Vrijeme je prijelaza s jedne na drugu kalendarsku godinu i obično slijedi sabiranje utisaka iz ove koja je za nama. Uglavnom, prošla je, a to je za politički ishabane i isprepadane građane BiH možda i najbitnije. Niko se nije brinuo kako će građani preživjeti koronu od ovih koji nas vode, pa bilans viši od 13.000 izgubljenih života i ne začuđuje. Ne tako davno, dok su se drugi vakcinisali, mi smo čekali da nam se smiluju vlasnici života običnih ljudi.
To je već samo po sebi dovoljno da nema razloga za slavlje, ali daleko od toga da je tu kraj. One koje nije dokusurila korona, svakako skoro jeste težak život. Mnogi još plivaju, ali sigurno tonu sve dublje s vlašću koju uopće ne zanima kako narod preživljava. 
Po njima, postoje mnogo bitnije stvari, pa se tako trude što jače ograditi torove, kao orkestar djeluju skladno kako bi se izazivale nove rasprave. Nije bio rijedak slučaj ni zveckanje oružjem u godini za nama, a sve ima samo jedan cilj. Ne govoriti o porazu ekonomije, poskupljenjima, ne spominjati porazne podatke vezane za koronavirus, ali ni mnogobrojne afere vlasti.
Krađe, nepotizam i korupcija, koju su svi relevantni međunarodni faktori naveli kao ključni problem bh. vlasti, ni u prošloj godini nisu bili u fokusu, ali ovog puta postoji logika. Niko nije lud istraživati samog sebe. Umjesto toga, jedni su se „borili da se ne ukine RS“, a drugi su imali zadatak „spriječiti da se RS ne otcijepi“.
Sjajna sinhronizacija vladajućih oko dosipanja soli u more, na temi koja je nemoguća u oba slučaja, posebno je prikazana tokom 2021. godine.
Imamo li razloga slaviti? Pokradeni smo kao građani i u 2021., vlast uživa u luksuzu “zarađenom” neradom, osigurali su i treća koljena, opet ne svojim radom, a narodu kako bude.
Na kraju, svakome ponaosob ostaje da slavi neke svoje male, a velike privatne pobjede, jer sve drugo iz godine za nama vrijedi što prije zaboraviti. Sretna Nova godina!

Pokradeni smo kao građani i u 2021., vlast uživa u luksuzu ’zarađenom’ neradom, osigurali su i treća koljena, opet ne svojim radom, a narodu kako bude

Na kraju, svakome ponaosob ostaje da slavi neke svoje male, a velike privatne pobjede, jer sve drugo iz godine za nama vrijedi što prije zaboraviti

Skladni orkestar

Kantonalni sud u Sarajevu, na prijedlog Tužilaštva KS, odredio je Savi Marinkoviću, osumnjičenom za ubistvo sarajevskih policajaca, jednomjesečni pritvor i izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice. Marinković je osumnjičeni <a href="https://avaz.ba/tag/47607/adis-sehovic">za brutalnu likvidaciju policajaca Adisa Šehovića</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/47626/davor-vujinovic">Davora Vujinovića, koji su ubijeni 2018. godine</a> u sarajevskom naselju Alipašino Polje.
Ovaj automafijaš nalazi se u zatvoru u Njemačkoj zbog trgovine narkoticima. Itekako je poznat organima gonjenja. Krio se godinama prije nego što je pao u ruke njemačke policije.
No, njegovo privođenje pred istražne i pravosudne organe u BiH konačno bi moglo staviti tačku na mučnu istragu, dugu tri godine, u kojoj svi, a najviše porodice ubijenih, očekuju da se otkrije istina. 
Ali nije Marinković jedini osumnjičeni. I nije jedini krivac. Tu je i Aleksandar Macan, koji se nedavno predao Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Ne što je odlučio, nakon tri godine skrivanja, pomoći Tužilaštvu, nego što je bio na potjernici, a otkriven je i na aplikaciji Sky kao ključni akter ovog zločina.
I sve što je Macan pričao tužiocima, ide na provjeru. Tvrdnje njegovog advokata da je kobne noći bio samo kradljivac, a ne ubica, ne opravdavaju njegovu ulogu u zločinu. 
Ako je nevin, zašto se krio i zašto je tri godine šutio. S mafijašima koji su gledali smrt policajaca ne smije biti dogovora.
Osim toga, ko je pucao, utvrdit će istraga, a ne iskaz automafijaša.
Zato je ključan dolazak Marinkovića u Sarajevo. I to bi se moglo desiti vrlo brzo. 
Tu je nesporna uloga i Marka Trifkovića Žižana. Ako je Marinković pucao, to bi morao potvrditi i Žižan. 
Vidjet će se ko laže, a ko govori istinu. Vrijeme je da krivci odgovaraju za svoja djela, i to što prije. Sada je na potezu Tužilaštvo!

S mafijašima koji su gledali smrt policajaca ne smije biti nikakvog dogovora

Mjesto gdje su dva policajca, Davor Vujinović i Adis Šehović, ubijena

Macanov Sava

<a href="https://avaz.ba/tag/129723/huso-sinanovic">Huso Sinanović iz Vogošće još jedan je od heroja iz komšiluka</a> koji su se u odsudnim trenucima našli na pravom mjestu, pokazali svoje veliko srce i vratili nadu u teškim vremenima da dobrota još stanuje među nama. Spremnost da se u nevolji pritekne u pomoć, pa i u situacijama kada riskirate i vlastiti život, najbolji je dokaz da su dobri, hrabri ljudi svuda oko nas. Svoju hrabrost Huso je pokazao tokom spašavanja maloljetne djevojke iz nabujale rijeke Bosne u naselju Svrake kod Vogošće. Nakon što je ugledao kako se bori za život, Huso je bio jedini od očevidaca koji je bez razmišljanja krenuo da je spasi. 
Na kraju je ušao u Bosnu i uspio je izvući. Oni koji ga bolje poznaju kažu da se i Huso plaši vode, da nije vješt plivač, pa je ovakav gest nakon svega još značajniji. 
A kako obično i bude s herojima, nakon što je spasio jedan dječiji život skromni Huso Sinanović se vratio svojoj svakodnevici i borbi za egzistenciju porodice. Novinarima je kazao da su mu u najtežim momentima pred očima bile slike njegove kćerke, koja je malo mlađa od djevojčice koju je spasio.

Spašavanjem djevojke iz nabujale Bosne vratio nadu da dobrote još ima

Huso Sinanović: BiH ima novog heroja

N<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1">akon pandemijske 2020. regionu zapadnog Balkana</a> se u ovoj godini predviđa značajan ekonomski rast. Ipak, i po ovom pitanju naša država se, uz Sjevernu Makedoniju, nalazi na začelju. BiH će tako, nakon pada od 3,2 posto 2020., ove godine rasti 4,5 posto, a sljedeće nam se predviđa najniži ekonomski rast u regionu, od samo 3 posto. Poređenja radi, Crna Gora ove godine raste više od 12 posto, a Albanija i Kosovo po 8 posto. Srbiji se predviđa rast od 6,5 posto nakon što je u pandemijskoj 2020. imala najniži pad u Evropi, od samo 1 posto!
Predviđanja govore da bi region zapadnog Balkana u godinama koje nadolaze mogao biti jedan od najbrže rastućih u Evropi. Zvaničnici Evropske unije i Sjedinjenih Država najavljuju investicione programe za region koji se kreću u desetinama milijardi eura. Kroz projekte poput „Berlinskog procesa“ i „Otvorenog Balkana“ planira se stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta. 
Konačni cilj je, prvenstveno, pomoći zapadnom Balkanu da, prema ekonomskom standardu, sustigne evropske komšije, postepeno se integrira u evropski ekonomski sistem i, u konačnici, i definitivno postane dio zapadnog političko-ekonomskog kruga. 
No, sve to kao da zaobilazi BiH. Dok se države regiona okreću regionalnom razvoju i međusobnoj ekonomskoj integraciji, u Bosni i Hercegovini smo zabavljeni Dodikovim otimanjem nadležnosti. S druge strane, SDA i njihov partner Komšić odbijaju čak i pregovarati o učešću BiH u projektu regionalne ekonomske unije.
Vodeći svjetski mediji na naslovnim stranicama već danima otvoreno špekuliraju o mogućnosti izbijanja rata u našoj zemlji. A uz već poznati birokratski pakao, neefikasnu administraciju, lošu infrastrukturu i nepoticajne porezne namete, možete zamisliti koliko će tek investitori hrliti da investiraju svoj kapital u zemlju za koju se otvoreno govori da bi u njoj moglo doći do rata. Da ne spominjem koliko će nam tek turisti trčati.
Nakon što smo već odavno postali izolirana crna rupa Evrope, BiH je na dobrom putu da postane čak i izolirana crna rupa regiona. Hoćemo li nakon svega i to dozvoliti političkim huljama ili je konačno dosta?

Nakon što smo već odavno postali izolirana crna rupa Evrope, BiH je na dobrom putu da postane čak i izolirana crna rupa regiona

Džaferović i Komšić: Odbijaju čak i pregovarati o učešću BiH u projektu regionalne ekonomske unije

Crna rupa Balkana

<a href="https://avaz.ba/tag/3639/azra-miletic">Nakon sedam godina sudskog procesa Općinski sud u Sarajevu sutkinju Suda BiH Azru Miletić</a> pravomoćno je oslobodio optužbi za primanje dara i kršenje zakona od sudije od 2014. do 2015. godine. Ova informacija je onako, skoro nezapaženo prošla u medijima. No, iza nje se krije sedam godina mukotrpne borbe sutkinje Miletić i njenih advokata da dokažu njenu nevinost i da speru ljagu s imena žene koja je u Sudu BiH važila za pravog profesionalca.
Jer, da se razumijemo, sutkinja Miletić je osuđena odmah nakon hapšenja, prema navodima tadašnje predsjednice Suda Meddžide Kreso, da čiste redove od korumpiranih, ne računajući da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno. Ali tada to Kreso nije zanimalo. 
Svi kome je Miletić smetala jedva su dočekali njeno hapšenje i suspenziju. 
I sedam godina kasnije Sud je rekao svoje. Miletić je pravomoćno oslobođena. Međutim, šta će to sada značiti za ženu koju je sistem pokušao ukloniti samo zato što nikome nije davala pardona, to je sada pitanje. Ni čelnicima Suda, a najmanje kriminalcima.
Miletić je optužena jer je neki njen poznanik, koji je dobio status zaštićenog svjedoka, rekao da joj je nudio mito da bi bila donesena povoljnija presuda. Niti je povoljnije presude bilo, niti je Miletić uzela novac. I tek nakon sedam godina to je utvrđeno. Pravda je spora, ali dostižna.

Nakon sedam godina sudskog procesa oslobodio je Općinski sud u Sarajevu

Miletić: Okončana trakavica duga sedam godina

Azra Miletić: Nije odustala

U sveopćoj političkoj krizi i raspravama o tome hoće li biti sukoba i kako bi država trebala biti uređena potpuno izmiču ključna pitanja poput jednostavnog - kako preživjeti i dočekati sutra? Jer cijene svih proizvoda, skoro iz dana u dan, ubrzano rastu. Posebno divljaju cijene hrane, pa svjedočimo situaciji da kilogram maslaca plaćamo poput kavijara. 
Tako su cijene hrane za protekli mjesec u odnosu na lanjski novembar, prema podacima Državne agencije za statistiku, porasle za čak 8,5 posto. 
No, statistika je jedno, a subjektivna potrošačka ocjena nešto sasvim drugo, jer upravo vrtoglavo rastu cijene onih proizvoda koje trebamo svaki dan - hljeba, mlijeka, ulja, mesa, voća, povrća...
<a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Brojni bh. građani</a> doveli su se u situaciju da svoja primanja u cijelosti izdvajaju za hranu i osnovne potrepštine, a ovakav skok cijena duboko pogađa one koji imaju ispodprosječna primanja. Nažalost, takvih je u ovoj zemlji najviše. 
Stručnjaci ukazuju na to da je famozni puzajući rast cijena najčešće neopravdan, a da su ovakve situacije svugdje u svijetu crveni alarm za strukture vlasti.
Nažalost, slično kao sa zdravstvenom krizom koju proživljavamo, svjedočimo tome da naša aktuelna vlast nema adekvatan odgovor na sve izraženije divljanje cijena. 
Štaviše, ponašaju se kao da oni uopće nisu adresa za rješavanje ovog problema i na sceni je potpuno ignoriranje izuzetno teškog socijalnog položaja građana.
Ni na vidiku nema mjera kojima bi se, makar privremeno, ograničio rast cijena na tržištu, a poticanje rasta plaća radnicima za naše vladajuće je nezamislivo. Jer, dok su njihovi novčanici bezobrazno puni, najlakše je stegnuti kaiš građanima.
I, dok rast cijena egzistencijalno ugrožava sve bh. građane, dotle se duboko potvrđuje to da su etnokratske elite svrha samima sebi.

Ni na vidiku nema mjera kojima bi se, makar privremeno, ograničio rast cijena na tržištu

Tako su cijene hrane za protekli mjesec u odnosu na lanjski novembar, prema podacima Državne agencije za statistiku, porasle za čak 8,5 posto

Kako preživjeti

Budući <a href="https://avaz.ba/tag/31821/reprezentativac">bh. reprezentativac</a> <a href="https://avaz.ba/tag/79622/luka-garza">Luka Garza</a> odigrao je svoju najbolju utakmicu u najjačoj <a href="https://avaz.ba/tag/9038/kosarka">košarkaškoj ligi</a>. <a href="https://avaz.ba/tag/1901/nba">U gostujućem porazu svojih Detroit Pistonsa od San Antonio Sparsa (144:109) naš centar ubacio je 20 poena, što je njegov lični NBA rekord.</a>Garza je na parketu proveo 20:15 minuta, a svom učinku dodao je i šest skokova te dvije asistencije.On je ove sezone na prosjeku od 4,6 poena i 2,3 skoka po utakmici.Luka Garza rođen je 27. decembra 1998. godine u Vašingtonu. Košarku je počeo igrati u Meret srednjoj školi, a nastavio na Univerzitetu Ajova. Prošle sezone izabran je za najboljeg koledž igrača u NCAA ligi, da bi ga ljetos, kao 52. pika druge runde drafta, izabrali Detroit Pistonsi.Luka je sin nekadašnje košarkašice Šejle Muftić i unuk legendarnog golmana Sarajeva Refika Muftića. Nedavno je dobio bh. državljanstvo i uskoro ga očekuje debi za naš državni tim.

Sa 20 poena protiv San Antonija postavio lični rekord u NBA ligi

Luka Garza: Utakmica karijere budućeg „Zmaja“

Košarkaš Los Anđeles Lejkersa <a href="https://avaz.ba/tag/6190/lebron-james">Lebron Džejms</a> (LeBron James) je u porazu svog tima od Bruklin Netsa (115:122) uspio postaviti novi u nizu mnogobrojnih rekorda.Džejms (36) je postao najefikasniji igrač u historiji božićnih NBA utakmica, a na vrhu liste je prestigao pokojnog Kobija Brajanta (Kobe Bryant), koji je do subotnje večeri bio vodeći s 395 koševa.Nakon što je Netsima ubacio 39, Džejms ih sada ima 422.Lebron Džejms rođen je 30. decembra 1984. godine u Akronu (Ohajo). Kao prvog pika drafta 2003. godine izabrali su ga Klivlend Kavalirsi, čiji je dres nosio u dva perioda (2003. – 2010., 2014. – 2018.) i s kojima je osvojio jedan prsten. Između toga je igrao za Majami Hit (2010. – 2014.), s kojim je dva puta bio prvak, a šampionskim prstenom okitio se i u Lejkersima, za koje igra od 2018. godine.Četiri puta je bio MVP finala, četiri puta MVP regularne sezone, a čak 17 puta NBA Ol-star igrač

Postao najefikasniji igrač u historiji  božićnih NBA utakmica

Lebron Džejms: Prestigao Brajanta

<a href="https://avaz.ba/tag/330/zeljeznicar">Jasno je da Fudbalski klub Željezničar</a> nikako ne zaslužuje ovo što mu se događa u posljednje vrijeme. Klub je sada bez predsjednika, ostao je i bez trenera, a već godinama ne bilježi ozbiljnije rezultate. Bez namjere da se tim ljudima laska, Željo ima navijače kakve bi svi poželjeli. Oni su strpljiviji od bilo koga u bh. sportu, pa tako i dalje bodre svoj klub. Ne samo da su zadivili svijet spektaklom povodom 100 godina postojanja Želje nego su redovno i na utakmicama - čekaju da se nešto pozitivno desi.
Realno, problem Želje nije neki vezni igrač, nije golman, pa čak ni trener. Željin problem je, i to stotinu puta treba ponoviti, nepostojanje kvalitetnih sportskih radnika.
Zaista je krajnje vrijeme da se preispita ko ulazi u klub, ko će dobiti koju funkciju i mogu li ti ljudi išta pomoći Želji. Predsjednici se mijenjaju kao na traci, a ništa se ne pomjera s mrtve tačke. Dugovanja ne samo da ostaju nego se još i gomilaju.
Možda ne bi bilo loše da ti ljudi koji dolaze da vode jedan od najpopularnijih sportskih kolektiva u državi nekada imaju program, i to realan program kojim se putem ide. Istina je da voditi Želju sada i nije baš posebno primamljivo, ali poštenije bi bilo da se ne prihvataju funkcija, nego da dolaze „podgrijavati nade“, a, ustvari, mole Boga da se desi neko čudo.
Niz onih koji su bili tu, a onda su potiho nestali, zaista je veliki. Ostaju dugovi, ljudi na tribinama i nevjerica. Da li je Željo na tako niskim granama da predsjednik može biti i čovjek koji se spominje u aferi „Respiratori“?
To da dojučerašnjem treneru nisu mogli garantirati da će se ići na pripreme veliki je poraz za klub, pa bi ovog puta u izboru rukovodstva zaista trebalo razmisliti o tome mogu li ljudi koji će voditi klub nešto ponuditi. Šta će oni klubu ako ne mogu nešto ponuditi i šta će oni tu ako ne znaju kako će igračima biti isplaćene plaće?
Na kraju odu, a svi „rikošeti“ se obiju o glavu igračima i trenerima. Valjda bi neko na odlasku trebao položiti račune.

Realno, problem Želje nije neki vezni igrač, nije golman, pa čak ni trener

Jasno je da Fudbalski klub Željezničar nikako ne zaslužuje ovo što mu se događa u posljednje vrijeme

Položiti račune

<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1" style="">Što duže traje, nervoza među građanima raste, a iz svih dijelova Bosne i Hercegovine</a><a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1"></a> dolaze ista pitanja - kuda sve ovo vodi i vrijedi li rizika u kojem se nalazimo. Trenutnu političku krizu svakodnevno produbljuju i mržnjom i rasizmom obojene izjave neodgovornih politikanata, koji su je ili kreirali, ili o ovakvom scenariju na vrijeme nisu razmišljali.

Već zategnuti konopac na suprotne strane vuku i mediji te armije botova ispod svakog teksta s izjavama lidera. O onome što rade i govore se ne razmišlja, oni se slijepo slijede, na njihove zapaljive poruke sipaju se kanisteri benzina, lična iskustva o stradanjima u prošlosti, istine i laži iz historije, bijes, uvrede i prijetnje prema komšiji i susjedu, s elaboratima koji sežu još do turskog vakta, pa i srednjeg vijeka. Još nismo raspravili ko je započeo prethodni, još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu.

Istina, za sada to rade nedorasli političari, oni koji nas dobru nisu naučili i od kojih se dobru ne možemo nadati, uz pomoć svojih internet-armija, ali zar smo zaboravili da nas uvijek ubije prejaka riječ i da su otrovne riječi prethodile zlu koje nam se i prije 30 godina desilo?

Zato je upravo blagdansko ozračje, praznična atmosfera prilika za dobrotu, oprost i zajedničku radost. Za vakcinu protiv pandemije zla, čiji recept piše u svim svetim knjigama, te zajednički odgovor ogromne većine stanovnika ove zemlje na svako novo iscrtavanje granica i pozive da se one silom crtaju i brane.

Za ponavljanje već naučenih lekcija da se zlo širi brzo poput omikrona, nekada s mitinga, a danas s pres-konferencija, da u svakom ratu “država daje topove, bogati volove, a sirotinja sinove, a nakon rata država traži topove, bogati volove, a sirotinja kosti i grobove”. Dosta je!

Stoljećima su se u ovoj nesretnoj zemlji crtale granice, osvajala njena brda, mijenjale se zastave na jarbolima, ubijalo se i protjerivalo, pa su nam u historiji ostale samo godišnjice masovnih stradanja. Bosanski narod stradavao je na smjene, zavisno od ciljeva onih koji su zlo Bosnom širili.

Krivi su bili okupatori, Turci, Austrougari, Švabe, oni s mitinga iz devedesetih, pa i ovi današnji šovinisti. Ali smo itekako krivi i mi i naša naivnost da im vjerujemo, spremnost da ih slijedimo, da mrzimo i ubijamo, ne ostavljajući mnogo izbora ni našoj djeci, pa ni onoj nerođenoj - ili će da mrze i ratuju, ili će ostaviti i nas, ovakve, i ova brda koja se stalno svojataju, a nikud se pomjerila nisu.

Stoljećima su se u ovoj nesretnoj zemlji crtale granice, osvajala njena brda, mijenjale zastave na jarbolima

Muzičko veče ispred sarajevske katedrale uoči Božića

Još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu

Stara narodna poslovica kaže: „Pas&nbsp;ne laje zbog sela, nego zbog sebe.“ Tako bi se mogle tumačiti i izjave nervoznog <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorada Dodika</a>, lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH, u kojima neosnovano navodi da su istrage Tužilaštva BiH, potezi međunarodne zajednice i SAD usmjerene na rušenje Republike Srpske!
Jer Dodik, koristeći se oprobanim receptom da sve što radi, radi u interesu RS, već je viđen i izlizan fol, u kojem, služeći se navodnom brigom za građane, ustvari, spašava samo sebe. 
Prvo, od sankcija Amerike, ovoga puta i finansijskih, ali i robije za postupke i napade na ustavni poredak ove zemlje koje je započeo prije nekoliko mjeseci.
I očito, Dodik ne planira stati. U svom „ludilu“, u kojem je jedini cilj da zaštiti svoj novac, što je nedavno u intervjuu kazao i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), nastavlja po starom. 
Želi zabraniti rad Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine na teritoriji RS, želi svoj VSTV, svoju vojsku, policiju. Želi obavještajnu službu...
Dodik ustvari želi prebaciti nadležnost na RS svih onih institucija koje će ga štititi od onoga što radi posljednjih deset godina, a to je svjesno urušavanje državnih institucija.
Vrijeme je da se konačno zaustavi. Istraga Tužilaštva BiH stigla je u pravi tren. I zbog toga je Dodik nervozan. Ne štite ga ni imunitet ni Ustav jer zakoni su jasni, koliko god ih on drugačije predstavljao.
Dodiku prijeti samo zatvor. Toga je svjestan. Ma koliko se pokušao spasiti prijenosom nadležnosti. Pa je onda logično pitanje za lidera SNSD-a - kuda dalje, Milorade?
Vrijeme je da se urazumi, dok ne bude kasno!

Ne štite ga ni imunitet ni Ustav jer zakoni su jasni, koliko god ih on drugačije predstavljao

Kuda dalje, Milorade

Dodjelom nagrada najboljima u četvrtak navečer okončano je 5. izdanje Međunarodnog teatarskog festivala „Dani Jurislava Korenića“ u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.

Publika je uživala u devet dana magije festivala koji raste iz godine u godinu i postaje respektabilan i nezaobilazan u cijelom regionu. Iza ovog projekta stoji agilni tim Kamernog, s direktorom <a href="https://avaz.ba/tag/3519/emir-hadzihafizbegovic">Emirom Hadžihafizbegovićem</a> na čelu. Ovaj proslavljeni glumac posljednji atom snage ulaže u svaki segment festivala i rezultati su itekako vidljivi. Bukvalno je preporodio Kamerni i učvrstio ga na mapi nezaobilaznih teatarskih adresa na ovim prostorima.
I festival posvećen osnivaču Kamernog teatra 55 Jurislavu Koreniću najvećim dijelom zasluga je Hadžihafizbegovića, neumornog borca za umjetnost.
Rođen je 20. avgusta 1961. godine u Tuzli, a od studentskih dana njegova adresa je u Sarajevu. Jedan je od najvećih glumaca na Balkanu, koji je za svoje iznimne kreacije nagrađen.
U braku je s Aidom i imaju kćerku Amru i sina Edina.

Festival posvećen Jurislavu Koreniću najvećim dijelom zasluga je Hadžihafizbegovića

Hadžihafizbegović: Neumorni borac za umjetnost

Emir Hadžihafizbegović: Srce i duša Kamernog teatra

U cijeloj Evropi, a i šire odjeknuo je intervju koji je bh. rediteljica <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Jasmila Žbanić</a> dala za njemački „Die Welt“.

- Četvrt stoljeća Evropa je vjerovala da je sukob među narodima bivše Jugoslavije završen, okončan. Ovo se sada ispostavilo kao sudbonosna zabluda, u multietničkoj Bosni i Hercegovini ponovo postoji strah od rata koji potpiruju pristaše Srbije - kazala je Žbanić.
Na taj način opet je pokazala da je osoba i rediteljica sa stavom.
U trenucima kada Bosna i Hercegovina proživljava najdublju političku krizu Dejtona, bez imalo kalkulacija, suočila je političare s istinom, a i s njihovom odgovornošću kada je riječ o BiH.
Jasmila Žbanić ne bježi od otvorenih tema i bolnih rana, pa je tako u svojim filmovima progovorila o genocidu u Srebrenici i silovanim ženama. Ne bježi od ratnih tema, na koje uporno podsjeća i upozorava svjetsku javnost.
Rođena je u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade, među kojima je "Zlatni medvjed" na Međunarodnom filmskom festivalu "Berlinale" u Berlinu. Nedavno je proglašena za najbolju evropsku rediteljicu, "Quo vadis, Aida?" za najbolji film, a glavna glumica u ostvarenju o genocidu Jasna Đuričić za najbolju glumicu. 
Žbanić je u braku s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku Zoe.

Političare suočila s njihovom odgovornošću kada je riječ o BiH

Žbanić: Intervju za njemački „Die Welt“ odjeknuo Evropom

Jasmila Žbanić: Rediteljica sa stavom

Zemlja se trese, <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> je ozbiljno udario na državu, polako se ukazuju i njegovi saveznici van granica Bosne i Hercegovine, a prvi čovjek SNSD-a priča o broju skijaša na Jahorini. 
Da nije ovako ozbiljna situacija, neko bi se možda i nasmijao, ali u svemu je jasno da je Mile ostao bez argumenata, ne zna više čime braniti ono što radi, pa je posegnuo za prebrojavanjem onih koji su se spustili niz Jahorinu s jedne te Bjelašnicu i Vlašić s druge strane.
Sjajno je da Jahorina ima toliki broj skijaša, vrlo dobro za BiH, Sarajevo (u koje svi siđu s Jahorine i potroše ponešto) i za RS, ali to nema nikakve veze s tim što je Dodik, po onome što je označeno iz Tužilaštva BiH, organizirao grupu koja je udarila na ustavni poredak ove države.
Je li Mile skijaš ili nije, to možda nije ni bitno, ali, iako je trenutno vrlo stresno za sve one koji vole ovu zemlju, i njemu je jasno da se nalazi na izuzetno skliskoj stazi, s koje vrlo lako može prokliziti i ostati bez tla pod nogama. 
Ovaj Mile odavno liči samo na pokeraša. Onako grub pogled, kameno lice (osim kada zapjeva pod šatorom) i pun sebe. Pokeraš koji nekada igra s dobrim kartama u rukama, a nekada jednostavno blefira. Ide ga, osjeća se snažno... Prolazi i stalno dupla uloge i misli da ga niko ne može pobijediti. 
Međutim, karta je ku***, pa i Mileta, kao i sve druge kockare ovog, kao što je i one ranijih vremena čeka princip „velikih brojki“. Kad-tad izgubit će ruku, a onda će ostati bez svega. A tada kada više ne bude imao šta uložiti, nikome za stolom neće trebati.

U nedostatku argumenata za sve ono što je zakuhao, Dodik se okrenuo priči o broju skijaša na Jahorini

Pokeraš Mile

<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1">U BiH se trenutno odvija bitka globalnih političkih ideologija i koncepcija</a>. Bosanske političke kabadahije, koliko god provincijalno i izolirano izgledale, u svom djelovanju na domaćem terenu, htjeli ili ne, zapravo provode agende i ciljeve udaljenih centara moći.
Mađarski premijer Viktor Orban (Victor) najavio je kako će blokirati pokušaj EU da uvede sankcije Dodiku. Logično, jer pripadaju istom bloku desničarskih konzervativnih nacionalista. Preziru liberalizam, globalizaciju, koncept ljudskih prava. Vjeruju u politike krvi i tla, jakog vođu, zatvaranje u nacionalnu državu, kunu se u vjeru i tradiciju, vole teorije zavjere. 
Politička Meka ove desničarske internacionale je u Moskvi. Njihove ideje slijedi i Zoran Milanović, iako se godinama lažno predstavljao kao socijaldemokrata. 
Na drugoj strani su liberalno-demokratske snage. To su socijaldemokrati, zeleni i liberali te umjereni konzervativci. 
To su politike koje vjeruju u građansku državu, otvoreno društvo, jednakost pojedinaca i zajedničke vrijednosti pod vladavinom prava. Bastion ovakvih politika je prije svega u Vašingtonu, potom u Berlinu, Briselu i Londonu. Naravno, u BiH su skloniji podržavati građanske političke snage. Dodik i Čović bi na ovo sasuli optužbu da podržavaju Bošnjake, ali to je banalno tumačenje. Ne mogu podržavati njihove entokratske politike, jer su u svojoj suštini puno bliže Putinu nego zapadnoj liberalnoj demokratiji.
No, da ne bude zabune, nisu sve bošnjačke ili probosanske stranke na fonu tih ideja. SDA se, doduše, povremeno voli lažno predstavljati kao predstavnik građanskih politika, iako je Izetbegović ovu stranku potpuno podredio Erdoanovim (Erdogan) geopolitičkim interesima. Erdoan, nacionalistički konzervativac i populista, u otvorenom je sukobu sa Zapadom, ali i u savezništvu s Putinom. 
A podaništvo Erdoanu i odanost građanskim vrijednostima, to jedno s drugim naprosto ne ide.
I nemojte misliti da to zapadni političari ne shvataju i da im Izetbegović može podvaljivati m*da pod bubrege. Snage liberalne demokratije pobijedile su fašizam, pa potom srušile Berlinski zid i zbrisale komunizam. Sada im valja pobijediti i derivate ovog prvog u vidu populističkog nacionalizma, što će se neminovno i desiti, barem na teritoriji zapadne civilizacije. A na nama je da budemo na pravoj strani historije.

A na nama je da budemo na pravoj strani historije

Orban: Najavio da će blokirati pokušaj EU da sankcioniše Dodika

Svjetski rat u BiH

Evropski pokret u Bosni i Hercegovini dodijelio je ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država u BiH <a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">Eriku Nelsonu (Eric)</a> Orden naroda, građanki i građana BiH.
Ambasadoru Nelsonu dodijeljen je Orden naroda, građanki i građana BiH za “posebne zasluge osnaživanja prijateljstva i saradnje naših naroda, očuvanje mira u BiH, uspješnu realizacije izbornog procesa u Mostaru 2020. godine, te razvoj i poštivanje tolerancije i ljudskih prava”.
Ovo je dodatno priznanje za američkog ambasadora koji od prvog dana svog mandata djeluje kao veliki prijatelj naše države, pruža BiH bezrezervnu podršku u euroatlantskim integracijama, pomažući u obračunu s korupcijom, provođenju evropskih standarda, ali i osujećivanju onih političara i snaga koji otvoreno rade na razgradnji Bosne i Hercegovine te vrše udar na njene ključne institucije.
Ambasador Nelson također je posvećen pružanju pomoći građanima da uzmu učešća u reformama i napretku u Bosni i Hercegovini.
Ambasador Nelson započeo je svoju karijeru u javnoj službi kao dobrovoljac Mirovnog korpusa u Liberiji. U periodu 2013.-2014. bio je saradnik na XXI seminaru Centra za međunarodne studije “Massachusetts Institute of Technology”. Diplomirao je hemijsko inžinjerstvo na Univerzitetu Rice i magistrirao poslovnu administraciju na Sveučilištu Texas u Austinu. Nelson tečno govori italijanski, španski i njemački, te uči bosanski jezik.

Skladni orkestar

Macanov Sava

Huso Sinanović: BiH ima novog heroja

Crna rupa Balkana

Azra Miletić: Nije odustala

Kako preživjeti

Luka Garza: Utakmica karijere budućeg „Zmaja“

Lebron Džejms: Prestigao Brajanta

Položiti račune

Još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu

Kuda dalje, Milorade

Emir Hadžihafizbegović: Srce i duša Kamernog teatra

Jasmila Žbanić: Rediteljica sa stavom

Pokeraš Mile

Svjetski rat u BiH

Erik Nelson: Prijatelj BiH

Kolumne

Skladni orkestar

Macanov Sava

Huso Sinanović: BiH ima novog heroja

Crna rupa Balkana

Azra Miletić: Nije odustala

Kako preživjeti

Luka Garza: Utakmica karijere budućeg „Zmaja“

Lebron Džejms: Prestigao Brajanta

Položiti račune

Još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu

Kuda dalje, Milorade

Emir Hadžihafizbegović: Srce i duša Kamernog teatra

Jasmila Žbanić: Rediteljica sa stavom

Pokeraš Mile

Svjetski rat u BiH

Erik Nelson: Prijatelj BiH