Evo 10 razloga zašto treba češće <a href="https://zdravlje.avaz.ba/ishrana/574236/vazno-je-jesti-raznovrsnu-hranu">jesti</a> bijeli luk:&nbsp; 1. Sprečava starenje i začepljenje arterija,
2. Značajno smanjuje nivo holesterola u krvi,
3. Jača imunitet,
4. Ubija velik broj bakterija,

5. Vrlo je učinkovit u borbi protiv srčanih bolesti,
6. Snižava krvni pritisak i djeluje protuupalno,
7. Prirodni je antibiotik te je učinkovit lijek za uobičajene prehlade,
8. Dobar za poremećaje nervnog sistema,
9. Pomaže u eliminiranju štetnih ćelija,
10. Djeluje kao antikoagulans, čime smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Prirodni je antibiotik te je učinkovit lijek za uobičajene prehlade

10 razloga zašto treba češće jesti bijeli luk

Kada se u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/36795/arterije" style="font-weight: bold;">atrerijama</a>&nbsp;nakupe naslage, one ograničavaju pravilan protok krvi, što na kraju može dovesti do srčanog udara.&nbsp;
Ali, nije samo srčani udar pokazatelj neke bolesti <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/41549/kardiovaskularni-sistem">kardiovaskularnog sistema</a>. Kada se arterije začepe srce ne dobiva dovoljno krvi, pa možete osjećati bol u grudima ili nedostatak daha.&nbsp;

Neophodno je iščistiti arterije, a za to vam nije potrebna nikakva rigorozna dijeta. Veoma je jednostavno – konzumirajte hranu s visokim sadržajem antioksidanata, zdravim mastima i vlaknima.&nbsp; 

Većina nas masnoće smatra glavnim krivcima za povećanje tjelesne težine, iako je to zapravo šećer. Međutim, masti treba konzumirati umjereno, a važno je jesti i pravu vrstu. Zasićene masnoće u prženoj hrani hrana nisu dobre za vaše arterije, dok mononezasićena vrsta snižava loš holesterol i štiti od srčanog ili moždanog udara.&nbsp;

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/6061/avokado">Avokado</a>&nbsp;je pun zdravih masnoća koje uravnotežuju nivo dobrog i lošeg holesterola, uklanjajući ono loše iz arterija. Masne ribe poput lososa, tune i skuše odličan su izbor za unos zdravih, nezasićenih masti. Riba je bogata i omega-3 masnim kiselinama koje mogu sniziti nivo štetnih triglicerida u arterijama.

Orašasti plodovi odličan su međuobrok, ali i dodatak jelima. Bogati su nezasićenim mastma, ali i vitaminima i vlakanima.



Oksidanti, poznatiji kao slobodni radikali, nusproizvod su upotrebe kisika u našim tijelima. Narušavaju zdravlje cijelog tijela, uključujući i arterije. Konzumiranjem namirnica bogatim antioksidansima te tvari vežu se sa slobodnim radikalima i sprečavaju ih da čine štetu.&nbsp;

Kurkuma je aromatični začin pun antioksidansa koji mogu popraviti oštećenja na zidovima arterija i smanjiti upalu u cijelom tijelu. Isto je i sa citrusima – bogati su antioksidansima i vitaminom C, koji ima ključnu ulogu u zdravlju srca. Cilj je pojesti barem komad ili dva agruma svaki dan ili piti vodu s limunom tokom dana.&nbsp; 

Šipak biste također trebali uvrstiti u prehranu. Dokazano je da njegova&nbsp;konzumacija pročišćava arterije i poboljšava protok krvi.&nbsp;

Vlakna su veoma važna u prehrani jer mogu sniziti krvni pritisak i loš nivo holesterola. Nisu probavljiva i prolaze kroz tijelo povlačeći sa sobom mnoštvo loših tvari.&nbsp; 




Dvije su vrste vlakana: netopiva i topiva. Topiva se otapaju u vodi u svojevrsni gel koji pomaže da se smanji holesterol i šećer u krvotoku. Netopiva vlakna hrane zdrave bakterije u crijevima i također privlače vodu u debelo crijevo, olakšavajući prolazak stolice.&nbsp;




Povrće i voće sadrže puno vlakana, a brokula je jedan od najboljih izbora. Cjelovite žitarice su ključne jer se pokazalo da prehrana bogata njima sprečava opasno zadebljanje zidova arterija. Kokice su odlična grickalica, a uz to su i bogate vlaknima.

Kombinacijom samo tri sastojka možete očistiti arterije i riješiti se naslaga masnoća u krvi i krvnim sudovima. Potrebni su vam 4 veće glavice bijelog luka, 4 neoguljena limuna, manji korijen đumbira ili dvije kašike đumbira u prahu te 2 litra vode.&nbsp;

Operite limun i narežite ga na komadiće. Ogulite bijeli luk i stavite ga u blender, zajedno s limunom i đumbirom. Sve zajedno izmiksajte tako da dobijete homogenu smjesu. Stavite je u metalnu posudu, sipajte dva litra vode i zagrijte dok ne provri. Čim počne ključati, sklonite i ostavite da se ohladi. Procijedite i čuvajte u staklenim flašama. 







Uzimajte po jednu čašu (200 ml) napitka svakog dana, najmanje dva sata prije jela ili na prazan želudac. Prije svakog korištenja dobro promućkajte bocu.&nbsp;&nbsp;

Konzumirajte hranu s visokim sadržajem antioksidanata, zdravim mastima i vlaknima

Avokado je pun zdravih masnoća koje uravnotežuju nivo dobrog i lošeg holesterola

Prirodni čistači arterija

Aritmije su abnormalnosti u brzini i ritmu otkucaja srca, a osim medicinske terapije, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/574235/hren-stiti-od-prehlade-i-cisti-disne-puteve">prehrana</a> i način života igraju važnu ulogu u prevenciji i liječenju ovoga neugodnog stanja. Postoje jasni naučni dokazi o utjecaju mediteranske prehrane na učestalost aritmija. Dokazano je da su oni koji su se pridržavali mediteranske prehrane imali rjeđe epizode aritmija.&nbsp;&nbsp; Mediteranska prehrana odlikuje se visokim udjelom voća, povrća, maslinovog ulja i proizvoda od integralnih žitarica, a manja je zastupljenost mesa, mlijeka i životinjskih masnoća. Istovremeno, podrazumijeva se veći unos ribe i crno vino koje se pije uz obroke.&nbsp;

Mediteranska prehrana ima sva obilježja liberalne vegetarijanske prehrane, bogate omega-3 masnim kiselinama, prehrambenim vlaknima, vitaminima B grupe i raznovrsnim antioksidansima. Istovremeno je siromašna zasićenim mastima i bogata ukupnim masnoćama. 
Količina ukupnih masnoća u ovoj prehrani kreće se blizu gornje preporučene granice ili čak prelazi preporučenih 30 posto. Svojim zajedničkim djelovanjem ove tvari pridonose sniženju krvnog pritiska i masnoća u krvi, jačaju našu tjelesnu odbranu, potiču probavu, smiruju upalu i štite nas od zloćudnih bolesti.

Osim medicinske terapije, prehrana i način života igraju važnu ulogu u prevenciji i liječenju ovoga neugodnog stanja

Mediteranska prehrana odlikuje se visokim udjelom voća, povrća

Prehranom protiv aritmije

Istraživanje kanadskih naučnika s McMaster University povezuje manjak tjelovježbe s 3-4 puta većim rizikom za demenciju. Izostanak&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/574023/masaze-koje-zasigurno-smanjuju-celulit">tjelesne aktivnosti</a>&nbsp;je u studiji povezan s povećanjem rizika za Alzheimerovu bolest usporedivim s rizikom kojeg imaju osobe s genetskim predispozicijama za ovaj oblik demencije.

U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni od oko 1.600 osoba starijih od 65 godina. Petogodišnjim praćenjem sudionika istraživanja potvrđeno je da redovna tjelesna aktivnost rezultira smanjenjem rizika za demenciju.

Naučnici naglašavaju kako je smanjenje rizika bilo prisutno i kod osoba koje su se bavile umjerenom tjelesnom aktivnošću nekoliko puta sedmično. Preventivni učinak tjelovježbe je bio prisutan i kod osoba koje su zbog mutacije gena APOE imale veći rizik za demenciju.

Preventivni učinak tjelovježbe je bio prisutan i kod osoba koje su zbog mutacije gena APOE imale veći rizik za demenciju

Tjelesna aktivnost čuva pamćenje

Aroniju često nazivaju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/574003/saka-oraha-za-bolje-zdravlje">namirnicom budućnosti</a> jer ima veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno pročišćava tijelo od štetnih ttvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku „ubija“ maligne ćelije tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre.&nbsp; Kao izuzetan antioksidans, aronija sprečava stvaranje slobodnih radikala i „napad“ na zdrave ćelije u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprečavajući razvoj hroničnih bolesti.
Mnogobrojna istraživanja otkrila su da ova tamna bobica poboljšava cirkulaciju krvi, a svakodnevnim korištenjem vrijednosti holesterola i triglicerida se snižavaju te se tako štiti i jača kardiovaskularni sistem.

Redovna konzumacija aronije ublažava migrene i glavobolje, snižava krvni pritisak, a, osim toga, aronija je poznata i po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žuči i jetre.
Pomaže i koristi se kod nepravilnog rada štitne žlijezde, usporava starenje kože, a pomaže i kod upale i proširenih vena. Aronija stvara i snažnu zaštitu od pojave demencije i nastanka Alchajmerove bolesti.

Kao izuzetan antioksidans, aronija sprečava stvaranje slobodnih radikala i „napad“ na zdrave ćelije u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma

Efikasno pročišćava tijelo od štetnih ttvari i teških metala

Aronija štiti od malignih bolesti

Osim <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zena/574025/sedam-vaznih-stvari-koje-kosa-otkriva-o-nasem-tijelu">estetskog</a> dojma koji je važan, zubi su jedini alat za sjeckanje i mrvljenje hrane. Ipak, svi se barem jednom u životu zapitamo zašto je bol u zubu toliko jaka.&nbsp;Zubi ne pružaju čovjeku niti jedan osjećaj osim boli i bilo bi ih sjajno koristiti bez ikakvih neugodnih posljedica.&nbsp;

- Bol zuba je odbrambeni mehanizam koji signalizira da nešto u ustima nije u redu. Zubi postaju osjetljivi kada žvaćemo nešto previše vruće ili hladno. Bol nastaje i kada je zub oštećen pa je njegovo unutarnje tkivo izloženo vanjskim utjecajima. Kada se bol javi, čovjek dobiva signal da manje koristi bolesni zub, sve dok ne zatraži stručnu pomoć. Nema boljeg obrambenog mehanizma od zubobolje. - kaže Julius Manz, direktor programa dentalne higijene na fakultetu San Juan u Farmingtonu i objašnjava zašto nastaje bol:&nbsp;

Kad ne bi bilo boli, ljudi bi nastavili koristiti zube i u situacijama koje uzrokuju teža oštećenja. Odraslim osobama ne rastu novi zubi i nemoguće ih je zamijeniti na prirodan način kao u slučaju morskih pasa i aligatora.

Zubi imaju tri sloja. Bol je znak da je oštećen treći odnosno unutarnji sloj. Riječ je o pulpi, prostoru u kojem se nalaze živci i krvne žile. Bol je jedini osjećaj koji prepoznaju živčani završeci pulpe. 
Ljudi koji imaju osjetljive zube, najčešće se žale da ih boli kada jedu ili piju nešto toplo i hladno. Ipak, živci pulpe ne osjećaju temperaturu, već samo bol koja je povezana s unosom konkretne namirnice.
Srednji sloj dentin je živ, ali nema živce. Umjesto njih sadrži tekućinu koja se kreće okolo dok se zubi miču. Tako živci pulpe primaju podražaje iz srednjeg sloja. Treći i najudaljeniji sloj je bijela površina koja nije živa i ne poznaje podražaje iz vanjskog svijeta, piše Livescience.

Pulpa nije jedini izvor zubobolje. Tu je i parodontalni ligament koji spaja zub s vilicom. Bol koja ovdje nastaje može se osjetiti prilikom žvakanja i posljedica je upale.&nbsp; Bol iz pulpe se miješa s boli koja je posljedica upale parodontnog ligamenta. Stomatolog najbolje zna o kojoj boli se radi i što je nužno učiniti da biste se riješili muka.

Mnogi se toga boje, a ta je bol zapravo korisna

Zašto zubi bole

Nedavno istraživanje pokazalo je da konzumiranje orašastih plodova može imati povoljan <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/315280/koliko-je-kalorija-u-kafi-i-caju">utjecaj na mnoge bolesti</a>, što upućuje na snažnu poveznicu između unosa orašastih plodova i zdravlja.&nbsp;Naučnici su proučavali 29 ranije objavljenih studija koje su uključivale sveukupno 819.000 sudionika. Među njima je bilo više od 12.000 slučajeva ishemijske bolesti srca, 9.000 slučajeva moždanog udara, 18.000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Kod istraživanih učesnika uočeno je da konzumiranje orašastih plodova smanjuje rizik od bolesti. Međutim, neki rezultati razlikuju se s obzirom na vrstu populacije (primjerice, prema spolu ili rizičnim faktorima).
Orašasti plodovi obiluju vlaknima, magnezijem i višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Riječ je o hranjivim tvarima koje smanjuju nivo holesterola, a k tome i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Orasi i pekan su, na primjer, bogati antioksidansima koji se bore protiv oksidativnog stresa pa tako smanjuju i rizik od karcinoma. Najmanje 20 grama orašastih plodova dnevno može smanjiti i rizik od bolesti dišnog sistema za 50 posto te dijabetesa za 40 posto.

Orašasti plodovi obiluju vlaknima, magnezijem i višestruko nezasićenim masnim kiselinama

Šaka oraha za bolje zdravlje

Naučnici su otkrili gen CDH2 koji je odgovoran za nastanak kardiomiopatije zbog koje dolazi do iznenadne smrti. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/573656/razlozi-zasto-treba-piti-toplu-vodu">Dokazano je</a> da je ovaj gen odgovoran za smrt igrača odbojke Milana Vigora Bovolenta koji se srušio za vrijeme utakmice u Italiji te Piermaria Morosinija (na slici) koji se srušio za vrijeme nogometne utakmice u 31. minuti kada su igrali Pescara i Livorno.
Naučnici iz Italije i Južne Afrike došli su do saznanja da su posebno ugroženi oni pojedinci koji se bave takmičarskim sportovima, a posjeduju mutiran gen CDH2 odgovoran za proizvodnju kadherina 2, proteina važnog za normalno spajanje srčanih ćelija. Modificirana proizvodnja ovog proteina uzrokuje aritmije i srčani udar.
Naučnici smatraju da će im ovo otkriće pomoći u boljem razumijevanju bolesti i liječenju kao i u prevenciji jer će se moći testirati članovi porodice i utvrditi je li došlo do mutacije CDH2 gena.

Naučnici smatraju da će im ovo otkriće pomoći u boljem razumijevanju bolesti i liječenju kao i u prevenciji

Posebno ugroženi oni pojedinci koji se bave takmičarskim sportovima

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Topla voda nije ukusna, ali <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/573546/tamna-cokolada-pospjesuje-rast-kose">donosi dosta toga dobrog</a>, tvrde stručnjaci.
1. Poboljšava probavu - Čaša tople vode ujutro pomaže u čišćenju tijela od toksina. Voda pomaže razgradnju hrane i pravilan rad probavnih organa, a topla voda to čini još bolje i brže.
2. Ublažava bolove - Topla voda pomaže i kod menstrualnih bolova. Toplina umirujuće djeluje na trbušne mišiće, što ublažava grčeve.
3. Kod mršavljenja - Topla voda podiže temperaturu tijela, što ubrzava metabolizam. Tijelo tako sagorijeva više kalorija.
4. Usporava starenje - Topla voda podstiče brže čišćenje organzima od otrova koji mogu ubrzati starenje. To oporavlja ćelije kože i povećava njenu elastičnost.

Čaša tople vode ujutro pomaže u čišćenju tijela od toksina

Podstiče brže čišćenje organzima od otrova

Razlozi zašto treba piti toplu vodu

Naučnici su na temelju pitanja koliko brzo ljudi hodaju uspjeli predvidjeti kolike su vam šanse da obolite od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/317145/zene-cuvajte-srce">srčanih bolesti</a>. Ukoliko hodate brzo, šanse su vam manje. Istraživanje je provedeno u Velikoj Britaniji i donijelo je zanimljive rezultate.&nbsp; Odrasli ljudi srednje životne dobi koji su rekli da hodaju sporije imaju dva puta veće šanse da umru od srčanih bolesti u poređenju s onima koji su rekli da hodaju brže.
&nbsp;Istraživanjem je analizirano zdravstveno stanje više od 420.000 odraslih ljudi u Velikoj Britaniji koje su pratili šest godina.&nbsp;Niko od njih nije imao srčanih problema kada je započelo istraživanje. Sudionike su pitali da objasne kojim tempom hodaju, a opcije su: sporo, prosječno i brzo. Ispitana je i njihova fizička kondicija raznim vježbama u laboratoriju.
&nbsp;

Tokom trajanja istraživanja oko 8.600 ispitanika je umrlo, a od njih je 1.650 umrlo upravo od srčanih bolesti. Prednjačili su, naravno, oni koji su hodali sporo u tih šest godina istraživanja. Rizik je bio veći za one s niskim indeksom tjelesne mase, što znači da su tokom godina izgubili mišićnu masu.
Istraživanjem je isto tako zaključeno kako je vježbanje ili bilo kakva fizička aktivnost povezana s brzinom hodanja. Tako su, logično, oni koji su sporo hodali i nisu vježbali bili izloženiji srčanim bolestima. Bez obzira na rezultate, potrebno je provesti još neka istraživanja da bi se pokazalo kako se brzina hoda može koristiti u budućem sprečavanju bolesti srca.

Rizik je bio veći za one s niskim indeksom tjelesne mase

Oni koji su sporo hodali i nisu vježbali bili izloženiji srčanim bolestima

Brzim hodanjem spriječite bolesti srca

Istraživači s univerziteta u Londonu došli su do zaključka da ljudi koji redovno gledaju film u kinu češće imaju ubrzano lupanje srca, što se tretira kao lagana kardio-vježba. Istovremeno, to ne važi za gledanje filma kod kuće jer vam tada uvijek nešto remeti koncentraciju.&nbsp; Učesnici studije gledali su "Aladina" sa senzorima koji su im pratili rad srca tokom filma, a zatim su uporedili rezultate s analizama drugih osoba koje su čitale knjigu. Normalni otkucaji srca u minuti, od 60 do 100, izmjereni su kod onih koji su u kinu proveli barem 40 minuta.
Između 40 i 80 posto ispitanika imalo je maksimalan puls, od 96 do 160, koji se može uporediti s otkucajima srca tokom brže šetnje. Također, za vrijeme gledanja filma smanjuju se depresija i anksioznost kod ljudi.
&nbsp;S obzirom na to da društvene mreže, mobilni telefoni i tableti izazivaju dekoncentraciju, gledanje filma u kinu stvara suprotan efekt i pozitivno utječe na zdravlje.

Za  vrijeme gledanja filma smanjuju se depresija i anksioznost kod ljudi

Gledanje filma u kinu utječe na zdravlje

Gledanje filma u kinu je kao lagana kardio-vježba

Iako se korištenje sauna preporučuje cijele godine, zbog topline, ona je posebno korisna u hladnim mjesecima. Kada govorimo o&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/324057/zasto-nije-dobro-da-jedete-sami">zdravlju</a> i sauni, kako kaže internista dr. sci med. Abel Baltić, organizam najviše koristi ima od pojačanog znojenja. Laboratorijske analize pokazale su da se u znoju mogu pronaći razne vrste toksina, uključujući i hemikalije poput pesticida i teških metala.&nbsp;

- Uz detoksikaciju organizma, sauna pojačava i imunološki sistem. Na povišenje tjelesne temperature organizam reagira jednako kao i kod povišene tjelesne temperature uzrokovane bolešću – pojačanim stvaranjem bijelih krvnih ćelija, koje imaju važnu ulogu u našem odbrambenom sistemu. U sauni organizam pojačano izlučuje hormone dobrog raspoloženja endorfin, serotonin i dopamin te hormon rasta zaslužan za mladenački izgled kože i rast kose – ističe dr. Baltić.&nbsp; Sauna, također, poboljšava prokrvljenost respiratornih puteva pa pogoduje sluznici čineći je sposobnom za odbranu od različitih napadača koji vrebaju iz zraka.
Djelovanje vrućeg zraka samog po sebi, jednako kao i izmjena vrućeg i hladnog, blagotvorno je za zdravlje. Sauna tako potiče rad krvotoka, potpomaže prokrvljenost kože, zglobova i unutrašnjih organa, čisti sve pore, jača i učvršćuje kožu i dobra je u prevenciji prehlada i različitih upalnih procesa na koži. Osim toga, povoljno djeluje i na psihu.

- Redovnim odlascima u saunu može se mnogo učiniti za zdravlje. Ona povoljno djeluje na kardiovaskularni sistem. U uvjetima povišene temperature te naizmjeničnim prelaskom iz vrućeg u hladno potiče se cirkulacija, krv kola brže te se srce bolje opskrbljuje kisikom i hranjivim materijama. Iz istih razloga, usljed povišene temperature, potiče se oslobađanje i izlučivanje odbrambenih materija u krv, koje štite od djelovanja različitih virusa i bakterija te stoga sauna jača imunološki sistem – navodi dr. Baltić.&nbsp;

Podizanju imunološkog sistema u jednakoj mjeri pogoduje i navikavanje organizma na šok zbog izmjene vrućeg i hladnog jer se znatno smanjuje mogućnost pojave bolesti kao posljedica prijelaza iz pregrijanih prostorija na hladan zimski zrak. Tako sauna, naprimjer, sedam puta poboljšava prokrvljenost respiratornih organa te tako pogoduje i kvalitetu respiratorne sluznice te je izvanredno preventivno sredstvo u borbi protiv hunjavica, prehlada i gripa.&nbsp;

- Dokazano je da djeluje pozitivno na izmjenu materija u organizmu. Primjera radi, za vrijeme boravka u sauni u trajanju od 10 minuta organizam u prosjeku izluči od 0,6 do 2 litra znoja. Zahvaljujući tome, čiste se sve pore i izlučuju štetne supstance iz organizma – ističe dr. Baltić.

Svi oni koji idu u saunu, dodaje dr. Baltić, znaju da je ona neprijatelj broj jedan svakoj vrsti stresa. Sve studije, a i cjelokupna medicina, saglasni su da stres negativno utječe na zdravlje toliko da je on glavni uzročnik velikog broja oboljenja.&nbsp; Kad uđete u tihi svijet koji sauna osigurava, zatvorili ste vrata ostatku svijeta i prepustili sebi i svom opuštanju. Vrućina pospješuje cirkulaciju i povećava rast endorfina koji čini da zasjate prirodnim sjajem kada izađete iz nje.

<h2>Opušta mišiće i smanjuje bolove</h2>

- Visoke temperature podstiču rast endorfina, prirodne tjelesne supstance koja nas oslobađa bola. Endorfin ima umirujuće djelovanje, a ima moć i da suzbije bol kod artritisa. Toplota saune širi krvne sudove i poboljšava cirkulaciju, a brži protok krvi ubrzava prirodni proces (samo)liječenja tijela.&nbsp; Za trkače i trkačice sauna je posebno dobra nakon napornijeg treninga jer ublažava upale mišića – kaže dr. Baltić.

Poboljšava prokrvljenost respiratornih puteva pa pogoduje sluznici čineći je sposobnom za odbranu od različitih napadača, kaže dr. Baltić

Uz detoksikaciju organizma, sauna pojačava i imunološki sistem

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Preporuke kardiologa iz cijelog svijeta po kojima žene trebaju početi voditi brigu o zdravlju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/573123/preskakanje-obroka-steti-srcu">srca</a> već u dvadesetim godinama života, nikad nisu bile tako učestale, upozorava Udruga američkih kardiologa.

U Francuskoj je, na primjer u zadnjih 15 godina među ženama mlađim od 50 godina broj srčanih udara utrostručen. Još je porazniji podatak po kojemu većina Amerikanki smatra da o zdravlju srca ne treba početi brinuti prije 41. godine života.

No, specijalisti savjetuju da se s kontrolama započne već u dvadesetima, jer se kod žena ateroskleroza može početi razvijati još u adolescentskoj dobi. Pregled mora uključivati kontrolu tjelesne mase, mjerenje krvnog pritiska, koncentracije holesterola i glukoze, a treba izmjeriti i obujam struka. Riječ je o faktorima koji su izravno povezani sa zdravljem srčanog mišića.
Udruga američkih kardiologa podsjeća i na važnost prepoznavanja simptoma opasnih srčanih oboljenja, koji se razlikuju kod žena i kod muškaraca. Iznenadni bolovi u lijevoj strani grudnog koša koji se šire na ruku glavni su znak za uzbunu muškarcima.
No, kod 25 do 50 posto žena dijagnoza se ne podudara s "muškom". Žene, naime, najčešće osjećaju snažan pritisak u području grudnog koša i rjeđe simptom opisuju kao bol. Uostalom, nisu svi bolovi u prsima simptom srčanog udara jer ponekad mogu poteći od sasvim drugog stanja.

Preporuke kardiologa iz cijelog svijeta je da  žene trebaju početi voditi brigu o zdravlju srca već u dvadesetim godinama života

Žene najčešće osjećaju snažan pritisak u području grudnog koša

Žene, čuvajte srce

Planiranje obroka i međuobroka unaprijed te svakodnevno doručkovanje mogu smanjiti <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/573009/najvise-tegoba-izaziva-trava-i-korov">rizik</a>&nbsp;obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, izvijestila je Američka udruga za zdravlje srca (AHA).&nbsp;&nbsp; Konzumiranje obilnijeg obroka s više kalorija tokom jutra, a manje hrane navečer, također može smanjiti opasnost od srčanog i moždanog udara te ostalih kardiovaskularnih oboljenja, kažu američki liječnici. Osobe koje preskaču prvi jutarnji obrok podložnije su još nekim rizičnim faktorima poput pretilosti, dijabetesa i visoke koncentracije šećera u krvi.
Vrijeme konzumiranja obroka važno je zbog unutarnjeg sata organizma. Primjerice, noću se šećeri ne prerađuju tako dobro kao danju. Zbog toga su radnici koji rade u noćnim smjenama podložniji riziku od pretilosti i srčanih oboljenja od onih s tipičnim dnevnim radnim vremenom.

Planiranje obroka i međuobroka unaprijed te svakodnevno doručkovanje mogu smanjiti rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti

Preskakanje obroka šteti srcu

Poleni trava sada nadjačavaju polene drveća, što kod osoba osetljivih na više alergena ne mjenja mnogo situaciju jer se tegobe produžavaju. Naročito ako osjetljivi na polene trava, lipe, borova, jela, tuja, čempresa nisu počeli da uzimaju terapiju.&nbsp;&nbsp;

Među polenima trava najviše problema preosjetljivim osobama prave lisičiji repak, ježevica, popino prase, prava livadarka, pšenica i raž. U tragovima ima i polena javora, bukve, oraha, duda... Od korova, zasad osjetljivost mogu da uzrokuju samo kopriva i bokvica. Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba, kažu stručnjaci.&nbsp;

Važno je da se napomene i da trave imaju duži period polinacije, odnosno prenošenja polena, pa alergičnima mogu da prave problem više mjeseci tokom godine. Najteže je onima koji su alergični na polene drveća, trava i korova.Ovi pacijenti zahtjevaju intezivniji nadzor alergologa. Jer, naročito kod njih vremenske prilike i povećan stepen zagađena utiču na ispoljavanje teže kliničke slike, koja postaje izraženija tokom suhih, sunčanih i vjetrovitih dana.

Da bi mogla da se propiše odgovarajuća terapija, veoma je važno da se zna na šta je osoba alergična. Jer, vremenski period polinacije trava je relativno dug - obično počne tokom aprila i može da potraje do jula. Zato se jednim dijelom preklapa sa periodom polinacije drveća, posebno lipe i borova, naglašavaju stručnjaci.&nbsp;&nbsp;

Veoma bitan korak u liječenju je da se urade alergološki testovi. Na osnovu rezultata pacijentu se daje savjet kako da se ponaša i određuje mu se terapija. Također, dostupni su i podaci o količini polena u zraku, pa bi ih trebalo redovno pratiti i na osnovu dobijenih informacija se prilagođavati. S obzirom na to da su alergije toliko masovne, većina onih koji imaju tegobe lijekove piju na svoju ruku, jer mogu da se kupe bez recepta.&nbsp;

Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba

30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno je da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba

10 razloga zašto treba češće jesti bijeli luk

Prirodni čistači arterija

Prehranom protiv aritmije

Tjelesna aktivnost čuva pamćenje

Aronija štiti od malignih bolesti

Zašto zubi bole

Šaka oraha za bolje zdravlje

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Razlozi zašto treba piti toplu vodu

Brzim hodanjem spriječite bolesti srca

Gledanje filma u kinu je kao lagana kardio-vježba

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Žene, čuvajte srce

Preskakanje obroka šteti srcu

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Zdravlje

10 razloga zašto treba češće jesti bijeli luk

Prirodni čistači arterija

Prehranom protiv aritmije

Tjelesna aktivnost čuva pamćenje

Aronija štiti od malignih bolesti

Zašto zubi bole

Šaka oraha za bolje zdravlje

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Razlozi zašto treba piti toplu vodu

Brzim hodanjem spriječite bolesti srca

Gledanje filma u kinu je kao lagana kardio-vježba

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Žene, čuvajte srce

Preskakanje obroka šteti srcu

Najviše tegoba izaziva trava i korov