Naučnici vjeruju da govorenje <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/22993/strani-jezici">stranog jezika</a> daje mozgu priliku za vježbu, pružajući mentalnu stimulaciju potrebnu za sprečavanje kognitivnog pada. Za razliku od drugih faktora za koje se smatra da štite od stanja koje <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/20611/pamcenje">krade pamćenje</a>, kao što su vježbanje ili specifična prehrana, vještine i znanje drugog jezika ostaju s nama do daljnjeg, pojašnjavaju stručnjaci.

<h2>Jezični centri neprestano rade u našim mislima</h2>

Analiza postojećih studija pokazala je da se dvojezičnim osobama<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/20610/demencija">demencija</a> dijagnosticira u prosjeku pet do sedam godina kasnije od onih koji govore jedan jezik. Druga studija koja je proučavala kognitivne eksperimente pokazala je da što osoba dulje i tečnije govori drugi jezik, to je bolja zaštita, piše "The Daily Mail".

Dr. sc. Federio Galo (Federico Gallo) rekao je da rezultati sugeriraju da bi dvojezičnost mogla biti jedan od najjačih načina zaštite od demencije. 
- Možemo počinjati i odustajati od tjelesnog vježbanja, ići na jednu ili drugu dijetu ili promijeniti posao, ali jezik ostaje s nama cijelo vrijeme. Komuniciramo, gledamo filmove i čitamo knjige, a jezični centri neprestano rade u našim mislima - rekao je on.
Demencija je pojam koji se koristi za opisivanje niza progresivnih neuroloških poremećaja koji utječu na pamćenje, razmišljanje i ponašanje.

U jednoj studiji, objavljenoj u časopisu "Frontiers in Psychology", naučnici su proveli kognitivni test nad 63 osobe starije od 60 godina koje govore najmanje dva jezika različitog tečnog znanja.

Istraživanje su proveli HSE Univerzitet u Moskvi i Univerzitet Northumbria.
U pregledu istraživanja ukazali su na tri nedavne meta-analize koje su pokazale da je dvojezičnost povezana s kasnijim početkom dijagnoze demencije, od pet do sedam godina.

<h2>Ogromna sredstva za razvoj farmaceutskih tretmana</h2>

Galo je rekao da je, s obzirom na to da trenutno ne postoji lijek za demenciju i starenje mozga općenito, pronalaženje načina da se uspori njen početak od ključne je važnosti.

- Danas ne postoje stvarno učinkoviti lijekovi koji bi spriječili ili usporili starenje mozga. Potrebna su ogromna finansijska sredstva za razvoj farmaceutskih tretmana. Stoga bi pronalaženje i istraživanje alternativnih načina za usporavanje kognitivnog starenja trebalo postati prioritet u nauci - naveo je Galo.

Za razliku od drugih faktora za koje se smatra da štite od stanja koje krade pamćenje, kao što su vježbanje ili specifična prehrana, vještine i znanje drugog jezika ostaju s nama do daljnjeg

Trenutno ne postoji lijek za demenciju i starenje mozga općenito

Znanje drugog jezika moglo bi odgoditi demenciju i za sedam godina

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Zagađenje zraka je problem s</a> kojim se ljudska civilizacija suočava od početka industrijske revolucije i masovne upotrebe uglja, nafte i ostalih fosilnih goriva.

Zagađenost zraka, kaže dr. Adnan Delić, kardiolog, pogađa jednako sve zemlje, ali najlošije stanje je u zemljama niskog i srednjeg ekonomskog razvoja, dok su mnoge razvijene zemlje u zadnjih nekoliko decenija drastično popravile kvalitet zraka. - Zagađenje zraka je naročito važno u našoj zemlji, jer Bosna i Hercegovina, uz Sjevernu Makedoniju, ima najzagađeniji zrak u Evropi. Sarajevo je često među 10 najzagađenijih gradova na svijetu. Naši građani su nedovoljno svjesni koliko zagađen zrak ne utječe negativno samo na kvalitet života, nego i na zdravlje – kaže dr. Delić.

Glavni zagađivač zraka su lebdeće čestice mješavina čvrstih i tekućih kapljica koje uglavnom nastaju izgaranjem goriva i cestovnim prometom, dušikov dioksid iz cestovnog prometa ili unutarnjih plinskih kuhala, sumpor dioksid iz sagorijevanja fosilnih goriva, ozon na razini tla uzrokovan reakcijom sunčeve svjetlosti s onečišćenim tvarima iz emisija vozila.

- U dimu nastalom sagorijevanjem fosilnih goriva, u prvom redu uglja, potom i nafte, a u znatno manjoj mjeri i plina, oslobađaju se brojne štetne tvari koje se šire u atmosferi. Štetne čestice se dijele prema veličini. Čestice manje od 10 mikrona prodiru duboko u pluća. Još manje čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona su još štetnije, jer ulaze i u krvotok – govori dr. Delić. Osim štetnih čestica, u zagađenom zraku mogu se naći ozon (O3 ), azotni dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2), olovo, živa, itd.

Zagađenje zraka može negativno utjecati na razvoj pluća male djece, i povećava rizik nastanka emfizema, astme i drugih respiratornih bolesti. Štetne čestice i dušikov oksid su povezani sa hroničnim bronhitisom dok fine čestice mogu oštetiti funkciju krvnih sudova i ubrzati razvoj ateroskleroze. Zagađen zrak povećava rizik i od nastanka karcinoma pluća te raka dojke kod žena. Profesionalna izloženost benzenu može izazvati leukemiju i povezana je sa ne-Hodgkinovim limfomom.

Procjenjuje se da, kaže dr. Adnan Delić, globalno, od posljedica zagađenja zraka godišnje umre oko 4 miliona ljudi, a dodatna 3 miliona umre od posljedica zagađenja zraka u kućama. U najzagađenijim gradovima, kao što su Peking, ali i Tuzla, zagađenje zraka skraćuje prosječan život svih stanovnika za oko 2 godine. Negativne posljedice udisanja veoma zagađenog zraka otprilike je jednako negativnim posljedicama pušenja. Aerozagađenje je problem koje pogađa sve stanovnike zagađenog područja, i pojedinac se ne može efikasno zaštititi od njegovih negativnih posljedica.&nbsp;Jedini način da se ovaj problem riješi je sistemsko, društveno djelovanje na smanjenju količine štetnih tvari koje se izbacuju u atmosferu.

Glavni zagađivač  su lebdeće čestice mješavina čvrstih i tekućih kapljica

Zagađenost zraka pogađa jednako sve zemlje

Kako zagađenje zraka utječe na zdravlje

Nesanica je postala čest problem današnjice, a mnogi ljudi ne znaju kako da je riješe. Ukoliko želite da vaš san bude kvalitetan, obratite pažnju šta uvečer unosite u organizam.
Nutricionista Kim Lavic otkriva da bi trebalo da se odreknete slatkiša prije nego što odete na spavanje.
- Ako želite bolje da spavate, hrana broj jedan koju bi trebalo da zaobiđete, jesu slatkiši. Oni imaju veoma visok sadržaj šećera i u osnovi ne nude nutritivnu vrijednost koja može da se iskoristi. Gumene bombone, na primjer, imaju 21 gram šećera po porciji, sa samo 3 grama proteina, 0 grama masti i bez vitamina ili drugih korisnih hranljivih materija o kojima bi se govorilo. Previše slatkiša može stvoriti kratkoročne i dugoročne probleme sa spavanjem - objasnila je ona.
Mnogobrojna istraživanja su pokazala da su slatkiši povezani sa problemima sa spavanjem.
- Kratkoročno, slatkiši noću također mogu dovesti do hormonskih promjena, poput povišenog inzulina i adrenalina, koji vas ostavljaju nemirnim, anksioznim i gladnim - kaže nutricionista.
Osim slatkiša, isključivanje pržene hrane bi vam također moglo pomoći da bolje spavate, jer studije povezuju ishranu sa visokim sadržajem masti sa povećanim rizikom od poremećaja sna.
- Ograničavanje kisele hrane, začinjene hrane i gaziranih pića moglo bi vam pomoći da bolje spavate. Pokazalo se i da kofein smanjuje vrijeme i kvalitet spavanja, tako da izbjegavanje pića sa kofeinom i hrane poput tamne čokolade popodne i uveče može unaprijediti san - kaže ona.

Mnogobrojna istraživanja su pokazala da su slatkiši povezani sa problemima sa spavanjem

Ukoliko želite da vaš san bude kvalitetan, obratite pažnju šta uvečer unosite u organizam

Može vam pokvariti san: Ovu hranu nemojte jesti prije spavanja

Vježbanje u trajanju od samo 30 minuta moglo bi značajno smanjiti simptome depresije, kažu nedavne studije s Univerziteta Ajova (ISU), <a href="https://www.healthline.com/health-news/a-30-minute-workout-may-help-relieve-some-symptoms-of-depression">piše Healthline</a>.&nbsp;

Dr. Jakob Mejer (Jacob Meyer) rekao je za Healthline da, iako se mnogo zna o tome kako vježbanje može da pomogne ljudima, manje se zna o tome kako bi to potencijalno moglo da koristi ljudima sa simptomima depresije. - Sproveli smo ove studije da bismo bolje razumjeli kratkoročne efekte vježbanja i kako bismo mogli da ih najbolje iskoristimo - rekao je Mejer.
U studiji, istraživački tim je radio s 30 odraslih osoba koje su imale znakove depresije.
Učesnici su popunjavali elektronske ankete prije, na pola puta i poslije 30-minutne sesije biciklizma umjerenog intenziteta, a zatim 25, 50 i 75 minuta nakon toga.
Nakon ovih sesija, učesnici su ispunili ankete sa standardnim pitanjima i skalama koje se koriste za mjerenje simptoma depresije.

Podaci ankete su pratili promjene u tri karakteristike velikog depresivnog poremećaja, kao što su stanje depresivnog raspoloženja, teškoće u osjećanju zadovoljstva od aktivnosti u kojima smo prethodno uživali i smanjene kognitivne funkcije. Nalazi pokazuju da se tokom biciklističkog eksperimenta stanje depresivnog raspoloženja učesnika poboljšalo tokom 30 minuta vježbanja i do 75 minuta nakon toga.
Na kraju osmosedmičnog programa učesnici istraživanja su pokazali znatno poboljšanje.

Učesnici su popunjavali elektronske ankete prije, na pola puta i poslije 30-minutne sesije  biciklizma umjerenog intenziteta, a zatim 25, 50 i 75 minuta nakon toga

Tokom biciklističkog eksperimenta stanje se poboljšalo

Vježbanje od 30 minuta moglo bi smanjiti simptome depresije

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13633/oci">Zdravlju očiju često ne pridajete</a> veliku pažnju, osim kada nešto krene krivo. Stručnjaci kažu kako je važno biti proaktivan i usvojiti neke navike kako bi vaš&nbsp;vid&nbsp;ostao zdrav. Neke od njih možete prakticirati svakodnevno, a neke morate odbaciti.&nbsp;

Pušenje cigareta - Upravo je duhanski dim faktor koji će iritirati oči, a nije važno pušite li vi ili osoba do vas. On će ubrzati razvoj mrene, a i povećati rizik od razvoja bolesti žila koje mogu voditi do jakog pogoršanja vida radi promjena u retini ili optičkom živcu, navodi dr. Hovard Kraus (Howard Krauss), očni hirurg te dodaje kako duhanski dim može voditi do mogućeg sljepila radi makularne degeneracije. Ne kontrolirate dijabetes - Dijabetes je vodeći uzrok sljepila kod odraslih osoba, a svako ko ga ima ili se nalazi u rizičnoj skupini može u budućnosti patiti od bolesti oka povezanih s dijabetesom, poput dijabetičke retinopatije ili makularnog edema, a ne treba zaboraviti niti na glaukom ili kataraktu. Ako imate dijabetes zaštitite vid tako da ga stalno provjeravate, da jedete zdravo, održavate zdravu tjelesnu težinu i redovno posjećujete doktora.

<a href="https://eubanksmd.com/blog/whats-wrong-with-rubbing-the-eyes/">Trljanje oka</a> - Upravo ova navika može uzrokovati zdravstvene probleme i dovesti do razvoja keratokonusa, stanja u kojem rožnica progresivno mijenja kroz vrijeme svoj oblik. - Ovo će stanje uzrokovati mutan vid i promjene u vidu, a ponekad, kako bi se stanje liječilo, u obzir dolazi i transplantacija rožnice. Umjesto da prstima dirate oči, bolje je liječiti stanje umjetnim suzama ili kapima protiv alergije - ističe dr. Beret Eubanks (Barrett), oftalmolog.&nbsp;

Kada radite nešto u garaži ili u dvorištu, puno je čestica i sitnih predmeta koje vam mogu ući u oko dovoljno brzo da ne stignete reagirati kako bi se zaštitili. Naravno tako može doći do ozljede oka koja može voditi i do gubitka vida. Uvijek nosite zaštitne naočale kad postoji šansa da se ovako nešto dogodi.&nbsp;

- Kako me je jednom profesor naučio o sunčanim naočalama treba razmišljati kao kremi sa zaštitnim faktorom za oči. UV zrake mogu uzrokovati štetu na mnogim slojevima oka, uključujući i&nbsp;opekotine&nbsp;na površini oka pa čak i uništiti strukturu u dubini oka - pojašnjava Benjamin Bert, oftalmolog. Dodaje i kako može oštetiti leću u oku te uzrokovati nastanak katarakte. Kako biste ove probleme spriječili, nabavite naočale koje 100 posto zaustavljaju ultraljubičaste zrake, i UVA i UVB.
- Kada dođe do pomrčine sunca, puno je onih koji će gledati direktno u nebo, a ne prema preporukama kroz zaštitni filter. Količina energije koja se reflektira sa sunca, čak i kroz naočale, može stvoriti toliko topline u oku da&nbsp;može doći do pucanja retine&nbsp;(mrežnice), a posljedice mogu trajati zauvijek - navodi dr. Bert.&nbsp;

Dijabetes je vodeći uzrok sljepila kod odraslih osoba, a svako ko ga ima ili se nalazi u rizičnoj skupini

Trljanje oka može uzrokovati zdravstveni problem

Izbjegavajte navike koje mogu uništiti vid

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Jedan od najčešćih razloga dolaska</a> pacijenata u oftalmološku ambulantu je glavobolja. Zbog različitih karakteristika oboljenja te postojanja većeg broja faktora koji dovode do glavobolje postoji potreba za sistematičnim pristupom ovom stanju.

Trigeminalne glavobolje su jedna od 14 grupa glavobolja, a među njima je i tzv. klaster glavobolja, koja se javlja kod 1-2 pacijenta na 1.000 stanovnika. Predominantno pogađa muškarce, mada zbog novog načina života taj odnos se svake godine sve više smanjuje i izjednačava među spolovima. Uzroci klaster glavobolje su neurološki, mada se doskora spominjalo da su neurološkog i vaskularnog (cirkulacijskog) porijekla. U porodici najčešće u prvih srodnika postoji povećan rizik za ovim stanjem, iako pravilnost u nasljeđivanju nije do kraja potvrđena.

Klaster glavobolja se obično javlja u drugoj i traje do treće i četvrte decenije života. Glavna odlika ove glavobolje je da ima izražen cirkardijalni ritam. To znači da prati ritam spavanja i budnosti, često se javlja popodne, obično u epizodama, rjeđe poprima hronični karakter.

Odlikuju je vrlo jaki bolovi u jednoj očnoj duplji ili bolovi u sljepoočnici, koji traju oko 15 do 80 minuta. Uz bolove, pacijent može imati crvenilo oka na zahvaćenoj strani, pojačano suzenje, curenje nosa, nekada otok kapaka, usku zjenicu te osjećaj zamora.

Poremećaj spavanja može biti prisutan jer se ozbiljni napadi mogu javiti i u snu. Napadi se obično javljaju svakodnevno, a traju u prosjeku 4-12 sedmica. Vrijeme od pojave napada do postavljanja dijagnoze je u prosjeku oko tri godine.

Simptomi klaster glavobolje: - Bol zahvata jednu stranu glave,
- Traje od 15 minuta do 3 sata,
- Glavobolja se javlja iza, iznad ili oko očiju,
- Glavobolja se javlja u ciklusima i može trajati i nekoliko s edmica,
- Suzenje očiju,
- Crvenilo očiju,
- Curenje nosa,
- Znojenje jedne strane lica,
- Sužavanje zjenice.

Predominantno pogađa muškarce, mada zbog novog načina života taj odnos se svake godine sve više smanjuje i izjednačava među spolovima

Javlja se kod jednog do dva pacijenta na 1.000 stanovnika

Šta su trigeminalne autonomne glavobolje i kako se liječe

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/20610/demencija">Demencija je neurološki poremećaj</a> zbog koga ima više smrtnih slučajeva nego od kancera prostate i kancera dojke zajedno. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest.

- Ljudski i finansijski gubici zbog Alzheimerove bolesti su razorni - kaže dr. Endru E. Bedson (Andrew). Prema mišljenju stručnjaka, postoje nepogrešivi znakovi demencije. Nedavna studija pokazuje da bi loš rezultat na jednostavnom testu pamćenja mogao da bude znak rane demencije, koja može nekoliko godina da prethodi dijagnozi, čak i ako osoba nema očiglednih problema sa pamćenjem.
Promjene ličnosti - Neobjašnjive promjene ličnosti i ponašanja česti su rani simptomi demencije, kažu ljekari.
Poteškoće u govoru - Naučnici su otkrili da abnormalna aktivnost u određenim regijama mozga odgovornim za govor i sluh može da bude prediktor rane demencije, čak i kada nema očiglednih znakova oštećenja.

Neobičan hod - Sve je više dokaza koji pokazuju vezu između specifičnog načina hodanja i Alzheimerove bolesti. Jedna studija iz Velike Britanije otkrila je da hod može da se koristi kao dijagnostički alat za prepoznavanje demencije, sve do specifičnog tipa. Apatija i depresija - Usko povezane sa promjenama ličnosti, neobjašnjiva depresija i apatija mogu da budu rani znakovi demencije. Većina ljudi razmišlja o Alzheimerovoj bolesti kao o poremećaju pamćenja, ali četvrtina pacijenata trpi promjene koje se ne odražavaju na pamćenje ni na kognitivne sposobnosti.

Nedavna studija pokazuje da bi loš rezultat na jednostavnom testu pamćenja mogao da bude znak

Loš rezultat na jednostavnom testu pamćenja je jedan od znakova

Prepoznajte prve simptome demencija

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Danas je Svjetski dan zdravlja</a>. Svake godine, 7. dan četvrtog mjeseca u godini obilježava se Svjetski dan svjesnosti i potrebe ukazivanja na značaj održavanja, prevencije, čuvanja, ali i održavanja zdravlja zdravim životnim navikama.

Od svog osnivanja na Prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine i od stupanja na snagu 1950. godine, obilježavanje je imalo za cilj stvaranje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaklo prioritetno područje od važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO/WHO), navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Svjetska zdravstvena organizacija Svjetski dan zdravlja 7. april 2022. godine posvetila je pitanju trenutačnog stanja naše planete i utjecaju nepovoljnih faktora okoliša na zdravlje ljudi sa sloganom „Naša planeta, naše zdravlje“.
Kontinuirano na globalnom i lokalnom nivou bilježimo porast oboljenja kao što su karcinomi, astma, srčana oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 13 miliona smrtnih ishoda na godišnjem nivou u svijetu imaju uzroke koji se mogu povezati sa nebrigom o našem okolišu.
Ove godine, iz ovog Instituta su pozvali roditelje da zajedno obilježe ovaj dan i na taj način doprinesu očuvanju i unapređenju zdravlja njihove djece.
– Služba za školsku higijenu INZ-a već dugi niz godina provodi preventivne preglede vida, sluha i lokomotornog sistema za učenike određenih uzrasta (drugih, šestih i osmih razreda) u osnovnim školama. Slučaj učenika kod kojeg smo otkrili značajno oštećenje vida, a koji spletom okolnosti nije bio tretiran našim pregledima, ponukao je da umjesto dana, cijelu ovu sedmicu posvetimo temi zdravlja, i to prvenstveno školskog uzrasta. Pozvali smo škole, ali i roditelje, da nam prijave i da dođemo u njihove sredine i obavimo preglede - ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ-a.

<h2>Roditelji, a i uprave niza škola pokazale interes</h2>

U „Sedmici zdravlja“ od 4. do 8. aprila timovi INZ-a su na desetinama lokacija u cijelom Zeničko-dobojskom kantonu, radi preventivnih pregleda koji podrazumijevaju pregled vida, sluha, mjerenja hemoglobina u krvi, provjere lokomotornog sistema (kičma, grudni koš, kretanje, stopala, antropometrijskih mjerenja), ali ovaj put i kraćih ljekarskih pregleda.

- Proširili smo sadržaje i obuhvat, a uključili smo i buduće ljekare, studente Opće medicine završnog 12. semestra posljednje godine Medicinskog fakulteta, kao svojevrsno zaokruživanje naših pregleda kratkim orijentacionim ljekarskim pregledima - ističe Hasanica, dodajući da su roditelji, a i uprave niza škola pokazale interes i želju da preventivnim pregledima unaprijede zdravlje svojih najmlađih.

<h2>Od pojedinca do globalne zajednice</h2>

Rezultati preventivnih pregleda govore dodatno o njihovom značaju. Tokom preventivnih pregleda vida, od školske 2013./2014. do danas, pregledano 54.246 učenika, a problem s vidom je detektovan kod 4.918 učenika (9,1 posto). U istom periodu skrining sluha je obavljen kod 31.594 učenika, a problem su imali njih 681 (2,2 posto). Od školske 2015/2016 se provodi i skrining lokomotornog sistema (kičma, kičmeni stub, stopala). Pregledano je 36.864 učenika, a dijagnosticiran je potencijalni problem kod njih 5.352 (14,5 posto).
U INZ-u napominju da su „zdravi izbori i zaštita okoliša od nivoa pojedinca, preko zajednice, društva i globalno su prioritet za ljudsko blagostanje i ekološku stabilnost“.

Zdravi izbori i zaštita okoliša od nivoa pojedinca, preko zajednice, društva i globalno su prioritet za ljudsko blagostanje i ekološku stabilnost

Preventivnim pregledima unaprijediti zdravlje najmlađih

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/36250/genetika">Naučnici kažu da su prvi put</a> kompletirali čitav genetski niz u ljudskom organizmu.&nbsp;Do sada je nedostajalo oko osam procenata ljudskog genoma za cijelu šemu, kažu stručnjaci za naučni časopis <a href="https://www.sciencedaily.com/releases/2022/03/220331151517.htm">ScienceDaily</a>.Decenijama se radilo na tome da se popune rupe u nizu dezoksiribonukleinske kiseline - DNK. Ovo bi moglo da pomogne u objašnjenju kako nastaje svaka ćelija u ljudskom tijelu, što bi moglo da baci novo svjetlo i na liječenje, ali i prevenciju bolesti.
Prije 20 godina prvi put je dešifrirana većina proteinskih regiona, ali je izostalo oko 200 miliona baza - prečki koje čine ljestvicu čuvene strukture DNK sa dvostrukom spiralom.&nbsp;Sada je nepoznato još 10 miliona baza ili slova na ljudskoj DNK od ukupno tri milijarde.

Većina novootkrivenih DNK kodova nalazi se u gustim srednjim dijelovima svakog hromozoma, kao i u zaštitnim kapicama ili krajevima, zvanim tjelomjeri. Hromozomi su uredni snopovi čvrsto umotane DNK koji se nalaze u jezgru skoro svake ćelije u našem tijelu. Nagli napredak omogućio je da se protumače dijelovi DNK sekvenci koji se mnogo puta ponavljaju u ovim regionima.
Početkom 90-ih, kada je počeo prvi pokušaj dešifriranja ljudskog genoma, nauka o čitanju DNK je još bila vrlo ograničena. Postojala je opasnost da se ponavljanja lako preskoče ili da se njihove baze pogrešno povežu.
Od tada, tehnologija je napredovala i danas omogućava precizno čitanje cjelokupne DNK - zajedno sa dugačkim dijelovima lanca koji sadrže hrpe ponavljajućih kodova.

Dr. Adam Filipi (Phillippy) iz Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma u SAD, jedan je od mnogih naučnika koji stoje iza ovog rada.

- Najveća promjena u posljednjoj deceniji bila je pojava takozvane tehnologije sekvenciranja dugog čitanja. To znači da naučnici mogu da proučavaju duže dijelove koda odjednom. Naši dijelovi slagalice su postali mnogo veći i to nam je omogućilo da ponovo spojimo ove dijelove genoma - objasnio je Filipi.
To bi moglo da bude prekretnica i u razumijevanju ljudskih osobina i evolucije.
- Zbog toga što su ovi regioni tako dinamični i tako brzo se mjenjaju, postoji nada da bi neki od segmenata onoga što ljude čini jedinstvenim ljudima u smislu spoznaje i povećane veličine mozga, mogao imati veze sa ovim regionima koje smo otkrili - kaže Filipi.

Profesor Kolin Džonson, stručnjak za medicinsku i molekularnu genetiku na Univerzitetu u Lidsu, nazvao je ovaj rad „zaista revolucionarnim".

- Otkrili su nedostajućih osam posto - tamnu materiju genoma za koju smo znali da je tu, ali do nje nismo mogli doći. To nam daje pun opis knjige života, sa svim paragrafima i stranicama - rekao je Džonson.
Dešifrovani uzorak, od anonimnog davaoca, sadržavao je X hromozom, ali ne i „muški“ Y.
Da bi to prevazišli, istraživači su proučavali i DNK od 51-godišnjeg biologa sa Univerziteta Harvard, Leonida Peškina, koji kaže da je bio uzbuđen što je dio projekta.

<h2>Žele da dekodiraju cijele skupove DNK </h2>

Sada je sekvenciranje završeno, istraživači žele da dekodiraju cijele skupove DNK od drugih pojedinaca, kako bi obuhvatili sve varijacije koje postoje kod ljudi.

- Pošto smo za polaznu tačku uložili ogroman trud, kako bismo je ispravno kompletirali, sada možemo da počnemo sa novim slojevima genoma i da napravimo takozvanu pan-genomsku reprezentaciju koja će imati ovo kao osnovu, ali i sve varijacije koje iz toga proizilaze - kaže Filipi.
Tim Ljudski genom je započeo dešifrovanjem još 70, a cilj im je da analiziraju 350 ljudi različitog porjekla.

Većina novootkrivenih DNK kodova nalazi se u gustim srednjim dijelovima svakog hromozoma

Revolucionarno: Naučnici kompletirali čitav genetski niz u ljudskom organizmu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Iako se ne radi o medicinskom terminu</a>, to ne znači da nemate veliki problem, a ako se osjećate kao da jeste pred “živčanim slomom”, važno je potražiti pomoć. No, što ustvari označava termin “živčani”&nbsp;slom&nbsp;i što biste trebali napraviti kada osjećate da više ne možete dalje?&nbsp;

Ne smatra se medicinskim izrazom niti mentalnom bolešću već se koristi kao izraz za brojne psihičke probleme, ali nikako se ne bi trebao shvatiti neozbiljno, navodi dr. Erin Engle, psihijatrica na univerzitetu Kolumbija. Dodaje kako je u pitanju situacija kada osoba ne može normalno funkcionirati radi jakog osjećaja stresa te ističe kako prepoznati simptome. Previše spavate ili ne spavate uopće - Promjene u snu su jedan od signala da nešto ne valja, pa će se kod nekih javiti potreba da spavaju i duže od 8 sati, dok će neko pak imati velikih problema i cijelu će noć provesti budni. San može postati izlaz od briga, ali isto tako može i izostati jer će mozak biti stalno u “akciji”.
Umor - Jak umor tokom dana isto tako može biti signal da ste na rubu snaga, a osim mentalnog umora, može se javiti i onaj tjelesni kada samo želite leći jer vam se čini da za ništa drugo nemate snage. Jednako tako, stvari koje sam vam nekad pričinjavale zadovoljstvo, mogu vam se činiti besmislene. Gubitak libida se, također, veže uz jak osjećaj stresa.

Promjene u apetitu - Možda ne jedete, a možda odjednom jedete previše, ističe Engle. Hormon stresa, kortizol može uzrokovati promjene u apetitu, pa i buditi jaku želju za slatkim i slanim namirnicama. Isto tako, kada ste na rubu snaga, možete izgubiti želju da se zdravo hranite i da pripremate obroke. Doktorica navodi kako je uobičajen simptom gubitak želje da vodite brigu o sebi.&nbsp;

Glavobolja, bol u trbuhu, bol u mišićima... sve su to simptomi koji se mogu javiti. Kako navodi Erin Engle, kod nekih će se osoba javiti&nbsp;problemi s probavom, poput zatvora ili proljeva. No nije nepoznata činjenica da se stres može poigrati s probavom već je dugo poznato da on itekako može utjecati na rad crijeva.

Imate li problema s koncentracijom? Ili vam se samo čini da su vam misli nepovezane? Često se javljaju i kognitivni simptomi zajedno s “živčanim slomom”, a mogu se dakle javiti u obliku loše koncentracije, poteškoća s rješavanjem problema i osjećaja da gubite orijentaciju i da lošije pamtite.&nbsp; Pratite i znakove koji upućuju na anksioznost, pa se tako mogu javiti i bol u prsima i ubrzano disanje. Kratki, brzi udasi su česti kada smo pod velikim stresom, a ako možete u tim trenucima kontrolirati kako dišete, to vam može uvelike pomoći. Ako se problem s disanjem javlja stalno, možda se radi o nekom drugom zdravstvenom problemu pa je svakako važno posjetiti ljekara.
Rješenje isto ovisi o konkretnoj situaciji i možda će vama pomoći nešto što nekom drugom neće. Ako je neko pod velikim stresom, ali misli da sam može riješiti problem, najbolja je odluka uložiti u sebe. To može biti odlazak u šumu, teretanu ili bavljenje hobijem.&nbsp;Ne smije se zaboraviti i na važnost sna, ali i prehrambene navike.

Ne smatra se medicinskim izrazom niti mentalnom bolešću već se koristi kao izraz za brojne psihičke probleme

U pitanju je situacija kada osoba ne može normalno funkcionirati

Simptomi živčanog sloma

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19532/alergija">Proljetna alergija kreće obično početkom</a> marta i traje sve do ljeta. Polen i cvjetanje biljaka uzrokuju iritaciju kod ljudi osjetljivih na proljetne alergije, kažu stručnjaci.&nbsp;Kako spriječiti simptome alergije?
- Redovno perite ruke, lice&nbsp;i kosu jer se alergeni zadržavaju najčešće na ovim mjestima. Maramice koje koristite odmah bacite u kantu i ne širite alergene.
- Koristite antialergijske jastuke, redovno provjetravajte prostorije i u ovom periodu češće perite zavjese. Provjetravajte sobu u ranim jutarnjim satima zbog polena, tokom dana držite sve zatvoreno.&nbsp;
- Izbjegavajte okidače za pojavu simptoma kao što su esencijalna ulja, duhanski dim, svijeće ili svježe poljsko cvijeće u vašem domu.&nbsp;
- Još jedan efikasan trik jeste da nozdrve namažete vazelinom ili labelom. Na ovaj način, polen neće ulaziti u disajne puteve.

Redovno perite ruke, lice i kosu jer se alergeni zadržavaju najčešće na ovim mjestima

Polen i cvjetanje biljaka uzrokuju iritaciju

Spriječite simptome alergije

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">Neki ljudi znaju upravljati stresom</a> ili ga čak iskoristiti, međutim, postoje i oni koji se s ovim stanjem ne znaju izboriti. Stalni stres, kaže dr. Slobodan Nogo, utječe na vaše zdravlje, a često i ne slutite da su određene promjene u vašem blagostanju povezane upravo sa stresnim događajima. Stres može izazvati kako trenutne reakcije tako i one odgođene, čije posljedice počinjete osjećati nakon nekoliko dana, sedmica ili mjeseci.
- Osoba koja je pod stresom može se vrlo brzo početi osjećati loše. Među najčešćim problemima su poremećaji spavanja, glavobolja, preosjetljivost. U slučaju da faktori stresa ne nestanu, posljedice po zdravlje mogu biti prilično ozbiljne. Mogu se razviti mentalni poremećaji i hronične bolesti, naprimjer, srčani problemi, šećerna bolest - kaže dr. Nogo.

Hronični stres može ozbiljno oštetiti i neurone u mozgu. Osobe koje su u stanju trajnog stresa počinju se žaliti na probleme s koncentracijom, poremećaje sna, nagle promjene raspoloženja, povećanu emocionalnost. Žena može imati problema s ciklusom, ne može zatrudnjeti. Već postojeći zdravstveni problemi mogu se pogoršati, naprimjer, oni koji pate od migrene navode da se učestalost glavobolja povećava.

- Stanje se, također, može pogoršati ovisno o tome na koji način osoba izabere da se nosi sa stresom, prejedanje ili odbijanje jela, zloupotreba alkohola, pušenje. Sve to negativno utječe na zdravlje i može dovesti do ozbiljnih problema - navodi dr. Nogo.
Hronično povišen nivo hormona kortizola tokom stresa može utjecati na nivo svih drugih hormona. Ovo, također, može imati brojne posljedice.
&nbsp;Važno je zapamtiti da oporavak od stresa i suočavanje s njim nije lagan proces i u nekim slučajevima može i treba se odvijati pod nadzorom specijaliste psihijatra.

Može izazvati kako trenutne reakcije tako i one odgođene, čije posljedice počinjete osjećati dugo

Kako reagirati na pojavu hroničnog stresa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Uzbuđenje i anksioznost su normalne</a>&nbsp;reakcije našeg organizma na vanjske podražaje te ih se ne treba plašiti. Naime, dr. Slobodan Nogo, neuropsihijatar, kaže da postoje trenuci u našim životima kada smo pod stalnim stresom, kada imamo više nego dovoljno razloga za uzbunu te nam je vrlo teško da se smirimo. Još je teže kada ljudi oko vas paniče - kolege, prijatelji, rođaci.

- U svim ti trenucima čini se da je nemoguće adekvatno procijeniti situaciju. Međutim, važno je znati da stres može biti i koristan. U umjerenim količinama, pomaže nam da preživimo. Naime, stres je reakcija tijela na bilo kakav uzrok. To se ne odnosi samo na bol i povredu već i na sve emocije. Takve emocije, naprimjer, izaziva čitanje uznemirujućih vijesti koje mijenjaju život - kaže dr. Nogo. Da bi stres bio koristan, dodaje dr. Nogo, morate naučiti kako ga dozirati. Čak i obične svakodnevne brige mogu vam pomoći da se nosite s anksioznošću.

Razuman nivo stresa može vam pomoći da dobijete energiju koja je potrebna da biste odgovorili na poslovne izazove, ostvarili važne ciljeve, prestali se brinuti i krenuli u akciju. Kada ste pod stresom, nadbubrežna žlijezda luči hormon koji um čini oštrijim. Od hroničnog stresa postajete zaboravni, ali kratkotrajni stres može natjerati mozak da nakratko bolje radi - ističe dr. Nogo.

Naš sagovornik dodaje da ključni aspekt upravljanja stresom leži u prepoznavanju razlike između produktivnog i toksičnog stresa, ali i procjeni nivoa stresa koji vas obuzima. Kada naučite upravljati stresom i iskoristiti ga, shvatit ćete da on može motivirati i puniti energijom. Budući da je stres prirodni odbrambeni mehanizam tijela, njegova prva uloga je zaštitna, a ne štetna. Stres djeluje loše kada postane hroničan. Ako se osjećate nesretno, neće biti strašno osjetiti malo stresa. Možda je baš to ono što vam treba da se pokrenete - navodi dr. Nogo.
Stres vas tjera da donosite odluke, preuzimate odgovornost i kontrolu, a upravo vas to štiti od depresije.

Neki dani mogu biti toliko stresni da se osjećate pod stresom i kad se probudite sljedećeg jutra. Kako biste pobijedili stres, slušajte muziku, jer sam čin slušanja muzike, bez obzira na to radite li to aktivno ili neka lijepa melodija svira u pozadini, može gotovo odmah smanjiti nivo stresa. Zbog toga je muzika vrlo&nbsp;prikladan i moćan alat&nbsp;koji pomaže u ublažavanju stresa. Može vam pomoći da se osjećate energičnije, mirnije, vedrije ili da vam da više emocija u borbi protiv stresa.

Kada ste pod stresom, nadbubrežna žlijezda luči hormon koji um čini oštrijim

Stres vam može pomoći da ostvarite zacrtane ciljeve

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43079/bipolarni-poremecaj">Bipolarni poremećaj dramatično utječe</a> na raspoloženje i može dovesti do epizoda depresije i ushićenja, što može utjecati na nečije zdravlje, produktivnost i odnose. Živjeti s bipolarnim poremećajem nije lako. Ovo su činjenice o bipolarnom poremećaju koje niste znali, navode stručnjaci.
- Bipolarni poremećaj&nbsp;utječe na svaki aspekt života,&nbsp;na poslu, u odnosima, pa čak i u svakodnevnim zadacima kao što su tuširanje ili spavanje...
- Uglavnom dolazi s drugim bolestima. Ova bolest&nbsp;utječe na osobu i fizički u obliku grčeva, migrene i metaboličkih poremećaja.
- Baš kao i otisci prstiju, ne postoje dva potpuno ista bipolarna poremećaja. Dijagnoza se značajno razlikuje što otežava karakterizaciju bolesti i propisivanje liječenja za nju.
- Istraživački tim s Univerziteta u Mičigenu sproveo je studiju o bipolarnom poremećaju gdje su&nbsp;otkrili da se bipolarnom poremećaju ne može dati jedan osnovni uzrok, jer je uglavnom rezultat kombinacije bioloških i faktora sredine.
Neke osobe, kažu stručnjaci, ne znaju da imaju ovaj poremećaj, a on se uglavnom ispoljava kroz nagle promjene raspoloženja.&nbsp;

On se uglavnom ispoljava kroz nagle promjene raspoloženja

Bolest koja može dovesti do  depresije i ushićenja

Bipolarni poremećaj utječe na svaki aspekt života

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Jedno od najčešćih bolnih stanja</a> ramena predstavlja plivačko ili&nbsp;bacačko rame. Bacačko rame i jeste najčešći sindrom prenaprezanja u sportovima u kojima se gornji ekstremitet dugotrajno zadržava u poziciji iznad glave (odbojka, vaterpolo, plivanje).

Postoje dvije teorije o nastanku: anatomska, prema kojoj je uzrok slabije prokrvljena tetiva rotatorne manšete (mišića koji omogućuju rotaciju ruke u ramenu), te dinamička, kod koje se kao glavni razlog navodi slabost tih mišića. Taj sindrom ima hroničan tok. Simptomi su bol u području ramena, škripanje, kao i smanjena mogućnost pokreta u ramenom zglobu, te slabost ramenih mišića. Simptomi su povezani s pokretanjem ruke, naročito krajnjim kretanjem ruke iznad glave, kao što se dešava pri šutu lopte ili nekim vježbama snage.

Bolovi u mirovanju su rijetki, a češće su izraženi noću. Uobičajeno simptomi započinju u vidu sporadičnih smetnji, koje se intenziviraju pri nekoj aktivnosti (pranju prozora, čišćenju) ili tokom treninga.

U početnoj fazi odmor može biti od pomoći, dok se kasnije bolnost ne smanjuje ni u mirovanju. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi života, a povećan rizik imaju sportisti i ljudi koji se bave teškim fizičkim radom.
U postavljanju dijagnoze koriste se različiti testovi - artroskopija, elektromiografija (EMG) mišića rotatorne manšete, UZV, radiografija...
Liječenje je neoperativno, a podrazumijeva odmor, fizikalnu terapiju i primjenu protuupalnih lijekova.

Ukoliko je upalni dio procesa izražen (značajno ograničenje kretnji ramena te bolnost u mirovanju), klasična fizioterapija u formi lasera ultrazvuka, pulsne magnetoterapije,TECAR-a i srodnih metoda može ubrzati proces izlječenja. Kad prođe akutna faza bolesti, primjenjuju se poprečna masaža te vježbe istezanja i jačanja mišića rotatorne manšete ramenog zgloba. Ako sve to ne dovede do željenih rezultata, pribjegava se hirurškom liječenju, nakon kojeg slijedi postoperativna rehabilitacija.

Simptomi su bol, škripanje, kao i smanjena mogućnost pokreta u ramenom zglobu,  te slabost ramenih mišića

Bacačko rame može se pojaviti u bilo kojoj dobi života

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39300/glava">Glavobolje se najčešće javljaju kao</a>&nbsp;reakcija na neku stresnu situaciju, nekada mogu biti praćene veoma jakim bolovima ili biti posljedica tumora ili infekcije. Glavobolja koja zahvata samo jedu stranu glave može biti posljedica migrene, klaster glavobolje, vaskulitisa. Određuje se kao bol u predjelu glave, lica, gornjeg dijela vrata i uglavnom je posljedica stresa. Stanje se liječi odmorom i lijekovima protiv bolova.&nbsp;U slučaju jakih i dugotrajnih bolova, posebno ako je glavobolja iznenadna, praćenja slabošću jednog dijela tijela, pomućenim vidom, mučnom i konfuzijom potrebno je, što prije, zatražiti stručnu pomoć.

<h2>Primarne i sekundarne glavobolje</h2>

Smatra se da skoro 50 posto odraslih osoba savremenog svijeta pati od glavobolje. U nekim slučajevima bolovi su blagi i prestaju poslije primjene nekog sredstva iz kućne apoteke, ipak glavobolje mogu biti i stanje koje zahtjeva medicinsku njegu. Glavobolje se određuju kao sekundarne i primarne.&nbsp;Kod primarne glavobolje bol je jedini simptom. Sekundarne glavobolje su posljedica neke bolesti, kao što su šlog, tumor na mozgu, infekcija.

Glavobolja na jednoj strani glave često je posljedica migrene praćene umjerenim ili veoma jakim bolovima. Migrenska glavobolja može da pulsira i sa s jačim sipmtomima bola na jednoj strani glave.&nbsp;Bolovi oko oka ili sljepoočnice, koji se često šire, neki su od simptoma migrene, koja može biti praćena i promjenama vida, mučninom i povraćanjem, vrtoglavicom, ekstremnom osjetljivošću na zvuk, svjetlost, dodir ili miris. Pacijenti se žale i na utrnulost lica i ekstremiteta.

Rijetka vrsta migrene je hemiplegična migrena, koja, također, može izazvati slabost u udovima i lica na jednoj strani tijela. Epizode migrene obično traju 4 do 72 sata. Pacijenti često leže u zamračenoj sobi, dok simptomi bola ne prođu. Nije do kraja jasno šta uzrokuje migrenu, ali smatra se da genetski faktori i okruženje imaju bitnu ulogu.

Migrena je i posljedica stresa, hormonskih promjena, javlja se i poslije konzumiranja određene vrste namirnica, na primjer alkohola, sira ili čokolade.&nbsp;Migrena može i da nastane poslije predugog sna ili nesanice, nekih svjetlosnih efekata. Određeni mirisi, neki parfemi, na primjer, mogu da izazovu migrenu.

Ova vrsta glavobolje praćena je veoma jakim bolom na jednoj strani glave. Osjećaj bola je nekada tako jak, pacijenti kažu da imaju osjećaj da ih „nešto bode ili peče“. Ova vrsta glavobolje je mnogo rjeđa u odnosu na klasičnu migrenu.&nbsp;Bolovi se javljaju u epizodama i traju 4 do 12 sedmiva, onda prestaju, nekada čak i na nekoliko godina. Često pogađaju svaki put samo jednu stranu glave. Pacijenti se žale na bolove iza jednog oka, ili sljepoočnice. Bolovi se najčešće javljaju tokom noći, često poslije jednog do dva sata, nakon odlaska na spavanje i dosežu vrhunac poslije 5 do 10 minuta. Jak bol traje i 30 do 60 minuta. Manje intenzivan bol može se nastaviti i tokom sljedeća tri sata.
Pacijentima je nos zapušen ili curi, kapak na jednom oku je spušten, oči suze i crvene su, lice se znoji. Nije poznat tačan uzrok klaster glavobolje smatra se da ovaj oblik glavobolje potiče iz hipotalamusa.&nbsp;Klaster glavobolje često se javljaju u isto vrijeme svakog dana. Mogu biti češće u proljeće ili jesen. Stanje se zapaža kod osoba starih od 20 do 50 godina. Migrena je češća kod žena, a klaster glavobolja kod muškaraca.

Ove vrste glavobolja često su posljedica povrede vrata, artritisa ili drugih promjena na kičmi. Umjeren do jak bol koji počinje u vratu, pa se širi na jedan dio glave, obilježje je ovog stanja. Vrat je često ukočen, pokreti su ograničeni, bol se javlja u predjelu očiju, vrata, ramena, ruku. Stanje je praćeno nejasnim vidom, osjetljivošću na svjetlost i zvuke. Injekcije steroida i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, kao što je ibuprofen mogu umanjiti bolove, koji se uz liječenje povuku najčešće poslije tri mjeseca, s tim da je moguće da se stanje ponovi.

Vaskulitis je hronična upala zidova krvnih sudova. Postoji više različitih oblika vaskulitisa. Uobičajeni tip vaskulitisa je arteritis džinovski ćelija, koji se, također, naziva temporalni arteritis. Stanje utuče na krvne sudove glave i obično se javlja kod starijih od 50 godina.

Vaskulitis može izazvati jaku glavobolju često bez jasnog uzroka. Bol se nekada javlja kao iz „vedra neba“ traje jedan do pet minuta. Stanje je praćeno često klasičnim simptomima glavobolje, iznenadnim gubitkom vida, osjetnim bolom na jednom dijelu glave ili iza uha, bol se javlja i pri žvakanju. Svako ko ima ove simptome mora se liječiti, jer u najtežim slučajevima može doći do trajnog gubitka vida.

Aneurizma mozga određuje se kao abnormalno proširenje krvnih sudova. Aneurizma je slaba tačka u jednoj od arterija mozga, krvnih sudova koji prenose kiseonik. Krv pritiska slabo mjesto i tjera ga da popusti, slično kao baštensko crijevo, koje se ispupči na istanjenom mjestu. Stanje često ne izaziva simptome, osim ako ne dođe do pucanja aneurizme, usljed čega može doći do životno opasnog krvarenja. Pacijenti se žale na zamućen vid, bol i ukočenost vrata, mučninu, povraćanje. Prisutna je osjetljivost na svjetlost, bolesnik je konfuzan, mogući su i epileptični napadi.

Glavobolja je često posljedica stresa, ali nekada i ozbiljne bolesti. Ukoliko su glavobolje učestale bilo bi dobro da se posavjetujete sa stručnjakom.&nbsp;Posebno je bitno zatražiti pomoć ako se ozbiljne glavobolje prvi put jave, kod starijih od 50 godina, ako se stanje pogoršava i utiče na mentalne funkcije i ličnost čovjeka. Treba znati da su glavobolje često posljedica, na primjer, udarca u glavu. Posebno je bitno obratiti pažnju na iznenadnu glavobolju, jer ona može biti posljedica šloga ili pucanja aneurizme.

Stanje se kod velikog broja osoba regulira poslije upotrebe lijekova protiv bolova i odmora. Glavobolje su najčešće kod zdravih osoba posljedica stresa. Redovan san i izbjegavanje „okidača“ glavobolje, na primjer nekih namirnica, mogu spriječiti pojavu bolnih stanja. Stanje se liječi najčešće blagim medikamentima za ublažavanje bolova.

Određuje se kao bol u predjelu glave, lica, gornjeg dijela vrata i uglavnom je posljedica stresa

Glavobolje se određuju kao sekundarne i primarne

Znanje drugog jezika moglo bi odgoditi demenciju i za sedam godina

Kako zagađenje zraka utječe na zdravlje

Može vam pokvariti san: Ovu hranu nemojte jesti prije spavanja

Vježbanje od 30 minuta moglo bi smanjiti simptome depresije

Izbjegavajte navike koje mogu uništiti vid

Šta su trigeminalne autonomne glavobolje i kako se liječe

Prepoznajte prve simptome demencija

Preventivnim pregledima unaprijediti zdravlje najmlađih

Revolucionarno: Naučnici kompletirali čitav genetski niz u ljudskom organizmu

Simptomi živčanog sloma

Spriječite simptome alergije

Kako reagirati na pojavu hroničnog stresa

Stres vam može pomoći da ostvarite zacrtane ciljeve

Bipolarni poremećaj utječe na svaki aspekt života

Bacačko rame može se pojaviti u bilo kojoj dobi života

Zašto se javlja glavobolja i kada je potrebno potražiti pomoć ljekara

Zdravlje

Znanje drugog jezika moglo bi odgoditi demenciju i za sedam godina

Kako zagađenje zraka utječe na zdravlje

Može vam pokvariti san: Ovu hranu nemojte jesti prije spavanja

Vježbanje od 30 minuta moglo bi smanjiti simptome depresije

Izbjegavajte navike koje mogu uništiti vid

Šta su trigeminalne autonomne glavobolje i kako se liječe

Prepoznajte prve simptome demencija

Preventivnim pregledima unaprijediti zdravlje najmlađih

Revolucionarno: Naučnici kompletirali čitav genetski niz u ljudskom organizmu

Simptomi živčanog sloma

Spriječite simptome alergije

Kako reagirati na pojavu hroničnog stresa

Stres vam može pomoći da ostvarite zacrtane ciljeve

Bipolarni poremećaj utječe na svaki aspekt života

Bacačko rame može se pojaviti u bilo kojoj dobi života

Zašto se javlja glavobolja i kada je potrebno potražiti pomoć ljekara