Bosanskohercegovački košarkaški reprezentativac <a href="https://avaz.ba/tag/545/dzanan-musa">Džanan Musa</a> odigrao je svoju najbolju utakmicu od dolaska u Španiju.
Musa je s 33 ubačena poena i 10 skokova vodio Breogan do velike gostujuće pobjede nad Valensijom (97:98) i s razlogom privukao veliku pažnju španske javnosti.
O njegovoj impresivnoj partiji pisali su svi španski mediji, uključujući uglednu „Marcu“.
Musinu dominaciju u Španiji oslikava podatak da je s 18,4 poena u prosjeku trenutno najbolji strijelac Endesa lige.
Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. godine u Bihaću. Prve košarkaške korake napravio je u školi košarke KK Bosna XXL, gdje je pokazao raskošni talent i s 12 godina dobio poziv da karijeru nastavi u sarajevskom Košu. Odatle je 2014. prešao u Cedevitu, koja je bila stepenica ka NBA ligi. Kao 29. pik prve runde drafta 2018. izabran je od Bruklin Netsa, čiji je član bio dvije godine. 
Na zimu 2021. vratio se u Evropu i potpisao za Efes, da bi ovog ljeta postao član Breogana. Da je pred njim velika karijera, pokazao je još na juniorskom EP 2006. godine, gdje je našu selekciju vodio do naslova i ponio titulu MVP-a.

Bh. košarkaš s 33 poena vodio Breogan do velike pobjede nad Valensijom

Džanan Musa: Zaludio Španiju

<a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">Samo se u Bosni i Hercegovini može dogoditi da vlasti mole po svijetu da im se udijeli pokoja vakcina, a onda stotine hiljada tih vakcina propadnu</a>. Valjda po onoj - što bismo brinuli, nismo ih platili, po ko zna koji put dokazano neodgovorna bh. vlast dozvolila je da doživimo fijasko.

Ruku na srce, malo ko je očekivao da oni koji vode ovu državu bilo šta, pa i proces vakcinacije urade na dobar način i da sve prođe bez problema.
Uostalom, niko nije navikao, pa ni u kriznim periodima da oni brinu za ljude. Respiratori, pokretne bolnice i slične stvari uvijek su bili ispred poslova koji bi zaista trebali pomoći građanima.
Jadni narod, koji ih uzgred drži na vlasti, izbezumljen, ne zna više ni u šta vjeruje ni u šta ne vjeruje kada ih sluša. Vlastodršci su uveliko u pričama o ratu, jer gdje bi ih odvelo kada bi se govorilo o vakcinama, ekonomiji, rastu cijena...?
Po njihovim mozgovima u tim sferama se ne može dokazati patriotizam, što je, naravno, sasvim suprotno. Baš bi jačanjem ekonomije ili dizanjem standarda građana pokazali da su pravi patrioti. Jasno je da je retorika Dodika iz Laktaša, uveliko potpomognuta dodicima iz Sarajeva i još nekih bh. gradova, samo paravan za prikrivanje kriminala u ranije doba, a i ovog u doba pandemije.
Kao na traci su se pojavljivale afere, ali kao gumicom su izbrisane stvaranjem novih kriza, međunacionalnim zaoštravanjem odnosa i navodnom borbom jednih protiv BiH i drugih za BiH. 
Ustvari su na istoj strani, a radi se o čuvanju fotelja, bogatstva i prikrivanju korupcije.
Na kraju krajeva, vakcine za Covid možda ovom narodu i nisu najpotrebnije. Možda bi nam bolje došle neke vakcine protiv ovakve vlasti, ali najsigurnija bi bila amputacija - potpuna amputacija vladajuće garniture iz političkog života.

Možda bi nam bolje došle neke vakcine protiv ovakve vlasti, ali najsigurnija bi bila amputacija

Po ko zna koji put dokazano neodgovorna bh. vlast dozvolila je da doživimo fijasko

Brisanje gumicom

<a href="https://avaz.ba/tag/27713/zoran-milanovic">Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović</a>&nbsp;izveo je još jedan performans kojim je dodatno zamutio vodu u komšiluku. Najprije je na sva zvona najavio svoj dolazak u BiH i prisustvo obilježavanju godišnjice humanitarnog konvoja, kojim su 1993. godine opkoljenoj Lašvanskoj dolini dopremljeni lijekovi i namirnice, a potom i one koji su ga očekivali i one koji se posjetama ovakvih političara protive ostavio u otrovnoj atmosferi koju svako malo i sam dodatno truje svojim otrovnim jezikom. Sama godišnjica ostala je u drugom planu, a umjesto o hrabrosti humanitarnih radnika, ljekara i novinara iz decembra 1993., u prvom planu sada su Milanovićeva navodno ugrožena sigurnost, kukavičluk, ali i dilema je li uopće i namjeravao putovati ka Novoj Biloj ili je u tuđoj nesreći ponovo pronašao dobar povod da nastavi s jeftinim populizmom i politikantstvom. Baš kao i nedavno, kada je, ničim izazvan, cijeli svijet zgrozio svojim pokušajima gradiranja genocida i izjavama da svi genocidi i sve žrtve nisu isti.
Dok sigurnosne agencije u BiH ističu kako je sve bilo spremno za njegovu posjetu te da nije bilo nikakvih informacija o eventualnim sigurnosnim prijetnjama, Milanović je odustao zbog toga što je na putu ka Lašvi trebao proći i kroz bošnjačka naselja?! 
Ako je nekada i mogao postati političar koji bi doprinio dogovoru, predsjednik Hrvatske, za razliku od predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, danas se sveo na praznu ljušturu državnika u pokušaju, koji se sigurno osjeća tamo gdje nema Bošnjaka i radi čije bi se sigurnosti i bošnjačka naselja trebala izmjestiti s rute kojom se kreće. 
Dok stalno gura prst u oko Bošnjacima, Milanovićev interes nije jednakopravnost Hrvata u BiH. Poput njegovog političkog saveznika u pokušaju podjele države Milorada Dodika, ovaj konvertit iz srčanog SDP-ovca u najradikalnijeg desničara na ovaj način samo pokušava okupiti desno orijentirane glasače.
Izoliran u vlastitoj narcisoidnosti, u društvu desničara iz susjedstva, suprotno svim porukama Vašingtona, Londona i Brisela, nastavlja s politikom koja ne donosi ništa dobro ni Hrvatskoj, a pogotovo BiH. Građani su, ipak, pročitali ovakve politikante, pa i rasprava o njihovim zapaljivim porukama počinje i završava na društvenim mrežama, ali pitanje je šta je sljedeće iz arsenala populiste s Pantovčaka.

Dok stalno gura prst u oko Bošnjacima, Milanovićev interes nije jednakopravnost Hrvata u BiH

Populista s Pantovčaka

<a href="https://avaz.ba/tag/38083/vladan-kovacevic">Golman Rakova Vladan Kovačević (23)</a> ove sezone branio je u top formi, a u posljednjoj ovogodišnjoj utakmici poljske lige protiv Jagieloniju (5:0) 10. put je sačuvao svoj gol. Naš čuvar mreže ponovo je bio na golu svih 90 minuta, što mu je bio 14. ligaški meč, dok je šest puta branio u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu i jednom u Superkupu Poljske.
Zanimljivo je da je Rakov sve golove protiv Jagielonije postigao u drugom poluvremenu. 
Klub našeg Kovačevića prvi dio sezone završio je na trećem mjestu sa 35 bodova, dva manje od drugoplasiranog Pogona.
Vladan Kovačević rođen je 11. aprila 1998. godine u Banjoj Luci, gdje je branio za omladince Željezničara. Kasnije, 10. februara 2016. godine lopta ga je prvo odvela u juniore FK Sarajevo. Na Koševu je stasao i postao prvotimac, uz dvije posudbe u Slobodu iz Mrkonjić-Grada. Od 1. jula ove godine član je Rakova. 
Za našu mladu reprezentaciju branio je sedam utakmica, a još čeka debi u „A“ timu.

Odveo Rakov do treće pozicije na tabeli

Kovačević: Prvu polusezonu u Rakovu odbranio u reprezentativnoj formi

Vladan Kovačević: Deseti put bez primljenog gola

„<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Ugodno mi je u Sarajevu, ali nije to ni blizu onog grada</a>. Eh, to je bio najbolji grad u bivšoj Jugoslaviji. Kakvi su tu samo kafići bili, u mnogim stvarima je Sarajevo prednjačilo. Bilo je milina doći u Sarajevo.“ Ovako mi je, dok smo radili intervju, Svetislav Basara, možda i najveći živući pisac ovih prostora, opisao prijeratno Sarajevo. Gledam na YouTubeu snimke malonogometnog novogodišnjeg turnira iz 1989. koji su organizirale “Večernje novosti”. Piksi, Prosinečki, Sušić, Baždarević, Škoro, Pančev... Elita jugoslavenskog fudbala okupljala se u prepunoj Skenderiji. U našim kafićima i danas suvereno dominiraju pjesme sarajevske pop-rok scene iz osamdesetih. Na ekranima najradije pogledamo neki stari sadržaj poput “Top liste nadrealista”.
Spustim se u grad, u sadašnju realnost. Slijede nam božićni i novogodišnji praznici, ali ko bi to znao po današnjem Sarajevu? Grad je neokićen, nema nikakvih manifestacija, čak više ni onih kičastih novogodišnjih stolova. Nema ni organiziranog dočeka. Gradonačelnica Karić donira novac u dobrotvorne svrhe. Pravda to koronom. Upućeni, pak, tvrde da je bila u pitanju samo nesposobnost da se sve organizira. Sarajlijama, umjesto Božića i Nove godine, čestita „Kalendar“. 
Taman. U Sarajevu odavno više nema poštene utakmice koju bi čovjek mogao pogledati, kvalitetnog koncerta koji bi mogao slušati, da ne spominjemo klubove, zabave, ozbiljna intelektualna okupljališta... Pa, što bi se slavila Nova godina?
Pod vodstvom SDA, grad se 30 godina orijentalizirao i kasablizirao. Takva im je ideologija, a to je, uostalom, i njihov ukus. Sport je ionako šejtanska rabota, kafiće su zamijenile nargilhane, a centralna mjesta u gradu zauzele su šerijatske slastičarnice.
Iako su nam protagonisti trojke obećavali da će Sarajevo ponovo pretvoriti u metropolu, pod njihovim vodstvom, čini se da grad izgleda još gore. I to, da stvari budu tragičnije, ne iz ideoloških razloga, kao u slučaju SDA. 
Pitam se je li jedini izbor u Sarajevu onaj između orijentalizacije i brutalne korupcije s jedne, te potpune nekompetencije s druge strane. Zar ne postoji ništa osim toga, ili barem između?

Izbor između orijentalizacije i potpune nekompetencije

Sarajevo od blata i snijega

Sto puta ponovljena laž počinje zvučati kao istina. Tako je govorio i radio Jozef Gebels (Joseph Goebbels), šef Hitlerove nacističke propagande. Tako, očito, misli i <a href="https://avaz.ba/tag/173/ivica-dacic">Ivica Dačić, nekadašnji prvi saradnik i portparol balkanskog kasapina Slobodana Miloševića</a>. Helem, kaže Dačić, gostujući na RTRS u emisiji “Telering”, da je Srbija “garant sprovođenja Dejtonskog sporazuma” i da neće dopustiti da se, otimanjem nadležnosti entitetu Republika Srpska, srpski narod u Bosni i Hercegovini majorizira.
Sve ordinarna laž do laži, ali aktuelni predsjednik Skupštine Srbije, naravno, nije ni trepnuo dok ih je izgovarao. I nije jedini srpski političar s obje strane Drine koji godinama ponavlja nešto što nije istina, što nije dogovoreno u Dejtonu i što je čist historijski falsifikat. 
Niko ništa, u proteklih 26 godina, nije “oteo” od RS bez saglasnosti njenih političkih predstavnika, niti postoji ustavni i zakonski osnov za preglasavanje i nametanje bilo čega Srbima u BiH. Kao što je kristalno jasno da ni Srbija nije garant Dejtonskog sporazuma. 
Ona je, naime, potakla pobunu bosanskih Srba, predala im je infrastrukturu, oficire i naoružanje bivše JNA i aktivno je, šaljući ljudstvo i tehniku, provodila agresiju na nezavisnu i međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, brutalno je pomogla etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i, na kraju, kako je navedeno u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, nije spriječila genocid u Srebrenici, koji su počinile vojska i policija RS, s krvnicima i osuđenim ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem na čelu.
Jedini garant Dejtonskog sporazuma su SAD i njihovi zapadni saveznici. Oni su, a ne Srbija ili Hrvatska, zaduženi za tumačenje i provođenje i vojnog i civilnog dijela tog sporazuma. Zato u BiH postoji visoki predstavnik i zato su u BiH od rata do danas stacionirane međunarodne vojne snage i NATO štab.
Zna to i Dačić. I nije on ni neobaviješten ni glup, ali očito računa da će vremenom i oni kojima je dužnost da to spriječe, okrenuti glavu i pustiti da lisica čuva kokošinjac, odnosno da niko neće prepoznati prave namjere zloćudnog beogradskog vuka ogrnutog u plašt “brige” za srpski narod u BiH.

Nije Dačić ni neobaviješten ni glup, on samo računa da će na kraju lisici biti dozvoljeno da čuva kokošinjac

Laži vuka iz Srbije

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke, koje vodi <a href="https://avaz.ba/tag/124463/annalena-baerbock">Analena Berbok (Annalena Baerbock)</a>, kazala je kako EU mora poslati jasan signal protiv Dodikovih pokušaja secesije te da njegova destruktivna politika neće proći bez posljedica. S tim u vezi, njen portparol je kazao kako Njemačka neće sarađivati s entitetom koji aktivno radi na uništenju BiH te su najavili da se i na nivou EU zalažu za drugačiju raspodjelu sredstava koja su namijenjena BiH.
Stranka Zelenih, koja je sada u Njemačkoj vladajuća zajedno s liberalima i SPD-om, poznata je po vrlo oštrom stavu prema ruskom režimu Vladimira Putina te se moglo očekivati da će nova njemačka vlast zauzeti puno oštriji stav i prema secesionističkim i rušilačkim politikama Milorada Dodika, kao isturenog ruskog saveznika.
Nova njemačka ministrica Berbok, čija je stranka vrlo naklonjena Bosni i Hercegovini, od prvog dana jasno daje do znanja da će imati mnogo oštriji odnos prema onima koji pokušavaju narušavati stabilnost u BiH te da će poduzeti konkretne mjere za njihovo sankcioniranje.
Analena Šarlot Alma Berbok (Charlotte) rođena je 15. decembra 1980. godine u Hanoveru. Bila je partijski kandidat za kancelara na saveznim izborima 2021. godine, što ju je učinilo prvim takvim kandidatom za Zelene i, poslije Angele Merkel, tek drugom ženom koju je velika njemačka politička partija nominirala za kancelara.

Njemačka ministrica odmah prešla na konkretna djela

Analena Berbok: Sankcije Dodiku

<a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Građane Bosne i Hercegovine</a> u narednoj godini, kako stvari stoje, ne očekuje ništa dobro. S političke i sigurnosne situacije, odavno škripi sa svih strana, a svaki novi dan nosi i novu neizvjesnost. Niko ne zna šta nas očekuje. Građani su s pravom zabrinuti. Ali, dok Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, prijeti secesijom, međunarodna zajednica traži rješenje za Izborni zakon, iz EU i SAD tvrde da niko ne smije narušiti suverenitet, mnogi, ipak, gledaju kako i od čega da prežive. 
Jer u državi koja je među najsiromašnijima u Evropi i čija su primanja prava mizerija, penzije među najnižima, mnogo su važniji pun stomak i sigurna plaća od Dodikovih najava udara na državu.
Nismo se oporavili ni od pandemije, koja je ionako krhku ekonomiju skoro zakovala za samo dno, već nam prijete novi udari i harači. 
Jedan od udara je, svakako, povećanje cijene električne energije za privrednike, i to drastično. Iako na mala vrata, već je zadalo glavobolju mnogim privrednicima.
Uz povećanje cijene struje za privredu slijede lančana poskupljenja. Kraj godine već je donio mnoga, od poskupljenja brašna, ulja, benzina, skoro svih životnih namirnica. 
Pitanje je samo šta će biti u narednoj, 2022. godini. Ako se nastavi ovakvim tempom, rastom cijena, nestabilnom političkom situacijom, onda ništa dobro. Ovo bi mogla biti jedna od najtežih godina na svakom planu.
Poražavajući je podatak Unije za održivi povratak da je BiH do početka decembra napustilo 170.000 građana. Jer svi kojima je puna kapa nesigurnosti, loše vlasti, korumpiranih političara, zveckanja oružjem, gledaju da je napuste.
Nismo daleko od prognoza da se BiH pretvara u zemlju staraca. Mladi odlaze, a stari šute i trpe.

Nismo se oporavili ni od pandemije, koja je ionako krhku ekonomiju skoro zakovala za samo dno, već nam prijete novi harači

Jer u državi koja je među najsiromašnijima u Evropi mnogo su važniji pun stomak i sigurna plaća od Dodikovih najava udara na državu

Udari sa svih strana

<a href="https://avaz.ba/tag/2910/sergio-aguero">Argentinac Serhio Aguero (Sergio)</a> jučer je na Nou Kampu održao konferenciju za medije i, kako se očekivalo, objavio je kraj igračke karijere. Bio je primoran na ovaj potez zbog problema s tahikardijom. Kroz suze je poručio kako mu je zdravlje na prvom mjestu i da odlazi nakon preporuke ljekara. Usto je dodao da odlazi sretan i uzdignute glave. I nakon svega, mnogi se slažu da je igranje fudbala napustio jedan veliki igrač koji je ovoj igri dao mnogo toga. 
Život ga nije mazio. Živio je u siromaštvu u četvrti u Buenos Ajresu. Nadimak Kun dobio je prema junaku iz crtanog filma.
S devet godina pridružio se omladinskom sustavu Independijenta, a tamo su se brinuli i o njegovom formalnom obrazovanju. Sve kasnije ostaje historija.
Serhio Leonel Aguero del Kastiljo (Sergio Castillo) rođen je 2. juna 1988. godine. Seniorsku karijeru počeo je 2003. u matičnom Independijentu, odakle je otišao u Atletiko Madrid, s kojim je osvojio špansku ligu, Ligu Evrope i UEFA Superkup. Potom je igrao za Mančester siti, bio dio ubojitog tandema s našim Edinom Džekom. Donio je klubu prvi naslov prvaka Engleske nakon 44 godine. Ove godine stigao je u Barcelonu, ali nije igrao.
Za Argentinu je odigrao 101 utakmicu i postigao 41 gol.

Poručio je kako mu je zdravlje na prvom mjestu i dodao da odlazi sretan i uzdignute glave

Serhio Aguero: Kun rekao da je kraj

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorada Dodika</a> ne zanima ništa što se zove zajedničkim ili bosanskohercegovačkim, poznato je i pticama na grani. Razlozi za to su za jednu podužu analizu koja bi vodila daleko od teme koja nam je u fokusu. A tema je sport. Onako, prilično oskrnavljenom bh. sportu, s povremenim bljeskovima pojedinaca, sada još ne treba i Dodik na teretu. Čini se da se krenulo do najpopularnijeg, a fudbal to svakako jeste. Ne ulazeći u to što najpopularniji sport u BiH s pozicije predsjednika Nogometnog saveza „vodi“ <a href="https://avaz.ba/tag/75736/vico-zeljkovic">Vico Zeljković, kojem je Dodik stric</a>, čini se da najveća opasnost za fudbal u BiH ne prijeti od njih.
Oči nam još jednom otvara Muhidin Raščić, član Izvršnog odbora NSBiH, koji je ustvrdio kako „Zeljkovića ne treba povezivati s Dodikom“. Raščić je imao nemušto obrazloženje, a ustvari je pokazao ono što je već neko vrijeme vidljivo.
Ta „B-komponenta” u Nogometnom savezu - Bošnjaci, među koje spada i sam Raščić, bez sumnje je grupa poltrona koja će sve progutati radi svojih stolica. Reprezentacija je u raspadu, Premijer liga je prošle sezone bila u totalnom haosu zbog štimanja Borcu, ali nije se čuo glas nekih tamo raščića... Ni sada ih nema, osim da odbrane predsjednika.
Šta oni imaju od svega, otvoreno je pitanje. Kako se ovim poltronima s pedigreom (nisu od jučer) vraćaju usluge? 
Možda je krajnje vrijeme da se u sve uključe i istražni organi, jer ako se potezi ili šutnja bošnjačkih članova Izvršnog odbora ne kupuju trgovinom utjecajem ili korupcijom, onda treba utvrditi o čemu se radi. 
U tom slučaju bi trebalo pozvati neke druge institucije da utvrde stanje. Možda obaviti neke detaljnije ljekarske preglede, saznati, definitivno, u kakvom su stanju ljudi koji ne vide i ne čuju ono što vidi svaki fudbalski laik.
I ne treba drvlje i kamenje na Dodika. On radi svoje, ma koliko se to nama ne sviđalo. Ovdje nije bitan ni Zeljković, imamo mi ove koje bismo nekada zvali „našima“, neprijatelji nam ne trebaju.

To što bi Dodik dijelio Nogometni savez, nikome nije čudno, ali ponašanje nekih drugih ljudi govori kako će progutati sve radi svojih stolica

Poltroni s pedigreom

Prvu zimu, nakon 15 dugih i hladnih, <a href="https://avaz.ba/tag/82600/bahrudin-jelkic">Srebreničanin Bahrudin Jelkić dočekuje u toplom domu</a>, sretan što je imao snage da ne odustane. Od činjenice da je sigurna i topla, Bahrudinu mnogo više znači da sada živi u kući koja je njegova. Ovaj povratnik, poput mnogih u BiH, dugo je sanjao da ima krov nad glavom, da njegova obnova označi neki novi početak, da simbolično zatvori to mračno poglavlje u životima Srebreničana. Izdržao je nepravdu, sramotu onih kojima je 15 godina i 15 budžeta trebalo da i on dođe na red, ali kada su radovi počeli, do pola su završeni jer izvođač nije imao dovoljno radnika da dovrše započeto. 
U Bahrudinovoj priči kao da su se sastali svi problemi BiH, pa i taj da će brzo doći vrijeme da nećemo imati ni zidara, ni krovopokrivača, ali nakon što je dopisnik „Avaza“ svojim tekstom podsjetio da radovi stoje i da kuća prokišnjava, konačno je posao završen.
Život u objektu bez struje i s najlonima na prozorima sada postaje prošlost, a Bahrudin je nakon svih muka konačno osjetio i tračak radosti. Čovjek koji na neki način simbolizira povratničku tugu, muku, neizvjesnost, ali i snagu, sada može barem malo odahnuti.

Nakon 15 dugih i hladnih, ovu zimu dočekuje u toplom domu

Bahrudin Jelkić: Simbol muke povratničke

Posljednja utrka sezone svjetskog prvenstva Formule 1, koja se vozila u Abu Dabiju, donijela je najveću dramu u historiji. Riješena je u samom finišu, a donijela je i novog prvaka. Naslov je, prvi put u karijeri, osvojio Nizozemac u bolidu Red Bulla <a href="https://avaz.ba/tag/11753/max-verstappen">Maks Ferstapen (Max Verstappen)</a>, koji je u direktnom okršaju porazio svog najvećeg rivala Luisa Hamiltona (Lewis).
Pretekao ga je u posljednjem krugu nakon što je nekoliko krugova ranije, zbog udesa Nikolasa Latifija (Nicholas), na stazu izašlo sigurnosno vozilo i „poništilo“ veliku prednost Hamiltona, koji je bio na sigurnom putu da dođe do rekordne osme titule.
Ferstapen i Hamilton bili su bodovno poravnati uoči posljednje utrke, a Nizozemac je pobjedom završio na vrhu s osam bodova više od Hamiltona, prekinuvši njegovu četverogodišnju dominaciju.
Maks Ferstapen rođen je 30. septembra 1997. godine u Haseltu (Belgija). Počeo je s kartingom u dobi od četiri godine, a prvo iskustvo s Formulom imao je 2013. kao testni vozač. Godinu kasnije debitirao je u Florida Winter seriji, a ubrzo i u Formuli 3. Karijeru u Formuli 1 počeo je iste godine u Scuderiji Toro Rosso i postao najmlađi vozač u Grand Prix vikendu. Prelazak u Red Bull uslijedio je 2016. godine, a s ovim timom je prije naslova dva puta osvajao treće mjesto. U karijeri je ostvario 20 pobjeda i 60 podija.

Pobjedom u posljednjoj utrci sezone osvojio svoj prvi naslov prvaka i prekinuo dominaciju Luisa Hamiltona

Maks Ferstapen: Novi šampion

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> krenuo je samoubilačkim i destruktivnim putem rušenja Dejtona i oduzimanja nadležnosti <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">od države Bosne i Hercegovine</a>. Kuda to vodi, možemo samo predviđati. Državu BiH svakako vodi u blokadu i haos, Republiku Srpsku u dodatnu izolaciju i siromaštvo, investitori će nastaviti zaobilazi našu zemlju u širokom luku, a sve se otvorenije govori da bi moglo doći i do oružanog sukoba. Svjetski mediji uveliko alarmiraju javnost na opasnost od novog rata u BiH, dok strani diplomati sada iz sedmice u sedmicu borave u našoj zemlji i nastoje umiriti situaciju.
Opozicija u RS složno je odbila učestvovati u ovom Dodikovom ludilu, upozoravajući na fatalne posljedice koje po RS može imati njegova avantura, ostavljajući tako Dodika samog s manjinskim partnerima. 
Nedjelja je bio dan kada su mu istu poruku na malom terenu mogli poslati i građani Prijedora na prijevremenim izborima, nakon što je SNSD-ov gradonačelnik Dalibor Pavlović, onaj što povraća i guta tablete, osramoćen, morao podnijeti ostavku. 
Nakon što je SNSD na lokalnim izborima izgubio Banju Luku i Bijeljinu gubitak Prijedora, kao trećeg grada po veličini u RS, predstavljao bi težak politički udarac SNSD-u i poslao bi jasnu poruku da na Dodikove politike više niko ne nasjeda. No, ispostavlja se da ipak nasjeda. 
U gradu u kojem je prethodnih godina suvereno vladao DNS SNSD-ov kandidat uvjerljivo je pobijedio zajedničkog kandidata kompletne opozicije. 
To nam šalje dva jasna signala. Prvi kroz činjenicu da je izlaznost bila samo 30 posto, što pokazuje jednu potpunu apatiju birača, ozlojeđenost, ali i demokratsku nezrelost. Drugi je da se politika izazivanja haosa, sukoba, tenzija i međunacionalne mržnje opet isplati. Kao što se isplatila i prethodnih 30 godina.
Narod koji svjesno i uporno bira politike podjele, haosa, mržnje i destrukcije nije žrtva, nego saučesnik. Takav narod svjesno, usljed vlastite moralne korumpiranosti, sam bira da ga kriminalne elite pljačkaju i drže u bijedi, očaju i mržnji, sve uz njegov gromoglasni aplauz.

Narod koji svjesno i uporno bira politike podjele, haosa, mržnje i destrukcije nije žrtva, nego saučesnik

Narod je korumpiran

Nisu ni prve ni posljednje, ali nagrade bh. rediteljici <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Quo%20Vadis%20Aida&amp;">Jasmili Žbanić i ekipi filma "Quo vadis, Aida?"</a> Evropske filmske akademije dolaze u vrijeme kada su nam uspjesi možda potrebniji nego ikada. BiH ima najbolju rediteljicu u Evropi, film posvećen žrtvama genocida u Srebrenici najbolji je u Evropi, a Jasna Đuričić je najbolja glumica - opet u Evropi. 

Jedna mala zemlja ponovo je zablistala na svjetskoj filmskoj sceni, a niz loših vijesti o državi na rubu rata, čiji stanovnici jedni drugima, a i cijelom svijetu, dugo već zagorčavaju život, barem nakratko je prekinut. 
Ima ova zemlja potencijala koji bi je, s malo pameti i sloge, češće svrstavao u bolji dio svijeta, jer nagrade, medalje i priznanja dobivaju i njeni stručnjaci, akademici, đaci i studenti, inovatori, sportisti...
 &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Baš kao u poznatoj pjesmi, BiH ima i nobelovce, i Vučka, i riznicu blaga u svojoj sehari, ali historija kao da se poigrava s nama, pa nam sadašnjost kreiraju oni što se nikakvoj nagradi ne mogu nadati. Punih 30 godina, od prelijepe zemlje, s dobrim i uspješnim ljudima, oni prave crnu rupu svijeta i državu u kojoj i nad kojom se decenijama strepi.

Zbog svijetu nepoznatih, nesposobnih, vlasti i kapitala žednih individua, uspjehe onih najboljih među nama ubrzo će zasjeniti njihove fizionomije pred TV kamerama, prazni pogledi i poznate fraze kako nisu uspjeli da se dogovore.
A nije teško pretpostaviti koliko bi vijesti, poput posljednjih iz Berlina, bile češće u našem medijskom prostoru da ovu državu vode ljudi koji se znaju dogovoriti, pa barem da podrže filmske radnike, sportiste, mlade genijalce... Treba li podsjetiti da je bh. tim robotičara nedavno morao uzeti kredit kako bi otišao na Međunarodnu robotičku olimpijadu, na kojoj je osvojio prvo mjesto!?
I ponovo je na nama da odlučimo šta želimo - da se radujemo uspjesima i da se za nas čuje po zlatnim medaljama ili da se brinemo šta ostavljamo našoj djeci i da ih ispraćamo u tuđinu.
&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Niz loših vijesti o državi na rubu rata, čiji stanovnici jedni drugima dugo već zagorčavaju život, barem nakratko je prekinut

Bolji dio svijeta

U vrijeme kada se većina Bosanaca i Hercegovaca osjeća zabrinuto i napušteno, iz Berlina su u BiH stigla tri evropska Oskara. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Quo%20Vadis%20Aida&amp;">Jasmila Žbanić je najbolja evropska rediteljica, "Quo vadis, Aida?" najbolji film</a><a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Quo%20Vadis%20Aida&amp;"></a>, a Jasna Đuričić najbolja glumica. Ovo je vrhunac sjajnog niza nagrada otkad je film o genocidu u Srebrenici imao premijeru u Veneciji 2020. godine
Ovaj film i ove nagrade su mnogo više od umjetnosti zato što svijet suočavaju s najbolnijom bh. ranom - genocidom u Srebrenici.
Jasmila Žbanić je, uz mnogo truda, hrabrosti i prepreka, napravila fantastičan film i njene nagrade u Berlinu su itekako zaslužene. 
Ova priznanja stigla su u vrijeme kada se BiH nalazi u najtežoj političkoj situaciji od okončanja agresije i sigurno su dobar znak za sve ono što nam slijedi, jer se domovina brani i umjetnošću.
Jasmila Žbanić rođena je u Sarajevu 1974. godine, osvojila je niz značajnih svjetskih priznanja, u braku je s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku Zoe.
Živi na relaciji Sarajevo – Berlin.

Film bh. rediteljice osvojio tri evropska Oskara

Jasmila Žbanić: Domovina se brani i umjetnošću

<a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Bakir Izetbegović, lider SDA, gostujući u emisiji N1 televizije</a>, na konstataciju urednika Amira Zukića da je na fotografiji s Jasminom Mulahusićem, radikalnim internet-jurišnikom s adresom prebivališta u Luksemburgu, prisno zagrljen, ko iz topa je izjavio: “I šta sad?”

- Bio sam na turneji koja je obuhvatila sedam ili osam gradova u Njemačkoj i zemljama Beneluksa. Slikao sam se s nekoliko stotina ljudi. Ovog gospodina sam prvi put u životu vidio i kontaktirao - rekao je, ljutito, Izetbegović.
Iako je riječ o osobi koja je osumnjičena u BiH za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zbog čega je u septembru bio i hapšen, za lidera SDA to ne predstavlja ama baš nikakav problem.
Naprotiv! Lideru SDA, koji je s radikalom čak i ručao, nije problem ni to što je evropska policija u Luksemburgu pretresla njegovu imovinu i račune. Reklo bi se, lider SDA nije znao.
Za Izetbegovića nije sporno ni to što je Mulahusić poznati huškač koji vrijeđa i prijeti novinarima, političarima i javnim ličnostima. 
Ili je lideru SDA to što osoba koja svojim montažama crta mete na čelo ljudima koji nisu po volji SDA opravdano, pa je to onda drugo, mnogo ozbiljnije pitanje.
Jer, kako drugačije opravdati Bakira zvanog “Ja, i?”… Osim što se, ne ogradivši se od postupaka kontroverznog muftije Mulahusića, očigledno stavlja na stranu mrzitelja koji novinare naziva genocidašima, zločincima...
Na Bakirov odgovor „I šta sad“, slijedi ona narodna: “S kim si, takav si.” Ustvari, nije kriv Jasmin, kriv je Bakir. Sve dok je Bakira, bit će i radikalnih jurišnika i botova, od kojih se nikada nije ogradio.

Džanan Musa: Zaludio Španiju

Brisanje gumicom

Populista s Pantovčaka

Vladan Kovačević: Deseti put bez primljenog gola

Sarajevo od blata i snijega

Laži vuka iz Srbije

Analena Berbok: Sankcije Dodiku

Udari sa svih strana

Serhio Aguero: Kun rekao da je kraj

Poltroni s pedigreom

Bahrudin Jelkić: Simbol muke povratničke

Maks Ferstapen: Novi šampion

Narod je korumpiran

Bolji dio svijeta

Jasmila Žbanić: Domovina se brani i umjetnošću

Bakirov Jasmin

Kolumne

Džanan Musa: Zaludio Španiju

Brisanje gumicom

Populista s Pantovčaka

Vladan Kovačević: Deseti put bez primljenog gola

Sarajevo od blata i snijega

Laži vuka iz Srbije

Analena Berbok: Sankcije Dodiku

Udari sa svih strana

Serhio Aguero: Kun rekao da je kraj

Poltroni s pedigreom

Bahrudin Jelkić: Simbol muke povratničke

Maks Ferstapen: Novi šampion

Narod je korumpiran

Bolji dio svijeta

Jasmila Žbanić: Domovina se brani i umjetnošću

Bakirov Jasmin