Najbolji bosanskohercegovački nogometni sudija i jedan od najboljih u regionu Irfan Peljto sudio je u utakmici Lige prvaka između Real Madrida i Marseja (Marseille) u kojoj su domaćini slavili rezultatom 2:1. Tradicija teških mečeva s nizom spornih situacija nastavljena je, pa je Peljto u dva poluvremena dosudio po jedan penal, a u drugom dijelu utakmice pokazao je i jedan crveni karton.Irfanu Peljti je ovo peta sezona u Ligi prvaka, a utakmica između španskog i francuskog velikana bila je 16. za poznatog bosanskohercegovačkog sudiju u elitnom takmičenju. Inače, Peljto je delegiran za Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina od 27. septembra do 19. oktobra ove godine u Čileu i na listi je kandidata za Svjetsko prvenstvo 2026. koje će se održati u SAD, Kanadi i Meksiku.Irfan Peljto rođen je 18. jula 1984. godine u Sarajevu. FIFA-in sudija je od 2015., a Premijer ligu BiH sudi od 2013. godine. Krenuo je iz Prijedora, gdje je sudio prvi meč Premijer lige BiH između Rudara i Radnika, a tokom sudačke karijere vinuo se do Lige prvaka, finala UEFA-ine Konferencijske lige i svjetskih prvenstava.

Irfanu Peljti je ovo peta sezona u Ligi prvaka

Irfan Peljto: Svjetski, a naš!

Ni hitna telefonska, ni redovna sjednica, ni cijelo ljeto, ni godina nisu bili dovoljni Vijeću ministara BiH da usaglasi tekst Reformske agende i pošalje ga u Brisel. Tako bi ova zemlja uhvatila priključak za ostalim državama kandidatima za članstvo i počela koristiti značajnu finansijsku pomoć koja joj stoji na raspolaganju, a politički akteri u vlasti pokazali bi da su im na prvom mjestu građani zbog kojih su spremni svađe i razlike ostaviti po strani, te evropski put bez kojeg ostajemo u ćorsokaku i izolaciji.Ipak, besmisleni politički stavovi, inat i međusobne optužbe ponovo su izbili u prvi plan, a Vijeće ministara je još jednom pokazalo da će nacionalne i entitetske šavove biti veoma teško ponovo spojiti. Za tako nešto nema političkog umijeća ni snage, a možda ni volje, koje nije nedostajalo prilikom donošenja odluka o imenovanjima ili raspodjeli novca.Obrazlažući poteze kojima je evropski put BiH praktično zaustavljen, ministri iz RS tvrde da institucije ovog entiteta nastoje učiniti “vidljivim” u svim procesima, iako je bivši entitetski predsjednik nevidljiv pred zakonom još od pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je zabranjeno vršenje ove dužnosti. S druge strane, njihove kolege iz FBiH, osim čuđenja i optužbi koje sežu i do Moskve, izgovora i opravdanja u medijima i na društvenim mrežama, nemaju ništa drugo za ponuditi.Podsjetimo, lideri stranaka koje nas drže na dnu, jedni druge su odabrali za partnere. Ne tako davno pred kamerama su zagrljeni pozirali, građanima obećavali bolji život i tvrdili da baš oko evropskih integracija nemaju nesporazuma. Pri tome su imali značajnu podršku i snažan vjetar u leđa, kako medija, tako i svih intelektualaca koji su svjesni šta bi članstvo u EU značilo ovoj zemlji. Zato danas i odgovornost moraju podijeliti. Odgovornost za izgubljeno vrijeme, iznevjerena očekivanja i lažna obećanja, ali i potpuni gubitak nade. Jer, ako nisu u stanju dogovoriti ni spisak reformi, kako ih tek planiraju provesti?!

Besmisleni politički stavovi, inat i međusobne optužbe ponovo su izbili u prvi plan

Ćorsokak i izolacija

Da snovi nisu nedostižni, čak i onda kada se čine takvim, pokazala je inspirativna životna priča Nune Bajrića, jednog od 238 mladih policijskih službenika MUP-a KS koji su ponosno stajali u stroju. Nuno je dijete odraslo bez roditelja, s dvije godine smješteno u Dječiji dom Bjelave, te godinama ogromnog truda i rada kojeg traži školovanje i borba bez roditeljske ljubavi i podrške, koju su mu pokušavali nadoknaditi osoblje ustanove, prijatelji iz doma i sugrađani.Tokom studija radio je različite, pa i najteže fizičke poslove, ali odustajanje nije bilo opcija. Čak i nakon što je ljekarskom pregledu utvrđeno da ima oštećenje vida, zbog kojeg ne bi mogao raditi u policiji, Nuno je hrabro zakoračio dalje. Odlučio se na veoma rizičnu operaciju gdje je postojalo 50 posto šansi da potpuno izgubi vid. Njegova odlučnost bila je jača od svake prepreke na putu ka cilju – da postane policajac.Iza njega su konkursi na koje, poput brojnih kadeta s kojima je položio zakletvu, nije primljen, uprkos vrhunskoj fizičkoj spremi i znanju studenta završne godine sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka, ali sada je u uniformi koju je zaslužio da nosi, u MUP-u KS koji treba da je ponosan što ovakve mladiće ima u svojim redovima.- Volio bih da moj primjer slijede i drugi. Da nikad ne odustaju i da idu ka svom cilju – poručio je.

Tokom studija radio je različite, pa i najteže fizičke poslove

Nuno Bajrić: Ispunjeni snovi

Stanje tehničko-tehnološke nesreće, koju je na prijedlog Štaba civilne zaštite Grada Mostara proglasio gradonačelnik Mario Kordić, spasilo je najveći grad na Neretvi od ekološke katastrofe.Nakon dvije sedmice, koliko je prošlo da su federalni inspektori zabranili odlaganje otpada na deponiju „Uborak“, s mostarskih ulica su se tone smeća ponovo počele odlagati na deponiju.Upravo su slike Mostara, jednog od najljepših gradova u BiH, popularne turističke destinacije koja ima područje pod zaštitom UNESCO-a, kako se guši u smeću posljednjih dana samo još jednom potvrdile da je „pet do 12“ za rješavanje tog problema davno odzvonilo.Fitilj cijele te situacije izgorio je do kraja i vremena za odugovlačenje više nema. Jer, treba priznati da je iznađeno tek privremeno rješenje i da se smeće odlaže na plohu za koju nadležni nemaju okolinsku dozvolu.Pa, nisu tek tako federalni inspektori donijeli rješenje o zabrani odlaganja komunalnog otpada niti su se gradske vlasti u međuvremenu potrudile da iznađu zajednički jezik s mještanima koji žive u blizini „Uborka“ i koji godinama traže zatvaranje, saniranje i izmještanje te deponije na drugu lokaciju.Jer, o novoj lokaciji za deponiju se ne govori, dok se spalionice otpada i slična moguća rješenja spominju u nekim predizbornim pričama nakon čega sve krene „po starom“.S druge strane, sve da nadležni nastave ignorisati poteze mještana koji strahuju za svoje zdravlje i sigurnost i koji su odlučni u svojoj borbi za ostvarenje cilja i to svim dostupnim pravnim sredstvima, pravo pitanje je koliko dugo Mostar može koristiti preostali dio „Uborka“.A, kako to obično biva, ta deponija je istovremeno godinama i predmet raznih, ali i političkih prepucavanja, od kojih ništa nemaju građani Mostara. Ni oni na sjeveru, ni na jugu, istočno ili zapadno. Svi oni čekaju da se taj ekološki, a ne politički problem napokon riješi.

Slike Mostara kako se guši u smeću još jednom potvrdile da je „pet do 12“ davno odzvonilo

Umalo katastrofa

Svijet nogometa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini slavi jednu izuzetnu predstavu. Nail Omerović, bh. reprezentativac, svojim je het-trikom odveo NK Osijek do prve prvenstvene pobjede u sezoni.U šestom kolu SuperSport Prve HNL Osijek savladao je Vukovar 1991 sa 4:0. Prvi gol je postigao Luka Jelenić u 32. minuti. Omerović je zatim doveo domaće na 2:0 golom u nadoknadi prvog poluvremena. U nastavku je bio nezaustavljiv – treći gol je zabio u 73., a het-trik kompletirao u 87. minuti utakmice.Ovo je bio prvi het-trik u novoj sezoni HNL-a i značajan preokret za Osijek, koji je prije ove pobjede bio bez trijumfa u domaćim prvenstvenim utakmicama.Za Naila Omerovića, rođenog 2002. godine, ovo je najupečatljivija partija u karijeri i generalno prvi put daje postigao tri gola na jednoj utakmici. Do sada je postigao ukupno četiri gola u šest nastupa u ligi ove sezone.Ukoliko nastavi s ovakvim partijama, nema sumnje da bismo sljedeće sezone Naila Omerovića mogli gledati u klubu jačem od Osijeka i u ligi jačoj od hrvatske. Njegova trenutna tržišna vrijednost procjenjuje se na dva miliona eura, a ugovor s Osijekom ima do ljeta 2028. godine.Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine je do sada upisao tri nastupa, a bio je i na posljednjem spisku selektora Sergeja Barbareza za utakmice sa San Marinom i Austrijom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.&nbsp;

Bh. reprezentativac postigao prvi het-trik u karijeri i donio Osijeku prvi trijumf ove sezone

Nail Omerović: Utakmica karijere

Rođaci, supruge, supruzi, kumovi, kume ne trebaju biti zapošljavani u ministarstva, na bilo koju javnu poziciju, bez obzira da li bila je riječ o vrsnim stručnjacima ili ne, jer percepcija korupcije je ozbiljan problem koliko i sama korupcija.To bi valjda trebao da zna i Nihad Uk, s obzirom da je riječ o kadru stranke koja je najbliža raznoraznim ubleharenjima pojedinih nevladinih organizacija, gdje se čula ova rečenica mali milion puta.Ne možete kritikovati SDA kada je Sebija Izetbegović direktorica Kliničkog centra u Univerziteta u Sarajevu, a onda uhljebiti u svoj kabinet suprugu stranačkog kolege i prijatelja. Koja je razlika? Jednostavno, nema je. Sa zakonskog osnova, možda, tu i nema nikakvih problema, ali s moralnog aspekta je potpuna katastrofa i utječe na već spomenutu percepciju korupcije.Gazi po svemu onome za šta si ranije tvrdio da se boriš i onda ti je opravdanje da je ona magistar kominukologije, a uz dužno poštovanje prema njenom obrazovanju, u Sarajevu s istim zvanjem ima više stotina osoba, a možda i četverocifren broj.I kako bi sve to opravdali, onda: udri na medije, oni su posebno krivi što su objavili da je supruga Adija Škaljića u tvom kabinetu i to za plaću veću od šefice kabineta.Što se tiče Ukove „prijetnje“ medijima, gdje tvrdi da „neće tolerisati niti jedan napad na svoje saradnike“ i da će „poduzeti zakonom propisane aktivnosti da ih zaštiti“, pitamo se: na koji tačno način to premijer misli da neće tolerisati objavljivanje prostih činjenica? Da nas neće možda tući?Naravno, kada to dolazi od čovjeka kojeg je kantonalni zastupnik SDA Faruk Kapidžić s razlogom usporedio s “higijeničarem VII-3 razreda”, sve skupa zvuči više komično nego ozbiljno. Ali, bez obzira na komičnu dimenziju, ovakve izjave predstavljaju direktan pritisak na slobodu medija. Zato očekujemo da će se novinarska udruženja i kolege oglasiti i reagovati na ovakvo ponašanje premijera.

Mediji su krivi jer su objavili da je supruga njegovog stranačkog kolega uhljebljena i to za veću plaću od šefice kabineta

Poštenije uhljebim od njih

Ademir Zurapović iz BiH, Metju Kalio (Matthew Leigh Kallio) iz Kanade i Johan Roso (Yohan Rosso) iz Francuske, sudijski je trojac u finalu Evropskog prvenstva u košarci, u kojem su sinoć u Rigi nastupile reprezentacije Turske i Njemačke.Osim što je profesionalizmom i kvalitetom zaslužio da bude među najboljim od ukupno 45 sudaca koji su sudili na ovom šampionatu, te što je drugi put sudio finale EuroBasketa, Tuzlak Ademir Zurapović je na jednom od najvažnijih sportskih događaja ove godine predstavio i našu zemlju. Ademir Zurapović rođen je 20. maja 1972. godine u Tuzli. Njegova sudijska karijera traje od 1995. godine i jedan je od najcjenjenijih arbitara u međunarodnoj košarci. Sudio je na najprestižnijim takmičenjima, uključujući finale Olimpijskih igara u Tokiju 2020. godine između SAD i Francuske, kao i Olimpijske igre u Parizu 2024. godine, kao i završnice dva posljednja Svjetska prvenstva.

Tuzlak je na jednom od najvažnijih sportskih događaja ove godine predstavio i našu zemlju

Zurapović: Sudio je na najprestižnijim takmičenjima

Ademir Zurapović: Kvalitet i profesionalizam

Nakon što se kompanija „Igman“ iz Konjica našla na udaru zabrane izvoza oružja i municije iz Srbije, te se tako suočila s nestašicom baruta, obustavljanje proizvodnje i prinudni odmor za većinu radnika bile su jedine moguće odluke.Agonija koja je mogla trajati unedogled, okončana je jednim telefonskim pozivom i razgovorom koji je trajao samo nekoliko minuta. Svjestan značaja konjičkog „Igmana“ i svakog sata nerada, federalni premijer Nermin Nikšić predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pronašao je i u dalekoj Kini, pa je dogovor postignut za dvije minute, a problem definitivno riješen za dva dana. Za razliku od politika, privrede dviju susjednih država toliko su čvrsto povezane da međusobne zabrane i smicalice nikome ne donose progres.Nikšić i Vučić nakratko su se našli u fokusu kao državnici koji razumiju značaj ekonomije, ali i glavni akteri događaja koji se u odnosima BiH i Srbije nije desio još otkako su Bakir Izetbegović i tadašnji srbijanski premijer Vučić prije više od deset godina na beogradskom Kalemegdanu odigrali partiju šaha. Ili otkako je u maju 2014. Vučić prošetao Baščaršijom. Transport baruta za fabriku iz Konjica, istovremeno, otvara pitanje koliko se, manjih ili većih, političkih nesporazuma i problema građana s obje strane Drine moglo riješiti u proteklim godinama i decenijama, samo da je bilo više volje, hrabrosti i razuma.Da je prosperitet građana obje zemlje, a ne trgovina, kalkulacija, loša namjera i politički poeni, predstavljao prioritet. Pri tome, ni Vučić ni Nikšić nisu važni, koliko činjenica da dijaloga i dogovora mora biti uprkos nacionalnim i političkim podjelama, predrasudama, nacionalističkim politikama i posljedicama ratova iz 90-tih. Bez toga će cijeli region tavoriti i truhnuti zarobljen politikama iz prošlosti, bez svijetle sadašnjosti i s neizvjesnom budućnošću.

Nikšić i Vučić nakratko su se našli u fokusu kao državnici koji razumiju značaj ekonomije

Nikšić: Vučić me obavijestio da je ukinuta blokada 

Dijaloga mora biti

U prostoru između najviše visoravni na svijetu, Tibeta, i najvišeg planinskog lanca na planeti, Himalaja, smjestila se država Nepal. Politički je zaglavljena između dva svoja ogromna susjeda, Indije na jugu i Kine na sjeveru, pa se na kartama čini relativno mala. Nepal je površinski tri puta veći od Bosne i Hercegovine i ima više od 30 miliona stanovnika. Ali kada se nađete između dva susjeda koji imaju zajedno blizu tri milijarde ljudi onda niste toliko demografski, ekonomski, politički i strateški bitni.Nepal je država na „krovu svijeta“ jer se u njoj nalaze planinski vrhovi s više od 8000 metara, od kojih su najpoznatiji Mt. Everest, Kančejunga i Daulagiri. Inače Himalaji su jedine planine koje imaju vrhove iznad spomenute brojke od 8000 – i to čak njih 14. Dovoljno je pogledati grb Nepala iz kojeg se jasno vidi šta dominira u reljefu te države. Ovo je još jedna značajka Nepala koja ga čini turistički atraktivnim za alpiniste, ali na određen način u geopolitičkom smislu je „zaglavljen“ u svojim visinama i između dva velika, u svakom mogućem parametru, susjeda.<h2>Ostali narodi </h2>U Nepalu žive brojni narodi, a tek polovinu čine Nepalci. Ostali narodi, kao što su Taru, Tamang, Gurke ili Magar se eventualno mogu čuti samo na nekim kvizovima. Religijski dominira hinduizam i tu se vidi veliki uticaj Indije. Sve do 2008. godine Nepal je bio monarhija a od tada je, makar tako kaže ustav, republika. Najteži period ove države, kada je riječ o modernoj historiji, je građanski rat krajem prošlog stoljeća. Ovome treba dodati i veoma loše odnose s Butanom, još jednom državom na Himalajima koja konstantno protjeruje etničke Nepalce.Nepal je veoma slabo razvijena i siromašna država s BDP-om „po glavi“ od 1180$ i HDI (Human development index) od 0,622. Država je poznata i po visokoj stopi emigracije, od kojih su neki Nepalci došli i do država Balkana gdje obavljaju razne poslove – od raznosača hrane do šofera gradskih autobusa. Upravo zbog toga je zanimljivo kako je ta država prije nekoliko dana došla u žižu svjetske javnosti. U njoj je počela svojevrsna revolucija, odnosno otpor prema vlasti, ali je zanimljiv razlog početka iste. Kao i u svakoj revoluciji dešava se pobuna protiv nekih odluka vlade, a ovdje je pobuna nastupila zbog razloga koji se prije četvrt stoljeća nije mogao ni zamisliti – ukidanje društvenih mreža!Prije nekoliko dana u Nepalu donesena je odluka da se zabrani šira upotreba društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, WhatsApp i X. Iako se čini kao odluka koja na određen način želi da „zaštiti omladinu od štetnih uticaja istih“, u suštini se radi o „gušenju“ slobode misli. Danas su društvene mreže prozor u svijet i imaju potencijal brzog širenja brojnih informacija. Svaka zabrana istih je potencijal da se zaustavi kritičko mišljenje i stav svakog pojedinca. Vlada Nepala se nije puno „sekirala“ za uticaj 26 društvenih mreža na omladinu te ih zabranila zbog eventualnog „lošeg pedagoškog uticaja“. Problem spomenutih mreža je bio što su se na njima širile brojne slike i videozapisi djece bogataša i političara koji su, u državi koja jeca u ekonomskoj krizi, živjeli na najvišem nivou. <h2>„Nepo kids“</h2>Ta djeca su prozvana „Nepo kids“, od pojma nepotizam, a Nepalci su kroz društvene mreže stalno podsjećali svoju svijest da, dok oni teško rade da prežive, nečija djeca uživaju na visokoj razini uz „ptičije mlijeko“! Vjerovatno ne postoji sistem ili država gdje se ovakve stvari ne javljaju, ali je njihov obim drugačiji. Problem nastaje kada se „zabrani“ da se takve stvari vide i dođu do „širih narodnih masa“. Veoma interesantno je spomenuti i koje osobe su pokretači revolucije. Svaki period razvoja ljudske civilizacije ima svoje revolucionare. Tako su to u antici bili robovi, u feudalnom dobu kmetovi, a u industriji radnici boreći se za svoja prava. Svaka manufaktura i industrijska revolucija nudila je one koji su se borili da im život bude pristojniji te ljudska prava veća. Danas se nalazimo u periodu informatičke i digitalne revolucije pa je odgovor na pitanje ko pokreće revoluciju jasan – generacija Z koja se rodila s produktima treće i četvrte industrijske revolucije. Od početka XX stoljeća na Planeti su se javile razne „generacije“ sa svojim karakteristikama. Njih dijelimo na Veliku generaciju, Tihu generaciju, Baby boom generaciju poslije II svjetskog rata, Generaciju X druge industrijske revolucije, Generaciju Y ili Milenijalce te na dvije generacije koje se rađaju u posljednja tri desetljeća. Od 1995. na Planeti se rađa Generacija Z koja uopće ne poznaje vrijeme prije interneta. Za ovu generaciju se kaže da je veoma egoistična, da nema normalan društveni život te da ima velikih problema s mentalnim zdravljem. U suštini radi se o generaciji kojoj su društvene mreže ne samo sastavni dio života, nego često osnova istog. Nakon 2012. rađa se Generacija alfa, a o istoj će se tek morati povesti posebna (pedagoška) briga.<h2>Ekonomska kriza </h2>Kada Generaciji Z ukinete internet, odnosno zabranite društvene mreže, vi ste u suštini njima uskratili onaj segment s kojim su se oni rodili. Danas je nama svima teško zamisliti život bez električne energije, ali sigurno da su generacije prije jednog stoljeća sasvim normalno živjele bez iste. Starije osobe, koje nisu toliko „navučene“ na mreže, možda i nisu žustro reagirale na tu zabranu, ali onima kojima je to u DNK su bili iznimno nezadovoljni zbog toga. Upravo je ovo razlog zbog kojeg će početi jedna od najneobičnijih revolucija u ljudskoj prošlosti – revolucija Generacije Z. Vjerovatno ne bismo pogriješili da je nazovemo „Prva Instagram revolucija“. Bez obzira na razloge nastanka iste, svaka revolucija sa sobom nosi žrtve i krv. Svakako da je zabrana društvenih mreža samo neposredan povod za revoluciju. Osnova borbe tamošnjeg stanovništva je otpor prema korupciji koja „jede“ svaku ekonomiju. Možda se ljudi u Nepalu ne bi bunili da je samo do Instagrama, ali je ekonomska kriza te uslovi života ono zbog čega mase protestvuju. U ponedjeljak je sukob eskalirao, a prosvjednici se sukobili s policijom. Već tada se vidjelo da to neće biti samo „mirne demonstracije“ nego da su mase naroda, predvođene Generacijom Z, odlučne da nešto promijene. Na barikadama na kojima policija nije dozvoljavala ulazak u zgradu parlamenta, već prvi dan je 14 ljudi izgubilo život. Ulice glavnog grada Nepala, Katmandua su već u ponedjeljak bile pune krvi.<h2>Najbrutalniji način </h2>U utorak revolucija se nastavila mnogo jačim intenzitetom. Prosvjednici su upadali u vladine zgrade, a premijer Sharma Oli je podnio ostavku. Ova informacija nije zaustavila dalju eskalaciju sukoba niti nove žrtve. Buntovnici Generacije Z su odlučili da se na najbrutalniji način obračunaju s predstavnicima vlasti. Prosvjednici su dolazili do privatnih rezidencija političara te iste palili. Cijelu Planetu su obišli neki videozapisi na kojima se vidi kako se neki političari i članovi njihovih obitelji evakuišu helikopterima, a taj dan je zapaljena i zgrada Parlamenta. Bez obzira na sve uzroke i posljedice, protekli događaji u Nepalu će ostati zapisani u historiji. U ovoj državi na vrhovima Himalaja po prvi put je revolucija pokrenuta od Generacije Z, a njen razlog bi mogao biti i njen budući naziv – Prva Instagram revolucija!

Nepal je veoma slabo razvijena i siromašna država s BDP-om „po glavi“ od 1180$ i HDI (Human development index) od 0,622

Zubić: U Nepalu prva Instagram revolucija na svijetu

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": Nepal – revolucija Generacije Z, prva Instagram revolucija na svijetu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Rezoluciju o Palestini, kojom se zahtijeva hitan i bezuvjetan prekid svih ratnih dejstava, posebno u Pojasu Gaze, uključujući obustavu oružanih napada iz zraka, s kopna i mora, kao i raketiranja i drugih oblika oružanog djelovanja. Time bi se, kako je navedeno, stvorili uvjeti za zaštitu civila, dopremu humanitarne pomoći i pokretanje ozbiljnih mirovnih pregovora.Rezolucija o Palestini usvojena je na prijedlog Saše Magazinovića, jednog od najangažiranijih zastupnika u BiH. Potrebu da bude usvojena obrazložio je podacima o svakodnevnim stradanjima civila, među kojima je i 18.500 djece. Iako na geopolitičkom planu nije dovoljno snažan, važan je ovo, ali i rijedak glas iz BiH zbog zločina u Gazi, koji dolazi iz zemlje s još svježim sjećanjima na opsadu, smrt, enklave, zločine i genocid.

Važan je ovo, ali i rijedak glas iz BiH zbog zločina u Gazi

Magazinović: Usvajanje na njegov prijedlog

Saša Magazinović: Krik zbog Palestine

Mobing u javnim institucijama postao je rak-rana našeg društva, a najgori oblik se dešava kada osoba na vrhu hijerarhije – direktor ili rukovodilac – odluči da svoju poziciju moći koristi za maltretiranje uposlenika. Kada je žrtva žena, situacija postaje još kompleksnija, jer se često na to nadovezuje i rodna diskriminacija, te stigma da “treba šutjeti i trpjeti da se ne izgubi posao”.Informacija da je Šerif Isović osuđen zbog mobinga nad uposlenicom koja je prošla psihičku torturu, samo je jedan u nizu primjera kako se ponašaju oni koji fotelju smatraju svojom babovinom.Direktor, koji bi trebao biti primjer profesionalnosti i zaštitnik digniteta zaposlenih, postaje tlačitelj i predator. Umjesto da osigurava zdravo radno okruženje, on uvodi strah, poniženje i pritisak. Takva praksa ne uništava samo pojedinca koji je žrtva, već i cijeli kolektiv – širi se nepovjerenje, demotivacija i osjećaj da znanje i trud nemaju nikakvu vrijednost.Najveći problem je što ovakvi slučajevi rijetko dospiju u javnost. Žrtve, u strahu od gubitka egzistencije, šute, dok institucije koje bi trebale reagovati – inspekcije, sindikati, pa i pravosuđe – prečesto okreću glavu. Time se šalje poruka da je nasilje dozvoljeno ako ga čini neko moćan.Mobing u javnoj instituciji nije samo lični problem, nego društveni. On pokazuje koliko su sistem i pravna država slabi, jer ako direktor nekažnjeno može maltretirati svoju uposlenicu, šta onda ostaje običnom građaninu?Vrijeme je da se o tome progovori glasno i jasno – svaka institucija mora biti sigurno mjesto, a ne prostor gdje pojedinac, zahvaljujući funkciji, uništava tuđi život i karijeru.

Direktor, koji bi trebao biti primjer profesionalnosti i zaštitnik digniteta zaposlenih, postaje tlačitelj i predator

Kao da mu je fotelja babovina

Fudbalska reprezentacija Norveške je rezultatom 11:1 deklasirala Moldaviju u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine. Prvo ime utakmice bio je Erling Braut Haland.Nevjerovatni napadač Mančester Sitija postigao je čak pet golova i dodao dvije asistencije. Glavni je tako „krivac“ što ličnost dana nije njegov saigrač Asgard koji je postigao četiri gola za 26 minuta provedenih na terenu.Norvežani su tako nastavili savršeni učinak u prvih pet kola i sada imaju 15 bodova uz gol-razliku od +21 i ukoliko se plasiraju na Mundijal jasno je da će Erling Haland biti najzaslužniji za to.Ova pobjeda Norveške je najveća u evropskom dijelu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u 21. stoljeću. Rekord drži selekcija Njemačke koja je 1969. godine s 12:0 deklasirala reprezentaciju Kipra.Identičnim rezultatom (11:1) Makedonija je 1996. godine slavila kod Lihtenštajna, dok je 1938. Mađarska slavila protiv Grčke.Što se Halanda tiče, on je na 45 nastupa za A reprezentaciju Norveške postigao čak 48 golova, što je više od gola po utakmici u prosjeku. Podsjetimo da je 2019. godine na U20 Svjetskom prvenstvu na jednoj utakmici postigao čak devet golova.

Postigao pet golova i dodao dvije asistencije u nevjerovatnoj pobjedi Norveške

Erling Haland: Noćna mora za sve golmane

Erling Haland: Gol-mašina

Dok se ratovima kroji nova mapa svijeta, vijesti iz regiona ostaju u drugom planu i ne izazivaju posebne reakcije u već umornoj i hronično zabrinutoj javnosti. Na taj način i potpisivanje sporazuma i deklaracija o vojnoj saradnji, kojima se potvrđuje partnerstvo među pojedinim državama na Balkanu, te zajednički interes u segmentu odbrane i saradnje vojnih industrija, poprilično su „ispod radara“ i predmet su pažnje koja ne traje duže od nekoliko dana.Prošle sedmice, samo šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Tirani sličan vojni savez sklopila s Albanijom i Kosovom, deklaraciju o vojnoj saradnji potpisale su Hrvatska i Slovenija. Najavljeno je otvaranje novog poglavlja u odnosima između ovih zemalja i osnaživanje saradnje s ciljem stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Evrope. Slovenski ministar Borut Sajovic naglasio je da promjene na geopolitičkom planu zahtijevaju jačanje partnerstva, te da „Zagreb i Ljubljana imaju veliku odgovornost na zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na Kosovu i u BiH“.Raščerečena i podijeljena između različitih utjecaja i interesa domaćih političkih aktera, susjednih zemalja, pa i svjetskih centara moći, BiH je za sada izvan svake asocijacije koja bi njenim građanima vratila izgubljeni osjećaj sigurnosti i dugoročne stabilnosti. Ova zemlja je zaustavljena na putu ka članstvu u EU, proces integracija u NATO više niko i ne spominje, a u trenutnim okolnostima očigledno ne predstavlja potencijalnog partnera ni u regionalnim okvirima. „Zahvaljujući“ neodgovornim, međusobno suprotstavljenim politikama, stabilnost, sigurnost i mir u BiH očigledno zavise od drugih, kao i bolja budućnost njenih građana koju domaći akteri nisu u stanju osigurati.

Zagreb i Ljubljana imaju veliku odgovornost na zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na Kosovu i u BiH, kazao je Sajovic

Deklaraciju o vojnoj saradnji potpisale su Hrvatska i Slovenija

Vojni savezi na Balkanu

Kantonalna tužiteljica Kantona Sarajevo, Odjela za opšti kriminalitet Željka Tomić-Anđušić, svojim vrijednim radom i trudom u još dva slučaja je pokazala kako pravda može biti zadovoljena iznošenjem određenih dokaza.U krivičnom postupku protiv osuđenih Gorana Ravlića i njegove majke Leđibe tužiteljica je ranije pročitala jezive detalje okrutnog ubistva koje je šokiralo BiH, ali i region. Prvostepenom presudom ova dva monstruma su osuđena na po 45 godina zatvorske kazne zbog ubistva Nermine Krajina, koje se desilo u Sarajevu.Još jedna prvostepena presuda uslijedila je jučer, u čijem postupku je također bila ista tužiteljica. Riječ je o slučaju okrutnog ubistva koje je počinio Mirza Duran, a koji je osuđen na 43 godine zatvora prvostepenom presudom. On je prošle godine ubio Nadiru Sahačić u Sarajevu, u njenom stanu. Ovo su samo neke od najvećih kazni zatvora izrečenih u našem pravosuđu.Zahvaljujući predanom radu tužiteljice, ovo je još jedan dokaz kako i dalje postoji vjera u naše pravosuđe. Željka Tomić-Anđušić rođena je u Konjicu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu 2006. godine. Pravosudni ispit položila je 2009. godine u Sarajevu. U periodu od oktobra 2005. do januara 2007. godine, radila je na poslovima sekretara Osnovne škole u Višegradu. U periodu od 2007. do 2009. godine, obavljala je poslove pripravnika, stručnog saradnika i sekretara u Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu. Od oktobra 2010. godine radila je u Tužilaštvu BiH na poslovima koordinatora do početka 2012., a od januara 2012. do aprila 2018. obavljala poslove stručnog saradnika. Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u aprilu 2018. godine, imenovana je za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u aprilu 2018. godine, imenovana je za tužiteljicu

Željka Tomić-Anđušić: Vjera u pravdu

Stravičan slučaj potresao je Bosnu i Hercegovinu kada se u javnosti pojavila informacija da je na putu do bolnice u Mostaru preminula beba iz Konjica koja je imala samo jedanaest mjeseci.Dječak je u nedjelju dovezen na CUM Sveučilišne kliničke bolnice Mostar bez znakova života. Ljekari su ga pokušali reanimirati, ali, nažalost, bezuspješno. Roditelji su potražili pomoć u Domu zdravlja Konjic, nakon čega su upućeni u Opću bolnicu Konjic. Odatle su upućeni u SKB Mostar. Da nevolja nikada ne dolazi sama, dokazuje i činjenica da bolnica u Konjicu nije imala sanitetsko vozilo. Kako se to moglo dogoditi?Nesretni roditelji su bili primorani da se ličnim vozilom upute u Mostar. Oni su kontaktirali policiju s kojom su pod rotacijama putovali do Mostara od kuda im je u pomoć krenulo vozilo Hitne pomoći mostarskog Doma zdravlja Stari grad, koji su prevezli bebu. Nažalost, bilo je kasno za dječaka, jer više nije davao znakove života.Postavlja se pitanje kako je moguće da kada se dogodi hitni slučaj ili nesretan događaj na području Konjica i okolice, ljudi moraju putovati ili u Mostar ili u Sarajevo kako bi se spasili? O čemu razmišlja vlast? Kako se moglo dopustiti da jedna zdravstvena ustanova kao što je bolnica nema sanitetsko vozilo?Općepoznato je da nam je zdravstvo u apsolutnom haosu, a ovo je još jedan dokaz tome.

Ljekari su ga pokušali reanimirati, ali, nažalost, bezuspješno

Sistem ubija djecu!

Jedan od najperspektivnijih bh. nogometaša Kerim Alajbegović postigao je prvi gol u najdražem dresu – onom reprezentacije. Talentovani ofanzivac je sjajnim nastupima u juniorskoj Bundesligi zaslužio priliku. Promijenio ekipu, prešao je u austrijski Salzburg i sve to nije moglo promaći selektoru Barbarezu.Kerim Alajbegović već godinama nosi dres omladinskih selekcija Bosne i Hercegovine, a njegov napredak raduje sve ljubitelje bh. nogometa. Bio je kapiten kadetske reprezentacije, nastupao za junior, a sada je debitirao i za seniore.Posebno ohrabruje činjenica da igra na poziciji krilnog ofanzivca i playmakera, što je u reprezentaciji BiH najdeficitarniji dio tima.Kerim Alajbegović rođen je 21. septembra 2007. godine u Kelnu, u Njemačkoj. U Kelnu je i započeo s fudbalom.

Kerim Alajbegović već godinama nosi dres omladinskih selekcija Bosne i Hercegovine

Alajbegović: Njegov napredak raduje sve ljubitelje bh. nogometa

Irfan Peljto: Svjetski, a naš!

Ćorsokak i izolacija

Nuno Bajrić: Ispunjeni snovi

Umalo katastrofa

Nail Omerović: Utakmica karijere

Poštenije uhljebim od njih

Ademir Zurapović: Kvalitet i profesionalizam

Dijaloga mora biti

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": Nepal – revolucija Generacije Z, prva Instagram revolucija na svijetu

Saša Magazinović: Krik zbog Palestine

Kao da mu je fotelja babovina

Erling Haland: Gol-mašina

Vojni savezi na Balkanu

Željka Tomić-Anđušić: Vjera u pravdu

Sistem ubija djecu!

Kerim Alajbegović: Prvi gol u najdražem dresu

Kolumne

Irfan Peljto: Svjetski, a naš!

Ćorsokak i izolacija

Nuno Bajrić: Ispunjeni snovi

Umalo katastrofa

Nail Omerović: Utakmica karijere

Poštenije uhljebim od njih

Ademir Zurapović: Kvalitet i profesionalizam

Dijaloga mora biti

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": Nepal – revolucija Generacije Z, prva Instagram revolucija na svijetu

Saša Magazinović: Krik zbog Palestine

Kao da mu je fotelja babovina

Erling Haland: Gol-mašina

Vojni savezi na Balkanu

Željka Tomić-Anđušić: Vjera u pravdu

Sistem ubija djecu!

Kerim Alajbegović: Prvi gol u najdražem dresu