uzrokovati dugoročne posljedice na zdravlje mozga, što može utjecati i na sposobnosti pamćenja i razmišljanja. Razumijevanje tih posljedica ključno je za osvještavanje javnosti, ali i za nastavljanje provođenja svih preventivnih mjera kako bi se smanjila stopa alkoholizma - istaknuo je dr. Justo koji je napomenuo i koja su ograničenja studije. Na prvom mjestu je to činjenica da nisu analizirali sudionike prije smrti, kao i to što nisu imali informacije o tome koliko dugo je trajala njihova konzumacija alkohola, kao ni o njihovim kognitivnim sposobnostima.</p>

Može dovesti do smanjene sposobnosti pamćenja i razmišljanja

Novo istraživanje o konzumaciji alkohola

Ko pije osam ili više pića sedmično, ima 133 posto veću šansu za oštećenje mozga

<p>Vrijeme ispred ekrana svakodnevna je pojava danas u životu svih, pa i djece. Izlaganje dojenčadi i male, predškolske djece ekranskim sadržajima obično počinje kada roditelji razmišljaju da je sasvim uredu da im puštaju, jer biraju edukativni sadržaj koji im može pomoći u razvoju.&nbsp;</p><p>Međutim, postoje naučna istraživanja koja potvrđuju štetan utjecaj ekrana na razvoj govornog, jezičkog i komunikacijskog razvoja.</p><h2>Medijski sadržaj</h2><p>Predsjednik Udruženja logopeda "Dobar glas“ Sanjin Husić, potvrdio je da se i u praksi to pokazalo istinitim jer, kako kaže, iako ne postoji zvanična statistika, ipak je povećan broj školske djece gdje je potrebno raditi s logopedom.</p><p>- Ekranizam je danas sve više zastupljen, to je jedna jako aktuelna tema i ekranizam definitivno utječe na razvoj govora djeteta. Odnosno da kažemo ovako, ekranizam ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe i na razvoj koncentracije i pažnje, koja je jako bitna u kompletnom razvoju djeteta. Govor je tu na sekundarnom planu oštećen, a razlog tome je zato što kod ekranizma djeca imaju jednostavniju komunikaciju - pojašnjava Husić.</p><p>Do toga dolazi, navodi, zato što djeca samo gledaju medijski sadržaj, bez potrebe da učestvuju u razgovoru. </p><p>- Ukoliko roditelj prilikom davanja medijskog sredstva djetetu ne sudjeluje u gledanju sadržaja na način da pita "Šta to sada gledamo“, "Šta radi taj crtani lik, gdje se nalazi“, to je onda drugačije. Znači, ako dijete samo prati medijski sadržaj, to može da bude jako opasno, jer nema potrebu da stvara komunikaciju koja je osnova u suštini ljudske prirode, vršenje dvosmjerne komunikacije. Upravo zbog toga nastaju poteškoće i problemi te dijete gubi fokus i koncentraciju – kazao je Husić.</p><p>U toj situaciji, dijete automatski ne razvija potrebu da komunicira s vanjskim svijetom. Kao jedan od najopasnijih sadržaja navodi popularne kratke snimke, takozvani „shorts“,  gdje dijete stalno može da mijenja te sadržaje, što se u suštini i dešava te zbog toga ne može obraditi tako veliki broj informacija koje dobiju u kratko vrijeme.</p><h2>Začarani krug</h2><p>- To se onda prenosi na realan svijet i dijete ne može zadržati koncentraciju dok se igra, a kada nemamo igru u realnom svijetu, onda ne možemo ni da imamo fokus i s tim automatski imamo jedan začarani krug koji nas dovodi do kompleksnog problema - istaknuo je Husić.</p><p>Na koncu, zaključuje, podrazumijeva se da dijete do osnovne škole usvoji sve glasove, uz iznimku glasa „lj“ koji se može usvojiti i u prvom razredu osnovne škole.</p><p>Za pravilan razvoj mozga djeteta, najvažnije je upoznavanje svijeta oko sebe kroz istraživanje svega što nas okružuje. Mozak beba i male djece nije zreo za ekrane. Digitalni svijet ne stimulira područje mozga za razumijevanje sebe i drugih, i to je ono čega svaki roditelj treba biti svjestan.</p><h2>Posjeta ljekaru</h2><p>- Postoje ekspresivni govor, kojim se izražava dijete, i receptivni, koji podrazumijeva da razumije šta mu se govori. Ukoliko roditelji primijete da dijete od dvije godine ne razumije upute, uzmi, daj, trči, lezi i druge osnovne naloge, potrebno je posjetiti logopeda.&nbsp;</p><p>Također, ako trogodišnje dijete nema vokabular od otprilike nekih 50 riječi koje su konkretne i da povezuje minimalno po dvije riječi u rečenici, tada savjetujemo da se obavezno posjeti logoped – istaknuo je Husić.</p>

Ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe na razvoj koncentracije i pažnje

Husić: Potrebna je dvosmjerna komunikacija

Strah: 5 ključnih koraka za oslobađanje

Stres: Tri brza načina da ga se otarasite

Mladi sve manje piju alkohol: Novi trend koji mijenja društvene navike

Savjeti doktora: Ove aktivnosti mogu pomoći u sprečavanju demencije

Kako slika o sebi utječe na rad na sebi?

Veliki napredak u stomatologiji, naučnici razvili način za stvaranje prirodnih zuba

Koliko smo zdravstveno pismeni?

Vildana Zrnanović-Hasanović, specijalistkinja kliničke psihologije i psihoterapeutkinja: Sve više djece pati od anksioznosti

Ovi umni trikovi će vam pomoći da smršate

Ova tri pića najviše štete srcu

Ovo je osam mogućih znakova depresije

Milioni je prakticiraju u neznanju: Ova navika uništava vaše pamćenje

Krvni ugrušci: Provjerite jeste li u rizičnoj grupi

Povremeno uživanje u slatkom dobro je za srce

Ko pije osam ili više pića sedmično, ima 133 posto veću šansu za oštećenje mozga

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Zdravlje

Strah: 5 ključnih koraka za oslobađanje

Stres: Tri brza načina da ga se otarasite

Mladi sve manje piju alkohol: Novi trend koji mijenja društvene navike

Savjeti doktora: Ove aktivnosti mogu pomoći u sprečavanju demencije

Kako slika o sebi utječe na rad na sebi?

Veliki napredak u stomatologiji, naučnici razvili način za stvaranje prirodnih zuba

Koliko smo zdravstveno pismeni?

Vildana Zrnanović-Hasanović, specijalistkinja kliničke psihologije i psihoterapeutkinja: Sve više djece pati od anksioznosti

Ovi umni trikovi će vam pomoći da smršate

Ova tri pića najviše štete srcu

Ovo je osam mogućih znakova depresije

Milioni je prakticiraju u neznanju: Ova navika uništava vaše pamćenje

Krvni ugrušci: Provjerite jeste li u rizičnoj grupi

Povremeno uživanje u slatkom dobro je za srce

Ko pije osam ili više pića sedmično, ima 133 posto veću šansu za oštećenje mozga

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta