Nastup trenutno najpopularnijeg Travničanina <a href="https://avaz.ba/tag/74326/mladen-solomun">Mladena Solomuna</a> ispred Vječne vatre u centru Sarajeva bio je kruna ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala, ali i svega onoga lijepog što se tokom sedam festivalskih dana dešavalo u glavnom gradu.&nbsp;&nbsp;Bolje nije moglo – hiljade ljudi, sjajna muzika i divna atmosfera... Sve je to stvorio ovaj skromni Bosanac velikog srca. 
Honorar ni ovog puta nije uzeo. Poklonio ga je mališanima koji borave u Sigurnoj kući u Sarajevu.
Nakon nastupa, oglasio se dirljivom porukom. Kazao je da je ovo bila čista emocija, od početka do kraja, te da osjeća veliku zahvalnost, ponos i čast što je imao priliku da svira pred Sarajlijama i njihovim gostima te večeri.Mladen Solomun je jedan od trenutno najpopularnijih DJ-eva na planeti. Rođen je 1975. godine u Travniku, ali se još kao dječak sa porodicom preselio u Hamburg.&nbsp;Planetarnu popularnost stekao je 2011. remiksom pjesme “Around”, a već naredne godine proglašen je najboljim DJ-em svijeta. Od tada je nastupao i još uvijek nastupa na najprestižnijim svjetskim festivalima elektronske muzike.

Svjetski popularan DJ honorar od nastupa pred Vječnom vatrom poklonio Sigurnoj kući u Sarajevu

Solomun: Nastupao na najprestižnijim festivalima

Bosanac velikog srca

Akademiju Fudbalskog kluba Sarajevo napustio je u junu prošle godine i mnogi su njegov prelazak u Mladost iz Doboja kod Kaknja vidjeli kao korak nazad. Tada sedamnaestogodišnji <a href="https://avaz.ba/tag/73296/nemanja-nikolic">Nemanja Nikolić</a> odlučio je tražiti priliku, ići igrati više.Kažu da je to bio savjet ljudi koji vode njegovu karijeru i godinu poslije pokazalo se više nego ispravnim. Nikolić je stavio paraf na ugovor s grčkim velikanom Olimpijakosom, što se može nazvati izvrsnim transferom za njega, ali i za bh. fudbal.
Mladi bh. reprezentativac sigurno će u Grčkoj, nakon što mu istekne pozajmica u Mladosti, imati mnogo bolje uvjete za razvoj. Sami Grci kažu kako je on njihova investicija za budućnost.
Nemanja Nikolić rođen je 21. februara 2001. godine u Zvorniku. Sa 18 godina, već ima 24 nastupa u Premijer ligi BiH, a igrao je za mlađe selekcije reprezentacije BiH. Nedavno je ubiljažio nastup i za U-21 selekciju.

Mladi reprezentativac BiH stavio paraf na ugovor s Olimpijakosom

Grčka investicija za budućnost

Predstavnici grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta sastali su se ovog vikenda u Francuskoj kako bi razgovarali o najtežim problemima i pokušali pronaći rješenje za brojne sporove.&nbsp;&nbsp;Sastanak lidera prolazi u svjetlu požara u najvećoj svjetskoj prašumi Amazoniji, gdje se proizvodi petina kisika na svijetu. 
Svjetski lideri pod pritiskom su građana i aktivista, koji zahtijevaju ozbiljnijih pristup gašenju požara, sprečavanju novih vatrenih stihija i, generalno, očuvanju planete. 
Požari su na trenutak zasjenili druge globalne probleme, koji su, također, na agendi lidera, kao što su trgovinski ratovi, usporavanje svjetske ekonomije, otvorena pitanja u vezi s Brexitom itd. 
Naravno, tu su i sigurnosna pitanja, poput rata u Siriji, ponovo probuđenih nuklearnih ambicija Irana, neriješenog sjevernokorejskog pitanja itd. 
Državnici će imati pune ruke posla, između ostalog i zbog toga što među njima samima ne postoji konsenzus o većini ovih pitanja. 
Osim toga, tu je i otvoreno pitanje o učešću Rusije u ovoj grupi. Dok se američki predsjednik Donald Tramp (<a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Donald Trump</a>) zalaže za povratak Rusije, čime bi ovo ponovo postala grupa G8, evropske zemlje su protiv toga. 
Rusija je isključena iz grupe nakon pripajanja Krima. 
Ne treba očekivati da će lideri riješiti globalne probleme na ovom sastanku, a uspjeh bi bio ako bi barem malo primaknuli stavove. 
Pitanja koja se tiču klime, sigurno su u ovom trenutku najvažnija i na njima insistira i najveći broj aktivista i nevladinih organizacija.

Svjetski lideri su pod pritiskom građana i aktivista

Sastanak G7 u sjeni požara

U ozbiljnoj državničkoj politici ništa nije slučajno. Ozbiljna je i jasna vizija, cilj zacrtan podebljanim slovima, put koji vodi ka njegovom ostvarenju detaljan i razrađen. To ne znaju samo pokoja naivna bena i naše političke neznalice čiji smo odavno rasadnik.&nbsp;&nbsp; Donald Tramp (Trump) uzdrmao je ponovo i medije i svjetsku javnost i državu Dansku samo jednim tvitom. Američki predsjednik objavio je fotomontažu svog hotela na Grenlandu i tako potvrdio da je njegova vlada zainteresirana za kupovinu tog otoka.

<h2>Zakuhalo se na privatnoj večeri</h2>

- Obećavam da neću napraviti ovo na Grenlandu - napisao je Tramp uz fotografiju koja prikazuje zlatni neboder na kojem piše Tramp usred grenlandskih kućica.&nbsp;&nbsp; 
Prvo je uslijedila nevjerica, a onda je Leri Kudlou (Larry Kudlow), ekonomski savjetnik Bijele kuće, potvrdio da u Vašingtonu ozbiljno razmišljaju o Grenlandu, rekavši da predsjednik Donald Tramp „želi razmotriti“ kupovinu Grenlanda, iako su s tog otoka, koji je u sastavu Kraljevine Danske, poručili da se sigurno „rado i šali“ i da nisu na prodaju.
Sve se dešava uoči posjete američkog predsjednika Danskoj. Nakon što im je ljutito poručio da se „tako ne razgovara s Amerikom, barem ne dok je on predsjednik“, otkazao je posjetu, ali su mediji jučer objavili da su se premijerka Mete Frederiksen (Mette) i Tramp čuli telefonom. 
Iza na prvi pogled nevjerovatne priče očigledno je ozbiljna ponuda. Kažu da se sve zakuhalo na privatnoj večeri koja je prije nekoliko mjeseci organizirana kod Trampovih, kada je neko od gostiju spomenuo da Danska ima problema u godišnjoj isplati 420 miliona eura subvencija za Grenland. Tramp je, kako je objavio BBC, pomislio da bi to mogao biti dobar posao, kao kada su Amerikanci od Rusa kupili Aljasku za sedam miliona dolara.

Ideja je puštena u javnost. Priča se zakotrljala i niko sada više, ni nakon prve ekspresne odbijenice, ne može sa sigurnošću reći kako će ona završiti. Svemu treba dodati nimalo nebitnu činjenicu da je američki predsjednik Hari Truman (Harry Truman) još 1946. godine Danskoj za Grenland ponudio 100 miliona dolara u zlatu.
Ništa nije slučajno ni čudno, u pitanju su potencijalno ogromna nalazišta prirodnih bogatstava, za koja je 2008. godine Američki geološki zavod procijenio da tu leži skoro 22 posto neotkrivenih svjetskih resursa. 
Šta god mislio bilo ko od nas, šta god govorili kritičari: čvrst stav, vizija, jasan cilj i iscrtan put. Stil je već nešto drugo.&nbsp;

A šta ima kod nas. Status quo. BiH bez vlasti deset mjeseci nakon izbora. Ometa to razne procese, razvoj države, put ka EU, NATO-u, unutrašnji i vanjski razvoj. Ali ne ometa nikoga da pokaže i dokaže da ima stav, viziju i cilj. 
Uređena nam je Bosna nakaradno, tri glave nam predsjedaju državom, tri (bez obzira o kojim se personama radilo) nam mozak razvlače na najmanje tri strane, i tri guraju hrvatsku, srpsku i bošnjačku stvar. I uvijek je onaj treći kriv. Koliko god to sputavalo procese i individue, nema šanse niti ikoga iko može uvjeriti da genijalnost i stav ne bi isplivali iz močvare. 
Prije velikih 830 godina, Kulin ban napisa Povelju, jedan od najstarijih dokumenata kojim se dokazuje državnost Bosne. Njome je, pojednostavljeno, dozvolio dubrovačkim trgovcima nesmetan prolazak preko Bosne. Povelja Kulina bana ima diplomatske, pravne, trgovačke i druge elemente. U njoj se navodi da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast, i da je uređena zemlja. 
Imao je veliki Kulin ban cilj i viziju, a našao je i način. Gotovo hiljadu godina poslije samo mu se možemo diviti. I čekati.

Šta god mislio bilo ko od nas, šta god govorili kritičari: čvrst stav, vizija, jasan cilj i iscrtan put. Sve su to odlike ozbiljnog državnika. Stil je nešto drugo

Puls sedmice: Od Kulina bana do Trampovih dana

Nekad davno, biće i deset godina unazad, sjedi društvance kod Tetka na Ciglanama, pije se gemišt, piva, pa priupitah <a href="https://avaz.ba/tag/28063/slavisa-sucur">Slavišu Šućura</a>: “Šta misliš, je li nam u državi loše zbog toga što nas vode lopovi ili što nas vode glupani?” “Glupani, naravno”, bez zadrške reče Slaviša. “To što se pokrade je sitnica u odnosu na ono što propadne zbog neznanja i lošeg menadžmenta. To je najveći problem u državi, veći i od korupcije.”

I stvarno, svaki dan smo svjedoci grandioznih gluposti koje nam prezentiraju političari na svim nivoima vlasti. Lokalni, recimo, danas asfaltiraju cestu, a sutra je već raskopavaju kako bi postavili neke cijevi. Državni, danas potpisuju, insistiraju na ulasku u NATO, a sutra neće tamo, nema tih para, nema načina da ih naćeraš. Koliko nas košta ova “piškit ću – kakit ću” politika, teško je izračunati. Sjetimo se naplatnih kućica na magistralnom putu kod Prijedora. Odlične su, divne te kućice, sjajan, moderan projekat. Dotični objekat ima samo jednu manu, izgrađen je na potpuno pogrešnom mjestu. Zeznuli se u nekih stotinjak kilometara. Izgradnja kućica je koštala 2,5 miliona maraka, a za njihovo uklanjanje iz budžeta je izdvojeno 1,5 miliona. “Prava sitnica,” rekao bi Bing. I ko je odgovarao za ovu omanju greščicu? Niko, naravno. Pojeo vuk magarca.

Svaki dan smo svjedoci grandioznih gluposti koje nam prezentiraju političari na svim nivoima vlasti

<a href="https://avaz.ba/tag/3746/nebojsa-radmanovic">Nebojša Radmanović</a> nedavno izjavi: „Za modernu Bosnu i Hercegovinu trebaju nam bošnjački iskreni partneri.“ O kakvoj modernoj Bosni i Hercegovini priča ovaj srpski nacionalista, nije jasno. Jer država u kojoj nas on i njegov šef dijele na Srbe, Hrvate i Bošnjake nikako ne može biti moderna, niti on zaslužuje boljeg partnera od ovoga kojeg ima, dakle od Bakira. S kim bi ti to da pregovaraš, Radmanoviću? Sa Čerčilom i Bizmarkom možda? Vjeruj, Bakir ti je taman mjera. Kao stvoreni ste jedan za drugog. I, što se tiče te tvoje „moderne Bosne i Hercegovine“, nemam sumnje da nas ti i Bake nećete moći uvesti u nju jer oba ostavljate utisak ljudi koji ne znaju instalirati aplikaciju na laptop.

<h2>Svaki čovjek uzima ono što nema</h2>

Kada je Mahatma Gandi studirao pravo na koledžu u Londonu, profesor Piters ga nije baš volio. Jednom taj profesor priupita mladog studenta: “Gospodine Gandi, ako hodate ulicom i nađete paket u kome je mudrost i torbu u kojoj je novac, šta ćete od toga uzeti?” “Torbu s novcem, naravno,” odgovorio je Gandi. Profesor Piters se nasmiješi: “A ja bih ipak uzeo onaj paket u kome je mudrost.”“Naravno”, odgovori Gandi. “Svaki čovjek uzima ono što nema.” Kod nas izgleda sve Gandi do Gandija. Samo se uzimaju pare, s tom razlikom što mudrosti nema ni na mapi.

Koliko nas košta ova “piškit ću – kakit ću” politika, teško je izračunati

Kod nas izgleda sve Gandi do Gandija

Ipak su glupani krivi za sve

Televizijski prijenosi fudbalskih utakmica beogradskih klubova u susjednoj Republici Hrvatskoj smatraju se zabavom visokog rizika. Preksinoć su, tako, Kninom i okolinom marširale “bojne tupoglave”, maskirani idioti koji mačetama, flašama i šakama razbijaju ljudske glave i inventare. U “kristalnoj noći” isprebijano je nekoliko srpskih povratnika na spaljenu zemlju. Među žrtvama su i žene. I devetogodišnji dječak.
Kladio bih se da tokom učestalih šovinističkih pohoda bojovnici “bojne tupoglave” rado urlaju Thompsonovu “Bojnu Čavoglave”. Tako, valjda, dokazuju kako su za dno spremni i kretenluku vjerni! Osim toga, recentne kninske mete nesumnjivo posjeduju i neoprostivi krimen, da prostite, krivu vjeru pravoslavnu. Nažalost, veoma ružno stoje stvari u lijepoj zemlji Hrvatskoj. U jeku propale turističke sezone privrženost pogrešnom klubu dovoljna je indikacija za uputnicu na puni bolnički pansion.&nbsp;
Virus ljigavog nacionalizma s najviše državne razine (od Pantovčaka preko Markovog trga do saborskih klupa) očigledno je inficirao cjelokupno društvo. Pa su vijesti iz crnih hronika postale skoro uobičajene. Potpuno je, pri tome, svejedno jesu li napadnuti gostujući vaterpolisti na splitskoj Rivi, sezonski radnici na Braču ili, štajaznam, Martina Mlinarević u Čitluku.
Kad se jednom pusti iz boce, zloduha je nemoguće kontrolirati. Zna to vrlo dobro i Miro Kovač, desničarski kandidat za čelnika hrvatskog HDZ-a. On je, stoga, nedavno sa pozicije predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora RH javno predložio podjelu Bosne i Hercegovine. Tri naroda, tri jezika, tri parlamenta, tri vlade... Da skratimo, Kovač u klimavom savezu tri etničke (para)državice prepoznaje šansu za prosperitet bh. Hrvata, ali i Hrvatske općenito. 
 

 Vjerovatno bi se ratnom zločincu <a href="https://avaz.ba/tag/27478/dario-kordic" style="color: rgb(255, 0, 0);">Dariju Kordiću</a> izuzetno svidio prijedlog HDZ-ovog jastreba. Problem, međutim, leži u tome što je trovač Miro totalno prosvir'o…

Vjerovatno bi se ratnom zločincu Dariju Kordiću izuzetno svidio prijedlog HDZ-ovog jastreba

Miro Trovač

Sjećate li se Ruande? Devedesetih godina prošlog stoljeća, siromašnu zemlju iz srca Afrike također je uništio užas genocida. I tamošnja su zvjerstva višestruko dokazana u Haškom tribunalu, kao i na lokalnim sudovima. Tokom masovnih sukoba između brojnijih Hutua i opremljenijih Tutsija, stradalo je milion nedužnih ljudi. Bio je to, kako se kaže, dunjalučki džehenem.&nbsp;&nbsp; Za razliku, međutim, od bosanskohercegovačke, vlast u Ruandi poslije krvavih događaja djeluje i radi odgovornije. I isključivo služi napretku vlastitih državljana. Zato u prethodnih četrnaest godina ova zemlja ostvaruje uvjerljivo najveći ekonomski rast na planeti.&nbsp;Zatrpali su ratne rovove, zakonom zabranili širenje šovinizma, sankcionirali odgovorne za najteže zločine da bi potom zajedno i skupa bivši neprijatelji počeli stvarati konkretne pretpostavke za normalniju budućnost. 
Nedavno su, zamislite, lansirali i satelit u svemirsku orbitu kako bi besplatnim internetom povezali obrazovne ustanove te stvorili adekvatne pretpostavke za kvalitetnije obrazovanje. Projekt je državu koštao skoro dvije milijarde dolara. Konkretni rezultati masovnog opismenjavanja ljudi već su itekako vidljivi. Nekad je, tako, više od polovine populacije bilo nepismeno. Danas većina mladih govori najmanje dva svjetska jezika. 
Ruanda je, osim toga, neprikosnoveni afrički turistički lider, a Kigali spada među najsigurnije glavne gradove u svijetu. Ništa, dakle, nije k'o u bh. filmu. Gdje glavne političke uloge igraju teški negativci. Što bi rek'o neprolazni Boro Stjepanović u Oskarom nagrađenoj “Ničijoj zemlji” Danisa Tanovića - Da vidiš stanje u Ruandi...

Ništa nije k'o u bh. filmu...

Stanje u Ruandi

Tim Rot (Roth) oborio je Sarajevo s nogu jednostavnošću i spontanošću. Dobitnik “Počasnog Srca Sarajeva” i jedan od najvećih glumaca današnjice specijalni je gost Sarajevo Film Festivala, a čini se da su on i glavni grad BiH kliknuli na prvu.&nbsp; Na crvenom tepihu Rot je neuobičajeno dugo za zvijezdu njegovog kalibra ispunjavao želje građana za zajedničko slikanje i autograme, a potom je u Ljetnom kinu “zakucao” pokazavši i svoju iskrenu emociju i poručivši publici: “Volim vas.”
Rot je rođen 14. maja 1961. godine u Velikoj Britaniji, a danas živi u Kaliforniji.
Odlučujuću ulogu u karijeri ovog britanskog glumca odigrao je legendarni Kventin Tarantino (Quentin), koji mu je ukazao povjerenje u filmu "Ulični psi".
Rot je od tada postao jedan od omiljenih Tarantinovih glumaca, igrao je i u njegovom najpoznatijem filmu&nbsp;"Pakleni šund". Osvajač je nagrade BAFTA, nominiran je za Zlatni globus, kao i za Oskara za najbolju sporednu ulogu u filmu&nbsp;"Rob Roy".

Velikan ogromnog srca

Duk Hi-li ušao je u historiju. Igrač iz <a href="https://avaz.ba/tag/1805/juzna-koreja">Južne Koreje</a> u američkom Vinston-Salemu postao je prvi gluhi teniser koji je pobijedio u meču na elitnom ATP turniru.&nbsp; Duk je slavio u prvom kolu protiv Henrija Laksonena (Laaksonen), i to nakon što je duel prethodno bio prekinut pet sati zbog oluje. Duk je savladao Švicarca u dva seta (7:6, 6:1). Nakon meča je otkrio da su ga ljudi ranije provocirali zbog njegovog hendikepa, zbog kojeg mu nije lako na terenu.
Ne čuje zvuk loptice niti linijske i glavnog sudiju. Osim toga, on ne zna znakovni jezik, jer je naučio čitati južnokorejski s usana još dok je bio dijete, a njegov način komunikacije teško je razumljiv čak i njegovim zemljacima. Zato je njegov uspjeh još veći...
- Moja je poruka za sve hendikepirane da se ne obeshrabruju - rekao je 212. igrač svijeta.
Duk je rođen 29. maja 1998. u južnokorejskom Ječeonu. Profesionalnu karijeru počeo je kao 15-godišnjak. Najbolji plasman na ATP listi imao je 2017., kad je bio 130. na svijetu, najviše zahvaljujući nastupima na čelendžer turnirima.

Prvi gluhi teniser koji je upisao trijumf na ATP turniru

Pobjeda za historiju

Koliko se razumijem u geografiju Balkana, Općina Ljig pripada centralnom dijelu Srbije. Tamo na potezu između Čačka i Beograda. U tom, dakle, Ljigu nekidan su se sreli Aleksandar Vučić i Milorad Dodik. Ne samo da su se sreli nego su kabriolet-autobusom opalili turu do obližnjeg Obrenovca. Povod za performans bilo je otvorenje upravo završene dionice na “Milošu Velikom”.&nbsp; Vučić je okupljenim novinarima na licu mjesta pričao o Dodikovom poznavanju rakijskog asortimana sa posebnim akcentom na šljivovicu, dok se krupni gost iz Bosne i Hercegovine držao podalje od zajebancije. Stoga su političke floskule o jedinstvu srpskog naroda s obje strane Drine dominirale njegovim nastupom. Dodik je još izvalio kako će Miloševa magistrala povezati bh. entitet Republiku Srpsku sa, pretpostavljate, Republikom Srbijom. 
“Zahvaljujem Vučiću. Nama, Srbima iz RS, važno je da Srbija napreduje, a ovog puta nas vodi prema Višegradu i dalje prema Trebinju. Ovo je upravo relacija kojom naši ljudi komuniciraju s Beogradom.” Inače, od slobodarskog Ljiga do najbližeg grada u BiH najkraća razdaljina iznosi dvjestotinjak kilometara. Osim toga, dotični se autoput ni u teoriji ni u praksi ne povezuje s graničnim prijelazima između dvije države. 
Međutim, džaba. Dodiku je svaki novi metar srbijanskog asfalta važniji od kilometra starog makadama u rodnim Laktašima. Za takve u narodu kažu da se kite tuđim perjem. U konkretnom slučaju, tuđim perjem i kineskim katranom.
Na isto vam, otprilike, dođe i kada se prvaci SDA okolo hvale nepostojećim autoputevima koje, valjda iz čistog merhametluka, samo što nije počeo zidati poznati turski neimar Tajip Erdoan. Ili, štajaznam, kad se lokalnom HDZ-ovcu obraz ne zacrveni, jer nije u stanju ni zakrpiti ceste koje je na kršu hercegovačkom prije više od pola stoljeća napravio tradicionalno neprihvatljivi komunistički investitor. 
Nekada je, znaju to stariji, popularna bila pjesma o tunelu usred mraka, gdje sija zvijezda petokraka. Demokratiji fala, crvenog simbola već odavno nema. Ali, zato je mrak rapidno napredovao.&nbsp;

Za takve u narodu kažu da se kite tuđim perjem

Ljig, ljigav, ljigavac...

Upravljačka struktura “Aluminija” uputila je javno izvinjenje Draganu Čoviću zbog doživljenih neugodnosti tokom nedavnih protesta poniženih i uvrijeđenih sindikalista propalog preduzeća. 
U skladu s običajnim pravom, kućni red bi, dakle, bio da se i građani Bosne i Hercegovine (posvađani narodi i zapostavljene narodnosti, radnička klasa i poštena inteligencija, penzioneri, studenti, đaci...) konačno ugledaju na dresirano rukovodstvo mostarskog kombinata te da preventivno zatraže oprost od ovdašnjih nacionalnih lidera. Tekst halal-certifikata serviramo u modificiranoj aluminijskoj foliji, bez redakcijskih intervencija i suštinskih korekcija. Onda, dozvolite da se obrlatimo... 
“Zahvalni smo, poštovani lideri, što korektno i nedvosmisleno stojite iza interesa svih bh. državljana s vrlo jasnim stavom, kao prvo, da zaštitite naša osnovna prava. Hvala vam, jer dajete punu podršku mjerodavnim institucijama radi utvrđivanja odgovornosti za brojne ustanovljene nezakonitosti bez obzira na identitet eventualnih počinilaca. Usljed vaših trudbeničkih napora u pronalasku stranih investititora, naziru se obrisi jedne nove i uspješnije BiH, ekonomski održive države, izgrađene na zdravim osnovama. 
Nadamo se da će namrgođene sindikalne organizacije prihvatiti naše mišljenje i da ćemo svi zajedno, kao aktivni sudionici procesa oživljavanja poslovnih procesa u BiH, doći do zacrtanog cilja, a to je pravna zaštita i zbrinjavanje svih (ne)zaposlenih te pronalazak strateških partnera za prosperitetan razvoj. 
Svjesni smo da odluke iz naše nadležnosti, u skladu s važećim procesima, moramo donositi samostalno, a one najbitnije predlagati našim vlasnicima, ali isto tako vjerujemo, poštovani lideri, kako ćete se i ubuduće, kad to bude potrebno, spremno odazvati da kao partneri, svojim iskustvom, znanjem i političkom pozicijom pomognete BiH i njenim građanima. 
Uz želje da svi zajedno uspijemo u našim namjerama, primite izraze našeg dubokog poštovanja. I još jednom halalite zbog doživljenih neugodnosti, koje su vam neodgovorni pojedinci, možebit, priredili. Na kraju krajeva, izvin'te što uopće postojimo.” 
Toliko!

Onda, dozvolite da se obrlatimo...

Lideri, izvin'te!

Mualima i aktivistica Elvedina Plasto iz Kaknja oduševila je bh. javnost nakon što je obznanjeno da je ove godine obavila hadž za Hatidžu Mehmedović, srebreničku majku koja za života nije uspjela ispuniti ovu islamsku dužnost.&nbsp; <a href="https://avaz.ba/tag/10211/hatidza-mehmedovic">Hatidža Mehmedović</a> je u julu prošle godine preselila na bolji svijet, a 23 godine grčevito se borila za ljudska prava, istinu i pravdu za žrtve genocida i njihove porodice. 
Plasto i rahmetli Mehmedović bile su velike prijateljice. Kakanjska mualima, otišavši u sveta mjesta Meku i Medinu te ispunivši petu islamsku dužnost u njeno ime, i to na prvu godišnjicu Hatidžine smrti, željela je krunisati njihovo prijateljstvo, ali i pokazati da je ono bilo protkano uzajamnim i vječnim poštovanjem.
Ovaj gest dirnuo je mnoge bh. hadžije, koji su komentirali da je ovo najbolji pokazatelj da postoje iskrena prijateljstva. Svi su oni odali veliku počast kakanjskoj mualimi, koja je poručila kako Mehmedović neće pasti u zaborav.
Elvedina Plasto rođena je 7. oktobra 1969. u Kaknju. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završila je 1988. godine.

Mualima iz Kaknja obavila hadž za Hatidžu Mehmedović, srebreničku majku

Gest za primjer

Zato što je sporan NATO, Milorad Dodik ponovo zakuhava odnose sa gostujućim diplomatima u Bosni i Hercegovini. Udara (na)opako, dejstvuje neselektivno. Teške verbalne plotune ispaljuje na Američku, Britansku i Njemačku ambasadu, a Uredu visokog predstavnika najavljuje sudbinu Atlantide. Ukratko, Dodik strane namjesnike optužuje za organiziranu zavjeru usmjerenu protiv Republike Srpske i nezaštićenog srpskog naroda.&nbsp;&nbsp; Nedavno se, tako, umjesto na ranije dogovorenom sastanku s Amerikancima u Sarajevu, ukazao na Jahorini s ruskim ambasadorom. Ipak, vlasnik RS ovih dana pokazuje neumjerene znakove nervoze. Jer, da se ne lažemo, čak ni blentavi Rajko Vasić nije toliko ograničen da ne bi bio svjestan kako neobavezujuće rusko kuraženje uz besplatni ručak pomaže samo na kratk(oročn)e staze. 
I dok se Dodiku iz OHR-a zvanično fakturiše nedozvoljeno antidejtonsko djelovanje, a Vašington i Brisel nezvanično najavljuju dodatne sankcije i administrativne šljage, iz privatne su udruge dragovoljaca Dragana Čovića, poznatije pod kodnim nazivom Hrvatski narodni sabor, osuli paljbu na tradicionalnog neprijatelja. Ako se, dakle, haenesovce pita, neprihvatljivi je Željko Komšić, a ne Čovićev partner iz Laktaša, dežurni razarač ustavnopravnog poretka dejtonske (polu)države. 
Ničim izazvani napad na čelnika Demokratske fronte, međutim, otkriva i lukavu propagandnu strategiju HDZ-SNSD koalicije da se, što bi rekla Željka Cvijanović, političko Sarajevo, a posredno i zagovornici građanskog koncepta ovdašnjeg društva, kontinuirano medijski razapinju dok napokon ne pristanu na etničku podjelu države. 
Zbog toga, uostalom, Komšić, ali i drugi (pro)bosanskohercegovački političari, predstavljaju nerješiv problem za lokalne nacionalističke mutikaše. U sramotnom saopćenju HNS-a aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH oklevetan je kao „predvodnik osmišljene unitarističko-šovinističke političke agende, čiji je glavni cilj ustavno, pravno i političko dekonstituiranje Hrvata“. 
Zamislite, čak ni MP Thompson ne bi sastavio odvratniji spin. Da nije tragično, bilo bi, naravno, tragikomično!&nbsp;

Kuraženje i bulažnjenje

Cijeli borilački svijet naklonio se Stipi Miočiću, američko-hrvatskom MMA borcu, koji je u noći sa subote na nedjelju ponovo postao prvak UFC-a u teškoj kategoriji.&nbsp; Iako je bio u "debelom" minusu u borbi, bivšeg prvaka Danijela Kormijea (Daniel Cormier) je sjajno načeo u četvrtoj rundi brutalnim udarcima u tijelo, koji su se kasnije pokazali ključnim za pobjedu.
Miočić nije tipičan borac kakvog UFC nastoji promovirati i "gurati" pod reflektore. Nije "grlat", ne razbija autobuse poput drugih boraca, nije "trash talker", ne vrijeđa porodicu protivnika, već sve što ima da kaže on kaže u oktagonu. A njegovi protivnici obično prođu kako je sinoć prošao Kormije. 
Skroman je, porodičan čovjek, radi kao vatrogasac, a usput vježba i razbija glave. Često nam dolazi u komšiluk, u Hrvatsku, odakle vodi porijeklo, a i u BiH ima veliki broj fanova.
- On je najveći - teško je preko jezika prevalio predsjednik UFC-a Dejna Vajt (Dana White), koji nije baš u najboljim odnosima s prvakom upravo zato što nije poput Konora Mekgregora (Conor McGregor).
Miočić iza sebe ima ostavštinu koja će ući u historiju, kao jedini borac koji je titulu branio tri puta u najjačoj organizaciji na svijetu. Nova vladavina počinje, pitanje je koliko će trajati. Uzme li se u obzir forma, teško njegovim protivnicima. 
Stipe je rođen 19. avgusta 1982. godine u Ohaju, a rođak je pokojnog Mirka Miočića, legende kvizova.

Skroman, čovjek radi kao vatrogasac, a usput vježba i razbija glave

Miočić: Nokautirao Kormijea u četvrtoj rundi

Jednostavno najveći

Jedna gošća iz Njemačke koja je prošle godine u bh. prijestonici boravila u vrijeme održavanja Sarajevo Film Festivala rekla je: „Obišla sam cijeli svijet, ali ovakvu atmosferu još nisam doživjela. Do sada sam mislila da je Majami centar svijeta, ali sada sam promijenila mišljenje“.&nbsp; Da ne bude zabune, ova gošća nije pogledala nijednu filmsku projekciju, ona je „samo“ uživala u svemu onome što je u tih osam avgustovskih dana 2018. godine Sarajevo imalo pružiti i pokazati. 
A ako se po jutru dan poznaje, kako je krenulo prve večeri SFF-a 2019., prošlogodišnja gošća iz Njemačke tek bi sada pala na tjeme. 
Šta je nama - Sarajlijama, Bosancima i Hercegovcima SFF? 
Ruku na srce, mnogo je njih koji proteklih godina nisu pogledali nijedan film, ali su bili šampioni u konzumiranju dnevne i noćne ugostiteljske i turističke ponude. I, shodno tome, doprinijeli prihodu koji se tih dana slijeva u kasu.
Dobro je tih dana svima, u cijelom lancu - od prodavača kifli, suvenira i ćevapa na Baščaršiji, ugostitelja koji toče sve, od kole do šampanjca, do taksista koji u zoru goste voze na njihove adrese...
Dobro je i drugim gradovima. Neki tih dana trknu do Mostara, Stoca, visočkih piramida...
I, nakon 25 godina, vrijeme je da furači prestanu prosuđivati i tabiriti kvalitet filmova i kategoriju gostiju na crvenom tepihu. Jer, SFF je - kratko i jasno – i prilika za dobru zaradu i svake godine sve bolje pozicioniranje Sarajeva i BiH na svjetskoj mapi.

Mnogo je onih koji nisu pogledali nijedan film, ali su šampioni u konzumiranju dnevne i noćne ugostiteljske i turističke ponude

Šta je nama SFF

Salih Musić, mladi poduzetnik i jedan od ključnih ljudi u povezivanju bh. poslovne dijaspore, jedan je od najzaslužnijih za realizaciju ovogodišnjeg „Reconnecta“, okupljanja koje je ove godine u Sarajevo dovelo više od 200 učesnika.&nbsp;„Reconnect“ je već četiri godine u avgustu centar saradnje bh. dijaspore, a uz podršku USAID Projekta „Diaspora Invest“ nastavlja širiti mrežu mobilizacije potencijala koje iseljeništvo ima za ekonomski razvoj BiH.&nbsp;Musić iza sebe ima brojne medijske i poslovne projekte u zemlji i inozemstvu, te sa 12 godina iskustva u marketingu i menadžmentu sigurno predstavlja mladu nadu razvoja biznisa i potrebnih reformi za osiguranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u BiH. 
Na ovogodišnjem „Reconnectu“ učešće su uzeli istaknuti menadžeri i poduzetnici iz cijelog svijeta.
Musić je iz Sarajeva, a radio je u Holandiji. Vratio se u BiH te već tri godine djeluje kroz Udruženje „Restart“ na mobilizaciji bh. dijaspore.

Bosanac velikog srca

Grčka investicija za budućnost

Sastanak G7 u sjeni požara

Puls sedmice: Od Kulina bana do Trampovih dana

Ipak su glupani krivi za sve

Miro Trovač

Stanje u Ruandi

Velikan ogromnog srca

Pobjeda za historiju

Ljig, ljigav, ljigavac...

Lideri, izvin'te!

Gest za primjer

Kuraženje i bulažnjenje

Jednostavno najveći

Šta je nama SFF

Povezuje bh. dijasporu

Kolumne

Bosanac velikog srca

Grčka investicija za budućnost

Sastanak G7 u sjeni požara

Puls sedmice: Od Kulina bana do Trampovih dana

Ipak su glupani krivi za sve

Miro Trovač

Stanje u Ruandi

Velikan ogromnog srca

Pobjeda za historiju

Ljig, ljigav, ljigavac...

Lideri, izvin'te!

Gest za primjer

Kuraženje i bulažnjenje

Jednostavno najveći

Šta je nama SFF

Povezuje bh. dijasporu