Kad je u redakciju prošloga petka, uoči Kongresa SDA, ušao kolega novinar i rekao da mu je njegov izvor, dobro upućen u političke prilike, rekao da će se ovih dana desiti nešto što će Bosnu i Hercegovinu vratiti dva, tri koraka unazad i zbog čega će se dići velika prašina, od srca smo se nasmijali ispitujući ga ko mu je izvor.
Nasmijali jer, u principu, kada se posljednji put desilo nešto zbog čega smo skočili dva, tri koraka naprijed. Nikad, a možda ni tad.

Hljeba i igara. Skreni pažnju s bitnoga, za život neophodnog, dugoročni interes važnog, na kratkoročne i potpuno besmislene ciljeve, ali opasne i retrogradne „ratove riječima“ koji ne koriste nikome osim njima. Političarima.
Generaliziranje stvari, ljudi, pojava... priglupa je i može biti opasna stvar pa i kad su oni u pitanju. Ali jednoga te istoga se late gotovo svi čim im nestane ćumura za hajcanje vatre – Dejtonskog sporazuma.
Povuci-potegni, kako kome zatreba, tumači kako ti odgovara, izvuci dio koji ćeš (zlo)upotrijebiti čim ti zatreba. Država BiH. Entiteti - dva, tri. Otcjepljenje. Pripajanje.
Nije Dejton „švedski sto“ da posežemo za onim šta nam se sviđa. Ako to i kada učine, činioci moraju biti svjesni jednoga – kršenje Dejtona vodi u nestanak entiteta, koji na osnovu njega i postoje.
U svojoj reakciji na reakcije nakon usvajanja Deklaracije SDA OHR je ponovio da je neupitan teritorijalni integritet BiH i njene temeljne strukture kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, kako je determinirano i Ustavom, te da BiH nije državna zajednica, a dva entiteta pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH.
Svaka izmjena unutrašnje organizacije BiH mora biti usvojena u skladu s procedurama predviđenim u Ustavu, što zahtijeva široku podršku unutar političkog spektra BiH, uključujući sve konstitutivne narode.
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare, usred kreiranog haosa, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije, ambasador Johan Satler (Johann Sattler) kazao je da očekuje da bh. institucije izrade akcioni plan za izradu plana prioriteta provođenja reformi, što bi značilo opredijeljenost da se krene naprijed.
- Mnogo toga u BiH preostaje da se uradi, ali sve je moguće uz implementaciju neophodnih reformi. Retorika podjela preuzima javni diskurs, a zanemaruju se stvarne potrebe građana. EU želi BiH u svojoj porodici. Mišljenje EK iz maja ove godine to i potvrđuje uz pet prioriteta - kazao je on.

<h2>Hvatajmo korak za pokoljenja nova</h2>

Za pokoljenja nova, moramo naprijed, moramo hvatati korak sa 21. stoljećem, moramo formirati vlast, zaustaviti odlaske, afirmirati mlade, otvarati fabrike, cijeniti i čuvati stručnjake, razvijati sport, graditi povjerenje, poštovati jedni druge, razlike cijeniti kao bogatstvo, moramo se naučiti smeće bacati u kante, ljudima vratiti dostojanstvo, školstvo izvući iz ralja neznalica, prestati lagati, varati, krasti, otimati od siromašnih i davati bogatima da postanu još bogatiji, moramo u EU... A ne pričati iz šupljeg u prazno.
Jer šuplje vam je sve to. Od Kulina bana, preko ZAVNOBiH-, do Dejtona Bosna i Hercegovina je jedna. I jedina.

1. Kontinuitet&nbsp; Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
2. Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu “entiteti”).

I desi se deklaracija SDA, izvukoše se puške s nacionalističkom, secesionističkom, iz šupljeg u prazno retorikom, koja žari i pali mase

Puls sedmice: Jedna si, jedina

Zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Srebrenik Edis Kavgić jedini je mladi politički lider iz BiH koji je ove godine učestvovao na konferencijama u Vroclavu i Briselu o temi „Mir u Evropi“. On je svoj nastup iskoristio za promociju Bosne i Hercegovine i njenih vrijednosti.
Posebno je važno da je Kavgić pred evropskim političarima govorio o genocidu u Srebrenici i agresiji na BiH. Želio je da se o ovoj temi još jednom čuje na najvišem evropskom nivou kako se zločini nikada ne bi ponovili. 
Iako je riječ o mladom političaru, ovim nastupom pokazao je veliku odgovornost prema svojoj državi koja na njega treba biti ponosna.
Kavgić je rođen 1987. godine. Potpredsjednik je Gradskog odbora SBB-a Srebrenik, a završio je i Političku školu Vijeća Evrope namijenjenu mladim perspektivnim političkim liderima.

Na konferencijama u Briselu i Vroclavu govorio o genocidu u Srebrenici, agresiji na BiH, ali i promovirao našu zemlju

Kavgić: Velika odgovornost prema državi

Edis Kavgić: Političar za primjer

U zemljama širom svijeta jučer su održane demonstracije na kojima je zatražena odlučnija reakcija u borbi protiv klimatskih promjena.&nbsp;&nbsp; Ova akcija pokazuje da je svijet konačno postao svjestan opasnosti koju predstavljaju klimatske promjene, te da je progovorio jednim glasom. 
Val nije zaobišao ni našu zemlju gdje su također održana okupljanja građana. Naročito raduje činjenica da je na protestima bio veliki broj mladih ljudi, koji su i pokretači ove akcije na globalnom nivou. 
Oni su jasno kazali da žele imati budućnost u kojoj će moći normalno živjeti i osnivati porodice, te da neće mirno posmatrati kako se planeta uništava ljudskom nebrigom i pohlepom. 
Brojni protesti ovim povodom su se održavali i ranije, ali se čini da nikada nije toliko ljudi u isto vrijeme, u toliko zemalja, koordinirano izašlo na ulice. 
Njihov glas sada više niko neće moći ignorirati i vlasti će morati poduzeti odlučnije mjere prije nego što dođemo do tačke sa koje više neće biti povratka, a koja je veoma blizu.
Naravno, razni lobiji i dalje će pružati snažan otpor promjenama koje bi im mogle umanjiti zaradu, i sigurno je da predstoji velika borba. Vremena je sve manje, tako da je svaki dan dragocjen. 
Bosna i Hercegovina je dio globalnog pokreta i treba dalje raditi na jačanju svijeti u našoj zemlji o opasnostima koje nam prijete zbog promjene klime i načinima kako se izboriti s ovim problemima i sačuvati Zemlju za buduće generacije. Ovo je možda posljednja šansa da se to učini, već sutra bi moglo biti prekasno.&nbsp;

Širom svijeta održana okupljanja zbog klimatskih promjena

Dok nije kasno...

Cijeli radni vijek proveo je u radu s djecom, brinući se o njihovom oralnom zdravlju i oralnoj higijeni. Stomatolog Alija Jerlagić već 12 godina za mališane u vrtićima i prvačiće iz Livna organizira i obuke o ispravnom pranju zuba, značaju oralnog zdravlja i prehrane.&nbsp;&nbsp; Tako je bilo i ove godine, a obuku je prošlo 330 djece.
Koliko su te obuke važne dobro znaju i roditelji, pa kažu da bi svaki grad u BiH trebao imati svoga doktora Jerlagića. Zbog njegovih metoda i pristupačnosti djecu nije strah ići zubaru. 
Dr. Jerlagić je Duvnjak, ali se po završetku Stomatološkog fakulteta u Sarajevu zaposlio u Domu zdravlja Livno 1979. godine gdje je ostao do danas. Specijalizirao je 1988., a zvanje primarijusa dobio 1999. godine.
Krajem godine ide u penziju i sigurno je da će Livnjacima mnogo nedostajati, ali s ponosom mogu govoriti kakvog su zubara i čovjeka imali u svom gradu. &nbsp;

Već 12 godina mališane u vrtićima i prvačiće iz Livna obučavao o ispravnom pranju zuba i značaju oralnog zdravlja

Alija Jerlagić: Omiljeni stomatolog

Svađaj se da bi se pomirio. Postoje ljudi koji se vode ovom parolom. Vole i ispunjava ih onaj osjećaj olakšanja, euforije i veselja kada padne pomirenje. Još ako si u politici, pa uspiješ sve to predstaviti kao svoju pobjedu i narod ti aplaudira – onda se vjerovatno naježiš.&nbsp; Takvi su, bar se čini, lideri koji se posljednjih dana ili bolje reći mjeseci „žestoko svađaju“. Prvo je problem bio famozni ANP, sad je dekleracija i samoopredjeljenje. Da ne ulazimo u detalje svakog od predmeta svađe, jer je suvišno i dosadno postalo, a i samo nabrijavanje situacije postalo je i zamorno. 
U psihologiji, preciznije da kažemo - onoj grani koja se bavi bračnim partnerima i njihovim odnosima, postoji teza da se muž i žena (ili neka druga kombinacija) nekad svađaju do krajnjih granica kako ne bi priznali grešku, a na kraju bi, oboje umorni, popustili ili prešli preko problema. I? Stvar riješena preko noći. Idemo dalje. 
Slično se dešava i s našim liderima. Koliko nas je iznenadio „iznenadni“ dogovor s domaćinom Vigemarkom, toliko nas nije iznenadila svađa koja je nastala odmah po izlasku iz njegove rezidencije.
I ona traje i sad. Teme su različite ali akteri isti. I trajat će to dok se ne umore pa da lakše mogu popustiti jedan drugom. Do tada će puk slušati prepucavanja, zdušno navijati za svoje, aplaudirati. A istovremeno računati koliko će mu od plaće ostati nakon što plati režije, kredit, dug u granapu.&nbsp;I tako u krug dok ne skontamo čuvenu Ajnštajnovu: Ne možeš raditi uvijek isto, a očekivati drugačiji rezultat.

Postoje ljudi koji se vode ovom parolom - vole i ispunjava ih onaj osjećaj olakšanja kada padne pomirenje

Svađaj se da bi se pomirio

Argentinac <a href="https://avaz.ba/tag/36123/luis-ibanez">Luis Ibanjez</a> (Ibanez), bivši nogometaš slavne Boke, zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene Zvezde, jučer je i zvanično predstavljen kao veliko pojačanje Zrinjskog. 
Saradnja je dogovorena&nbsp;do 31. maja 2021. godine.

Iskusni, 31-godišnji lijevi bočni igrač za kojeg je i naš slavni fudbalski stručnjak Vahid&nbsp;Halilhodžić,&nbsp;koji mu je bio trener 2010. godine u Dinamu, potvrdio da je odličan igrač, sigurno će podići nivo igre „Plemića“, ali i rejting Premijer lige BiH.

Izvanrednih fizičkih predispozicija, beskompromisan u duelima, sa strahovitom 'ljevicom', kako ga je analizirao legendarni Vaha, Ibanez će sigurnio biti dodatni magnet za gledaoce na premijerligaškim stadionima. &nbsp;

Luis Ibanjez rođen je 15. jula 1988. godine u Buenos Airesu, a prve fudbalske korake napravio je u Boki, gdje je 2008. godine i debitovao za prvi tim. 

Iste godine stigao je u Dinamo, čije boje je branio do 2015. kada je prešao u mađarski Đer, potom je zadužio dres Crvene zvezde, nakon čega je uslijedila avantura u Turskoj, odnosno Trabzonsporu i Karabuksporu.

Izvanrednih fizičkih predispozicija, sa strahovitom 'ljevicom', kako ga je analizirao legendarni Vaha, sigurno će biti magnet za gledaoce

Ibanjez: Sa Zrinjskim dogovorio saradnju do 31. maja 2021. godine

Luis Ibanjez: Argentinac podiže rejting bh. elite

Nakon nekoliko godina patnja i borbe sa smradom i nepravdom stotine sarajlija će naredne sedmice blokirati rad gradske <a href="https://avaz.ba/tag/54768/deponija-smiljevici">deponije Smiljevići</a>. Djeca im strašno obolijevaju, a nadležni nijemo ćute i ništa ne rade.&nbsp;&nbsp; Ne, ne dešava se ovo u srednjem vijeku. Ovo je realnost 21. vijeka. Ovo se dešava u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, države u jugoistočnoj Evropi. Godinama nepravilno odlaganja otpada, pa i onog nedozvoljnog a ni marke ulaganja u deponiju učinile su da ekološka bomba kuca u centru Sarajeva, glavnog grada BiH. 

Prema mišljenima vrhunskih bh. liječnika ali i regionalnih smrad koji je posljednih dana svakodnevnica u Sarajevu, može izazvati velike zdravstvene probleme. Slojevi ugljenmonoksida i sumpor-dioksida otežavaju disanje, dovode do različitih promjena i mogu biti uzrok hroničnog bronhitisa, kao i povod za astmatski napad. Nažalost, iz dana u dan sve je više mještana ovog naselja masovno padaju u kandže malignih oboljenja, a tačan broj još uvijek niko ne zna. 
Od 2015. godine ih ubija nepravda, lažna briga i još lažnija briga o njihovom zdravlju. 

Rukovodioci deponije navode da situacija od 1998. godine nikada nije bila bolja, da se 600 tona smeća dnevno pravilno odlaže, a o animalnom otpadu su tek nedavno iskreno progovorili.

Ne razmišljaju o tome ko će platiti najveću cijenu tuđih grešaka i nemarnosti, jer prema svemu sudeći nikog nije briga za ono što građani mjesecima ne mogu otvoriti prozore svojih toplih domova, a čekaonica u ambulantama im je postala druga kuća. Borba građana za svoju djecu, ili kako kažu borba za biti ili ne biti.

Građani padaju u kandže malignih oboljenja

Borba za biti ili ne biti

Burno je ovih dana u zeničkom rudniku. Vrvi kao u košnici. Rudari su nezadovoljni, Uprava, koja ih je dovela u nezavidan položaj podnijela je ostavke.&nbsp;&nbsp; Prvo je odstupio, očekivano, Nevzet Vrškić, generalni direktor Rudnika, u kojeg su svi upirali prstom. Od rudara do Uprave „Elektroprivrede BiH“ (EP) i Vlade FBiH. Kriv je, nije radio ništa, nije plaćao poreze, nije davao plaće na vrijeme, nema ni toplog obroka optužbe su iz Vlade. Isto govore i rudari te članovi Uprave EPBiH koja ga je i imenovala.
I čovjek s platom od 4.500 KM, kako tvrde iz Vlade, četiri godine nije radio ništa, a rudnike je doveo pred zatvaranje. Umjesto krivične odgovornosti za neplaćanje poreza, neki bi rekli, spasio se. 
Kako stvari stoje i jeste. Odlaskom s pozicije, problemi su ostali isti, ako ne i veći, a krivci, plus uz otpremninu koje će dobiti, sa strane će mirno gledati ko će sjesti u njihovu užarenu stolicu.
A izgleda da za sada neće niko. Jer, niko ne želi preuzeti ovo mjesto, ni za plaću od 4.500 KM koliko je imao Vrškić kako su u više navrata potvrdili iz Vlade.
Ustvari, niko ne želi za vrat natovariti hiljade rudara i reći im da je Rudnik pred kolapsom, na izdisaju, a jame pred zatvaranjem. Od Stare jame do Stranjana. Ni Raspotočje nije ništa u boljem položaju. Svjesni su to i rudari koji su u Sarajevu, umjesto ispred EPBiH, pred Vladom tražili bolje uvjete.
Dok rudari traže bolje, EPBiH traži direktora, čekaju saglasnost iz stranačke baze, rudnik tone. Rudari se već polako pakuju. Svjesni da je ovo kraj, mnogi već trbuhom za kruhom predaju molbe za drugi posao. Uz pozdrav ostalim kolegama, rudari Sretno!

Ko će preuzeti užarenu poziciju u Rudniku Zenica i reći rudarima da su jame pred zatvaranjem

Niko ne želi biti direktor

Mlada Zeničanka <a href="https://avaz.ba/tag/75487/melika-losic">Melika Lošić</a>, vlasnica brojnih medalja koje je osvojila na smotrama znanja, najbolji je primjer da Bosna i Hercegovina ima ljude kojima se uistinu treba ponositi. 

Naime, darovita Lošić pokazala je perfektno znanje i umijeće iz oblasti nauke, tehnologije, književnosti… i našla se rame uz rame s ostalom talentiranom djecom svijeta. Gdje god se pojavila, oduševila je i osvojila neku nagradu.

Njen projekt upotrebe infracrvene termografije za detekciju oštećenja i imperfekciju u cijevima izabran je kao jedan od najboljih u Evropi.

Iako, prema njenim riječima, BiH nije pogodna za bavljenje naukom, kaže da će uvijek pomagati svoju zemlju pa čak i ukoliko odluči karijeri graditi negdje drugo. 

Melika Lošić rođena je 3. oktobra 2000. godine u Zenici, završila je Osnovnu školu “Meša Selimović” i Osnovnu muzičku školu. Završila je sarajevsku Srednju školu “Richmond Park”.

Na takmičenjima za srednjoškolce pokazala zavidno znanje i osvojila brojne medalje

Melika Lošić: Svjetski uspješna

Sveučilište u Mostaru, u narodu poznatije kao SUM, krunisalo je prošle hefte Miroslava Lajčaka titulom počasnog doktora. Summa summarum, slovački ministar vanjskih poslova zahvalio se mostarskoj univerzi na dodijeljenom priznanju, a usput je održao i konstruktivan dijalog sa čelnikom Hrvatske demokratske zajednice. I najzahtjevnije hercegbosanske picajzle mogle su biti zadovoljne namještenim prizorom. Šarene zastave, službeni protokol, namrgođeno osiguranje, poziranje pred objektivima zainteresirane sedme sile... Sve je, da prostite, izgledalo poput susreta dvojice važnih državnika. Taman kako ne treba! 
Dragan Čović je iskoristio svečanu prigodu da podsjeti zaboravne pojedince na Lajčakove nezaboravne rezultate tokom rukovođenja Uredom visokog predstavnika. Nije se, vala, naročito oznojio. Da sada ne spominjemo onu neslavnu epizodu nasukavanja na (s)Prud pod jarbolom Milorada Dodika. Gluho i daleko bilo.
Kako vidimo, Bosna i Hercegovina je neočekivano postala atraktivna diplomatsko-turistička destinacija. Zato valjda strani funkcioneri učestalo špartaju od Une do Drine, od Save do mora. Navedene posjete najčešće se ne planiraju niti se najavljuju preko zvaničnih bosanskohercegovačkih institucija. Lajčak, stoga, ne predstavlja nikakav izuzetak, već primjer(ak) koji potvrđuje naopako pravilo. Naime, drskim ignoriranjem i zaobilaženjem legalnih državnih adresa bavili su se brojni nepozvani gosti iz komšiluka, susjedstva, bijeloga svijeta... 
Kome god se krijesta (na)digne u stanju je drsko negirati bosanskohercegovački suverenitet. Zato je suštinski važno resetovati kompletan sistem. I vratiti državne simbole sa pripadajućim diplomatskim običajima na fabričke postavke. To jeste teško, ali nije nemoguće. Kako bi se razni plenkovići, vučići, vulini, grabarke, brnabićke, lajčaci i ostali alčaci okolo prestali šepuriti k'o horozi po kokošinjcu.

Nije se, vala, naročito oznojio

Alčak Lajčak

U protekle dvije godine Graničnu policiju BiH, što zbog odlaska u penziju, što zbog dobrovoljnog raskida ugovora o radu, napustilo je čak 183 uposlenika. Oni koji misle da je sa ovim brojem odlazak graničnih policajaca stao, grdno se varaju.&nbsp;&nbsp; Za posao u kome svakog trenutka može da izgubi glavu, ni kriv ni dužan postati predmet istrage i godinama se vući po sudovima dokazujući nevinost, gdje mu pred dvorištem, kao opomena što je „zakopao prste“ u prekogranični kriminal štićenih kriminalaca začas može „zacviliti“ eksplozivna naprava (svi se sjećamo afere „šećer“ i terora nad policajcima koji su otkrili kriminal) granični policajac, zavisno od čina i radnog mjesta, mjesečno naplati između 900 i 1.200 maraka. Neki će reći da i nije loše, ali...
S bh. policijskim certifikatom, znanjem i iskustvom koje sa sobom nose, mnogi od domaćih policajaca, ne samo iz Granične policije, već i iz drugih policijskih agencija, već duže vremena posao dobivaju u zemljama zapadne Evrope, mahom u zaštitarskim agencijama. Jedni, opet, prihvataju bilo kakav drugi posao, samo da se kutarišu uniforme koju su nekad s ponosom nosili.
Problem napuštanja aktivne policijske službe u BiH, i nije toliko nerješiv i težak, koliko je težak odgovor na pitanje šta nadležne državne institucije čine da zadrže osposobljen policijski kadar, i usto, zaposle novi, mlađi, posebno onaj koji motri na sigurnost državne granice. 
Od dejtona do danas, ni jedna vlast nije se plaho otimala za resor kakav je Granična policija BiH. Jednostavno, riječ je o resoru kroz koji ne protiču značajna budžetska sredstva i koji je vlastodršce oduvijek zanimao tek toliko da zaposle nečijeg sina, bratića, stranačkog bajraktara i njima slično. 
Svjedoci smo da šverceri iz Srbije i Hrvatske u BiH svakodnevno prevoze migrante, tražene kriminalce, dobrovoljce s ukrajinskog ratišta, sitnu i krupnu stoku... Da se razumijemo za takvo stanje, kriva je država i oni koji je vode, a ne oni koji joj služe za 900 maraka plaće.

Za posao u kome začas može izgubiti glavu, granični policajac dobija plaću od 900 maraka

Država šuti

Nakon pet mjeseci pauze Asmir Begović ponovo se našao na golu u jednoj takmičarskoj utakmici. U prvom meču za svoj novi klub, azerbejdžanski Karabag, nekada prvi golman Nogometne reprezentacije BiH branio je odlično i proglašen je igračem utakmice.&nbsp; Tako je Begović i na terenu potvrdio da se namjerava vratiti u formu koju je imao nekada tokom nastupa u Premijer ligi Engleske u dresovima Portsmuta, Stouka, Čelzija i Bormuta. Već je stekao i simpatije navijača Karabaga. 
A da nije odustao ni od reprezentativne karijere i sam je nedavno poručio. Konkurencija na golu nikada nije na odmet, a pravi Bega nam itekako treba.

U prvoj utakmici za svoj novi klub Karabag proglašen igračem utakmice

Povratak otpisanog

Sudeći prema žestokim reakcijama Dragana Čovića i Milorada Dodika, <a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Bakir Izetbegović</a> prekjučer je uneredio i šefa i stanicu. Voda gori! Dabogda na hair i dobro da izađe. No, krenimo redom. Kako se očekivalo, deputati Stranke demokratske akcije strogo dirigovanom aklamacijom produžili su mandat velikom vođi. Tako valjda tradicionalno prolaze pojedinci koji ne vladaju gvozdenom rukom. Usput je tajnim glasanjem imenovan i ostatak najužeg partijskog rukovodstva. Među privilegiranim guzonjama ponovo nema nijednog nebošnjaka, jednako kao ni predstavnika mostarske ćelije SDA. Razumljiva je to i opravdana situacija! Jer niti je <a href="https://avaz.ba/tag/217/sda">SDA</a> građanski potentna, niti se Hercegovina uklapa u minderske planove Izetbegovićevog privatnog preduzeća. Zelena buržoazija državni je teritorij južnije od Ivana svakako velikodušno isporučila vječitim koalicionim partnerima. Zna se, Hrvatskoj demokratskoj zajednici. 
Da se ne lažemo, subotnja matineja u Zetri kulminirala je jednoglasnim usvajanjem takozvane deklaracije prema kojoj će SDA od danas, pa nadalje i ubuduće „povratiti“ izgubljenu bh. republiku. Ubleha decenije prihvaćena je egzaltiranim odobravanjem poslušne kongresne publike. Bilo bi, kažem, genijalno, samo da nije nerealno!
Osim toga, Izetbegović se ničim izazvan zakitio sa famoznih stotinjak hiljada (novo)otvorenih radnih mjesta. Doduše, nije precizirao da li se navedeni podatak odnosi isključivo na bauštelsku Njemačku ili na kompletnu Evropsku uniju. Nisam informiran, ali možda pravu istinu znatiželjnoj javnosti uskoro otkrije neponovljivi trudbenik Halid Genjac. 
Gadljivo je, priznajem, bilo slušati dvoranske referate garnirane grubim historijskim falsifikatima, idološkim stranputicama, lažnim obećanjima i nepotrebnim kofrčenjem koje proizvodi dodatnu štetu ionako devastiranom bh. društvu. Međutim, korisno je znati da SDA veoma uspješno podgrijava ovdašnje razarajuće nacionalizme. Zato su poruke iz Zetre daleko dobacile. I više niko normalan ne vjeruje da imamo posla sa odgovornim inasanima. Naprotiv, konjokradice dominiraju!

Više niko normalan ne vjeruje da imamo posla sa odgovornim insanima

Ezdea deklinacija

<a href="https://avaz.ba/tag/14389/marc-gasol">Mark Gasol</a> (Marc) ispisao je nove stranice sportske historije. Španac je postao tek drugi igrač koji je u istoj godini osvojio dvije najprestižnije košarkaške titule, poslije slavnog Amerikanca Lamara Odoma.

Prvo je Gasol sa Toronto reptorsima u junu proslavio šampionski naslov u najjačoj ligi na planeti, američkoj NBA, a jučer je sa reprezentacijom Španije osvojio pobjednički trofej na Svjetskom prvenstvu u Kini.

Gorostasni je centar na SP-u blistao sa prosjekom od 14,4 poena, 5,5 skokova i 4,1 asistencijom, a najbolju partiju pružio je kad je bilo najteže. U polufinaloj drami u kojoj je Australija pala tek nakon dva produžetka sjajni Gasol imao je 33 poena. U finalu protiv Argentine (95:75) također je bio zapažen, uz 14 poena imao je po sedam skokova i asistencija.

Mlađi brat jednako slavnog košarkaša Paua Gasola rođen je 29. januara 1985. godine u Barceloni. Još 2008. otisnuo se u NBA, gdje je bio izabran za najboljeg odbrambenog igrača sezone uz tri izbora u All-star tim. Sa Španijom ima po dvije evropske i svjetske titule te dva olimpijska srebra.

Španski centar u istoj godini osvojio i NBA i svjetsku titulu

Kralj košarke

Pod čijim staklenim zvonom je četiri godine operirala grupa lopova koja je raznosila bankomate širom zemlje, prije nego su ih FUP-ovci pomeli u akciji&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/75110/akcija-orka">„Orka“</a>!?&nbsp;&nbsp;Znakovito je da tolike godine ekipa Rahmana Begluka u više kantona na jako drzak način pljačkala banke, tržne centre i bankomate.&nbsp;Čini se da se neće nikada saznati pod čijim kišobranom su toliko izdržali na slobodi, iako su se ukradenim novcem bahatili kupujući skupocjene automobile i nekretnine.&nbsp;Stručnjaci kažu da organizirani kriminal ne može postojati bez podrške nekoga „odozgo“, ali u pravilo taj neko kod nas nikada ne bude otkriven.&nbsp;Naprotiv, , kada „napumpanu“ bagru i idole ovdašnje omladine dovedu pred sudije, oni se po pravilu izjasne da su slabog imovnog stanja, pa njihove advokate plate upravo oni koje su opljačkali, dakle pošteni građani.&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Kakav sudski epilog se može očekivati u ovom slučaju? &nbsp;
Za nadati se da se sve neće završiti kao i obično, zatvorskom ekskurzijom od nekoliko godina, koju iskoriste za bildanje i pripremanje novih pljački uz provođenje vikenda na slobodi.&nbsp;Treba im oduzeti imovinu koju su ukrali, blokirati im sve račune, keš, svezati ruke i pokazati im ko je gazda u ovoj državi!

Hoće li se sve završiti zatvordkom „ekskurzijom“ bez oduzimanja nelegalno stečene imovine

Uzeti im što su oteli

Zemlje koje su Filipovići dobili kao zijamet, a zatim i proširili u novoosvojenim krajevima, protezale su se od Trogirskog polja, u kojem su imali dosta zemljišta, Dalmatinske Zagore, Ravnih kotara, Hlivna, Duvna, Kupresa, Grahova, Drvara, u dolinama rijeka Une, Plive, Vrbasa, Sane i cijelom prostoru u području između Glamoča, Livna, Kupresa, Jajca, Ključa, Bosanskog Petrovca, Drvara i Bosanskog Grahova, sve do Kozare i Motajice, gdje su se nalazila po tazbini dobijena imanja Mahovljani, Ilova i Drinova i dr.Tako su Filipovići imali značajne posjede u <a href="https://avaz.ba/tag/514/banja-luka">Banjoj Luci</a> i Lijevču polju uz rijeku Vrbas i Savu prema Prnjavoru i Derventi i na drugim stranama.

<h2>Usmene poruke prenosili posebni ljudi</h2>

Uporedo s raseljavanjem i nastankom sekundarnih odžaka, kao što su oni u Sredicama, Rastoci, Jezeru i na koncu u Mjehovinama kod Kalinovika, nastajale su i tazbinske,&nbsp; a iz njih i čvrste rođačke veze s gotovo svim značajnim begovskim porodicama na prostoru od Bihaća do Bijeljine u Posavini i Serdarevića, Resulbegovića i Rizvanbegovića u <a href="https://avaz.ba/tag/256/hercegovina">Hercegovini</a>.Vrlo bliske porodične veze Filipovići su imali i sa značajnim banjalučkim i krajiškim porodicama Ćerimpašićima, Beglerbegovićima, Ferhatpašićima, Hurkalovićima, Bišćevićima, Kapetanovićima, Cerićima, Đinićima, Džumišićima, Firdusima, Miralemima, Kulenovićima, Alajbegovićima, Čizmićima, Ljubunčićima, Bušatlijama, Kopčićima, Idrizbegovićima, Huseinbegovićima, Teskeredžićima, Pašićima, Rustempašićima, Sulejmanpašićima, Imširpašićima, Imamovićima, Kopčićima, Hafizadićima, Gradaščevićima i mnogim porodicama s kojima su održavali stalne veze.

Ranije su veze održavane preko usmenih poruka koje su prenosili posebni ljudi, zatim pisama i putem posjeta koje su bile dosta česte s obzirom na tadašnje uvjete putovanja. Ustvari, u njihovoj tradiciji su postojale dvije vrste posjeta. Jedna, koja je bila češće u upotrebi, bila je ona vrsta posjeta kada su članovi rođačkih ili prijateljskih porodica putovali poslovima i dolazili u mjesta gdje su Filipovići živjeli te su odsjedali duže ili kraće vremena u njihovim kućama i bili kod njih musafiri.

<h2>Ženidbe i udaje, rođenja djece ili žalost</h2>

Druga vrsta posjeta bila je ona kada bi rođaci dolazili u posjete mahsuz i na duže viđenje, a to se odnosilo prije svega na ženski dio porodica, a žene su tada često dolazile s djecom ili u pratnji neke starije rođake. Najčešće su to bile starije osobe, amidžinice, tetke, dainice ili nene (ebejkom je nazivana očeva majka, a majčina je nazivana nena ili stara majka, dok je imenom hama nazivana svaka stara rođaka).One bi dolazile da promijene okolinu, odmore se od posla ili jednostavno da bi se vidjele s bliskim rođacima. Takve su posjete bile duže, ne manje od mjesec. Posebni povod posjeta bile su određene prilike i događaji, kao što su ženidbe i udaje, rođenja djece ili smrtni slučajevi, kada su brojni rođaci dolazili na veselje ili žalost.Osim navedenih, dolazilo je i do posjeta zbog posebnih razloga kada su članovi bliskih porodica ili znanci dolazili u goste, bilo da se pregledaju kod ljekara, upisuju djecu u škole ili trajno smještaju djecu kod svojih rođaka zbog školovanja. Veliki broj mlađih rođaka je zbog školovanja živio duže vremena u kući Muhamedovih roditelja, što je širilo krug poznavanja srodstva.

Niko ne smije zakucati na vrata kuće, a da mu ona ne budu otvorena, da mu ne bude ponuđeno piće i iće i po potrebi konak, a ni praznih ruku, što se kazivalo da je kuća hanedanska

U tim okolnostima se broj poznatih rođaka umnožavao svake godine, a rastao je i broj ukućana Sulejmanbegove i Đulhanumine kuće. Sve te posjete, s obzirom na položaj Muhamedove porodice u vrijeme njegovog djetinjstva, a to znači kada su živjeli u Banjoj Luci u kojoj je postojala dobra bolnica s ljekarima raznih specijalnosti, više srednjih škola, gdje su održavane javne priredbe kao što je godišnji vašar, proslave muslimanskih kulturnih i humanitarnih društava i slični skupovi, kada se u posjetu dolazilo zbog neke vrste provoda i upoznavanja života jednog većeg grada i novih ljudi, kao i brojnih daljih rođaka i prijatelja porodice, bile su način društvenog općenja od velikog značaja za život porodice i za odgoj jednog njenog mlađeg člana.

<h2>Niko ne smije iz kuće izaći praznih ruku</h2>

Takve posebne posjete su zvane pohode (ići u pohode). Sve to je stvaralo uvjete da se mladi čovjek susreće i upoznaje s mnogo različitih i zanimljivih ljudi, da prisustvuje brojnim razgovorima i upoznaje se sa mnogim događajima koji su smatrani važnim za cijelu porodicu.Sve to je jačalo veze među rođacima i prijateljima i formiralo u mladim ljudima osjećaj da su višestruko povezani s mnogim ljudima u cijeloj Bosni i Hercegovini, da moraju biti otvoreni, ljubazni, dobre volje i pružene ruke, tj. da poštuju načelo da niko ne smije zakucati na vrata kuće, a da mu ona ne budu otvorena, da mu ne bude ponuđeno piće i iće i po potrebi konak ili neka druga vrsta pomoći, kao i da niko ne smije iz kuće izaći praznih ruku, što se kazivalo da je kuća hanedanska.

Puls sedmice: Jedna si, jedina

Edis Kavgić: Političar za primjer

Dok nije kasno...

Alija Jerlagić: Omiljeni stomatolog

Svađaj se da bi se pomirio

Luis Ibanjez: Argentinac podiže rejting bh. elite

Borba za biti ili ne biti

Niko ne želi biti direktor

Melika Lošić: Svjetski uspješna

Alčak Lajčak

Država šuti

Povratak otpisanog

Ezdea deklinacija

Kralj košarke

Uzeti im što su oteli

Nekad su ljudi išli jedni drugima...

Kolumne

Puls sedmice: Jedna si, jedina

Edis Kavgić: Političar za primjer

Dok nije kasno...

Alija Jerlagić: Omiljeni stomatolog

Svađaj se da bi se pomirio

Luis Ibanjez: Argentinac podiže rejting bh. elite

Borba za biti ili ne biti

Niko ne želi biti direktor

Melika Lošić: Svjetski uspješna

Alčak Lajčak

Država šuti

Povratak otpisanog

Ezdea deklinacija

Kralj košarke

Uzeti im što su oteli

Nekad su ljudi išli jedni drugima...