1. Vitamin A - Preporučeni <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/585378/zdrav-dorucak-za-dobar-dan">dnevni unos</a> vitamina A je 800 mikrograma, a gornja granica unosa je 3.000 mikrograma. Upoređujući s hranom, naprimjer 100 grama tune ima 23 mikrograma retinola.
2. Vitamin B - Preporučena dnevna vrijednost vitamina B3 (niacina) je 16 miligrama, a gornja granica je 35 miligrama. Banana ima skoro 0,5 miligrama vitamina B6, a to zadovoljava 25 posto dnevnog unosa.
3. Vitamin C - Prosječnoj osobi svakog dana potrebno je 80 miligrama vitamina C, a to može dobiti iz jedne velike narandže, limuna ili sjeckane paprike. Najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 2.000 miligrama.
4. Vitamin D - Dnevna preporuka za uzimanje vitamina D za odrasle je 5 mikrograma, a najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 50 mikrograma. Preporučenu dnevnu dozu zadovoljava konzerva tune ili sardina.
5. Vitamin E - Dnevna preporuka za uzimanje vitamina E za odrasle je 12 miligrama, a najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 1.000 miligrama. Kašika suncokretovog ulja sadrži 28 posto prosječnog dnevnog unosa vitamina E.

Prosječnoj osobi svakog dana potrebno je 80 miligrama vitamina C

Dnevna preporuka za uzimanje vitamina D za odrasle je 5 mikrograma

Koliko dnevno treba unijeti vitamina u organizam

Za doručak se često kaže da je najvažniji <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/585360/visnja-%E2%80%93-smanjuje-rizik-od-mozdanog-udara">obrok</a> u danu. Ali, često ga preskačemo ili jedemo nešto nezdravo, s nogu, a to je najgore što možemo napraviti svom organizmu odmah na početku dana.

Ujutro, kada se probudimo, trebali bismo pripremiti svoje tijelo kako bi moglo podnijeti sva opterećenja koja nam dan nosi.&nbsp; 
Najbolji doručak je onaj koji nam daje mnogo energije za početak dana. Dobar i kvalitetan jutarnji obrok sprečava popodnevno prejedanje i umor koji potom nastupa. Svakako bi trebalo sačuvati elan i energiju za taj kraj radnog vremena nakon obroka na poslu ili za aktivnosti u slobodno vrijeme nakon radnog dana.&nbsp;Dobar doručak ima idealnu ravnotežu između&nbsp;ugljikohidrata i vlakana, s malo proteina.&nbsp;Odličan izbor su žitarice i sušeno voće. Važno je piti i mnogo tečnosti: vodu, čaj ili svježe cijeđeni sok.
Zobene pahuljice&nbsp;sadrže beta-glukan, vlakna koja&nbsp;smanjuju holesterol&nbsp;ako se dovoljno često jedu. Također, bogate su omega-3 kiselinama i kalijem. Možete ih&nbsp;jesti s jogurtom,&nbsp;dodati meda ili pomiješati s&nbsp;mlijekom i voćem.&nbsp;

Tu je i grčki jogurt, koji ima mnogo&nbsp;kalcija i proteina,&nbsp;čak dvostruko više nego obični jogurt, pa će vas dobro zasititi ujutro.&nbsp;&nbsp; Ako pokušavate skinuti koji kilogram, prije svakog obroka pojedite&nbsp;pola grejpa. Istraživanja pokazuju da se kilogrami tako skidaju mnogo brže. Grejp regulira i nivo šećera i inzulina u krvi, hidratizira organizam&nbsp;i pojačava imunitet. Za dobar doručak uparite ga s&nbsp;jogurtom i jajetom.&nbsp;

Jaja su neizostavni dio doručka, jer su zdravi izvor&nbsp;proteina i vitamina D. Mogu se pripremati na bezbroj načina pa su dobar izbor za one koji ujutro nemaju mnogo vremena.&nbsp;&nbsp; Za doručak se preporučuje unos dosta voća, a borovnice, svježe ili zamrznute, odličan su antioksidans i trebali biste ih jesti svaki dan. 
Možete ih kombinirati sa zobenim pahuljicama i jogurtom.&nbsp;

Nutricionisti savjetuju da doručak treba pojesti u roku od&nbsp;dva sata od buđenja, kao i da ovaj obrok treba da osigura 20-35 posto dnevnog unosa kalorija.&nbsp;Kada se probudite, šećer u krvi je obično nizak. Doručak vraća nivo šećera, bitan ugljeni hidrat koji je potreban za&nbsp;normalno funkcioniranje mišića i mozga.&nbsp;Mnoga istraživanja su pokazala da doručkovanje može da poboljša pamćenje i nivo koncentracije kao i da može da nas učini sretnijima jer poboljšava raspoloženje i ujedno smanjuje nivo stresa.
Osim što pruža energiju, zdrav doručak je&nbsp;dobar izvor važnih hranjivih sastojaka, kao što su kalcij, željezo i B vitamin, kao i proteini i vlakna. Tijelu su potrebne ove esencijalne hranjive materije i istraživanja pokazuju da, ako se ne unesu tokom doručka, manje su šanse da se nadoknade kasnije u danu.

Dobar i  kvalitetan doručak sprečava popodnevno prejedanje i umor

Najbolji doručak je onaj koji nam daje mnogo energije za početak dana

Zdrav doručak za dobar dan

Nakupljena tečnost obavijena membranom nerijetko pritiska okolninerv, što uzrokuje i <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/585224/magnezijem-pobijedite-vrucinu">slabljenja</a> mišića oko zahvaćenog zgloba. Ova patologija, za razliku od artiritisa i reume, češće pogađa mlade ljude između 20. i 40. godine. Stručnjaci kažu da tačan uzrok nastanka cista nije poznat. Pretpostavlja se da nastaju usljed prekomjerne aktivnosti zgloba ili tetive, kao i zbog povreda, degenerativnih promjena ili kao posljedica razvoja artritisa. 
Najutemeljenije je uvjerenje da do njihovog formiranja dolazi zbog rastezanja oslabljenog dijela zglobne kapsule, što za posljedicu ima nakupljanje sinovijalne tečnosti. Najčešća je ganglionska cista ili higrom, u narodu poznatija kao "mrtva kost". To je dobroćudna, loptasta ili ovalna izbočina, ispunjena tečnošću.
Ove ciste se najčešće javljaju na gornjoj i donjoj strani ručnog zgloba, korjenu prstiju šaka. Nekada se mogu naći u regiji stopala i skočnog zgloba, a rijeđe u ramenu, duž tetive bicepsa, blizu ukrštenih ligamenata koljena ili u dijelu lista noge.

Ove ciste su obično bezbolne, pa nije potrebna nikakva terapija i u velikom broju slučajeva, cista se sama povuče, ali ponekad mogu da budu bolne ako pritiskaju neki od nerava.
Kada ciste trnu radi se punkcija. Tada se mogu javiti i trnjenje, osjećaj ukočenosti ili mišićna slabost. Kod simptomatskih cista se najčešće sprovodi drenaža putem punkcije ciste uz pomoć igle i šprica. Dijagnoza je obično jednostavna i često je dovoljan samo fizički pregled. Ali, da bi se isključila druga slična stanja, prije svega tumori, najbolje je da se urade ultrazvuk, rendgen, magnetna rezonanca.
Punkciju najčešće rade reumatolozi, a poslije cista može ponovo da se pojavi na istom mjestu i to se dešava u skoro 50 posto slučajeva. Tada može da se primjeni i hirurško uklanjanje, ali ni to ne garantira da se neće opet pojaviti.

Stručnjaci kažu da tačan uzrok nastanka cista nije poznat

Ove ciste se najčešće javljaju na gornjoj i donjoj strani ručnog zgloba

Šta je "mrtva kost" i kako se liječi

Višnja je voće poznato još iz rane povijesti, a koristili su je Perzijanci, Grci i Rimljani. Nisu zanimljive samo zbog okusa nego pomažu kod nesanice, bolova i prirodni su antioksidans. Zanimljivo je kako daju osjećaj sitosti te <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/585224/magnezijem-pobijedite-vrucinu">čiste organizam</a>. Bogate su vitaminima A i C te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima.&nbsp; Pomažu u prevenciji i smirenju brojnih zdravstvenih problema.

Ne možete nikako zaspati noću? Popijte sok od višnje 30 minuta nakon buđenja i najmanje 30 minuta prije spavanja. Višnje su dobar izvor melatonina, hormona koji regulira ciklus spavanja. Što su višnje kiselije to imaju više ovog hormona.&nbsp;

Svjetska organizacija za Alzheimerovu bolest preporučuje višnju kao jednu od izvornih namirnica koje pomažu u prevenciji razvoja bolesti zbog visoke razine antioksidansa.

<h2>Smanjuju rizik od moždanog udara</h2>

Studije napravljene na Univerzitetu Michigan pokazuju kako višnje sadrže antocijanine, odnosno pigmente koji višnjama daju crvenu boju, a mogu aktivirati PPAR koji regulira gene masti i glukoze metabolizma.&nbsp; Time se smanjuje rizik visokoga holesterola, povišenoga krvnoga pritiska i dijabetesa.

Višnje sadrže količinu antioksidansa veću od ostaloga voća.
&nbsp;Antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala te usporavaju starenje naše kože. Zato popijte barem jedan sok od višnje dnevno.&nbsp;

Šoljica kiselih višanja ili šoljica soka istih dnevno pomaže olakšati bolove i upalu u mišićima te zglobovima.&nbsp; Višnje su bogate kalijem koji pomaže u reguliranju otkucaja srca, krvnoga pritiska i smanjuje rizik od hipertenzije. Fitosteroli u trešnjama pomažu smanjiti razinu lošega holesterola.

<h2> Pomažu kod olakšavanja osteoartritisa</h2>

Studija u kojoj su učestvovale žene od 20 do 40 godina pokazala je kako jedna čaša soka od višanja dnevno smanjuje bolove i neugodu zglobova izazvane osteoartritisom.&nbsp;

Bogate su vitaminima A i C te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima. Pomažu u prevenciji i smirenju brojnih zdravstvenih problema

Pomažu u prevenciji i smirenju brojnih zdravstvenih problema

Višnja – smanjuje rizik od moždanog udara

Biti na odmoru i patiti od nadutosti i&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/584419/patite-li-od-hronicnog-umora">umora</a> sigurno nije bio vaš plan kad ste krenuli. Spomenimo i rutine na koje ćete zaboraviti na ljetovanju, a to je zdrava hrana, vježbanje i odlazak u krevet u određeno vrijeme. Kako biste nadomjestili sve nedostatke, na put je potrebno ponijeti sve što možete kako bi se zaštitili. Ono što nikako ne smijete zaboraviti je sigurno magnezij!

Magnezij, poznat i kao mineral za opuštanje, igra važnu ulogu u više od 300 staničnih reakcija u organizmu te važan za skoro sve – od funkcioniranja živčanog sistema do zdravlja kostiju, ukratko za cjelokupno zdravlje.&nbsp; U svakodnevnoj je upotrebi odličan kao pomoć kod menstrualnih grčeva, glavobolja, probave. Sve je to iznimno važno znati ako idete na put.
Još je važniji ako razmislite koliko stresa doživljavate, kakvu hranu jedete, koliko kofeina unosite i tako uskraćujete ovaj važan mineral organizmu. Magnezij je prvi odabir kod ljekara kada su u pitanju pacijenti koji pate od hroničnog stresa, napetosti, nesanice ili umora.

Nedostatak magnezija može dovesti do težih zdravstvenih tegoba, kao što su srčana aritmija, angina, visoki holesterol i visoki krvni pritisak, kao što i povećava rizik od srčanog udara. Puno je načina na koje možete unijeti magnezij u organizam, ali prvi bi korak uvijek trebao biti putem hrane, a možete ga pronaći u zelenom lisnatom povrću, cjelovitim žitaricama, smeđoj riži, mliječnim proizvodima, sjemenkama, mesu, morskim plodovima i ribi.

Nedostatak magnezija možete primijetiti vrlo lako, a neki od simptoma su:&nbsp; • abnormalni i nepravilni otkucaji srca
• grčenje mišića, kao i njihovo trzanje
• umor i osjećaj iscrpljenosti
• glavobolje
• loše raspoloženje koje vodi depresiji
• zujanje u ušima
• problemi s bubrezima, odnosno pojava bubrežnog kamenca

<h2>Reguliranje tjelesne temperature</h2>

Kada ste izloženi visokim temperaturama tijelo radi prekovremeno kako bi se rashladilo i održavalo balans između topline koje prima i topline koju gubi. Osobe s hroničnim bolestima imaju veće šanse da će patiti zbog posljedica vrućine.&nbsp; Znojenje je prirodan proces u tijelu koji nam pomaže da se rashladimo.
Kada temperatura tijela raste, u organizmu će se odmah otpuštati slane tekućine iz žlijezda znojnica kako bi se rashladio. Kada se znojimo gubimo i elektrolite koje možemo nadoknaditi nekim napicima, ali tu je kao pomoć i magnezij koji će regulirati tjelesnu temperaturu i tako skinuti sav pritisak s organizma.

Igra važnu ulogu u više od 300 staničnih reakcija u organizmu te važan za skoro sve

Puno je načina na koje možete unijeti magnezij u organizam

Magnezijem pobijedite vrućinu

Ljekari su već dugo zbunjeni sindromom hroničnog umora, stanjem pri kojem i sasvim <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/583859/cvekla-%E2%80%93-izvor-zdravlja">normalne aktivnosti</a> vode nevjerovatnom umoru kod kojeg ne pomaže uobičajeni odmor.

Ne znaju se uzroci ovoga stanja, a postavljanje dijagnoze teško je i dugotrajno.&nbsp;Ali, naučnici s Univerziteta „Cornell“ sada su po prvi puta uspjeli identificirati biološke uzroke ove bolesti koji možda leže u određenim bakterijama iz probavnog trakta i mikroorganizmima u krvi koji mogu izazvati upalu.&nbsp;U&nbsp;studiji&nbsp;objavljenoj u časopisu „Microbiome“, tim stručnjaka je opisao kako je na 83 posto pacijenata dijagnosticirao sindrom hroničnog umora (ME/CFS) i analizirajući uzorke njihove stolice i krvi te tako napravio korak naprijed prema razumijevanju uzroka bolesti.
&nbsp;Istraživanje pokazuje da kod ljudi sa sindromom hroničnog umora postoje odstupanja u probavnoj flori koja možda uzrokuju upale koja onda vode ka bolesti.

Otkriće mikrobioloških abnormalnosti dokazuje da nisu istinite one tvrdnje da je uzrok ovog stanja psihološke prirode.&nbsp;Istraživači se nadaju kako će u budućnosti otkriti šta se to tačno događa s probavom oboljelih te da će pomoću promjena u prehrani ili probiotika uspjeti izliječiti ovu bolest.&nbsp;Također, tim stručnjaka će pokušati naći i odgovor na pitanje uzrokuju li ovo stanje, uz bakterije, i neki drugi organizmi poput virusa ili gljivica.

Otkriće mikrobioloških abnormalnosti dokazuje da nisu istinite one tvrdnje da je uzrok ovog stanja psihološke prirode

Patite li od hroničnog umora

Anksioznost je fizički i emocionalni odgovor na opasnost. Često se javlja zbog malih stvari i veoma lako je izgubiti kontrolu zbog nje.

Ovi savjeti stručnjaka mogu vam pomoći da je pobijedite, ali i da se opustite i zabavite.&nbsp; 1. Zastanite i nasmijte se - Ostavite sve šta radite, stanite i nasmijte se. Istraživanja su pokazala da smijeh smanjuje nivo stresa i čini vas manje <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/584212/hrana-kao-utjeha-prejedanje-je-cesto-posljedica-stresa">anksioznim</a>.&nbsp;
2. Započnite terapiju bojama - Terapija bojama je odličan način da riješite problem anksioznosti. Možete je sprovesti na svojoj odjeći, ili obojiti zid određenom bojom ili bojama, poput nijansi plave, ljubičaste ili zelene. Ovu terapiju je lako sprovesti kada vidite koja boja prija vašim očima.&nbsp;
3. Slušajte muziku koju volite - Slušanje muzike svakog dana može vam pomoći da prevaziđete anksioznost i da poboljšate svoje zdravlje. Neka vam raspoloženje napravi plej-listu. Zbog ovoga nije loše uvijek imati slušalice kod sebe – tako nećete smetati drugima, a kad osjetite da se anksioznost povećava, samo uključite muziku i isključite se potpuno iz svega.

4. Isključite se u potpunosti - Isključite sve spravice za komunikaciju, privucite stolicu, podignite noge na nju i ne radite ništa. Provedite to vrijeme mudro – to znači da ne treba da gledate TV, ne koristite telefon, tablet i druge uređaje. Napravite opuštajuću kupku ili aromaterapiju.&nbsp;&nbsp;

Naučnici su otkrili da meditiranje povećava količinu sive materije u mozgu, što olakšava borbu sa stresom. Također su testirali efekte meditacije na stres i anksioznost, i svaki put je ishod bio pozitivan. Možete i da prakticirate jogu kod kuće, koja predstavlja kombinaciju fizičkog naprezanja, meditacije i vježbi disanja koje smanjuju anksioznost.

<h2>Omega-3 masne kiseline i B vitamini</h2>

Anksioznost utječe na naš um i tijelo – zbog toga bi oporavak trebao da uključi i jedno i drugo. Da biste svom tijelu i umu obezbijedili neophodne hranljive materije, treba da jedete hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama i B vitaminima.&nbsp; Studije su pokazale da je vitamin B zaslužan za dobro mentalno zdravlje, a da omega-3 masne kiseline mogu da smanje simptome depresije i anksioznosti. Osim toga, treba smanjiti unos šećera, procesuirane hrane i kofeina jer će to rezultirati boljim psihičkim stanjem i lakšom borbom protiv stresa.

Isključite sve spravice za  komunikaciju, privucite stolicu, podignite noge na nju i ne  radite ništa

Ostavite sve šta radite, stanite i nasmijte se

Uspješno pobijedite anksioznost

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Institut%20za%20zdravlje%20i%20sigurnost%20hrane%20Zenica&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica</a> (INZ) započeo je, nakon nabavke i instaliranja opreme, projekt monitoringa polena i spora na području Zeničko-dobojskog kantona i šire. U prvoj fazi uređaj je instaliran u Zenici, a namjera INZ-a je da naradna dva istovjetna uređaja postavi na sjeveru i jugu kantona, čime bi se dobila potpunija “polenska karta” centralnog dijela Bosne i Hercegovine.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Alergijeske%20bolesti&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Alergijske bolesti</a> ubrajaju se u najraširenije bolesti današnjice. U Evropi svaki peti stanovnik ima alergijski rinitis. U pojedinim članicama Evropske unije polen se smatra zagađivačem, kao što su to i lebdeće čestice promjera 2,5 do deset mikrometara. Alergijske bolesti u razvijenim zemljama dostigle su gotovo epidemijske razmjere. Alergičari se za vrijeme napada bolesti teško koncentriraju i nerijetko su onesposobljeni za rad, što stvara značajne gubitke i troškove, kako za privredu, tako i zdravstveni sistem.

– Prikupljanje podataka i njihova obrada se vrši po metodi koja je standardizirana i istovjetna u svim državama Evrope, ističe Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja INZ-a. On navodi da je cilj projekta rana identifikacija polenovih zrna (praćenje polinacije traje od februara do novembra), te redovno informisanje putem medija, web portala, brošura, letaka o stanju polenske prognoze, kao i davanje preporuka i savjeta.

– U nekim daljim projekcijama, jer je za takvo nešto neophodno višegodišnje promatranje, planirana je izrada i objava polenskog kalendara za područje Zeničko-dobojskog kantona, a postojala bi i mogućnost svakodnevnog primanja informacija na email, te mogućnost izrade aplikacije za iPhone/iPod ili Android uređaj. Ono što je bitno je da je Institut nabavio uređaj italijanskog proizvođača, koji predstavlja najnovije tehnološko rješenje ove vrste, ističe Velić.

Uređaj usisava deset litara zraka u minuti, što približno odgovara ljudskom disanju, odnosno aparat u toku 24 sata usisa 14,4 kubnih metara zraka. Čestice koje budu usisane u aparat, prvenstveno polenova zrna i spore, lijepe se na prozirnu plastičnu traku premazanu silikonom. Traka je pričvršćena na bubanj aparata koji se pokreće satnim mehanizmom, te se mijenja i analizira svakih sedam dana. Proces obrade uzorka, za svaki dan, priprema preparata i analiza dobijenih rezultata dug je, zahtjevan, komplikovan, ali prije svega koristan posao, jer podaci o ranim “nanosima” polena u zraku mogu na vrijeme alarmirati one kojima polen određenih biljki smeta, a njih je sve više.

– Uzorkivač&nbsp; polena i spora je u toku godine u funkciji od februara do kraja oktobra kada različite biljne vrste koje obitavaju na ovim prostorima u različito vrijeme otpuštaju polen u atmosferu. Tako u periodu februar-maj to čine lijeska, orah, breza, joha, hrast, grab i druge, dok grupa zeljastih biljnih vrsta iz porodice trava to čini u periodu maj-juli. Grupa zeljastih biljaka i korova među kojima dominantna ambrozija to čini upravo u ovo doba, odnosno periodu juli-oktobar, kaže Velić.&nbsp;
Na osnovu prikupljenih polenovih zrna početi se sa izradom kalendara alergenih biljaka za područje Zeničko-dobojskog kantona.&nbsp; 
– Veliki broj ljudi ima problem sa alergijama, nekad sa stanjem koje zahtjeva posjetu Službi hitne medicinske pomoći. Znati kada će se pojaviti i kada možemo biti izloženi određenim alergenima i ozbiljnom pogoršanju zdravstvenog stanja je od izuzetne važnosti. Zato smo se opredjelili da učinimo nešto i na ovom planu, ističe prim. dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).&nbsp;

On je potvrdio da je plan INZ-a da proširi mrežu mjernih stanica na područje cijelog Kantona, te da se time dobiju još pouzdanije informacije.

– Bez obzira što je Institut ozbiljno opterećen kontrolom i drugim aktivnostima vezanim za pandemiju novog koronavirusa Covid-19 mi ne zaboravljamo i druge zdravstvene potrebe naših građana, pa smo, između ostalog, usmjereni i u pravcu ljudi koji imaju problema sa alergijama, istakao je Huseinagić.&nbsp; 
Jedan uređaj dovoljan je za poluprečnih od 30-4o kilometara, s tim da za bolju sliku stanja uticaja na postavljanje imaju i drugi razlozi, poput geografskog položaja, brdovitosti, nadmorske visine. Zato je optimalna ” mjera” da u ZDK budu postavljane tri uređaja, i to po jedan na sjeveru, u centru i na jugu kantona.

Iako nakon obilaska terena od sjevera do juga kantona još nema uočenog procesa cvatnje ambrozije, na uređaju stacioniranom u centru Zenice već 17. jula je zabilježeno prvo pojavljivanje zrna polena, koje je vjetar donio sa nekog nižeg područja, možda i van granica BiH. To znači da uskoro slijedi period u kojem će se osobe alergične na polen, pogotovo ambroziju, suočiti sa problemima za disajne puteve.

Najraširenije bolesti današnjice

Veliki broj ljudi ima problem sa alergijama

INZ započeo projekt mjerenja polena u zraku i izradu kalendara alergija

Četkanje zuba je <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/583854/mahunarkama-do-manje-kilograma">svakodnevna aktivnost</a> zbog koje su nam usta čistija i svježija. Ipak, jeste li ikad razmišljali o tome koliko se mikroba krije na vašoj četkici za zube?&nbsp;Prema istraživanju jednog engleskog univerziteta, prosječna četkica za zube može sadržavati više od 10 miliona bakterija, uključujući i E. Coli. Stvari postaju još gore ako četkicu za zube držite na umivaoniku blizu WC šolje.
Nakon svakog četkanja zuba, savjetuju stručnjaci, dobro operite četkicu ispod mlaza vode kako biste uklonili bakterije koje ste iz usta prenijeli na četkicu, kao i ostatak&nbsp;zubne&nbsp;paste.&nbsp;Ako ste bili bolesni, dobro bi bilo da nakon toga&nbsp;kupite&nbsp;novu četkicu za zube kako biste smanjili rizik od ponovnog oboljenja.&nbsp;
Nemojte čekati kako bi vaša četkica postala stara i izlizana da biste je zamijenili novom. Istrošena četkica neće dobro uklanjati bakterije i ostatke&nbsp;hrane&nbsp;s vaših zuba pa četkicu mijenjajte češće. Barem svaka tri mjeseca.

Nemojte čekati kako bi vaša četkica postala stara i izlizana da biste je zamijenili novom

Prosječna četkica za zube može sadržavati više od 10 miliona bakterija

Vrijeme je za novu četkicu za zube

Vaše tijelo je sačinjeno od otprilike 60 posto vode. Ako izgubite samo 1,5 posto te vode, što označava blagu dehidraciju, osjetit ćete pogoršanje u raspoloženju, nivou energije i moždanom radu. A, iako postoje <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/583865/njega-kose-u-ljetnim-danima">očigledni</a> razlozi zbog kojih možete dehidrirati (izlaganje suncu, vježbanje i nedovoljno unošenje vode) postoje i oni kojih niste toliko svjesni.

1. Dijete sa smanjenim unosom ugljikohidrata - Ugljikohidrati se nakupljaju u tijelu s tečnostima. Zato se dešava da izgubimo nekoliko kilograma kad izbacimo ugljikohidrate, jer je u pitanju voda koja se zadržava u organizmu. Iako kazaljka na vagi pokazuje manju kilažu, to nije dobro za hidriranost organizma.&nbsp; 2. Stres - Kad ste pod stresom, nadbubrežne žlijezde luče hormone stresa. A, ako ste konstantno pod pritiskom, vaše žlijezde postaju iscrpljene. Problem leži u tome što nadbubrežne žlijezde proizvode hormon aldosteron koji pomaže u reguliranju količine vode i elektrolita u organizmu. Dakle, što ste više pod stresom, više ste dehidriraniji i imate manje elektrolita.

3. Suplementi - Ako uzimate dodatke ishrani ili razmišljate o tome, savjetujte se prvo s nutricionistom, ljekarom opće prakse ili homeopatom zbog mogućih sporednih efekata.&nbsp; 4. Alkohol - Zaboravite na alkohol, jer čak jedna čaša može poremetiti nivo tečnosti u organizmu. Kako? Alkohol vas tjera da češće idete u toalet i tako izbacujete mnogo više vode iz organizma.

Što manje voća i povrća jedete, morate unositi više vode. Voće i povrće su sami po sebi dobar izvor tečnosti, a ako ne jedete pet porcija dnevno i ne kompenzirate njegov manjak dodatnim količinama vode, dehidrirat ćete.

Kako starite vaš organizam gubi sposobnost da čuva vodu, a osjećaj žeđi s godinama se smanjuje, što znači da lakše možete dehidrirati. Ako redovno pijete vodu možete spriječiti dehidraciju i posljedice koje ona donosi. Naime, stručnjaci kažu kako dehidracija dovodi do povećanja kiseline i toksina u tijelu što povećava broj bakterija u bubrezima i mjehuru, a to sve na kraju potiče upale i infekcije.&nbsp; Također, nedostatak tekućine u tijelu može uzrokovati bol, ukočenost i nelagodu u zglobovima. Zbog toga je jako važno da redovno pijete vodu. Ako se ne možete sjetiti da redovno pijete vodu tokom dana, probajte nositi flašicu stalno sa sobom i na kraju dana napišite koliko ste vode popili.

Ako izgubite samo 1,5 posto vode osjetit ćete pogoršanje u  raspoloženju

Tijelo ne smijete ostaviti bez vode

Problem <a href="https://bebe.avaz.ba/trudnoca-i-porod/583526/jelovnik-za-trudnice">neplodnosti</a> sve je učestaliji problem mnogih parova, a nažalost vrlo često i dalje je tabu tema. No, na inicijativu pojedinaca, uglavnom onih koji su prošli lična iskustva, u posljednje vrijeme počinje se otovorenije govoriti o ovom problemu. Tako grupa oformljena na društvenoj mreži Facebook pod nazivom „Neplodnost-Iskustva“ aktivno učestvuje u razbijanju predrasuda i otvoreno progovara o borbi sa sterilitetom te okuplja sve više članova koji svakodnevno međusobno razmjenjuju iskustva, pomoć, savjete i pružaju podršku jedni drugima.&nbsp;&nbsp;

Osnivačica grupe, Mostarka Lejla Mujkanović, ispričala nam je kako je došla na ideju da oformi ovu FB grupu.
- Grupu "Neplodnost-Iskustva" osnovala sam prije četiri godine i od tada intenzivno radim i u kontaktu sam sa pacijentima koji se bore sa sterilitetom. Oformila sam je jer nigdje nije bilo dovoljno informacija, gdje bi se mogli dogovarati i razmjenjivati iskustva, pričati s nekim. Bilo je nešto na forumima koji nisu bili iz naše zemlje, nego iz Hrvatske i Srbije, ali opet ovdje kod nas nije bio niko tako blizu da prenese saznanja, iskustva i upute sa stanjem u našoj državi, gdje ići, šta raditi, koje nalaze treba vaditi, od kojeg doktora krenuti. Tako sam došla na ideju da napravim grupu i okupim zainteresirane. Pristup FB grupi imaju samo članovi i članice koji imaju problem sa začećem, odnosno, zbog zaštite privatnosti isključujemo sve one koji bi tu bili samo iz znatiželje ili nekih drugih razloga - pojašnjava Lejla.
Otkriva i šta je njoj u najtežim trenucima pomoglo.

- Najviše mi je pomogao razgovor sa ženama koje su već prošle kroz to. Tu je bila jedna moja kolegica iz Sarajeva, Merima, koju sam tako upoznala. Ona me je najviše uputila gdje ići, jer je imala iskustva s liječenjem neplodnosti. Tako sam krenula, jer zaista nisam ništa znala i u to vrijeme se nije pričalo, a možda se sada više priča, tada se nekako nije o tome toliko razgovaralo i nije se moglo saznati, tek je kasnije krenulo malo više da se priča, mada ni sada nije dovoljno.
Lejla je danas majka zdravog dječaka starog dvije godine i osam mjeseci, a kako nam je kazala, planira još jednu bebu.
- Ja sam neko ko je zaista prošao težak put u liječenju steriliteta, ali hvala Bogu sa sretnim završetkom. Moja borba trajala je sedam godina. Svih sedam godina borba je bila intenzivna i stalno smo bili u nekom procesu liječenja i u nekoj fazi. Tako da, mnogo toga sam vidjela, doživjela na svojoj koži i na kraju preživjela. U više različitih klinika uradila sam ukupno devet postupaka vantjelesne oplodnje. Ne možete ni zamisliti koliko sam na tom svom putu upoznala različitih karaktera ljudi, doktora i medicinskog osoblja. Od bahatih, bezobraznih pa do nadobudnih i željnih lahkog novca. Doživjela sam i to da doktor, reproduktivac, kaže: „Što će ti dijete, nabavi macu ili cuku, hiljade ih je bez djece pa budite i vi“. Neoprostivo zaista. Tada sam mislila da je to uredu, da on je doktor pa ima pravo i tolerisala, ali ne. Nema pravo. Naravno da nema pravo niko vrijeđati vašu želju za djetetom. Na svu sreću, hvala Bogu i genijalnom doktoru Ali Mesutu, moja borba je imala sretan kraj. Stigla je naša nagrada, naš Bilal, i okrenula nam svijet naopačke. Sada sam krenula ponovo kod doktora, pa evo vidjet ćemo – kaže Lejla

Kolegicu Elmazu Logo iz Hadžića upoznala je putem svoje Facebook grupe i, kako kaže, osim što su ih spojili isti životni putevi, spojio ih je i isti karakter. Elma nam je ispričala kako je počela njena borba za potomstvo.
- Imam 38 godina i naša borba za potomstvo traje jedanaest godina, mada u početku to nije bila intenzivna borba kao u posljednjim godinama naše borbe. 2015. godine smo uradili prvi postupak vantjelesne oplodnje. Od tada pa do danas, ukupno smo se osam puta okušali u ostvarenju cilja. Na našu veliku žalost još nismo uspjeli se ostvariti kao roditelji ali ne odustajemo, borba traje pa neka jači pobjedi. Lako nije nimalo. Fizički nije toliko, psihički jeste, a posebno finansijski. Kroz ovih 11 godina borbe to je postao dio našeg života i, nekako mogla bih reći da smo se naučili sa tim živjeti. Neplodnost je dio nas, i mi smo dio nje. Razne etape smo prolazili od šoka pri saznanju da ćemo se morati pomučiti za dijete pa do izrarzito zahtjevnog finansijskog izdatka na koji smo trebali računati. Kako uspijevamo da funkcioniramo? Podržavamo jedno drugo, moj Muhamed i ja, u svemu. Posebno bih htjela izdvojiti trud i zalaganje, evo već dvije godine, dragog doktora Ali Mesuta koji na sve načine pokušava doći do riješenja našeg, izrazito komplikovanog problema. Možda bismo i odustali do sada da nije njegove upornosti, volje, potpore i velike želje da nam pomogne. Važno je i reći da u procesu vantjelesne oplodnje nema nikakvog apsolutno fizičkog bola, kao što neki parovi misle, i kako se to u nekad medijima prenosi. Zbog takvih naslova imamo parove koji odustaju od borbe jer se boje fizičke boli. Veliki dio svoje borbe provela sam izučavajući sve što ima veze sa sterilitetom i mogu sigurno reći da sam naučila puno stavri vezanih za rješenje ovog problema. Iskustvo koje imam i svoja saznanja rado dijelim u grupi. Zajedno sa svojom kolegicom Lejlom pokušavam uputiti sve one koji tek kreću u „ove vode“.
Lejla i Elmaza zajedno su osnovale i Udruženje Duga, čiji je cilj pomagati parovima koji se bore sa sterilitetom
Kako ste došle na ideju da osnujete Udruženje?
Lejla i Elmaza: Osnivanje Udruženja, simbolično nazvano „Duga“, koje bi se baziralo i čiji bi prvenstveno cilj bio, pomagati parovima koji se bore sa sterilitetom, je bio nekako logičan slijed s obzirom da smo prije osnivanja Udruženja četiri godine djelovali kroz fb. grupu Neplodnost-Iskustva. Zbog toga smo odlučili da svemu damo jaču notu i da to sve „opečatimo“ tako što ćemo osnovati Udruženje koje bi nam u mnogome pomoglo da sve što smo radile do tada dobije i svoju formalnu stranu. Smatrali smo da trebamo imati i pravni subjekat koji će zastupati naše interese. I tako je nastalo Udruženje Duga.
Koji je cilj Vaše grupe na Facebooku ali i samog Udruženja?
Lejla i Elmaza: Cilj je pomoć. Pomoć u bilo kojem smislu i u bilo koje doba. Borba sa sterilitetom je cijeli jedan vrtlog emocija kroz koje svaki par prolazi. Rađena su istraživanja sa parovima koji prolaze ovu borbu i došlo se do podataka da je emocionalni stres i tegoba kod ovih parova ravna emocionalnom stresu osoba koje se bore sa najtežim bolestima. U borbi sa sterilitetom ništa te ne boli a boli te sve ruka, glava, grlo, cijelo tijelo a najviše duša. Ona boli najviše. Remeti ti normalan život, osjećaš se odbačeno, mijenja tvoj pogled na budućnost, doživljaj života i pravde i ozbiljno narušava životni standard. Ova borba jako dugo traje, i najgore je što neki parovi odustaju od liječenja jer ne mogu psihološki da izdrže sav teret koji sa sobom nosi ovakav vid liječenja. Ono zahtjeva trkače dugoprugaše koji znaju šta očekivati i kakve su im šanse. Zbog svega navedenog cilj nam je pomoći osobama u borbi sa sterilitetom i ohrabriri ih na svaki mogući način i bodriti ih da ne odustanu kada možda o tome počnu razmišljati. 
Na kojem principu djelujete, i na koji način konkretno pomažete jedni drugima?
Lejla i Elmaza: Djelujemo isključivo na volonterskom principu. Širok je dijapazon pomoći koju nudimo parovima koji se susreću s ovom dijagnozom. Tu smo za sve nedoumice s kojima se susreću žene u svojoj borbi. Počevši od onih nekih psiholoških pomoći koji zasigurno svaki bar u ovoj borbi treba, pa do vrlo ozbiljnijih stvari. Tu smo na raspolaganju svaki dan i cijeli dan, na svim vidovima komunikacije, za sva pitanja koja ih muče u tom trenutku. Na dnevnoj bazi iskomuniciramo sigurno sa pet, pa nekada i više, parova koji nam se jave a u nedoumici su s bilo čim. Kad tek krenete u ovu borbu sve je nepoznanica i vrlo teško je odlučiti i odabrati kojim putem treba da ide liječenje. Vrlo rado saslušamo i uputimo bilo koga gdje bi to oni trebali ići i kako se liječiti. Vrlo često žene su u nedoumici, kad krenu već sa postupkom vantjelesne oplodnje, kako i na koji način aplicirati lijek, gdje kupiti lijekove i gdje su najjeftiniji, kako se ponašati u postupku. Sve su to stvari koje se parovi nekad od straha a nekad od stida ne usude pitati na klinici koju su odabrali za sebe. Ono na što smo posebno ponosne zaista je sakupljanje finansijske pomoći za parove koji sami sebi ne bi mogli priuštiti liječenje, za koje nažalost treba izdvojiti pravo malo bogatstvo i privilegija je bogatih. Jako smo ponosne i neopisivo sretne kad uspijemo nekome pomoći da pokuša ostvariti svoj najveći san.
Koliko ste podrška jedna drugoj?
Lejla i Elmaza : Velika smo podrška zaista jer ovu borbu ne razumije apsolutno niti jedna osoba koja nije prošla kroz istu. Nemoguće je razumijeti takav vid grčevite borbe za svoje dijete. Većina parova, koji nemaju ovaj problem, ne znaju šta se to sve vrzma po glavi parova koji imaju problem pa vrlo olako i rekla bih pomalo svojeglavo i sebično pokušavaju dirati u nečiju intimu i nečiju privatnost, a pri tom zadaju poražavajući udarac parovima koji se bore sa sterilitetom. Iz tog razloga mislim da smo jedna drugoj najbolja podrška jer bijemo istu bitku, i nadamo se istom ishodu. Preko grupe i Udruženja upoznale smo izuzetne ljude, izrazito kvalitetnih ljudskih osobina i stekle smo, mogu s pravom reći prijateljstva za cijeli život.
Da li država pomaže u finansiranju parova koji se odluče započeti sa postupkom vantjelesne oplodnje, s obzirom da su troškovi veliki a lijekovi skupi?
Lejla: Ovisi kako u kojem Kantonu, nažalost. Apsurdno, ali istinito da se razlikujemo i dijelimo po Kantonima. Zašto bi neko imao veću privilegiju imati dijete? To je osnovno pravo svih nas. Ja dolazim iz HNK koji apsolutno ne pruža nikakav vid pomoći za ovakve parove. Svi su gluhi, nijemi i slijepi. Plaćamo bukvalno sve od nekih lijekova koji su u svim kantonima na esencijalnoj listi pa do samog postupka, znači sve sami do zadnjeg dinara. U svojoj borbi imala sam priliku doživjeti da u svojoj porodičnoj ambulanti ne mogu dobiti uputnicu da uradim neku pretragu o trošku države, sa objašnjenjem da „tamo gdje radim postupak, uradim i pretrage“. Znači ne samo da nam ne pomažu nego nam i odmažu i dodatno otežavaju stvari. Naši susjedi, Hrvatska, imaju zaista veliku pomoć države u rješavanju problema, pa finansiraju čak šest postupaka vantjelesne oplodnje. Samo našu vladajuću klasu ne zanima ovo pitanje, važno je zavaliti se u kožne naslonjače i gledati kako svojoj djeci što više obezbjediti, a sve od našeg novca.
Elmaza: Na nivou Federacije BiH je, u julu 2018., donesen zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji. Od tada je prošlo 18 mjeseci da se definišu podzakonski akti i u januaru 2020. je zakon trebao krenuti sa implementacijom. Nažalost, to se još uvijek nije desilo i zakon se ne sprovodi. Ja sam nastanjena u Kantonu Sarajevo, i ovdje ZZO refundira 1 IVF postupak u iznosu od 4.000 KM, i još četiri u iznosu od po 2.000 KM. Lijekovi se u ovom kantonu također refundiraju, 50 posto od cijene lijekova. Sve to vrijedi za one koji ispunjavaju uslove. Neke općine u našem kantonu, kao Ilidža, Stari grad, Novi Grad jedan novčani iznos sufinansiraju. I to puno znači. Bračni par da bi krenuo treba da ima obezbjeđeno 8.000 KM pa i više nekada, za naš standard previše. Puno bi značilo da su parovi bar sa te strane pošteđeni jer je sve ovo ionako previše teško.&nbsp;&nbsp;

Na svu sreću, hvala Bogu i genijalnom doktoru Ali Mesutu, moja borba je imala sretan kraj, kaže Lejla

Razbijaju predrasude i otvoreno progovaraju o borbi sa sterilitetom

Lejla Mujkanović i Elmaza Logo, osnivačice FB grupe „Neplodnost-Iskustva“: Borba sa sterilitetom ne boli, samo ne treba odustajati!

Određene promjene na <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/583253/zdravstvene-prednosti-ljeta">tijelu</a>, vidljive golim okom, mogu da ukazuju na brojne bolesti u organizmu. Neke možemo da uočimo sami, dok je za pojedine potrebno da se čuje mišljenje stručnjaka.&nbsp; Ono što je svakome od nas najupečatljivije su nokti. Pažljivim posmatranjem, na njima mogu da se vide mnoge netipične promjene. Pa tako, primjera radi, tanke uzdužne linije koje se jedva osjećaju pod prstima, mogu da ukazuju na nedostatak tečnosti u organizmu.
Istovremeno, upadljive uzdužne brazde mogu da budu znak dijabetesa.
&nbsp;Izražene poprečne brazde ukazuju na psihičke probleme, kao što su stres, depresija... Ali i na tegobe u donjem stomaku. Bijele tačkice, za koje ljudi najčešće pitaju, ne ukazuju ni na kakvu bolest. One su bezopasne, a javljaju se kao posljedica prodiranja zraka.

Pažljivim posmatranjem, na njima mogu da se vide mnoge netipične promjene

Upadljive uzdužne brazde mogu da budu znak dijabetesa

Obratite pažnju na vaše nokte

- Znam da je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=maske&amp;sortiranje=najnovije&amp;">maske</a> teško nositi. Svrbe, smetaju i nitko nije sretan kad ih nosi, no međutim u ovom trenutku tom nam je jedan od osnovnih alata koje imamo u borbi protiv ovog virusa-&nbsp; rekao je Polašek.

Doktor <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ozren%20Pola%C5%A1ek&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Ozren Polašek</a> jedan je od ljudi koji u&nbsp; doba korone savjetuje i hrvatskog&nbsp; premijera.

-&nbsp;Svima nam je uistinu već dosta ovog virusa. Gotovo da smo razvili alergiju na riječ korona i zato svi traže nekakav smisao-&nbsp; rekao je Polašek za RTL.&nbsp;
&nbsp;On je apelirao na individualnu odgovornost, da svi razmišljaju i o svojem zdravlju i o zdravlju drugih.

Priznaje da nije sretan s novim brojkama jer su se stručnjaci nadali da će ljeto proći sa relativno manjim brojem slučajeva i očekivali su veći val na jesen.-Bilo koja velika okupljanja predstavljaju povećani rizik. Potrebno je procijeniti kako naći precizne mjere. Mjere koje će nam osigurati najbolju zaštitu od virusa uz najmanje ograničenje naših sloboda-&nbsp; kazao je liječnik.&nbsp;
Polašek naglašava kako dugotrajan boravak uz nekoga tko je zarazan povećava rizik da se osoba zarazi i stoga moramo doći do ravnoteže u kojoj ćemo moći dopustiti održavanje svadbi,ali u čim kontroliranijim uvjetima kako ne bi stvorili nova žarišta.

- Ima i niz dobrih vijesti u borbi s koronavirusom. Čini se da za vrijeme ljeta imamo niži rizik od hospitalizacije, odlaska na respirator i puno nižu smrtnost. Nedavno smo saznali i da veliki broj zaraženih, neki kažu i njih 50 posto, koji su potvrđeni nositelji virusa, neće zaraziti druge. Virus se uglavnom širi takozvanim superširiteljima koji mogu zaraziti velik broj ljudi-&nbsp; rekao je dr. Ozren Polašek za RTL.

Na temelju sličnosti s drugim respiratornim virusima očekuje da će jesenska situacija biti teža.

- Naše sluznice u dišnom sistemu se drugačije ponašaju ljeti i zimi. Tu je razlika u temperaturi i vlažnosti. Niz toga nam govori da bi jesen mogla biti teža nego ljeto”, zaključio je liječnik.

U jesen teža situacija

Oko 50 posto zaraženih neće zaraziti druge, ali jedna stvar jako povećava rizik

Ljeto je vrijeme kad imamo manje obaveza i više vremena za sebe.

Osim toga, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/582771/trikovi-kojim-cete-osnaziti-imunitet">tokom ljeta</a>&nbsp;imamo više energije, zdravstvene tegobe su manje izražene, a raspoloženje je pozitivnije pa ljeto tako vrlo blagotvorno utječe na zdravlje. Najnovije istraživanje pokazalo je da postoje četiri osnovne zdravstvene prednosti ljeta.&nbsp; PLIVANJE - Tokom plivanja upošljavaju se gotovo svi mišići, i samim tim pojačava se njihova snaga. Osobe koje pate od bolnih zglobova ili artritisa mogu slobodno vježbati u vodi, bez straha od pogoršanja simptoma. Plivanje smanjuje depresiju i poboljšava raspoloženje.
SMANJUJE STRES - Godišnji odmori smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. Mnogim ljudima ljetnji odmor otvara novu perspektivu i motivaciju da se posvete svojim ciljevima.
ZDRAVLJE SRCA - Ljeti kod svih ljudi dolazi do pada krvnog pritiska, a posebno kod hroničnih bolesnika koji imaju hipertenziju, jer toplina širi krvne žile. Samim tim ova grupa pacijenata pije manju količinu lijekova za pritisak, što automatski dobro utječe i na jetru. Također, toplo vrijeme povoljno utječe i na vaskularne bolesnike.

VOĆE - Osim toga što je ukusno, voće je i vrlo zdravo. Puno je antioksidanata i vitamina, a sadrži vrlo malo kalorija. Idealna je mediteranska gurmanska kuhinja s puno svježeg voća, povrća, ribe i nemasnog mesa. To su namirnice prepune minerala, vitamina, koje su ljeti svima dostupnije.

Većina ljudi ljeti ide na godišnji odmor, što samo po sebi relaksira.&nbsp;Sunce, šetnja i mediteranska prehrana najjednostavniji su i najefikasniji put za sretnog i zdravog čovjeka.&nbsp;&nbsp;Tokom ljeta više se bavimo fizičkom aktivnošću, plivamo, šetamo, dok nam sunce i umjereno sunčanje preko kože poboljšavaju imunitet, kažu istraživanja.

Ljeto nam nudi i ove blagodati:&nbsp; - Smanjivanje suvišnih kilograma uoči ljeta - po načelu bolje ikad nego nikad.
- Ljetna prehrana može biti vrlo lagana i zdrava, što treba iskoristiti.
- Oprezno sunčanje prirodan je izvor vitamina D.
- Bosonogo hodanje i trčanje po pijesku blagodat je za stopala i sve zglobove nogu te za kičmu.
- Svaki boravak u prirodi s puno kretanja mogao bi nadomjestiti dio izgubljenog u zimi.
Možda, u ovim vremenima općeg otuđenja, najvrednije što ljetni odmor može donijeti jest zbližavanje u porodici. Uz malo truda, ljeto bi svima moglo biti najljepše godišnje doba.

Imamo više energije, zdravstvene tegobe su manje izražene, a  raspoloženje je pozitivnije

Tokom plivanja upošljavaju se gotovo svi mišići

Zdravstvene prednosti ljeta

Današnji <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/582963/sprijecite-trovanje-hranom">način života</a> ne ostavlja dovoljno vremena za tjelesnu aktivnost i bavljenje sportom.&nbsp;Sve manje se krećemo tokom dana, sve više sjedimo na radnom mjestu – posljedice su zdravstvene poteškoće s leđima, vratom, koljenima.

Vožnja biciklom je sve popularniji oblik rekreacije i jedna je od rijetkih sportskih aktivnosti koja se može prilagoditi načinu života, navikama, interesima i potrebama. Redovna vožnja biciklom jedan je od najboljih načina smanjenja rizika za razvoj zdravstvenih problema vezanih uz sjedalački način života.&nbsp; Voziti bicikl možete u svakoj životnoj dobi, od djetinjstva do starije dobi, i to tempom koji vama najviše odgovara. Jedna od najvažnijih dobrobiti ove aerobne aktivnosti je pozitivan učinak na srce i krvožilni sistem. Tokom vožnje bicikla uključen je velik broj mišićnih skupina u cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sistem.

Smanjuje se rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sistema, karcinoma, šećerne bolesti, pomaže u borbi protiv stresa i depresije.&nbsp;&nbsp; Istraživanjima je dokazano da umjerena vožnja biciklom tri puta sedmično snižava krvni pritisak i razinu holesterola u krvi, a time znatno smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, korisna je i u prevenciji osteoporoze.
Vožnja biciklom jača, učvršćuje i oblikuje mišiće nogu i stražnjice,&nbsp;jačaju se i trbušni i leđni mišići koji podržavaju kičmu. Za razliku od trčanja, tokom vožnje bicikla nema stresa za zglobove nogu, koljena i kičmu.

Vožnja biciklom pomaže u reguliranju tjelesne težine, sagorijevanju kalorija i mršavljenju te dovodi metabolizam u ravnotežu. Skidanju kilograma posebno pridonosi brža i zahtjevnija vožnja. Stručnjaci savjetuju svakodnevnu vožnju bicikla u trajanju od 50 minuta ukoliko želite smršavjeti i ubrzati metabolizam. Osim rekreativne i sportske vožnje, bicikl se sve češće koristi za odlazak na posao, na tržnicu, u biblioteku, vožnju djece.&nbsp;

Za razliku od vožnje sobnog bicikla u zatvorenom prostoru ili po gradskom asfaltu, vožnja u prirodi vam omogućuje da provodite više vremena na svježem zraku i suncu. Zahtijeva veći napor, više snage,&nbsp;ali pruža više dobrobiti u kraćem vremenu. Vožnja automobilom često povećava stres za razliku od vožnje biciklom koja djeluje opuštajuće i meditativno.&nbsp; Ukoliko imate dobro društvo, zaboravit ćete na vrijeme, opustiti se i dobro zabaviti. Vožnja biciklom smanjuje napetost, pojačava se lučenje hormona endorfina koji utječe na dobro raspoloženje. Podiže razinu energije za 20 posto, a smanjuje količinu nakupljenog umora za 65 posto jer potiče mozak na lučenje hormona povezanog s količinom energije – dopamina. Vožnja biciklom je zdrava i čini ljude sretnima.

Jačaju se trbušni i leđni mišići  koji podržavaju kičmu

Redovna vožnja biciklom jedan je od najboljih načina smanjenja rizika za razvoj zdravstvenih problema

Vožnja biciklom sve popularniji oblik rekreacije

Ekcem&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/583251/vodite-brigu-o-oralnoj-higijeni">na koži</a> je izuzetno neprijatna pojava koja se teško liječi, a prvi korak koji treba preduzeti jeste&nbsp;isključiti sve faktore&nbsp;koji mogu da ga&nbsp;pogoršaju. Koža najbrže i najčešće&nbsp;reagira na&nbsp;hranu,&nbsp;pa stručnjaci savjetuju da osobe koje pate od ekcema sljedeće namirnice svedu na minimum ili ih potpuno izbace iz svakodnevne ishrane:
- Aditivi&nbsp;- eliminirajte dodatke i prerađenu hranu koja može pogoršati ekcem.
- Intolerancija na hranu -izbjegavajte hranu koja uključuje gluten, mliječne proizvode, školjke ili kikiriki.
- Trans masti -&nbsp;izazivaju neravnotežu masnoća i upalne procese u tijelu.
- Šećer&nbsp;- pojačava upale&nbsp;i smanjuje imunološku funkciju.
- Slana hrana - može povećati upalu.
- Najčešći alergeni iz hrane&nbsp;su citrusi, soja, cimet, vanila, paradajz i mliječni proizvodi.

Aditivi - eliminirajte dodatke i prerađenu hranu koja može pogoršati ekcem

Koža najbrže i najčešće reagira na hranu

Koliko dnevno treba unijeti vitamina u organizam

Zdrav doručak za dobar dan

Šta je "mrtva kost" i kako se liječi

Višnja – smanjuje rizik od moždanog udara

Magnezijem pobijedite vrućinu

Patite li od hroničnog umora

Uspješno pobijedite anksioznost

INZ započeo projekt mjerenja polena u zraku i izradu kalendara alergija

Vrijeme je za novu četkicu za zube

Tijelo ne smijete ostaviti bez vode

Lejla Mujkanović i Elmaza Logo, osnivačice FB grupe „Neplodnost-Iskustva“: Borba sa sterilitetom ne boli, samo ne treba odustajati!

Obratite pažnju na vaše nokte

Oko 50 posto zaraženih neće zaraziti druge, ali jedna stvar jako povećava rizik

Zdravstvene prednosti ljeta

Vožnja biciklom sve popularniji oblik rekreacije

Ublažite pojavu ekcema

Zdravlje

Koliko dnevno treba unijeti vitamina u organizam

Zdrav doručak za dobar dan

Šta je "mrtva kost" i kako se liječi

Višnja – smanjuje rizik od moždanog udara

Magnezijem pobijedite vrućinu

Patite li od hroničnog umora

Uspješno pobijedite anksioznost

INZ započeo projekt mjerenja polena u zraku i izradu kalendara alergija

Vrijeme je za novu četkicu za zube

Tijelo ne smijete ostaviti bez vode

Lejla Mujkanović i Elmaza Logo, osnivačice FB grupe „Neplodnost-Iskustva“: Borba sa sterilitetom ne boli, samo ne treba odustajati!

Obratite pažnju na vaše nokte

Oko 50 posto zaraženih neće zaraziti druge, ali jedna stvar jako povećava rizik

Zdravstvene prednosti ljeta

Vožnja biciklom sve popularniji oblik rekreacije

Ublažite pojavu ekcema