<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5322/amela-ivkovic-oreilly">Konzumiranje cigareta ima veoma</a> loš utjecaj na vaša pluća. Kašalj, prehlada, gubitak daha i astma su samo početak. Pušenje može uzrokovati fatalne bolesti, kao što su upala pluća, emfizem i rak pluća, kaže nutricionistica Amela Ivković-O'Reilly.

- Pušenje uzrokuje 84 posto smrti uzrokovanih rakom pluća i 83 posto smrti koje su posljedica hronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB). Također, oštećuje vaše srce i cirkulaciju krvi, povećavajući rizik od razvoja stanja kao što su koronarne bolesti srca, srčani udar, moždani udar, periferna vaskularna bolest (oštećeni krvni sudovi) te cerebrovaskularna bolest (oštećene arterije koje opskrbljuju vaš mozak krvlju) - navodi Ivković-O'Reilly. Osim gore navedenih ozbiljnih zdravstvenih posljedica, dodaje naša sagovornica, pušenje može utjecati i na vaš svakodnevni život. Može utjecati na vaše disanje, izazivajući kašalj i kratak dah. Povećava rizik od infekcije respiratornog trakta, uključujući bronhitis.

- Bolesti koje uzrokuje pušenje cigareta su rak pluća, srčana bolest, moždani udar, aneurizma aorte, karcinom grla, rak jednjaka te katarakte. Također, dugoročno konzumiranje cigareta može izazvati akutni bronhitis, akutnu mijeloičnu leukemiju, astmu, aterosklerozu, rak mokraćne bešike, kao i bolesti krvnih sudova - dodaje Ivković-O'Reilly.

Pušenje, ističe Ivković-O'Reilly, može ubrzati normalan proces starenja vaše kože, doprinoseći nastanku bora.

Što više cigareta pušite i što ste duže vremena pušač, vjerovatno ćete imati više bora na koži iako vam je možda teško uočiti rano oštećenje kože od pušenja. - Izlaganje pasivnom pušenju u djetinjstvu uzrokovalo je nepovratno oštećenje arterija, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara u odrasloj dobi. Globalno, duhan ubija gotovo šest miliona ljudi godišnje od raka, srčanih, plućnih te drugih bolesti - govori Ivković-O'Reilly.
Na svaku osobu koja umre zbog pušenja najmanje 30 ljudi živi s teškom bolešću uzrokovanom pušenjem.

Dim ili bilo koja djelimično izgorjela organska tvar sadrži kancerogene agense koji izazivaju rak. Akrolein, kojeg ima u izobilju u duhanskom dimu, također se nepovratno vezuje za DNK, uzrokuje mutacije, a time i rak. Dim cigarete je otrovna mješavina više od 7.000 hemijskih spojeva, od kojih je 250 poznato da su otrovne, a 70 ih može uzrokovati rak.

<h2>Jesu li e-cigarete sigurniji izbor</h2>

Elektronske cigarete, ili e-cigarete, kaže Amela Ivković-O'Reilly, sistem su za isporuku tečnog nikotina, koji se prilikom zagrijavanja pretvara u paru.
- Iako je istina da para e-cigareta sadrži manje toksičnih hemikalija od tradicionalnog dima cigareta, ona isporučuje neke moćne otrove i hemikalije koji izazivaju rak kod trudnica i nerođene djece, ali i kod drugih osoba - govori Ivković-O'Reilly.
Nikotin je sam po sebi otrov i nezdrav za fetus u razvoju. Osim toga, istraživači su pronašli formaldehid, akrolein, teške metale i nitrozamine specifične za duhan (TSNA) prisutne u parama e-cigareta.

- Hemikalije u parama e-cigarete mogu uzrokovati oštećenje mozga i pluća nerođenog djeteta. Osim toga, neke od aroma koje se koriste u nikotinskoj tekućini mogu biti štetne za dijete u razvoju - kaže Ivković-O'Reilly.

Neke studije ukazuju na to da e-cigarete mogu imati negativne učinke na pluća, ali potrebna su dodatna istraživanja. Konkretno, studija iz 2015. ispitivala je učinke aromatiziranih e-tekućina na ljudske plućne ćelije i plućne ćelije kod miševa. Naučnici su objavili studije o brojnim štetnim učincima na obje vrste ćelija, uključujući toksičnost, oksidaciju i upalu. Međutim, ti se rezultati ne mogu nužno generalizirati u stvarnom životu.
U istom izvještaju National Academies Pressa (NAP) za 2018. utvrđeno je da postoje neki dokazi da izloženost e-cigaretama ima štetne učinke na dišni sistem, ali da su potrebne dodatne studije kako bi se razumjelo u kojoj mjeri vaping doprinosi respiratornim bolestima. Nažalost, učinci na zdravlje pluća neće se vidjeti još 20 do 30 godina.

Može utjecati na vaše disanje, izazivajući kašalj i kratak dah. Povećava rizik od infekcije  respiratornog trakta, uključujući bronhitis

Što ste duže vremena pušač, vjerovatno ćete imati više bora

Koji su zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem cigareta

Specijalna ćelijska terapija potpuno je iskorijenila leukemiju kod dva pacijenata koji su liječeni njome prije 10 godina.

Medicinske analize pokazale su da su dva pacijenta, koja su bolovala od raka krvi i liječena inovativnom genskom terapijom, izliječena i u remisiji poslije više od 10 godina.
Vođa ispitivanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, kaže da je lijek za neke vrste raka na vidiku.

Pacijenti su bolovali od hronične limfatične leukemije, a liječena su specijalnom genskom terapijom CAR T ćelijama, koja mijenja gene u imunom sistemu kako bi napadao ćelije raka.- CAR T ćelije ostale su u tijelu 10 godina nakon infuzije sa održivom remisijom kod oba pacijenta - utvrdila je studija, zaključujući da su pacijenti postigli punu remisiju nakon dobijanja terapije 2010. godine.Karl Džun, koji je koautor studije, rekao je za New York Times da je njegov tim očekivao da će T ćelije nestati iz tijela pacijenata u roku od mjesec ili dva, ali se tjelesni odgovor protiv kancera održao mnogo duže.

- Sada konačno možemo da izgovorimo riječ "lijek" uz CAR T ćelije - dodao je Džun.T ćelije su vrsta bijelih krvnih zrnaca koje igraju veliku ulogu u imunološkom odgovoru i pomažu u borbi protiv ćelija raka, virusa, bakterija i drugih patogena.Međutim, tokom trajanja kancera, kod pacijenata se često vidi značajan pad u snazi imuniteta, a cilj terapije CAR T ćelijama je da spriječi takav ishod kroz modifikovanje gena.

Medicinske analize pokazale su da su dva pacijenta, koja su bolovala od raka krvi i liječena inovativnom genskom terapijom, izliječena i u remisiji poslije više od 10 godina

Genska terapija će liječiti leukemiju?

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5325/jasmin-caluk">Bolesti srca često se spominju</a> kao vodeći uzrok smrti i muškaraca i žena u cijelom svijetu. Ova alarmantna statistika, u kombinaciji s činjenicom da se i starenjem povećava rizik od srčanog udara, mogla bi vas navesti na pitanje: „Što mogu učiniti da poboljšam zdravlje svog srca?“

Dolazak toplijih mjeseci iskoristite za podsjećanje na sve one dnevne aktivnosti koje uključuju više zdrave hrane te pojačanu tjelovježbu za zdravlje srca i cijelog organizma. Prof. Dr. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, naveo je nekoliko načina da se zaštitite od infarkta i moždanog udara. - Brinite o krvnom pritisku. Visoke vrijednosti su veliki faktor rizika za infarkt i moždani udar. Mnogi mogu pritisak držati pod kontrolom redovnim tjelesnim aktivnostima i ispravnom ishranom. Međutim, mnogi drugi će morati uzimati lijekove – kaže dr. Čaluk.

Naš sagovornik dodaje kako treba držati i holesterol pod kontrolom. Kada se previše ove masne tvari nakupi u krvi, ona se odlaže u zidove arterija i uzrokuje anginu pektoris, a povećava i rizik od infarkta i moždanog udara. Jedite manje zasićenih masnoća. Ali i za ovaj faktor rizika mnogi trebaju lijekove.

- Visoki šećer u krvi oštećuje srce i krvne žile. Zdrava ishrana i redovna tjelesna aktivnost pomažu da se glikemija drži pod kontrolom u predijabetesnom stadiju. Također, bilo bi idealno da se šetate najmanje 150 minuta sedmično, a dobro je i penjanje uz stepenice, biciklizam, plivanje itd. – navodi dr. Čaluk. Dr. Čaluk savjetuje da jedete zdravije. Ovo znači više integralnog zrna, voća i povrća, a manje soli, manje šećera i manje zasićenih masnoća.

Dr. Jasmin Čaluk savjetuje da osobe koje su gojazne pokušaju smršati, jer je to jedna od prevencija zaštitite od infarkta i moždanog udara. - U Bosni i Hercegovini je 47 posto osoba s prekomjernom tjelesnom težinom! Višak kilograma doprinosi pojavi bolesti srca – navodi dr. Čaluk.

Obustavite pušenje, savjetuje dr. Jasmin Čaluk. - Broj pušača u Bosni i Hercegovini je čak 44 posto (u svijetu je BiH na 10. mjestu po procentu pušača), a i među školskom djecom je 12 posto pušača! Pušenje povećava šest puta rizik od infarkta, ali i moždanog udara, začepljenja stenta, začepljenja bypassa, karcinoma grkljana, karcinoma pluća itd. – navodi dr. Čaluk.
Prestanak pušenja, dodaje dr. Čaluk, je najbolje što pušači mogu učiniti za svoje zdravlje. Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je&nbsp;odmah.

Jedite zdravije, a to znači više integralnog zrna, voća i povrća, a manje soli, manje šećera i manje zasićenih masnoća

Bilo bi idealno da se šetate najmanje 150 minuta sedmično

Iskoristite dolazak toplijih mjeseci: Zaštitite se od infarkta

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Vakcinisanje protiv koronavirusa nije</a> povećalo rizik za rijetka neurološka stanja među više od 8 miliona ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva AstraZeneca, Pfizer/BioNTech, Moderna ili Johnson &amp; Johnson, prema novom istraživanju,&nbsp;<a href="https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/neurological-problems-no-higher-after-vaccination-depression-anxiety-risk-tied-2022-03-18/">piše Reuters</a>.

Naučna studija obuhvatila je i 735.870 nevakcinisanih osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, kao i starije podatke o dodatnih 14,3 miliona ljudi iz opće populacije za početnu procjenu stopa neuroloških stanja prije pandemije.

Naučnici su tragali za četiri neurološka poremećaja koji pogađaju imunološki sistem.
Tri od njih, Bellova paraliza (slabost mišića lica), encefalomijelitis (upala mozga i kičmene moždine) i Guillain-Barreov sindrom kod kojeg se razvija opća mišićna slabost, nisu bili češći kod vakcinisanih nego u općoj populaciji, objavili su naučnici u časopisu BMJ.

Četvrti - transverzalni mijelitis (upala kičmene moždine) javio se prerijetko za analizu manje od 5 slučajeva na 8,3 miliona vakcinisanih osoba.

Naučnici su poručili kako je potrebno više istraživanja kako bi se otkrilo postoje li dugoročne štete nakon vakcinisanja i zaraze virusom SARS-CoV-2 te kako bi se proučavali učinci vakcine na različite dobne skupine.

Naučnici su tragali za četiri neurološka poremećaja koji pogađaju imunološki sistem

Vakcina protiv koronavirusa ne povećava rizik za rijetka neurološka stanja

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Općenito se umjerenom konzumacijom alkohola</a> smatra jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, no čak i te naizgled male količine mogu negativno utjecati na mozak, pokazalo je novo istraživanje koje su proveli naučnici sa Univerziteta Pennsylvania, <a href="https://www.sciencedaily.com/releases/2022/03/220304090349.htm">piše ScienceDaily.</a>

Studija, čiji su rezultati objavljeni ovaj mjesec u časopisu Nature Communications. pokazala je da ljudi koji su dnevno pili količinu alkohola istovjetnu čaši vina ili piva u prosjeku imaju nešto manji mozak od onih koji ne konzumiraju alkohol.

Kada je riječ o primjerice tipičnom 50-godišnjaku, navika uživanja u jednom piću dnevno čini mozak dvije godine starijim u usporedbi s mozgom osobe koja ne pije. Istraživanje je obuhvatilo 36.678 osoba srednje dobi. Autori studije analizirali su njihove mozgove magnetskom rezonancom.
Rezultati su pokazali da veća količina alkohola ima znatno gori učinak na mozak, pa je tako mozak osoba koje su konzumirale dva pića dnevno izgledao u prosjeku 10 godina stariji nego kod onih koji ne piju.
Autori studije kažu da su ovakvi rezultati zabrinjavajući. Čak su i neki od naučnika koji su učestvovali u istraživanju smanjili konzumiranje alkohola, rekla je Reagan Wetherill, jedna od voditeljica istraživanja.

Wetherill, docentica na katedri za psihijatriju medicinskog fakulteta Perelman na Univerzitetu Pennsylvania, kaže da je i ona sama ograničila konzumaciju alkohola na eventualno jednu čašu vikendom.

Ljudi koji su učestvovali u istraživanju izabrani su iz Biobanka, jedne od najvećih i najpoznatijih biomedicinskih baza podataka sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Baza prikuplja zdravstvene podatke stotina hiljada ljudi i koristi se u hiljadama studija širom svijeta.
- U studiji o konzumaciji alkohola veličina uzorka omogućila je istraživačima da detektiraju suptilne razlike koje se na manjem uzorku vjerovatno ne bi vidjele. Podaci jasno ukazuju na smanjenje volumena - istaknuo je Gideon Nave, još jedan od voditelja istraživanja.
No neki stručnjaci, koji nisu učestvovali u ovom istraživanju, upozoravaju da razlike u veličini mozga kod osoba koje umjereno konzumiraju alkohol ne znače nužno da će doći i do primjetne razlike u funkciji mozga.

Kada je riječ o primjerice tipičnom 50-godišnjaku, navika uživanja u jednom piću dnevno čini mozak dvije godine starijim u usporedbi s mozgom osobe koja ne pije

Alkohol može negativno utjecati na mozak

Naučnici kažu: Jedna čaša alkoholnog pića dnevno može oštetiti mozak

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/6318/alergije">Suzne oči, curenje nosa i kihanje</a>&nbsp;tipični su simptomi alergije koja s prvim danima proljeća počinje mučiti sve koji pate od peludne groznice. Stručnjaci su ponudili nekoliko savjeta kako&nbsp;ublažiti alergije.

Izbjegavajte sirovo voće - Vrlo je lako moguće da pelud s alergenskih biljaka i stabala dođe na povrće i voće koje dozrijeva u isto vrijeme i tako dolazi do alergijskih reakcija. Zato bi sirovo voće i povrće trebali izbjegavati ili ga guliti prije konzumacije. Povećajte unos omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline su zdrave masnoće i imaju vrlo povoljan učinak na vaše zdravlje, a najviše ih ima u plavoj ribi, algama, plodovima mora te orašastim plodovima i sjemenkama. One smanjuju upalnu reakciju, jačaju imunološki sistem i pomažu kod alergija. No da bi osjetili minimalan učinak potrebno je pojesti mnogo ribe, pa se zbog toga preporučuje unos omega-3 masnih kiselina putem dodataka prehrani.
Povećajte unos probiotika - Neuravnoteženost zdravih bakterija u organizmu glavni je razlog povećanja alergija, pa je povećani unos probiotika (dobrih bakterija) u organizam od velike važnosti. Najviše ih ima u jogurtu, kefiru i ostalim fermentiranim mliječnim proizvodima.

Koristite biljne lijekove - Kamilica ima protuupalana svojstva koja pomažu kod suhih očiju. Da bi spriječili njihovo peckanje, na očima držite tri do pet minuta ohlađene vrećice čaja od kamilice. Kopriva djeluje kao antihistaminik koji pomaže u ublažavanju simptoma alergije kao što su kihanje i svrbež očiju. Kako bi ublažili simptome pijte čaj od lišća koprive. Čaj od majčine dušice liječi kašalj izazvan alergijom i ublažava upaljeno grlo dok đumbir ublažava iritaciju upaljenog grla, a posebno je koristan u kombinaciji s medom.

Kod ispiranja&nbsp;slana voda čisti sve nečistoće, uklanja alergene iz nosa, vlaži sluznicu te ublažava simptome alergije. Također, povećajte unos Vitamina C jer on kao&nbsp;prirodni antihistaminik&nbsp;ublažava alergijske reakcije. Antihistaminik je tvar koja&nbsp;suzbija učinak histamina&nbsp;- glavnog uzročnika u razvijanju alergijskih reakcija i&nbsp;jača imunitet. Također, simptome kod kuće je moguće ublažiti ispravnim prozračivanjem kojim se spriječava ulazak peludi u stambeni prostor. Ako živite&nbsp;u gradu ne otvarajte prozore navečer&nbsp;kada je koncentracija peludi najveća, a ako živite&nbsp;izvan grada&nbsp;tada za vas vrijedi obrnuto.

Što još možete učiniti za prevenciju pojave simptoma? Stručnjaci preporučuju: - Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog dana.
- Za šetnju prirodom izaberite dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.
- Nakon svakog dolaska kući operite ruke.
- Za vrijeme najvećih alergija češće perite kosu i tuširajte se.
- Često četkajte i perite kućne ljubimce jer se pelud nakuplja u njihovim dlakama.
- Boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.
- Pratite&nbsp;peludni kalendar.
- Posteljinu mijenjajte barem jednom sedmično, a perite ju na visokim temperaturama
- Redovito perite zastore oko tuša ili kade jer vlaga i plijesan mogu biti okidači za napada alergije ili astme
Ako se&nbsp;simptomi alergije s vremenom pogoršaju, traju duže vremena ili niste sigurni patite li od prehlade ili alergije&nbsp;preporučujemo odlazak ljekaru.

Sirovo voće i povrće trebali bi guliti prije  konzumacije

Izbjegnite suzne oči, curenje nosa i kihanje

Proljeće bez alergije

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Predijabetes je preddijagnoza dijabetesa</a> i ujedno je znak upozorenja. To je stanje kada je nivo glukoze u krvi, odnosno nivo šećera u krvi viši od normalnog, ali ipak nedovoljno visok da se smatra dijabetesom.

Predijabetes je znak da biste mogli razviti dijabetes tipa 2 ako se ne naprave neke promjene u životnom stilu. Dobra je vijest da je moguće spriječiti da se ovo stanje razvije u dijabetes tipa 2 obraćanjem pažnje na zdravu ishranu, gubljenjem prekomjerne tjelesne težine i održavanjem optimalne, kao i fizičke aktivnosti koja će pomoći da se nivo glukoze u krvi snizi i vrati u normalne granice.

Predijabetes se razvija kad tijelo počinje imati problema s korištenjem hormonskog inzulina. Ako nemate dovoljno inzulina ili ako ste otporni na inzulin, povećava se nivo glukoze u krvi, što dovodi do predijabetesa. Međutim, promjena životnog stila u navikama ishrane, vježbanja i gubitka tjelesne težine može pomoći kod predijabetesa.

Kada vježbate, vaše tijelo koristi više glukoze, tako da se vježbanjem može sniziti nivo glukoze u krvi. Neke statistike govore u prilog smanjenju težine 5-10 posto, te da vježbanje može znatno doprinijeti prevenciji dijabetesa tip 2. Preporučeno je najmanje 150 minuta fizičke umjerene aktivnosti u toku sedmice. To je 5 dana po 30 minuta. Možete izabrati tjelovježbu, šetnju, biciklizam ili plivanje.

Dijabetes se razvija vrlo postepeno, pa kad ste u predijabetičnoj fazi, kada je nivo glukoze u krvi viši nego što bi trebao biti, možda i nemate nikakvih simptoma. Ipak, možete primijetiti da ste gladniji nego inače, gubite na težini iako ste više jeli, žedniji ste nego inače, češće se morate ići u toalet, umorniji ste nego inače. Sve su to tipični simptomi povezani s dijabetesom i zato, ako ste u ranoj fazi, možete ih na vrijeme primijetiti.

Možete izabrati tjelovježbu, šetnju, biciklizam ili plivanje

Preporučeno je najmanje  150 minuta fizičke  aktivnosti sedmično

Utjecaj fizičke aktivnosti na predijabetes

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/28673/hrkanje">Hrkanje ometa miran san ukućana</a>, ali osim što izaziva neugodnu buku, moglo bi biti krivac za ubrzano starenje hrkača, pokazuje istraživanje američkih naučnika. Studija objavljena u časopisu „Sleep“ pokazuje da poremećaj disanja pri spavanju, kao što je apneja, može ubrzati starenje.
Hrkanje je jedan od uobičajenih pokazatelja zdravstvenih tegoba. Studija je pokazala da poremećaj disanja u snu može „ostariti“ tijelo hrkača za 215 dana.
Naučnici su analizirali zdravstveno stanje 622 odrasle osobe, njihovo spavanje i metilaciju DNK. Rezultati su pokazali da su žene sklonije bržem biološkom starenju od muškaraca ako pate od poremećaja disanja pri spavanju. Međutim, autori studije napominju da je u tom smislu potrebno dodatno istraživanje kojim bi se utvrdilo može li liječenje poremećaja disanja pri spavanju smanjiti epigenetsko ubrzano starenje.

Rezultati su pokazali da su žene sklonije bržem biološkom starenju od muškaraca ako pate od poremećaja disanja pri spavanju

Jedan od uobičajenih pokazatelja zdravstvenih tegoba

Hrkanje ubrzava starenje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">Upitane koliko su pod stresom</a>&nbsp;na listi od 1 do 10, majke su izjavile 8,5, pokazali su rezultati istraživanja provedenog nad 7.000 žena u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema rezultatima studije, 46 posto majki izjavilo je kako im daleko najveći stres stvaraju njihovi partneri, a ne djeca. 

Istraživanje je pokazalo kako su im najstresnije i najiritantnije situacije u kojima nemaju dovoljno vremena da obave sav posao, a 75 posto ih je izjavilo kako upravo one obavljaju najviše dužnosti u vezi s djecom i porodicom.
Zaključno, jedna od pet majki izjavila je kako je najveći uzrok stresa manjak pomoći od partnera.

Prema pisanju naučnika s Univerziteta u Padovi, ovaj oblik stresa igrat će veliku ulogu u daljnjem životu kako po pitanju braka, tako i zdravlja. Ispostavilo se da je muškarcima život nakon smrti supruge manje kvalitetan, dok žene u istoj situaciji postaju zdravije, lakše se nose sa stresom i depresijom.

Iako nisu uspjeli otkriti zašto je tako, pretpostavljaju da je važan faktor upravo to što se muškarci mnogo više oslanjaju na svoje surpuge nego one na njih.

Istraživanje je pokazalo kako su im najstresnije i najiritantnije situacije u kojima nemaju dovoljno vremena da obave sav posao

Nemaju dovoljno vremena da obave sav posao

Žene su pod većim stresom zbog partnera nego zbog djece

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19304/srce">Kardiolog dr. med. Vilijam Dejvis (William</a> Davis)&nbsp;smatra da su nerijetko namirnice koje su dobre za crijeva, dobre i za srce. Zbog toga je dr. Dejvis naveo neke omiljene&nbsp;namirnice&nbsp;koje uvijek drži u frižideru, a koje mu&nbsp;pomažu u očuvanju zdravlja srca.

Kardiolog koji hvali meso? To je zaista neobično. Obično se ishrana za srce bazira na namirnicama biljnog porijekla, a to nerijetko znači i odbacivanje mesa kako bi se smanjio nivo holesterola u krvi te krvni pritisak. Čak je studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association dokazala da oni koji se drže ishrane s biljnim namirnicama mogu poboljšati kardiovaskularno zdravlje za 16 posto.

Međutim, Dejvis smatra da je organski uzgojeno meso (životinje koje su pasle travu) važan dio uravnotežene ishrane za zdravo srce. Meso organa životinja (jetra, jezik, pankreas, bubrezi itd.) je bogato vitaminom B, željezom, cinkom, magnezijem, selenom, kolinom i vitaminima topivim u mastima (A, D, E i K).

- Moderni ljudi su postali toliko gadljivi da više ne jedemo mozak, srce, jezik ili jetru. Uz to radimo vrlo glupe stvari, na primjer kupujemo meso bez kosti, pileća prsa bez kože i ne koristimo nutrijente koji se nalaze u kostima i koštanoj srži. Kao ni kolagen i hijaluronsku kiselinu koji se nalaze u koži - rekao je Dejvis. Odbacivanjem kože i kostiju životinja, kaže dr. Dejvis, zapravo odbacujemo dobrobiti mesa te savjetuje da sačuvate kosti, masnoće i napravite od toga variva i supe.

Osim mesa njegova omiljena namirnica su i mahunarke. Grah, grašak, soja, leblebija&nbsp;treba da budu dio svakodnevnog jelovnika. Mahunarke su&nbsp;bogate vlaknima, a vlakna poboljšavaju zdravlje srce smanjenjem nivoa LDL (lošeg) holesterola. Osim toga, mikrobiomi u crijevima obožavaju ishranu koja se bazira na namirnicama biljnog porijekla. Mahunarke su posebno dobre jer sadrže prebiotička vlakna koja pomažu rastu dobre bakterije Akkermansia muciniphila.

Potrebna su dodatna istraživanja o unosu eteričnih ulja, ali mnoge kulture prakticiraju korištenje ulja i bilja za zdravlje. Zapravo, neka istraživanja smatraju da se unosom eteričnih ulja može smanijiti probavne tegobe. Na primjer,&nbsp;eterično ulje peperminta&nbsp;podstiče zdravlje crijeva, dok ulje gorke narandže poboljšava zdravlje želuca. Međutim, nikako ih nemojte uzimati bez konsultacije s ljekarom ili nutricionistom jer treba biti vrlo oprezan.
- Postoji specifičan način unošenja eteričnih ulja jer ih ne uzimate direktno - ističe Dejvis te dodaje kako je generalno pravilo: „Vodite računa o zdravlju crijeva i vaše srce bit će vam zahvalno“.
Isto tako, neka eterična ulja nikako ne smijete unositi, poput breze eukaliptusa...

Meso organa životinja bogato  vitaminom B, željezom, cinkom, magnezijem, selenom, kolinom i vitaminima topivim u mastima

Kardiolog objasnio važnost ove namirnice

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/1743/alzheimerova-bolest">Svakodnevno dugotrajno popodnevno drijemanje možda</a> je predznak Alzheimerove bolesti, pokazala je studija koje je analizirala navike dnevnog spavanja kod starijih osoba, <a href="https://www.theguardian.com/society/2022/mar/17/naps-early-sign-alzheimers-disease-study">piše Guardian</a>.

Ova saznanja mogla bi pomoći napraviti reda u ponekad zbunjujućim rezultatima o učincima popodnevnog spavanja na kognitivne procese kod starijih osoba. Naime, neke su prijašnje studije pokazale da popodnevno drijemanje ima blagotvoran učinak na raspoloženje, budnost i obavljanje mentalnih zadataka.

Posljednja studija sugerira da je povećanje vremena koje tokom dana provedemo spavajući, povezano s povećanim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja ili razvoja Alzheimerove bolesti. Naučnici smatraju da je dugotrajno drijemanje rani znak bolesti, a ne uzrok mentalnog propadanja.
- To može biti znak ubrzanog starenja. Ako prije niste tokom dana drijemali, no sada teško ostajete budni i morate malo prileći, to bi mogao biti znak pogoršanog kognitivnog zdravlja - kaže doktor Jue Leng, profesor psihijatrije na Univerzitetu San Francisco.
Naučnici su pratili više od 1.000 ljudi prosječne dobi od 81 godine kroz period od nekoliko godina. Svake godine, ispitanici su određeno vrijeme nosili uređaje nalik satovima kako bi se motrila njihova mobilnost kroz 14 dana. Svaki produženi period neaktivnosti između 9 ujutro i 19 sati navečer, protumačen je kao drijemanje.

Ispitanici su, također, svake godine podvrgavani testovima kako bi se utvrdilo njihovo kognitivno stanje. Na početku ispitivanja, 76 posto ispitanika nije imalo nikakva kognitivna oštećenja, 20 posto ih je imalo blaga oštećenja, a četiri posto ih je imalo Alzheimerovu bolest.

Kod učesnika koji nisu razvili nikakav kognitivni poremećaj, uobičajeno vrijeme popodnevnog drijemanja povećavalo se za 11 minuta godišnje. Kod onih kod kojih su primijećena značajnija oštećenja, dnevno drijemanje se produžilo za 24 minute, a kod onih kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, vrijeme popodnevnog drijemanja se utrostručilo na čak 68 minuta, kazali su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu „Alzheimerova bolest i demencija“.
Sve u svemu, učesnici koji su drijemali više od sat dnevno, imali su 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji su drijemali manje od toga. Također, oni koji su drijemali najmanje jednom dnevno, imali su također 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji nisu drijemali svaki dan.

Prethodna istraživanja, koja su uspoređivala mozgove preminulih osoba, pokazala su da oni s Alzheimerovom bolešću imaju manje posebnih neurona koji potiču budnost.

Neuobičajeni obrasci spavanja, nesanica i loša kvaliteta noćnog sna uobičajeni su za osobe s demencijom, no najnoviji rad je pokazao da je veza s drijemanjem ostala i kada se u obzir uzme noćni san.
- To sugerira da je uloga dnevnog drijemanja sama po sebi važna - rekao je Leng.
Autori studije su rekli da bi osjećaj sve veće pospanosti tokom dana mogao biti rani znak da su u mozgu u toku promjene koje prethode demenciji.
Leng je rekao da nije moguće posve isključiti mogućnost da samo drijemanje uzrokuje kognitivne probleme, ali ne postoji nekakav očit biološki mehanizam pomoću kojeg bi drijemanje moglo uzrokovati Alzheimerovu bolest.

Posljednja studija sugerira da je povećanje vremena koje tokom dana provedemo spavajući, povezano s povećanim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja

Osjećaj sve veće pospanosti tokom dana mogao biti rani znak  oboljenja

Kažu naučnici: Dugotrajno popodnevno drijemanje predznak Alzheimerove bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/23407/abel-baltic">Proljeće je vrijeme kada se</a><a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/23407/abel-baltic"></a> organizam priprema na veće aktivnosti tokom lijepih dana i na neki način budi iz zimskog mirovanja. Proljetni umor, kaže mr. sci. dr.&nbsp;Abel Baltić, specijalista interne medicine, zapravo je osjećaj pojačanog umora koji se javlja u rano proljeće. Umor se proteže kroz cijelo proljeće i nestaje s dolaskom toplih dana.
- Važno je naglasiti da se radi o normalnom fiziološkom procesu. Karakterističan je za sve ljude u većem ili manjem obimu. Najčešći simptomi proljetnog umora su brzo umaranje, razdražljivost, pospanost tokom dana, slaba koncentracija te glavobolja - navodi dr. Baltić.

Svi spomenuti simptomi, dodaje, zajedno vode ka smanjenju sposobnosti organizma za izvršavanje uobičajenih dnevnih aktivnosti. Dodaje kako postajemo razdražljivi, depresivni, tjeskobni, jednom riječju - iscrpljeni. Za sve ove tegobe odgovoran je sindrom proljetnog umora, koji je uzrokovan smanjenjem efikasnosti imunološkog sistema organizma. - Ovaj sindrom posljedica je, prije svega, nedostatka vitamina i minerala, odnosno prehrane koja kalorijski, odnosno kvantitativno, može biti zadovoljavajuća, ali ne pokriva kvalitativne potrebe organizma koji prelazi u novo godišnje doba, koje opet nosi svoje specifične zahtjeve - ističe dr. Baltić.

Dugo zimsko razdoblje, navodi naš sagovornik, često je povezano s jednoličnom prehranom koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina i minerala u našem organizmu, što uzrokuje smanjenje iskorištenosti kisika u ćelijama i slabljenje imunološkog sistema.

- Prvi korak kojim sami sebi pomažemo u izlasku iz ovog neugodnog stanja je promjena prehrambenih navika. Većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C doprinijet ćemo bržem savladavanju simptoma proljetnog umora. Učinkovitost unosa vitamina C bit će znatno smanjena ako uz taj vitamin ne konzumiramo željezo jer ono pomaže u njegovoj apsorpciji - govori dr. Baltić.

Ovo intenzivno godišnje doba zahtijeva i dodatni unos vitamina u obliku različitih multivitaminskih formula i preparata kao dodataka prehrani. Od minerala, čija je prisutnost od velikog značaja u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa, treba posebno spomenuti magnezij. Usto što je važan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema, on potiče metabolizam aktivacijom brojnih enzima neophodnih za pravilno odvijanje metaboličkih procesa.

<h2>Ako simptomi ne prolaze, javite se ljekaru</h2>

Korisnim se, kaže dr. Abel Baltić, smatra i unos vitamina E koji poboljšava cirkulaciju, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljšava djelovanje imunološkog sistema.
- Lecitin je materija koja, također, značajno doprinosi smanjenju simptoma proljetnog umora. Bogat je izvor vitamina B-grupe i važan je u očuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloženje, naročito u stanjima stresa. Također, ne smije se zanemariti značaj adekvatne hidracije. Preporučuje se unos najmanje dva litra vode dnevno - navodi dr. Baltić.

Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo sami djelovati, i to tako da duže boravite na otvorenom i tako izložite tijelo dnevnoj svjetlosti.

- Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja, odmah ustati, bez izležavanja u krevetu i produžavanja sna. Umor i malaksalost će biti povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja - kaže dr. Baltić.
Ako vam se čini da proljetni umor ne prolazi i da bi iza vaše iscrpljenosti mogao stajati zdravstveni problem, odmah se obratite ljekaru, jer uzrok može biti poremećaj u organizmu ili hormonalni problemi, kao što su, danas učestale, bolesti štitne žlijezde.

Najčešći simptomi proljetnog umora su brzo umaranje, razdražljivost, slaba koncentracija  te glavobolja, kazao dr. Baltić

Kako se izboriti s proljetnim umorom

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Medijalni kolateralni ligament (MCL) je jedan</a> od četiri ključna ligamenta koji stabiliziraju koljeno. Kada ne bi bilo MCL-a, naše koljeno bi prilikom svakog koraka proklizavalo prema unutra umjesto da stoji stabilno u svojoj ravni.

MCL spaja bedrenu kost (condylus medialis ossis femoris) i cjevanicu (condylus medialis ossis tibialis). &nbsp;Ovaj ligament se nalazi s unutrašnje strane zgloba koljena.
Kada sumnjamo da je došlo do prekida MCL-a, treba obaviti fizikalni pregled. Osim toga, rendgenski snimci mogu biti indicirani. U dijagnostici ključnu ulogu igraju ultrazvučni pregled, a po potrebi i snimak magnetne rezonance.

Tinejdžeri koji rastu zapravo mogu imati frakturu kroz ploču rasta, a ne stvarni prekid MCL-a, te je važno to razlikovati, jer postoje razlike u liječenju prijeloma i kidanja ligamenta.

Najčešći mehanizam povređivanja MCL-a je kontaktni ili nekontaktni valgus stres koljena koje je blago savijeno.

Često se dešava kod doskoka, iskoraka, promjene smjera kretanja, gdje je biomehanika izvedbe pokreta narušena, odnosno koljeno nije poravnato sa stopalom, kukom i ramenom tokom izvedbe, što vodi ka valgus propadanju koljena i povredi MCL-a, koja može, ovisno o sili koja utječe na koljeno, biti samostalna ili u kombinaciji s drugim povredama ligamenata ili mekih tkiva koljena. Povrede MCL-a česte su kod skijaša, nogometaša, odbojkaša, borilačkih sportova, kod plivača prsne tehnike (zbog specifičnog položaja koljena i stopala)...

Izolirane povrede kolateralnih ligamenata, a najčešće je to medijalni kolateralni ligament, najčešće se liječe konzervativno - nošenjem steznika u trajanju od šest sedmica, uz intenzivne fizikalne procedure koje su neophodne. U slučaju udružene povrede, puknuća prednje ukrižene sveze i kolateralnog ligamenta, prvo se stavlja steznik. Nakon toga se pristupa operacijskom liječenju rupture prednje ukrižene sveze.

Česte su kod skijaša, nogometaša, odbojkaša, borilačkih sportova, kod plivača prsne tehnike...

Povreda se dešava kod  doskoka ili iskoraka

Problem s kojim se susreću mnogi sportisti: Povrede medijalnog kolateralnog ligamenta

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39373/tezina">Stajete li svako jutro na vagu</a> kako biste provjerili koliko ste smršavili tokom noći? Evo šta kažu stručnjaci, koliko često treba koristiti&nbsp;vagu&nbsp;kako biste kontrolirali tjelesnu težinu?&nbsp; Ako ste na putu da poboljšate zdravlje, razmislite je li on uključuje i gubitak kilograma jer možete zdravlje poboljšati pravilnom prehranom i vježbanjem bez da izgubite kilogram, ali ako je gubitak kilograma ono što želite, morate razumjeti da se radi o&nbsp;dugotrajnom procesu.&nbsp;

- Ako planirate svakog dana pratiti svoj uspjeh putem vage, sami odlučite hoće li ta navika pomoći ili odmoći vašem procesu mršavljenja - pojašnjava dr. sci. Suzan Klajner (Susan Kleiner), nutricionistica iz Vašingtona. Dodaje i kako morate razmisliti o još jednoj stvari. Naime, kako se vaša težina povećava, ne nakupljaju se samo masnoće već i mišićna masa. Oko 20 do 30 posto viška kilograma je samo tkivo, uz dodatak kosti i mišića. Dr. Donald Hensrud, dodaje kako nije potrebno gubiti mišićnu masu koju ste stekli pa nije realno za očekivati da imate jednaku tjelesnu težinu kao u srednjoj školi. 
Možda vam cilj nije gubitak kilograma, već održavanje kilograma. U tom slučaju redovno vaganje može biti od koristi. Studija provedena 2014. godine se bavila proučavanjem sve literature vezane za ovu temu te su stručnjaci u zaključku naveli kako bez obzira koristite li vagu svakog dana kako biste pratili gubitak kilograma ili održavali tjelesnu težinu, ta navika može biti od velike pomoći kod sprečavanja razvoja bolesti koje su povezane sa starenjem. 
Studija je pokazala kako redovno vaganje doprinosu održavanju željene tjelesne težine, ali i sprečavanju nakupljanja kilograma. Ipak, ovakvi rezultati istraživanja ne moraju se odnositi na svaku osobu.

- Za nekoga će ta navika biti dobra, dok će drugome biti dovoljno provjeravati stanje na vagi jednom sedmično dok će nekoj trećoj osobi to predstavljati pritisak i onemogućiti mršavljenje - dodaje Klajner.

Različite literature su pokazale kako često vaganje je povezano s osobama koje imaju nisko samopouzdanje kao i negativan pogled na svoje tijelo. Pregledima studija se zaključilo i kako će neke osobe patiti od depresije i anksioznosti ako se često vagaju. Pokazalo se i kako često vaganje može biti povezano i s razvojem problema u prehrani. Stručnjaci dodaju da ako vas zanima kako na vas djeluje često vaganje, možete o toj navici porazgovarati s ljekarom. &nbsp;

Doprinosi održavanju željene tjelesne težine, ali i sprečavanju  nakupljanja kilograma

Možda vam cilj nije gubitak kilograma, već održavanje kilograma

Koliko često se treba vagati

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Diskopatija se odnosi na degenerativno</a> oboljenje diskova između pršljenova, a može se razviti bilo gdje u kičmi. Najčešće nastaje u lumbalnom ili cervikalnom dijelu kičme. Danas je ova bolest sve češća, a sve više obolijevaju i mladi zbog nepravilnog načina sjedenja. Uzrokuje snažnu bol u predjelu leđa koji je zahvaćen, a najčešće se liječi fizikalnom terapijom.

Diskovi su „jastučići“ koji se nalaze između pršljenova koji čine kičmu fleksibilnom i ublažavaju stres. Kod diskopatije diskovi bivaju povrijeđeni iz različitih razloga. Do toga može doći zbog prevelike aktivnosti kao što je sport, ili zbog smanjene aktivnosti. Postoje dva moguća uzroka diskopatije: degenerativni procesi su najčešći razlog diskopatije. Nastaje zbog dugotrajnog stajanja ili sjedenja u neobičnom položaju, što uzrokuje trošenje diska. Također, može nastati zbog trošenja diska starenjem, traume - kao što su udarac, saobraćajna nesreća, pad s visine, dizanje prevelikog tereta, iako su ovi uzroci rijetki slučajevi nastanka diskopatije.

Simptomi diskopatije su bol, ukočenost i vrtoglavica. Također, intenzitet bola može biti u velikom rasponu. Od malog bola do onog koji će vam onemogućiti kretanje i bilo kakav vid pomicanja. Najčešći simptom je snažan bol u području povrijeđenog diska.

Postoje još neki mogući znakovi diskopatije, a to su ukočenost mišića, ograničena pokretljivost, skolioza, smanjena osjetljivost na koži zahvaćenog područja, slabost i atrofija mišića, bol prilikom okretanja tijela. Kod liječenja, prije svega, potrebno je ukloniti simptome. Ako je to samo diskopatija, nema drugih patoloških procesa u kičmi, onda to obično nije teško, jer ona dobro reagira na fizikalnu terapiju i masažu. Za ublažavanje i kontrolu bola korisno je uzeti vitamin B6, koji doprinosi obnavljanju hrskavice.

Fizikalna terapija koja se primjenjuje kod liječenja diskopatije je elektroterapija, termoterapija, magnetoterapija, terapijski laser, terapijski ultrazvuk, tecar terapija i manuelna masaža. Kada prođe bolna faza, slijedi najvažniji dio rehabilitacije - kineziterapija. Problem se rješava samo vježbanjem. Istežu se i ojačaju mišići kičme, posebno oni koji se nalaze na bolnom području.

Uzrokuje snažnu bol u predjelu leđa, a najčešće se liječi fizikalnom terapijom

Kod diskopatije diskovi bivaju povrijeđeni iz različitih razloga

Bolest od koje sve više obolijevaju mladi

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Ako ste među onima koji nikada</a> nisu imali koronavirus možda se pitate kolike su šanse da ćete i ostati sigurni?

Ako počnete živjeti “normalno”, skinite maske, odlazite u restorane, kupovinu ili kino koje su šanse da i dalje uspješno izbjegavate koronavirus? - U mjestima gdje je mala stopa oboljelih, velik broj osoba koje COVID-19 nisu imale neće ga niti dobiti jer neće biti izloženi - pojasnio je dr. Bob Votčer (Watcher).Dr. Peter Čin Hong, infektolog, se slaže s dr. Votčerom te dodaje kako ne mora značiti da ćete se razboljeti iako je virus još uvijek prisutan.
- Možemo li se zaraziti? To je moguće. Zapamtimo da je virus još uvijek prisutan i da uzrokuje patnju za velik broj ljudi – rekao je Čin Hong te dodaje da se uz malo opreza može lako izbjeći bolest dok uživate u životu.
Dr. Abrar Karan (Abraar), infektolog dodaje kako popuštanje mjera ne znači da ćete patiti radi infekcije.
- U osnovi smatram da sve može biti puno sigurnije, pa bi, naprimjer, službe trebale osigurati dobro prozračene prostorije u kojima se radi ili u školama, a maske moraju biti uvijek dostupne onima koji ih trebaju – pojašnjava Karan.

Stručnjaci kažu kako postoje dodatne dobrobiti ako uspijete izbjeći infekciju, čak i ako se dogodi da infekciju “pokupite” kasnije. Što duže pandemija traje to više o virusu znamo, što znači da će biti sve kvalitetnijih načina liječenja. Dok nema nikakvih garancija u ovoj pandemiji, stručnjaci smatraju da je najvažnije da ljudi nađu načine kako se vratiti u normalan život i ostati fleksibilni dok je virus još u opticaju.

Što duže pandemija traje, to više o virusu znamo, što znači da će biti  sve kvalitetnijih načina liječenja

Naći načine kako se vratiti u normalan život

Koji su zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem cigareta

Genska terapija će liječiti leukemiju?

Iskoristite dolazak toplijih mjeseci: Zaštitite se od infarkta

Vakcina protiv koronavirusa ne povećava rizik za rijetka neurološka stanja

Naučnici kažu: Jedna čaša alkoholnog pića dnevno može oštetiti mozak

Proljeće bez alergije

Utjecaj fizičke aktivnosti na predijabetes

Hrkanje ubrzava starenje

Žene su pod većim stresom zbog partnera nego zbog djece

Kardiolog objasnio važnost ove namirnice

Kažu naučnici: Dugotrajno popodnevno drijemanje predznak Alzheimerove bolesti

Kako se izboriti s proljetnim umorom

Problem s kojim se susreću mnogi sportisti: Povrede medijalnog kolateralnog ligamenta

Koliko često se treba vagati

Bolest od koje sve više obolijevaju mladi

Uz malo opreza može se lako izbjeći zaraza

Zdravlje

Koji su zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem cigareta

Genska terapija će liječiti leukemiju?

Iskoristite dolazak toplijih mjeseci: Zaštitite se od infarkta

Vakcina protiv koronavirusa ne povećava rizik za rijetka neurološka stanja

Naučnici kažu: Jedna čaša alkoholnog pića dnevno može oštetiti mozak

Proljeće bez alergije

Utjecaj fizičke aktivnosti na predijabetes

Hrkanje ubrzava starenje

Žene su pod većim stresom zbog partnera nego zbog djece

Kardiolog objasnio važnost ove namirnice

Kažu naučnici: Dugotrajno popodnevno drijemanje predznak Alzheimerove bolesti

Kako se izboriti s proljetnim umorom

Problem s kojim se susreću mnogi sportisti: Povrede medijalnog kolateralnog ligamenta

Koliko često se treba vagati

Bolest od koje sve više obolijevaju mladi

Uz malo opreza može se lako izbjeći zaraza