Danas je Svjetski dan borbe protiv siromaštva. To je dan koji bi nas makar na trenutak trebao podsjetiti da siromaštvo u BiH nije nikakav apstraktan pojam. Štaviše, to je grozna stvarnost koja je prisutna na svakom pedlju BiH. A u kojoj mjeri, ne zna se.Jer Agencija za statistiku BiH je posljednji put mjerila siromaštvo prije 10 godina. I tada je to učinjeno, ukazivali su stručnjaci, na naopak način. Izmjereno je relativno siromaštvo, a u toj zoni, izračun je pokazao da je 16,9 posto građana BiH. Međutim, istraživanja UN-a su pokazala da 17 posto stanovništva BiH živi u ekstremnom siromaštvu, dok je gotovo 700.000 građana na rubu siromaštva.Poražavajući je podatak da u BiH, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece živi u siromaštvu, baš kao i 80 posto penzionera. Premda nemamo zvanične, ažurirane podatke, a tako se, vjerovatno, našim vlastima lakše praviti da problem ne postoji, redovi pred više od 60 javnih kuhinja u BiH sve su duži, ali i raznovrsniji.Jer na kazan više ne dolaze samo „socijalni slučajevi“ kako se to grubo naziva, već i radnici koji s „minimalcem“ ne mogu pregurati ni pola mjeseca, penzioneri, studenti, djeca. Pa, ne zaboravimo da imamo i javne kuhinje za bebe.

Prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece živi u siromaštvu, baš kao i 80 posto penzionera

Paralelni svijet

Predsjednik milanskog Intera Đuzepe Marota (Giuseppe Marotta) u centru je pažnje italijanske i evropske fudbalske javnosti. Pod njegovim rukovodstvom Inter je srušio finansijski rekord, ostvarivši najveće prihode u historiji kluba – što je potvrda da se uspjeh na terenu može graditi i kroz stabilnost u kancelarijama.Marota, koji je poznat kao jedan od najvještijih fudbalskih menadžera u Evropi, pokazao je da njegova strategija spajanja sportskog i ekonomskog uspjeha daje dugoročne rezultate. Inter ne samo da dominira u Serie A, već je postao i primjer kako se pametnim poslovanjem i disciplinom može izgraditi finansijski moćan klub bez upadanja u dugove.Pod Marotom, „nerazzurri“ su postali uzor modernog evropskog fudbalskog upravljanja – spoj tradicije, uspjeha i profita.

Pod Marotom, „nerazzurri“ su postali uzor modernog evropskog fudbalskog upravljanja

Đuzepe Marota: Predsjednik koji zna

Od nedjelje državljani BiH, koji nemaju dvojno državljanstvo s nekom članicom EU, prilikom prelaska granice moraju dati otisak četiri prsta i ići na skeniranje lica.Novi sistem ulaska i izlaska je napravljen s ciljem sprečavanja ilegalnih migracija, a građani naših zemalja su postali kolateralna šteta te mjere.Možemo se zbog toga osjećati jadno i bijedno, jer smo drugačije tretirani, iako i sami stremimo tome da postanemo članica EU, ali takav osjećaj frustracije treba biti isključivo zbog ponašanja naših institucija, a nikako zbog Brisela.Frustraciju možemo osjetiti jer smo potencijalni kandidat od 2003. godine, kada, recimo, Kosovo još nije bilo ni država, Crna Gora je bila u državnoj zajednici sa Srbijom, a Sjeverna Makedonija tek izašla iz sukoba s albanskim separatistima, koji su izbili 2001. godine.Za te 22 godine mi jedva da smo se igdje pomjerili s mjesta, a vlasti su se mijenjale.Jesmo dobili status kandidata i formalno otvaranje pregovora s EU, a treba biti pošten i reći da su takve odluke bile više političke prirode i stvar dobre volje EU u kompleksnim geopolitičkim trenucima, negoli produkt nekog velikog rada i truda naših funkcionera.Sada nam ostaje da se evidentiramo jednako kao i migranti, a od kraja naredne godine i da unaprijed najavljujemo putovanja uz plaćanje takse.Ali nemojte kriviti Evropsku uniju, krivite isključivo one koji nas vode i koji svoj nerad pravdaju preko kvazianalitičara koji govore da „nas neće u EU jer smo muslimani“, dok je isto muslimanska Albanija svjetlosnim godinama ispred nas u procesu pristupanja i već se govori o tome kada bi mogli postati članica EU. Do nas je.

Frustrirajuće je da se na granicama EU tretiramo drugačije od njihovih državljana, ali to trebamo fakturisati isključivo našim vlastima

Jadno i bijedno

Ahmed Krnjić, jedan od najtalentiranijih i najperspektivnijih bh. boksera, još jednom je pokazao da je budućnost ovog sporta u Bosni i Hercegovini svijetla.Uspon ovog Kakanjca na međunarodnoj sceni nije slučajan – rezultat je višegodišnjeg rada, discipline i beskompromisne borbenosti koja ga izdvaja od drugih. Poznat po eksplozivnom stilu, tehničkoj preciznosti i nevjerovatnoj kondiciji, Krnjić je u ringu postao sinonim za borca koji nikada ne odustaje.Naredni veliki izazov koji ga očekuje slijedi 19. oktobra u prijestolnici Saudijske Arabije, Rijadu, gdje će između 20 i 21 sat u ring s južnoafričkim bokserom Kitonom Gomesom (Keaton) u polufinalu Grand Prix turnira u WBC organizaciji. Nećemo pogriješiti ako kažemo da je izrazit favorit u ovom meču, naročito nakon što je izbacio Ukrajinca Rogavu u četvrtfinalu. Prolazak u finale donio bi mu dodatni napredak na WBC rang-listi, gdje trenutno zauzima sjajno 26. mjesto.

Naredni veliki izazov koji ga očekuje slijedi 19. oktobra u prijestolnici Saudijske Arabije

Ahmed Krnjić: Borac koji ne odustaje

U trenucima kada je umrla legenda narodne muzike Halid Bešlić, Bosna i Hercegovina je izgledala kao zemlja kakvu svi priželjkujemo – bez podjela, bez mržnje, bez etiketa. Ljudi svih nacija, vjera, jezika i akcenata plakali su za čovjekom koji je simbolizirao ono što je u ovoj zemlji najrjeđe – dobrotu i ljudskost.Gradovi od Banje Luke do Mostara, od Zagreba do Beograda, od Tuzle do Sarajeva odali su mu počast. Na trenutak je nestalo sve ono što nas razdvaja, a pojavilo se ono što nas spaja – ljudsko.I dok su obični ljudi, oni koje se s visine često naziva “seljacima”, pokazivali dostojanstvo i zajedništvo, građanske i lijeve stranke - koje bi, barem deklarativno, trebale biti politički izraz tog humanizma – pokazuju koliko oni, zapravo, kroz sve ove godine ne znaju da iskoriste taj potencija. Niko od njih oko sebe ne prepoznaje taj emocionalni naboj, taj nepolitički, ali duboko civilizacijski trenutak u BiH s kojim je neka bolja i složnija država moguća.Decenijama već iste fraze odzvanjaju: “Ljudi ne razumiju”, “Narod glasa za nacionaliste”, “Mi nudimo građansko, oni hoće nacionalističko”.Ispod te floskule krije se pitanje koje se mora postaviti – a gdje su to građanske opcije uopšte ponuđene narodu? Na realciji Baščaršija – Ilidža?Koliko su te stranke aktivne u ruralnim područjima? Koliko intelektualaca i aktivista odlazi u mala mjesta? Koliko ih se uopće interesuje za te ljude?Naša stranka je, primjerice, svoj utjecaj svela na područje od Marijin-Dvora do Ilidže. Dalje od toga - nema ih, niti ih zanima, sve dok su budžetska mjesta Peđi i Sabini sigurna, a plate potaman.Ko od njih uopšte zna kako žive ljudi u Olovu, u Glamoču, u Donjem Vakufu? Ko se iz tih “građanskih” krugova sjeti da ode među te ljude, da ih sluša, da im ponudi nešto što ima smisla i za njihov život?Ako ih se i sjete, to bude jednom u četiri godine – uz neku kampanju iz kafića na Vilsonovom.Današnja “građanska” scena u BiH više nije ni intelektualna ni politička elita. To je skupina samozadovoljnih činovnika, bez ideje, bez vizije, bez misije. U njima nema ni snage da izgovore šta je to zapravo jedinstvena, slobodna, građanska Bosna i Hercegovina.Halid Bešlić je, paradoksalno, u smrti pokazao više građanskog duha, više zajedništva i više Bosne nego sve te “progresivne” snage zajedno.

Halid Bešlić je, paradoksalno, u smrti pokazao više građanskog duha, više zajedništva i više Bosne nego sve te “progresivne” snage zajedno

Halidova lekcija

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Leyen) boravkom u Bosni i Hercegovini i posjetom Memorijalnom centru Potočari pokazala je da Evropa nije zaboravila Srebrenicu, niti žrtve genocida koji je obilježio najmračnije poglavlje novije evropske historije. Njena posjeta nosi snažnu simboliku – u vremenu kada se po Bosni i Hercegovini ponovo čuju negiranja, umanjivanja i relativiziranja zločina, Fon der Lajen je jasno poručila da je istina temelj na kojem se može graditi budućnost.Dolazak prve žene na čelu Evropske komisije u Potočare, uoči sastanaka s bh. zvaničnicima, nije samo protokolarni čin. To je politička poruka – Evropa od BiH očekuje više, posebno kada je riječ o vladavini prava, pomirenju i odgovornosti prema prošlosti. U trenutku kada domaći lideri međusobno blokiraju napredak i bave se dnevno-političkim prepucavanjima, Ursula fon der Lajen podsjetila je da je evropski put Bosne i Hercegovine moguć samo ako se gradi na civilizacijskim vrijednostima i poštovanju svih žrtava.Njen dolazak u Potočare zato ima težinu veću od svake diplomatske izjave – to je podsjetnik da Evropa ima pamćenje, ali i obavezu da stoji uz BiH na njenom putu ka stabilnosti i punopravnom članstvu.

Njen dolazak u Potočare zato ima težinu veću od svake diplomatske izjave

Ursula fon der Lajen: Istina je temelj

Stalna poskupljenja hrane i inflacija koja ubrzava uz, reklo bi se, sveopću političku, društvenu i ekonomsku neizvjesnost, naša su svakodnevica. Koliko su poljuljani osnovni temelji za život u posljednje vrijeme svjedoči i divljanje energenata.Pogotovo, peleta. Nevjerovatno je da je tona peleta prije nešto više od mjesec koštala od 450 do 500 KM, a sada se kreće između 670 do 700 KM! Već ljetos je to u odnosu na lanjsku sezonu bilo poskupljenje od 10 do 25 posto, a uprkos najavama da se cijene neće mijenjati, jer za to nema nikakvog opravdanja, u stvarnosti je potpuno drugačija slika.Grijna sezona je uveliko počela, a zima će, sudeći prema prognozama, biti oštra i duga. Debelo će to iskusiti većina građana ove zemlje, bez obzira na to kako se griju. Jer, u većem dijelu BiH brojila od struje se po novom cjenovniku vrte još od 1. avgusta, oni koji se griju na pelet pažljivo će brojati svoje troškove, a ni na drva se ove sezone neće biti ugodno grijati, budući da je cijena i tog energenta poskočila.Kako god se grijali, jedno je sigurno - pred nama su teška i izazovna vremena. A, u takvoj situaciji država sjedi prekriženih ruku. Istina, najavljena je sveobuhvatna provjera opravdanosti cijena peleta na tržištu BiH i pojačan inspekcijski nadzor.Međutim, kada se zna da gotovo 50 posto domaćinstava pogađa energetsko siromaštvo, da 10 posto njih treba hitne mjere, da rast plaća ne prati silna poskupljenja, da penzioneri biraju između lijekova i večere, onda država treba poturiti leđa građanima. Jer, građani se ne mogu obračunati sami s ovakvim cjenovnim ludovanjima i hrane i energenata.

Kako god se grijali, jedno je sigurno - pred nama su teška i izazovna vremena

Cjenovna ludovanja

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) održao je historijski govor u izraelskom parlamentu Knesetu, povodom postizanja mira u Gazi i oslobađanja izraelskih talaca. U trenutku kada je regija mjesecima tonula u nasilje i strah, Tramp je uspio ono što se činilo nemogućim – utišao oružje i pokrenuo proces stabilizacije Bliskog istoka.- Nakon dvije mučne godine tame, 20 hrabrih talaca vraća se svojim porodicama. Ovo je dan duboke radosti i uzdižuće nade - rekao je Tramp, dočekan ovacijama i najdužim pljeskom u izraelskom parlamentu.Tramp je u govoru naglasio da je “oružje utihlo” i da je “početak nove zore Bliskog istoka” rezultat zajedničkog rada Amerike, Izraela i arapskih zemalja koje su pomogle u posredovanju. Zahvalio je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu), kojeg je nazvao “čovjekom iznimne hrabrosti”, te pohvalio napore američkog tima, uključujući Džareda Kušnera (Jared Kushner) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco).Predsjednik SAD podsjetio je da se mir ne bi mogao postići bez američke intervencije protiv iranskih nuklearnih postrojenja, navodeći da je “skinut veliki oblak s Bliskog istoka”.Trampov govor bio je ispunjen porukama pomirenja i nade: “Zajedno smo pokazali da mir nije samo san, nego stvarnost na kojoj možemo graditi.” Pozvao je zemlje regiona da ulaganja preusmjere iz oružja u obrazovanje, medicinu i tehnologiju.„Volim Izrael, uz njega sam do kraja“, zaključio je Tramp, koji je ovim potezom ponovo potvrdio status najutjecajnijeg svjetskog lidera.&nbsp;

Predsjednik SAD podsjetio je da se mir ne bi mogao postići bez američke intervencije

Američki predsjednik Donald Tramp: Učinio nemoguće

Dolazak Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) u Bosnu i Hercegovinu ponovo nas suočava s istinom koju više niko ne može uljepšati. Dok vlasti pripremaju doček, protokole i nasmijane fotografije, BiH je i dalje evropski autsajder – zemlja koja godinama obećava reforme, a zauzvrat proizvodi samo blokade i svađe.Kome više da pričamo bajke o integracijama? Crna Gora već otvara posljednja poglavlja, Srbija pregovara o detaljima, Albanija i Sjeverna Makedonija idu naprijed, a mi se još prepiremo oko elementarnih zakona. Dok region gradi puteve ka Evropi, mi kopamo rovove između entiteta i stranaka.Evropska unija dolazi da nas ohrabri, ali kako ohrabriti državu u kojoj se svaka odluka pretvara u nacionalni obračun? Trojka se bavi likovanjem “uklanjanja” Milorada Dodika iz političkog života, a ne mogu usvojiti ni putni nalog do Bugojna bez SNSD-a, Sud BiH je rekao da je Dodik još uvijek na čelu SNSD-a i da tu nema polemike.HDZ posmatra i čeka sagovornika za izborni zakon, a opozicija čeka da sve propadne.Bosna i Hercegovina danas više liči na zamrznut projekt nego na zemlju kandidata. Ursula fon der Lajen može donijeti poruke ohrabrenja, ali neće moći sakriti činjenicu da smo zakasnili u utrci koju smo sami započeli.Jer dok mi još pričamo o integracijama, svi ostali ih već žive.

Trojka se bavi likovanjem „uklanjanja“ Milorada Dodika iz političkog života, a ne mogu usvojiti ni putni nalog do Bugojna bez SNSD-a

Šampioni ničega

Norveška gol-mašina ponovo je pokazao zašto ga mnogi smatraju najubojitijim napadačem današnjice. Erling Haland (Haaland) postigao je hat-trik protiv Izraela i praktično sam donio pobjedu svojoj reprezentaciji, podsjetivši svijet da nije samo zvijer u dresu Manchester Sitija, nego i vođa svoje nacije.Svaki njegov gol bio je školski primjer napadačkog instinkta – pravovremeno utrčavanje, hladnokrvna završnica i potpuna kontrola situacije. I dok mnogi sumnjaju u snagu Norveške, Haland sam dokazuje da se s njim ništa ne može unaprijed otpisati. S tri gola u jednoj večeri Haland je još jednom potvrdio ono što fudbalski svijet već zna – kad je on raspoložen, nema odbrane koja ga može zaustaviti.Erling Haland, čovjek koji ruši mreže i rekorde – i to bez namjere da stane.

Svaki njegov gol bio je školski primjer napadačkog instinkta

Erling Haland: Zabio het-trik Izraelu

Kada pitate prosječnog stanovnika Bosne i Heregovine koja su najveća prirodna blaga države, vjerovatno će većina odgovoriti: „vode i šume“. Odgovor je tačan, ali dvije stvari se moraju konstatirati. Prva je da vam osnova prirodnog blaga ne garantuje ekonomski razvoj i blagostanje. Druga činjenica koja se treba konstatirati je da mi godinama devastiramo svoja prirodna blaga te smanjujemo njihov kvantitet, a u slučaju vode i kvalitet.Deforestacija ili krčenje šume je proces kojim se pravi prenamjena određenog šumskog prostora u druge svrhe, ali i ekonomski iskorištava drvna masa. U prošlosti se šuma krčila zbog dobivanja poljoprivredno obradivog zemljišta, a danas se vrši iz drugih razloga – zbog građevinske industrije ili izgradnje prometnih komunikacija. <h2>Nekontrolisana deforestacija</h2>U Bosni i Hercegovini se vrši nekontrolisana deforestacija, a još veći problem predstavlja činjenica da sadnja novih stabala ne prati intenzitet krčenja šume. Ovakvim tempom bi se u budućnosti moglo desiti da se od prostora koji obiluje šumom pretvorimo u neke polupustinjske proplanke izložene svim mogućim prirodnim nepogodama – od suše do poplava. Nedostatak zakona na nivou FBiH je jedan od krivaca nekontrolisane eksploatacije šume. Legislativa zaštite šumskog fonda je prenesena na niže nivoe tako da svaki kanton ima svoj zakon o šumama. Veoma interesantno je da je HNK jedini kanton koji još nema zakon o šumama, a upravo se u njemu dešavaju veliki problemi deforestacije – ili zbog požara ili zbog ljudske pohlepe!Od ukupne količine šumskog fonda 80 posto je vlasništvo državnih organa, a samo petina u privatnoj svojini, što omogućava lokalnim vlastima da daju saglasnost za eksploataciju šume ili se ona pretvara u građevinsko zemljište. Svakog ljeta smo svjedoci brojnih požara, koji su, osim katastrofalne štete u ekonomskom smislu, opasnost za floru, faunu i ljude. Jedna od predispozicija poplava u Donjoj Jablanici, prema izvještaju geologa, jeste upravo požar koji se desio u planinskoj zoni srednjeg toka Neretve prije nekoliko godina! Procjena je da se svake godine ukrade blizu dva miliona kubičnih metara drva. Trenutna cijena, da se ono prodaje samo za grijanje, je 150 do 200 BAM po kubičnom metru, a to znači da je minimalna nelegalna zarada između 300 i 400 miliona BAM od ukradenog drveća. Kada znamo podatak da više od 700 000 ljudi u Bosni i Hercegovini koristi drvo kao energent lako je zaključiti da tržište za ovakvu aktivnost postoji!<h2>&nbsp;Prirodne nepogode</h2>O šumi razmišljamo tek kada se dese neke prirodne nepogode bez obzira da li se radi o požaru, klizištima ili poplavama. Naš najveći problem i jeste što uvijek pričamo o posljedicama, a ne o uzrocima nekih pojava!Ova priča ne smije značiti da drvo, kao i ostale blagodati prirode, ne treba iskorištavati. Bit priče je da konstantno obnavljamo šumski fond i kontrolišemo sječu istog jer će upravo nas najviše „glava zaboljeti“ kada nedostatak šume počne praviti probleme u prirodi. Tada ćemo svi pričati o nekim „klimatskim promjenama“, a prava istina je da smo sami krivi jer smo sjekli šumu koja nas je čuvala, spašavala i hranila!Zbog svega navedenog izreka Cree indijanaca zvuči još strašnije:„Tek kada posječete zadnje drvo, tek kada zatrujete zadnju rijeku, tek kada upecate zadnju ribu, tek tada ćete saznati da se novac ne može jesti!“

Najviše će nas „glava zaboljeti“ kad nedostatak šume počne praviti probleme u prirodi

Profesor Vedran Zubić piše za "Dnevni avaz": Gdje su nam šume?

Amel Kapo, poznato ime u sarajevskom sportu i čovjek koji je karijeru posvetio razvoju plivanja i inkluzije osoba s invaliditetom, postao je novi direktor firme JP “Sarajevo”. Kapo, koji je godinama trener megauspješnim sportistima poput Ismaila Barlova i Ismaila Zuflića, sada preuzima odgovornost za vođenje jednog od ključnih gradskih preduzeća.Kao osnivač i dugogodišnji voditelj Plivačkog kluba “Spid”, Kapo je dokazao da predanost, disciplina i timski rad donose rezultate. Njegov prelazak iz sportskog u menadžerski sektor mnogi vide kao prirodan slijed – jer je riječ o čovjeku koji zna kako organizirati, motivirati i voditi ljude prema zajedničkom cilju.Kapo je i simbol nove generacije lidera koji dolaze iz sporta, a koji vrijednosti fer-pleja i odgovornosti žele prenijeti i u javne institucije.

Kapo je i simbol nove generacije lidera koji dolaze iz sporta, a koji vrijednosti fer-pleja i odgovornosti žele prenijeti i u javne institucije

Amel Kapo: Nagrada za velikog borca

Anita i Aida, dvije prijateljice iz Mostara, u nedjelju, 12. oktobra, zaputit će se u Makarsku. Dok će Anita proći uobičajenu proceduru na graničnom prijelazu, jer uz BiH ima i državljanstvo Republike Hrvatske, njena prijateljica Aida će morati izaći iz automobila kako bi uz predočenje putne isprave dala otiske četiri prsta.- Još samo da vas fotografiramo kako bismo vaše biometrijske podatke pohranili u digitalnu datoteku i kako bismo ih mogli provjeravati prilikom narednih prelazaka granice - reći će službenik Granične policije susjedne nam Hrvatske.Tako će, prema novim pravilima, odnosno novom sistemu ulaska i izlaska (EES) od 12. oktobra za državljane BiH izgledati ulazak u Evropsku uniju, ali i u Švicarsku, Norvešku, Island i Lihtejnštajn koje su članice Šengenskog sistema. Iako je primjena tog najsavremenijeg sistema upravljanja granicama Evropske unije, koji je ustanovljen još 2017. godine, više puta odgađana, ipak, EES je postao stvarnost. Činjenica je da će taj sistem zamijeniti trenutni način rada, odnosno ručno pečatiranje pasoša, i unaprijediti sigurnost kroz poboljšane granične kontrole, kao i modernizirati upravljanje vanjskim granicama EU, ali se teško oteti dojmu da su državljani BiH na ovaj način ostali u svojevrsnoj izolaciji.Jedni će reći da nisu samo državljani BiH oni prema kojima će biti primjenjivana nova pravila, jer se EES odnosi na 60 država, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana. Ali, kada se uzme u obzir da nam je granica sa EU „pod nosom“, a da će oni koji je moraju preći radi školovanja, poslovnih i privatnih obaveza, liječenja i inih razloga biti dočekivani kamerama, skenerima i zbunjujućim procedurama i da će u redovima stajati znatno duže nego inače, onda je jasno šta znači biti građanin EU.I dok EU ide dalje sa svojom modernizacijom vanjskih granica, pa će pred kraj naredne godine zaživjeti i ETIAS ili Evropski sistem putnih informacija i autorizacije za koje je predviđena taksa od 20 eura, BiH se sve više udaljava od kišobrana EU. Ako se hitno nešto ne promijeni, BiH će još dugo stajati na granici, u svakom smislu i pogledu.

Teško se oteti dojmu da su državljani BiH na ovaj način ostali u svojevrsnoj izolaciji

Dobro došli u EU

Smrt Halida Bešlića nije samo odlazak jednog pjevača. To je trenutak u kojem Bosna i Hercegovina ostaje bez posljednje figure koja je istinski nadilazila sve naše granice – etničke, entitetske, partijske, ideološke. Halid je bio čovjek koji je pripadao svima. Na koncertima su mu aplaudirali i oni koji ne govore isti jezik, navijaju za različite klubove ili se zaklinju u suprotne partije. Počast su mu odali svi – od političara, sportista i kolega muzičara, do vjerskih vođa i običnih ljudi, bez ijednog izuzetka.On je jedini, možda zaista jedini čovjek u ovoj zemlji koji bi, da se kojim slučajem kandidovao na izborima, bez dileme pobijedio u cijeloj BiH.Njegov glas bio je most između generacija i naroda. Njegove pjesme nisu trebale prevod, niti političku interpretaciju. Ljudi su ih pjevali jer su ih osjećali. Dok su političari decenijama gradili zidove, Halid je gradio pjesmom i emocijom ono što je u BiH rijetkost – zajednički identitet. Zato i ne čudi da su mu počast odali svi, bez izuzetka.U vremenu kada nas sve dijeli i kada je teško zamisliti da iko može da bude figura univerzalnog poštovanja, Halid je to uspio – bez stranke, bez ideologije, bez mitinga i parola. Samo pjesmom. I možda baš u tome leži najdublja ironija ove zemlje: da smo imali čovjeka koji je mogao pobijediti svugdje, ali ga nikada nismo imali na listi.Halidov odlazak nije samo kraj jedne karijere. To je podsjetnik da ova zemlja još zna voljeti jednoglasno – samo kada nije u pitanju politika, već muzika i emocija. A možda je i to poruka za sve nas: ako jednog Halida ne možemo ponovo dobiti, možemo barem pokušati učiti iz činjenice da je jedini pravi pobjednik u BiH bio onaj koji nije dijelio.

Možemo barem pokušati učiti iz činjenice da je jedini pravi pobjednik u BiH bio onaj koji nije dijelio

Jedino njega smo svi voljeli

Bivši šef Delegacije EU i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler) oglasio se povodom smrti velikana bh. muzičke scene Halida Bešlića, dijeleći tugu sa stanovnicima zemlje u kojoj je do prošle godine radio. Za razliku od većine stranih diplomata, kojima je Sarajevo prolazna stanica i tek jedna od diplomatskih destinacija u biografiji, ambasador Satler na ovaj je način pokazao da veze s glavnim gradom BiH i ljudima koje je tokom svoje misije upoznao nisu pokidane.- Otišao je kralj bosanske i balkanske muzike. Njegova muzika je dotakla srca generacija, uključujući i mene, koji sam imao čast da ga poznajem. Halid je bio veći od života, pa će biti veći i od smrti - poručio je ambasador Satler.Satler je diplomirao na Univerzitetu u Inzbruku 1994., doktorirao je političke nauke na Univerzitetu u Beču 2008. godine, a tokom karijere ostao je posebno fokusiran na zapadni Balkan. Godine 1997., bio je dio nadzorne misije Evropske zajednice u Sarajevu i Tirani, a radio je i kao politički savjetnik Ambasade Austrije u Vašingtonu. Nakon BiH, u kojoj je proveo period od 2019. do 2024. godine, od septembra prošle godine Satler je ambasador EU u Crnoj Gori.

Oglasio se povodom smrti velikana bh. muzičke scene Halida Bešlića, dijeleći tugu sa stanovnicima BiH

Johan Satler: Čvrste veze

Otišao je najveći na ovim prostorima – Halid Bešlić. On je uspio da okupi kompletan region na jednom mjestu, čovjek bez ijedne kontroverze, kojeg su jednako voljeli i u Srbiji, i u Hrvatskoj, i u Crnoj Gori, ali i u Mostaru, i u Sarajevu i u Banjoj Luci.Poznatih muzičara koji su punili dvorane širom regiona je mnogo, ali Halid je sigurno jedini kojeg nisu provlačili kroz političko i nacionalističko blato, kojem nisu osporavali izjave, ali i to je s razlogom.Kada u isto vrijeme reaguju i vlast i opozicija, kada izraz sućuti izraze Denis Bećirović, Željko Komšić, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić, Dragan Čović, Semir Efendić, Milorad Dodik i njegov prijatelj koji mu je ranije spasio život Vlado Đajić, to je golemo.Ako tome dodamo i Ivicu Dačića, srbijanskog ministra, koji je, iako često poznat po rigidnim stavovima, o Halidu imao samo riječi hvale.I ne samo političari, nego i svi slojevi društva. Iako ni sam nisam neko ko često uživa u zvukovima narodnjaka, Halid je bio iznad svih.Zavređivao je poštovanje i rokera i repera i narodnjaka. Od Alke Vuice, Hanke Paldum, kompletnog „Granda“, Ede Maajke, „Zabranjenog pušenja“ do „Crvene jabuke“.Bio je to čovjek koji je mogao sa svima – od običnih ljudi, kakav se trudio i on da bude sve vrijeme, do intelektualaca.Takvih primjera sigurno nećemo više nigdje naći. Hvala ti što si nas uveseljavao sve ove decenije, a tvoje naslijeđe će najbolje svjedočiti o tome kakva si bio gromada, prije svega od čovjeka, a onda i od muzičara. Počivaj u miru, legendo!

Paralelni svijet

Đuzepe Marota: Predsjednik koji zna

Jadno i bijedno

Ahmed Krnjić: Borac koji ne odustaje

Halidova lekcija

Ursula fon der Lajen: Istina je temelj

Cjenovna ludovanja

Američki predsjednik Donald Tramp: Učinio nemoguće

Šampioni ničega

Erling Haland: Zabio het-trik Izraelu

Profesor Vedran Zubić piše za "Dnevni avaz": Gdje su nam šume?

Amel Kapo: Nagrada za velikog borca

Dobro došli u EU

Jedino njega smo svi voljeli

Johan Satler: Čvrste veze

Čovjek koji je ujedinio sve

Kolumne

Paralelni svijet

Đuzepe Marota: Predsjednik koji zna

Jadno i bijedno

Ahmed Krnjić: Borac koji ne odustaje

Halidova lekcija

Ursula fon der Lajen: Istina je temelj

Cjenovna ludovanja

Američki predsjednik Donald Tramp: Učinio nemoguće

Šampioni ničega

Erling Haland: Zabio het-trik Izraelu

Profesor Vedran Zubić piše za "Dnevni avaz": Gdje su nam šume?

Amel Kapo: Nagrada za velikog borca

Dobro došli u EU

Jedino njega smo svi voljeli

Johan Satler: Čvrste veze

Čovjek koji je ujedinio sve