Poleni trava sada nadjačavaju polene drveća, što kod osoba osetljivih na više alergena ne mjenja mnogo situaciju jer se tegobe produžavaju. Naročito ako osjetljivi na polene trava, lipe, borova, jela, tuja, čempresa nisu počeli da uzimaju terapiju.&nbsp;&nbsp;

Među polenima trava najviše problema preosjetljivim osobama prave lisičiji repak, ježevica, popino prase, prava livadarka, pšenica i raž. U tragovima ima i polena javora, bukve, oraha, duda... Od korova, zasad osjetljivost mogu da uzrokuju samo kopriva i bokvica. Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba, kažu stručnjaci.&nbsp;

Važno je da se napomene i da trave imaju duži period polinacije, odnosno prenošenja polena, pa alergičnima mogu da prave problem više mjeseci tokom godine. Najteže je onima koji su alergični na polene drveća, trava i korova.Ovi pacijenti zahtjevaju intezivniji nadzor alergologa. Jer, naročito kod njih vremenske prilike i povećan stepen zagađena utiču na ispoljavanje teže kliničke slike, koja postaje izraženija tokom suhih, sunčanih i vjetrovitih dana.

Da bi mogla da se propiše odgovarajuća terapija, veoma je važno da se zna na šta je osoba alergična. Jer, vremenski period polinacije trava je relativno dug - obično počne tokom aprila i može da potraje do jula. Zato se jednim dijelom preklapa sa periodom polinacije drveća, posebno lipe i borova, naglašavaju stručnjaci.&nbsp;&nbsp;

Veoma bitan korak u liječenju je da se urade alergološki testovi. Na osnovu rezultata pacijentu se daje savjet kako da se ponaša i određuje mu se terapija. Također, dostupni su i podaci o količini polena u zraku, pa bi ih trebalo redovno pratiti i na osnovu dobijenih informacija se prilagođavati. S obzirom na to da su alergije toliko masovne, većina onih koji imaju tegobe lijekove piju na svoju ruku, jer mogu da se kupe bez recepta.&nbsp;

Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba

30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno je da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Povišeni krvni pritisak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti, gojaznost i malignitet, posebno kod pacijenata na hemoterapiji, utječu na povećano stvaranje mokraćne kiseline, a njen višak je uzrok bolne upale zgloba. To stanje, poznatije kao giht, kod najvećeg broja pacijenata dešava se na nožnom palcu.&nbsp; Ovaj rizik znatno je veći ako se jede hrana bogata purinima. Iznutrice, crveno meso, morski plodovi, divljač i mahunarke obiluju purinima koji uzrokuju povećano stvaranje mokraćne kiseline. Usto, konzumiranje alkohola ometa njeno izlučivanje, a određeni lijekovi, prije svega diuretici, također mogu doprinijeti akutnom napadu gihta.
Napadi se najčešće javljaju na korijenu palca stopala, ali mogući su i na skočnom zglobu, koljenu, laktu, rjeđe i na drugim zglobovima. Karakterizira ih iznenadna pojava intenzivnog bola, crvenila i toplote zahvaćenog zgloba. Obično počinju noću.

Pacijentu se u toj situaciji savjetuju mirovanje, hladne obloge, unos tečnosti, dijetetski režim ishrane koji uključuje redukciju namirnica bogatih purinima, a ljekar propisuje lijekove koji će smiriti upalu.
Ukoliko se napad gihta dešava prvi put, najvažnija je posjeta <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/572195/sljez-biljka-za-sve">ljekaru</a> da bi se postavila tačna dijagnoza, jer neke druge bolesti mogu ličiti na giht, a njihovo liječenje je sasvim drugačije.
Kod oko 65 posto pacijenata bolest se obično ponovo javlja unutar godinu od prvog napada i uglavnom zahvata isti zglob, ali s tendencijom širenja na više zglobova i sve težim napadima. Giht je najčešći artritis kod muškaraca. Kod žena se javlja obično u menopauzi.

To stanje, poznatije kao giht, kod najvećeg broja pacijenata dešava se na nožnom palcu

Napadi se najčešće javljaju na korijenu palca stopala

Hladna obloga kad se upali zglob

Usne jesu simbol ljepote, ali su istovremeno i ogledalo zdravlja, ističu stručnjaci.&nbsp;&nbsp; - Otečene usne često ne pobuđuju neku <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571807/vrtlarenje-popravlja-raspolozenje">posebnu pažnju</a>, a ovakav njihov izgled može biti posljedica preosjetljivosti na određenu hranu ili postojanja Kronove bolesti.
- Ispucale usne ne nastaju samo zbog hladnog vremena, kako se obično misli. Mogu da "pucaju" i zbog malokrvnosti izazvane manjkom željeza u organizmu, ali i zbog dijabetesa, jer povišen nivo šećera (glukoze) potiče razvoj gljivice kandide, koja često napada uglove usana.

- Osjećaj peckanja u usnama može biti znak depresije. U mozgu postoji mnogo senzora koji postaju osjetljivi u slučaju psihološke neravnoteže, a takva poruka stiže u usne u vidu peckanja.
- Koža na usnama se ljušti zbog alergija, pogotovo ako je suha i osjetljiva. Uzrok ovakvog stanja nekada može biti i najobičniji karmin, kikiriki ili neka druga namirnica na koju smo alergični. U svakom slučaju, ukoliko se situacija ne popravi za dan-dva, treba se konsultirati s ljekarom.
- Blijede usne ukazuju na anemiju, ali i bolesti srca i pluća. Njihovo bljedilo nastaje zbog lošeg protoka krvi i nedostatka kisika u krvotoku.

Obratite pažnju ako su vam usne otečene, ispucale, blijede, ako se koža ljušti ili imate osjećaj peckanja

Usne kao ogledalo zdravlja

Rad u urbanim <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571436/19-navika-koje-vam-cuvaju-zdravlje-i-dobro-raspolozenje">vrtovima</a> može popraviti raspoloženje i samopouzdanje, pokazuje istraživanje iz Velike Britanije.&nbsp;&nbsp; U studiji je učestvovalo 269 osoba, a polovina ih se bavila povremenim vrtlarskim poslovima u urbanim vrtovima. Istraživanje je pokazalo da su se čak i oni koji su proveli samo pola sata sedmično u urbanom vrtlarenju mnogo bolje osjećali.
„Journal od Public Health“ piše da osobe koje vrtlareći provedu tek pola sata sedmično imaju manje problema s tjelesnom masom, a prijeti im i manji rizik za depresiju.

Osobe koje vrtlareći provedu tek pola sata sedmično imaju manje problema s tjelesnom masom

Vrtlarenje popravlja raspoloženje

Osobe koje rade više od 40 sati sedmično imaju veći rizik za <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571433/stres-ne-izaziva-sijedu-kosu">poteškoće sa zdravljem</a>, objavio je „American Journal of Industrial Medicine“. Kod osoba koje često rade prekovremeno je posebno izraženo povećanje rizika za zdravlje srca.
Ispitanici koji su radili 60-70 sati sedmično imali su prosječno 42 posto veći rizik za zdravlje srca, a kod onih koji su radili više od 70 sati ovaj je rizik bio prosječno 63 posto veći.
Kod osoba koje često rade prekovremeno uočen je i veći rizik za moždani udar. Naučnici dodaju kako prekovremeni rad ne znači i veću produktivnost jer je predugo radno vrijeme povezano sa smanjenjem efikasnosti.

Naučnici dodaju kako prekovremeni rad ne znači i veću produktivnost jer je predugo radno vrijeme povezano sa smanjenjem efikasnosti

Kod osoba koje često rade prekovremeno uočen je i veći rizik za moždani udar

Prekovremeni rad šteti zdravlju

Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo: Trebamo se vratiti “normalnom životu“

Lejla Mustačević: Alergija na sunce je veoma iritantna

Podaci prikupljeni od 4.840 ispitanika starijih od 40 godina pokazuju kako već i kratkotrajna redovna tjelovježba može pozitivno utjecati na <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571685/blizina-parka-u-velikom-gradu-moze-vam-produziti-zivot">zdravlje</a>.&nbsp;Američki naučnici s Univerziteta „Duke“ naglašavaju kako se njihovi nalazi odnose na aktivnosti poput uspona stubištem, kratkotrajne šetnje ili trčanja u trajanju od nekoliko minuta.&nbsp;Tokom promatranog četverogodišnjeg perioda ovako kratke aktivnosti imale su izražen pozitivan kumulativan utjecaj na zdravlje ispitanika, objavio je „Journal of the American Heart Association“.
Utvrđeno je i kako najveći rizik za smrt prijeti osobama koje dnevno imaju manje od ukupno 20 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta.
&nbsp;Novi nalazi su u suprotnosti s uobičajenim stavom prema kojem samo tjelovježba duža od 10 minuta ima ovakav učinak.&nbsp;

Utvrđeno je i kako najveći rizik za smrt prijeti osobama koje dnevno imaju manje od ukupno 20 minuta tjelesne aktivnosti

I kratka tjelovježba je korisna

Dvije trećine svjetskog stanovništva mlađeg od 50 godina zaraženo je virusom herpesa, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Više od 3,7 milijardi ljudi mlađih od 50 godina zaraženo je herpes simplex virusom tip 1 (HSV-1), koji su, najvjerovatnije, dobili kao djeca, pokazalo je istraživanje WHO.&nbsp; Usto, 417 miliona <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/571007/sta-pospjesuje-a-sta-remeti-kvalitetan-san">ljudi</a> u dobi od 17 do 49 godina ima HSV-2 koji izaziva genitalni herpes. HSV-1 uobičajeno izaziva herpes na usnama, ali u bogatim zemljama sve češće postaje uzrokom i genitalne infekcije.
Uzrok tome je poboljšanje higijene zbog kojeg pada zaraza virusom HSV-1 u djetinjstvu te su mladi ljudi izloženiji riziku da se zaraze oralnim seksom kada postanu spolno aktivni. HSV-2 može povećati rizik zaraze i širenja HIV-a.

Više od 3,7 milijardi ljudi mlađih od 50 godina zaraženo je herpes simplex virusom tip 1

HSV-1 uobičajeno izaziva herpes na usnama

Epidemija virusa herpesa

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na 2.000 ispitanika ukazuje na šesterostruko povećanje rizika za<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571685/blizina-parka-u-velikom-gradu-moze-vam-produziti-zivot"> srčani udar</a> kod osoba oboljelih od gripe.&nbsp; Povećanje rizika je prisutno već nekoliko dana nakon početka gripe, naglašavaju naučnici s London School of Hygiene and Tropical Medicine.
Najveći rizik je zabilježen kod osoba starijih od 65 godina te onih s dijagnozom bolesti srca.
Slično povećanje rizika za srčani udar zabilježeno je i kod osoba oboljelih od upale pluća.

Najveći rizik je zabilježen kod osoba starijih od 65 godina te onih s dijagnozom bolesti srca

Povećanje rizika je prisutno već nekoliko dana nakon početka gripe

Srčani udar čest nakon gripe

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, mahunarkama, ribom i zdravim mastima usporava starenje mozga, objavili su američki istraživači.&nbsp; Ranija istraživanja povezala su mediteransku <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/571429/bosiljak-djeluje-kao-tableta">prehranu</a> s manjim rizikom razvoja Alzheimerove bolesti i ostalih degenerativnih stanja mozga. Za potrebe nove studije istraživači su se usredotočili na 674 starije osobe s normalnom kognitivnom funkcijom da bi vidjeli može li se mediteranska prehrana povezati s manjim gubitkom moždanih ćelija povezanih sa starenjem.
Utvrđeno je postojanje veze između pridržavanja mediteranskog načina prehrane i boljeg stanja mozga.
&nbsp;U poređenju s ispitanicima koji nisu redovno konzumirali sastojke mediteranske prehrane, oni koji jesu imali su veći volumen mozga.&nbsp;Razlika u volumenu mozga ljudi koji su jeli mediteransku hranu i onih koji nisu slična je onoj kakva se stvori u pet godina starenja.&nbsp;&nbsp;

Razlika u volumenu mozga ljudi koji su jeli mediteransku hranu i onih koji nisu slična je onoj kakva se stvori u pet godina starenja

Ranija istraživanja povezala su mediteransku prehranu s manjim rizikom razvoja Alzheimerove bolesti

Mediteranska prehrana pomlađuje mozak

Istraživanje brazilskih naučnika sugerira kako je redovna konzumacija kafe povezana s <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571686/grah-biljni-izvor-proteina">manjim rizikom</a> za stvaranje naslaga na zidovima krvnih žila.&nbsp; Prema podacima za oko 4.400 ispitanika prosječne dobi 50 godina, ova veza je bila najjača kod osoba koje piju najmanje tri šolje kafe dnevno.
Istraživači s Univerziteta u Sao Paulu naglašavaju smanjenje rizika za nastanak naslaga kalcija u krvnim žilama oko srca.
&nbsp;Ovakve naslage su važan faktor rizika za srčani udar. Pozitivan učinak kafe bio je slabije izražen kod pušača.&nbsp;Procjenjuje se kako bolesti srca u svijetu odnose više od 18 miliona života godišnje.&nbsp;

Procjenjuje se kako bolesti srca u svijetu odnose više od 18 miliona života godišnje

Pozitivan učinak kafe bio je slabije izražen kod pušača

Kafa prija krvnim sudovima

Mladi grah se mnogo lakše kuha, nije ga potrebno namakati i lakše se probavlja. Grah je jedan od najboljih biljnih izvora <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571685/blizina-parka-u-velikom-gradu-moze-vam-produziti-zivot">proteina i B-vitamina</a> iz skoro svih grupa, siromašan je kalorijama, mastima i natrijem.&nbsp; Vrijedni sastojci graha pomažu u očuvanju zdravlja krvnih sudova, uravnotežuju nivo šećera u krvi i povoljno djeluju na mentalno zdravlje. Mahune graha ili očišćeni, neoprani grah možete čuvati u frižideru nekoliko dana u plastičnoj kesici. Suhi grah u zatvorenoj posudi na hladnom, suhom i tamnom mjestu možete čuvati do 12 mjeseci.

Grah je jedan od najboljih biljnih izvora proteina i B-vitamina

Vrijedni sastojci graha pomažu u očuvanju zdravlja krvnih sudova

Grah - biljni izvor proteina

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život. Više zelenila - više zdravlja.&nbsp;&nbsp; Ljudi, zapravo, žive duže ako su okruženi&nbsp;zelenim površinama, kažu stručnjaci. Naime, stanovnici gradova žive duže ako stanuju u četvrtima s više zelenila, navodi se u studiji koja povezuje zelene zone s nižom stopom preuranjene smrti.&nbsp;

Blagodat stabala u gradovima odavno je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571433/stres-ne-izaziva-sijedu-kosu">krivci</a> za globalno zatopljenje. Naučnici s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan veliki adut - smanjuje rizik od preuranjene smrti.&nbsp;&nbsp; Studija se koristila podacima iz devet drugih studija i obuhvatila je više od osam miliona ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine, te je najveća do sada provedena o toj temi, navode autori studije.

Koristili su se satelitskim snimcima da bi izmjerili količinu vegetacije, što je uključilo stabla, travnjake i grmlje u krugu od 500 metara od domova stanovnika. 
Nivo vegetacije mjeren je sistemom vrijednosti vegetacijskog indeksa NDVI.

Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pri tome su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih puteva. Studija objavljena u časopisu „The Lancet Planetary Health Journal“ zaključuje da u gradovima od Barcelone u Španiji do Perta u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za četiri posto.&nbsp;

Naučnici ističu kako vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče tjelesnu aktivnost. 
Tvrde kako se mora povećati broj zelenih površina u mnogim gradovima kako bi ljudi stvarno živjeli zdravije te dodaju kako je lijep zeleni grad onaj u kojem vegetacija pokriva 20 do 30 posto svake četvrti.Ujedinjeni narodi procjenjuju da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine. Zbog toga već sada brojni gradovi nastoje povećati zelene površine.

Drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje

Naučnici ističu kako vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život

Postoji čitav niz navika koje sprečavaju uobičajene infekcije i garantiraju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/570504/nedostaje-li-vasem-organizmu-magnezija">zdravlje</a> i dobro raspoloženje. Pročitajte, vidjet ćete da nisu komplicirane.&nbsp;1. Pola sata za popodnevni san. Manjak sna povezan je s povećanim rizikom za debljanje i povećanim lučenjem takozvanog hormona stresa kortizola. Kratki popodnevni san, ne duži od pola sata, spriječit će lučenje ovog hormona.

2. Iako vam se možda čini da spavate kao „top” nakon što se popijete, alkohol zapravo remeti cikluse sna te negativno utječe na kvalitet sna. S obzirom na to da je kvalitetan san ključan za regeneriranje imunosnog sistema, izbjegavanje pića zaštitit će vaše tijelo od štetnih mikroorganizama. 
3. Pijenje čaja, baš kao i udisanje njegove pare dok je još vruć, može stimulirati folikule dlačica u nosu te olakšati izbacivanje mikroorganizama iz nosa prilikom disanja.
4. Možda ne biste pomislili da je za dobro zdravlje društvenost jednako važna kao i zdrava prehrana i tjelovježba. Istraživanja su pokazala da imati dobre prijatelje može čovjeka zaštiti kako od gubitka pamćenja i srčanih bolesti tako i od zaraznih bolesti. Društvenost povećava samopouzdanje, a samopouzdanje jača imunosni sistem.

5. Osobe koje konzumiraju malo proteina imaju slabiji imunitet. U svakodnevne obroke nastojte uvrstiti što više namirnica bogatih proteinima jer će vas oni zaštiti od prehlada i gripe.
6. Na javnim mjestima i u javnim prostorima pazite što sve dodirujete i, kad god možete, izbjegavajte diranje predmeta koje su dotaknuli mnogi prije vas. 
7. Ojačajte imunitet tako da povremeno sebi priuštite masažu. Ona će vam poboljšati cirkulaciju, a to jača imunitet.
8. Smanjenje unosa šećera može pomoći da se rijetko razbolijevate.
9. Ne grickajte nokte i ne dodirujte stalno lice prstima. Svaki put kad rukom krenete prema licu sjetite se da štetne mikroorganizme prenosite u usta i nos.
10. Pokušajte svaki dan provesti malo vremena na svježem zraku, neovisno o tome kolika je temperatura vani.
11. Bilo da volite plesati ili čitati, odvojite svaki dan malo vremena za aktivnost koja vas opušta. To je ono što čine ljudi koji su uvijek zdravi. 
12. Nekoliko istraživanja je pokazalo da izlaganje hladnoj vodi može povećati nivorazinu prirodnih antioksidansa u tijelu. Zato se tuširajte hladnom vodom.

13. Zavolite pivski kvasac: pun je B vitamina, proteina i minerala u tragovima i izuzetno je važan za jačanje imuniteta i prevenciju bolesti.
14. Perite dobro zdjelice za hranu svojih ljubimaca jer su one na četvrtom mjestu među najprljavijim mjestima u svakom kućanstvu. Neovisno o tome jede li vaš ljubimac suhu ili vlažnu hranu, u zdjelici mogu biti prisutne opasne bakterije poput E. Coli ili salmonele.
15. Kad god možete na godišnji odmor uz ručnike za plažu ponesite i svoju posteljinu.
16. Ne odlaze bolesni na posao.
17. Vakcina je najbolja zaštita od gripe.
18. Dižite tegove. Odlazak u teretanu pomaže u mršavljenju koje će, pak, pomoći da se vaše zdravlje općenito poboljša. No dizanje tegova, prema nekim istraživanjima, smanjuje rizik obolijevanja od srčanih bolesti i depresije, a možda i od sezonskih bolesti.
19. Redovito čistite usisavače. Ljudi kupuju usisavače očekujući da će s njima počistiti nečistoće s podova, no ne razmišljaju o tome da usisavači često mogu ispuštati prljavštinu i bakterije u vaš dom. Drugim riječima, ne zaboravljajte redovito čistiti svoj usisavač kako se ne biste zarazili u vlastitom domu.

Osobe koje konzumiraju malo proteina imaju slabiji imunitet

19 navika koje vam čuvaju zdravlje i dobro raspoloženje

Ako ste i smatrali da je za naglu pojavu bijelih vlasi na vašoj glavi kriva užasno <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/570223/depresija-vodi-ka-alzheimeru">stresna</a> nedjelja, mjesec ili godina iza vas, pa možda čak i jedna određena osoba, izgleda da ste bili u zabludi, tvrde dermatolozi, jer nemaju naučne dokaze za to, piše francuski časopis "Ele“ u svom broju posvećenom kosi.&nbsp;&nbsp;

Kosi, inače, boju daje melanin, isti pigment koji određuje boju kože i očiju. Melanin se lagano gubi sa godinama i kosa vremenom postaje sijeda, a kasnije i potpuno bijela, tvrde eksperti iz ove oblasti sa američke akademije za dermatologiju.&nbsp; Kosa opada i izrasta nova, a ćelije koje proizvode pigment u vlasima iznova se aktiviraju. Međutim, kako starimo, one na neki način slabe i ovu funkciju vrše znatno usporenije.

Stres jeste poznat i dokazan uzročnik povećanog i naglog opadanja kose, ali nijedno naučno istraživanje nije pokazalo da je stres kriv i za to što kosa osijedi.
Naučnici tvrde i da je nemoguće da kosa pobijeli preko noći, što se u nekim slučajevima dešava, te se ovo često povezuje sa stresom. Naime, nestanak melanina iz dlake podrazumijeva određen vremenski proces koji traje iako nije vidljiv. Na kraju vlasi postanu sijede, izgubivši pigment.

U većini slučajeva za sijedu kosu možete okriviti svoje roditelje, a ne stres. Genetika u ovom slučaju igra najveću ulogu. Zapravo, naučnici su otkrili i koji je gen zaslužan za pojavu sedih. Naziv mu je IRF4.&nbsp; Ipak, postoji nešto što može ubrzati pojavu sijedih, a to je pušenje.
Studija od prije sedam godina pronašla je značajnu vezu između konzumiranja cigareta i pojavu sijedih prije tridesete.
Pušenje i stres svakako mogu utjecati na raniju i veću pojavu sijedih vlasi, ali oni nikako ne izazivaju ovu pojavu, tvrde naučnici.

Dermatolozi tvrde: ne postoji naučni dokaz da stres utiče na preranu pojavu sijede kose pa bijele vlasi pripisuju genima i starenju

Stres je poznat i dokazan uzročnik povećanog i naglog opadanja kose

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Hladna obloga kad se upali zglob

Usne kao ogledalo zdravlja

Vrtlarenje popravlja raspoloženje

Prekovremeni rad šteti zdravlju

Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo: Trebamo se vratiti “normalnom životu“

Lejla Mustačević: Alergija na sunce je veoma iritantna

I kratka tjelovježba je korisna

Epidemija virusa herpesa

Srčani udar čest nakon gripe

Mediteranska prehrana pomlađuje mozak

Kafa prija krvnim sudovima

Grah - biljni izvor proteina

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život

19 navika koje vam čuvaju zdravlje i dobro raspoloženje

Stres ne izaziva sijedu kosu

Zdravlje

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Hladna obloga kad se upali zglob

Usne kao ogledalo zdravlja

Vrtlarenje popravlja raspoloženje

Prekovremeni rad šteti zdravlju

Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo: Trebamo se vratiti “normalnom životu“

Lejla Mustačević: Alergija na sunce je veoma iritantna

I kratka tjelovježba je korisna

Epidemija virusa herpesa

Srčani udar čest nakon gripe

Mediteranska prehrana pomlađuje mozak

Kafa prija krvnim sudovima

Grah - biljni izvor proteina

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život

19 navika koje vam čuvaju zdravlje i dobro raspoloženje

Stres ne izaziva sijedu kosu