Legenda, majstor, ljudina, veliki košarkaš, veliki čovjek, patriota kakvog nema, rođeni šampion... Sve to i još mnogo toga lijepog se govori za jednog čovjeka - <a href="https://avaz.ba/tag/7832/mirza-delibasic">Mirzu Delibašića</a>.

I istina, Kinđe je bio i ostao neprevaziđen, bez sumnje, jedan je od najvećih koji su bh. sport iznjedrili, ali se još jednom postavlja pitanje - jesmo li ga zaslužili?
Pitanje je jesmo li doživjeli toliki sunovrat da se o Mirzi i njegovim djelima govori samo tog 8. decembra, na dan kada je, prije 20 godina, preminuo.
Mora li baš sve, pa i sjećanje na jednog takvog sportistu biti donacija ovom narodu? Moraju li nam stranci čuvati sjećanje na nešto što je naše, pa su i ovog puta oni svojim filmom o Mirzi pokazali kako se ljudima odaje počast?
A možda je i shvatiti. Ubili su nas, ne stranci, nego ovi naši. Ovaj narod se zabavio sobom. Ko će misliti o legendama kada mu dijete ide u školu, a možda neće imati za užinu, kada se spominju ratovi, kada se sve svelo na to da je ovima na vlasti dobro. 
Mirza je lijepa priča, a lijepe priče kod nas ne piju vode. Šta bi imale naše vlasti od toga da se na pravi način čuva sjećanje na jednog čovjeka koji je bio veliki bh. ambasador?
Ne bi im išlo u korist, jer trebaju im trojica poput Mirze (s tri prikladna imena), iz tri tora, pa bi se onda mogli prepucavati ko je, šta je i čiji je. To je za njih prava priča - polarizacija ljudi i na kraju glas više za njih upravo zasnovan na tri tora. 
Mirza se tu ne uklapa, hvala Bogu da je tako, jer on je bio naš i svako ko je živio u bivšoj državi, Evropi ili Bosni i Hercegovini mogao je reći da je Mirza njegov. To što to zaboravljamo mi u BiH, naša je sramota.

Pitanje je jesmo li doživjeli toliki sunovrat da se o Mirzi i njegovim djelima govori samo tog 8. decembra

Mirza Delibašić "Kinđe": Preminuo prije 20 godina

Naša sramota

Argentinski as <a href="https://sport.avaz.ba/tag/1848/lionel-messi">Lionel Mesi (Messi, 34)</a> bio je dvostruki strijelac u pobjedi Pari Sen Žermena nad Klub Brižom (4:1) u susretu posljednjeg, šestog kola grupne faze Lige prvaka.

S ta dva pogotka Mesi je došao do brojke od 758 golova u karijeri, čime je prestigao legendarnog Pelea na drugom mjestu liste najboljih strijelaca svih vremena.
Ispred njega je tako ostao samo njegov najveći rival Kristijano Ronaldo (Cristiano), koji je nedavno prešao granicu od 800 golova.
PSG je, inače, prošao u osminu finala kao drugi u grupi, dok je Mesi na pet utakmica zabio pet golova.
Lionel Mesi rođen je 24. juna 1987. godine u Rosariju. Najveći dio svoje igračke karijere proveo je u Barceloni, s kojom je osvojio sve što se može osvojiti, i to više puta (35 trofeja). Nakon 21 godinu u katalonskom klubu Mesi je ovog ljeta kao slobodan igrač prešao u PSG. S reprezentacijom Argentine je ove godine stigao do prvog trofeja, osvojivši Kopa Ameriku, a to mu je u konačnici donijelo rekordnu, sedmu Zlatnu loptu.

S golovima protiv Briža došao do drugog mjesta liste najboljih strijelaca svih vremena

Lionel Mesi: Argentinac nadmašio legendarnog Pelea

Član Predsjedništva BiH <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> najavio je da će Skupština Republike Srpske u petak, 10. decembra, vratiti svoja bonska ovlaštenja. Datum je simbolično izabran, jer su na taj dan, kako kaže Dodik, donesena bonska ovlaštenja.

Brojne su nadležnosti i institucije koje Dodik želi svesti na nivo Republike Srpske, od VSTS-a, preko UIO, zabrane djelovanja SIPA-e i OSA-e na teritoriji RS, do Oružanih snaga, te ih zamijeniti novim entitetskim institucijama. Ipak, postoji jedan problemčić u svemu. 
Osnivanje novih institucija ili širenje postojećih košta. A RS, treba li podsjećati, odavno se nalazi u budžetskoj dubiozi i njena likvidnost se već godinama održava sredstvima svjetskih finansijskih institucija, u prvom redu MMF-a, iz kojeg su već jasno naglasili da bi rušitelji BiH mogli trpjeti finansijske sankcije. 
Ono što je pak zanimljiva stvar u svemu je da za sve svoje megalomanske poduhvate Dodik zapravo nije ni predvidio sredstva. Naime, u okviru budžeta RS za narednu godinu nigdje ne postoji predviđena niti jedna marka za finansiranje institucija koje Dodik tako gordo već mjesecima najavljuje. 
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar)&nbsp;jučer je djelovao prilično uvjerljivo kada je govorio da od vojske RS nema ništa i da su glavni uzroci Dodikove destrukcije i okretanja ka Rusiji pokušaj da sačuva svoj kapital. 
Pitanja koja se nameću je kuda Dodik tačno ide i šta je poenta svega. Kako li je tačno namjeravao „vratiti nadležnosti“ bez prebijene pare? 
Možda je pak sve samo posljednja očajnička predstava za javnost kako bi izazivanjem haosa i prijetnjama pokušavao izdejstvovati, kao mnogo puta do sada, još jednu političku trgovinu li je pak tek pokušao da ode u velikom stilu.

Možda je pak sve samo posljednja očajnička predstava

Kuda Dodik tačno ide i šta je poenta svega?

Gdje su pare, Milorade

<a href="https://avaz.ba/tag/240/jusuf-nurkic">Jusuf Nurkić</a> (27) nastavio je s fantastičnim nastupima za Portland Trejl Blejzerse u NBA ligi.
U noći s ponedjeljka na utorak odigrao je svoj najefikasniji meč sezone, ubacivši 31 poen protiv Los Anđeles Klipersa.
To ipak nije bilo dovoljno njegovom timu da izbjegne novi poraz (90:102), treći uzastopni, a ukupno četrnaesti ove sezone (11-14).
Nurkić je na parketu proveo 30:03 minute, a svom učinku dodao je pet asistencija te po jednu asistenciju i blokadu.
„Bosanska zvijer“ je ove sezone na prosjeku od 13,4 poena i 10,2 skokova po utakmici.
Jusuf Nurkić rođen je 23. avgusta 1994. godine u Tuzli. Karijeru je počeo u Cedeviti, jedno vrijeme igrao i za Zadar, da bi ga kao 16. pika prve runde drafta 2014. godine izabrali Čikago Bulsi i potom ustupili Denver Nagetsima. Nurkić je za Nagetse igrao sve do 2017. godine, kada je prešao u Portland Trejl Blejzerse, za koje igra već šestu sezonu.

Bh. centar u porazu Blejzersa od Klipersa ubacio 31 poen

Jusuf Nurkić: Utakmica sezone

Posljednje izjave zvaničnika entiteta RS samo su jedan od dokaza kakvi hohštapleri, flegmani i manipulatori ljudskim emocijama i životima vladaju ovom državom i od kakvih individua običan svijet, pa i veći dio međunarodne zajednice, očekuje da se postigne dogovor o budućnosti ove zemlje. 

Godinama se već iz manjeg bh. entiteta horski osporava <a href="https://avaz.ba/tag/106/srebrenica">presuđeni genocid u Srebrenici</a>, a funkcionerima iz vlasti se u apsurdnom i neljudskom pokušaju osporavanja činjenica dokazanih pred najvišom sudskom instancom u svijetu nerijetko priključuju i predstavnici opozicionih stranaka.
Sudeći prema posljednjim izjavama predsjednice RS Željke Cvijanović, datim izraelskom listu "Haaretz", RS nikada i nije poricala genocid (?!) te nije sporan sadržaj Inckovih (Inzko) izmjena Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina i veličanje presuđenih ratnih zločinaca, već način na koji je on donesen?!

Sličan zaokret svojevremeno je napravio i njen stranački šef Milorad Dodik, koji je od političara s jasnim stavom prema genocidu i onima koji su ga planirali i izvršili postao najvatreniji negator genocida i djelitelj priznanja i ordenja zločincima. Sve u skladu s potrebama dnevne politike.

Očigledno je da u RS postepeno jača shvatanje da "Inckov zakon" ne mogu promijeniti, ali ni da kontinuitet djelovanja OHR-a u BiH neće prekinuti osporavanjem imenovanja Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je dobio jasnu podršku iz centara iz kojih je najpotrebnija. Svjedočimo novoj strategiji čiji je konačan cilj isti, ali da najprije prihvatimo da smo pogrešno čuli i razumjeli sve što smo iz RS slušali i gledali proteklih decenija.
Jasno je da istina o genocidu u Srebrenici nikada nije ni zavisila od stavova političara koji su genocid negirali, relativizirali ili zloupotrebljavali za unaprijed izgubljene tužbe, vlastite političke ciljeve i predizborne kampanje.
Međutim, posljednji salto mortale iz RS pokazuje s kojim i kakvim to političarima imaju posla građani, ali i međunarodni predstavnici koji ih nastoje okupiti za isti sto. Sve i da postignu dogovor o pitanjima važnim za budućnost ove zemlje, možda se dogovorenog i potpisanog već prekosutra neće sjećati. U oči nas gledaju, a dok lažu, i ne trepnu.&nbsp;

Jasno je da istina o genocidu u Srebrenici nikada nije ni zavisila od stavova političara koji su genocid negirali

Salto mortale

<a href="https://avaz.ba/tag/101649/antony-blinken">Američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony)</a> uputio je pismo Biseri Turković, zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrici vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Blinken u pismu, između ostalog, zahvaljuje Bosni i Hercegovini na učešću u vojnoj misiji u Afganistanu.
- Sjedinjene Američke Države cijene partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom i nadaju se nastavku saradnje u budućnosti. Želio bih da izrazim našu zahvalnost na vašem doprinosu u zajedničkim naporima u borbi protiv terorizma i osiguravanju bolje budućnosti za afganistanski narod - rekao je Blinken.
Ovim znakom pažnje prema našoj zemlji Blinken još jednom potvrđuje ono što su i mnogi očekivali da će se desiti s dolaskom Džoa Bajdena (Joe Biden) na mjesto predsjednika, a to je daleko veća posvećenost SAD našoj zemlji.
Prijateljska ruka nove američke administracije prema BiH ogleda se i u činjenici da su se SAD intenzivno angažirale po pitanju deblokiranja procesa u Bosni i Hercegovini, provođenja potrebnih reformi, uz otvorene najave mogućih sankcija prema rušiteljima Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovim znakom pažnje Blinken još jednom potvrđuje prijateljstvo SAD prema BiH

Entoni Blinken: Prijatelj BiH

Neće biti slova grčkog alfabeta koliko će biti <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">sojeva koronavirusa</a>, upozorio je prof. dr. Jurica Arapović, ugledni infektolog. Ova njegova izjava uslijedila je po saznanju da je koronavirus iznjedrio novi soj, famozni omikron, koji je, zbog svog širenja, ponovo uplašio cijeli svijet. O omikronu nema dovoljno saznanja, ali je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila da novi soj treba shvatiti ozbiljno, jer bi mogao predstavljati novu globalnu prijetnju za ljude. 
Tako stručnjaci širom svijeta o novom soju prikupljaju podatke, rade analize i istraživanja, a na osnovu do sada obrađenih informacija i otkrića, ukazuju upravo na važnost vakcinacije. I to, kako zbog sebe tako i radi zaštite imunokompromitiranih osoba.
Svi oni jasno i bez uvijanja govore da vakcine nisu garancija protiv COVID-19, ali da „stoje na putu“ za dobivanje teškog oblika tog oboljenja, a pogotovo doprinose smanjenju broja onih koji trebaju respiratornu podršku i smrtnih ishoda.
Nažalost, BiH, po pitanju imunizacije, tapka u mjestu i nalazi se na samom dnu u Evropi prema broju vakcinisanih. Kolektivni imunitet u BiH je misaona imenica, dok vakcine stoje neupotrijebljene i čekaju istek roka trajanja.

I dr. Arapović je nedavno, po ko zna koji put, baš kao i brojne njegove kolege infektolozi i epidemiolozi, upozorio na to da koronavirusna infekcija može jenjavati samo ako postignemo makar 70 posto vakcinisanog stanovništva.

Jasno je da je u BiH izostala prava kampanja za imunizaciju, ali sve dok građani budu odugovlačili odlazak na vakcinaciju, iznalazili kojekakve razloge ili se pozivali na slobodu izbora, dotle će koronavirus donositi nove sojeve.
Povratak na staro, normalno se, prema tom scenariju, ne nazire, a vrijeme blagdana je pred nama. Možda je to vrijeme i za posljednji poziv za vakcinaciju. Jer samo ostaje nada da će omikron i svi drugi koji budu dolazili biti manje gadni od delte.
Ili se trebamo, umjesto poziva, ugledati na druge zemlje koje nevakcinisanim ili osobama bez potvrde uvode novčane kazne i ograničenja. Drugačije ne može. Do tada možemo samo brojati oboljele, hospitalizirane i preminule i čekati kolaps zdravstvenog sistema, koji kod nas i bez pandemije nije u stabilnom stanju. Samo zajedno se možemo izboriti za zdravlje. Vrijedi ponavljati, uvijek, neprekidno.

Hoćemo li čekati kolaps zdravstvenog sistema koji kod nas i bez pandemije nije u stabilnom stanju

Nažalost, BiH, po pitanju imunizacije, tapka u mjestu

Posljednji poziv

Mostarski Zrinjski je u posljednjem kolu jesenjeg dijela Premijer lige BiH potvrdio dominaciju koju je demonstrirao tokom cijele sezone.

"Plemići" su rezultatom 6:2 deklasirali Leotar i time oborili više rekorda. Osim što su odigrali svoju najbolju polusezonu u klupskoj historiji, izabranici Sergeja Jakirovića su sa 48 osvojenih bodova oborili rekord Premijer lige.
Upravo Jakiroviću pripadaju najveće zasluge za ovaj uspjeh mostarskog kluba, koji će drugi dio sezone dočekati s plus 12 u odnosu na drugoplasirani Tuzla City. Pod Jakirovićevim vodstvom Zrinjski je na 19 odigranih utakmica ostvario 15 pobjeda, tri remija i samo jedan poraz.
Demonstrirali su vrlo ofanzivnu i atraktivnu igru, postigavši 42 gola, što je uvjerljivo najviše od svih klubova. Usto imaju i najbolju odbranu lige, sa samo osam primljenih golova.
Sergej Jakirović rođen je 23. decembra 1976. godine u Mostaru. Kao centralni bek kroz igračku karijeru promijenio je veliki broj klubova, a jedno vrijeme je bio i reprezentativac BiH. Trenerski put počeo je 2007. godine u Sesvetama, nakon kojih je vodio Goricu i Maribor. Zrinjski je preuzeo u decembru 2020. godine, a na ukupno 36 utakmica, na koliko je vodio klub, upisao je 24 pobjede, šest remija i šest poraza.

Vodio "Plemiće" do najuspješnije polusezone u historiji kluba i Premijer lige

Jakirović: Rekordan broj osvojenih bodova

Sergej Jakirović: Tvorac dominantnog Zrinjskog

<a href="https://avaz.ba/tag/109838/jasmin-mulahusic">Zamisli da ne ustaješ i ne liježeš s mržnjom, imaš sebe, a ne one koji ti kroje sve</a>. Zamisli da postaneš bitan i da nisi samo njihov i da jednog dana ostane mogućnost da budeš svoj. 

Zamisli kako ćeš izbjeći da te jednog dana puste niz vodu, i to uz onaj huk vodokotlića. Ne živi u iluziji, oni to znaju već sada, a ti ćeš tek kasnije shvatiti da nisi nizašta drugo.
Zamisli kako tvoja jedina hrana neće biti to da si nekome sluga, možda tek za fotografiju koju ćeš objaviti na društvenim mrežama i za koju ćeš dobiti aplauze njihove vojske „botića“.
Zamisli kako se više ne igraš tuđim porodicama, kako ne udaraš na tuđe živote, kako ljudima ne stavljaš mete na čelo, samo zato da bi te ovi koji te filuju kojekakvim gluparijama potapšali po ramenu.
Zamisli da više ne budeš tako glup i da shvatiš da si tek jedan u nizu onih koji im trebaju sada upravo zbog labilnog karaktera i bestidnosti koju imaš i da nikada ne možeš biti ništa više u njihovim očima nego mali glupko kojem se smiju dok mu pripremaju nove objave.
Ustvari, možda da zamisliš da ti jednom na račun legne pošteno zarađen novac, a da nisi morao lizati gu***e i da te svlada onaj istinski osjećaj da si nešto stvorio. 
Možda je teško da zamisliš ljubav, možda i vođenje ljubavi ili orgazam, na kraju krajeva, a da tome povod nije tastatura. Zamisli da voliš, da te vole i da imaš slobodan um.
Zamisli da si nisi bot!

Zamisli da ne ustaješ i ne liježeš s mržnjom

Zamisli da nisi bot

Što duže traju pregovori bh. političkih lidera, bez obzira na sabur i mrkve koje nude međunarodni predstavnici, sve je izvjesnije ono što se znalo i na početku - dogovor nije ni na vidiku. Pa, da su se mogli dogovoriti, zar to ne bi uradili ranije? Prije nego što su SAD, a sada i Velika Britanija, imenovali i poslali svoje „buldožere“, iskusne diplomate, pa i maršala, doskorašnjeg najvišeg oficira britanske vojske i predsjedavajućeg vojnog komiteta NATO-a. 
<a href="https://avaz.ba/tag/810/izborni-zakon">Izborni zakon prvi je u nizu stepenika na koji nikako da iskoračimo iz rupe</a> u kojoj se godinama nalazimo, pa kako onda očekivati da savladamo i ostale koji nas čekaju na putu ka EU, koja kao da je sve dalja od BiH!?
Umjesto presuda međunarodnih sudova koje bi morale biti prioritet, bh. trojka kalkulira pozicijama koje bi im izmjene Izbornog zakona i Ustava mogle garantirati ili pak uskratiti, zapetljani u svoje računice, teritorije i procente. Zbog toga i Palmerov put ka promjenama izbornog zakonodavstva izgleda kao zaobilaznica, jer su odluke Evropskog suda za ljudska prava prečica - sasvim su jasne, one se provode, o njima se ne pregovara, a pogotovo ne s političarima u BiH koji su diskriminaciju uveli u sve sfere društva. 
Njima se, vjerovatno, ni ne žuri da izađu iz političkog blata kroz koje s njima bauljamo godinama, jer uprkos katastrofalnim rezultatima, pa i blokadama, čak i nasrtajima na ustavnopravni poredak, mir i budućnost građana, oni vladaju državom u kojoj ih niko ne može, neće ili ne smije sankcionirati. I svijet ima drugog posla i mnogo više vremena od nas. Međutim, odluke Vašingtona, Londona, Brisela, diskusije iz britanskog parlamenta, pokazuju da i međunarodna zajednica polako gubi strpljenje. 
Iskustvo nas uči da ništa poslije rata u ovoj zemlji što bi je približilo društvu normalnih evropskih država nije učinjeno bez učešća, pritiska, pa i odluka međunarodnih zvaničnika. Recept mrkve i štapa jedini je davao rezultate još od baze u Dejtonu, a i kasnije, kad dogovora nije bilo o dokumentima, automobilskim tablicama, valuti. Zato je, nakon mrkve, ručaka i večera po rezidencijama, možda vrijeme upravo za štap. 
Slabašna, ali ipak tinja nada da će ga donijeti britanski maršal Stjuart Pič (Stuart Peach). Posljednji put ga je koristio njegov zemljak, pokojni Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji je, također, prije političke imao i dio uspješne vojničke karijere.&nbsp;

Iskustvo nas uči da ništa poslije rata u BiH što bi je približilo društvu normalnih evropskih država nije učinjeno bez međunarodnih zvaničnika

Pič: Britanski maršal je novi specijalni izaslanik Velike Britanije za zapadni Balkan

Gdje je štap

Naš reprezentativni napadač <a href="https://avaz.ba/tag/3996/smail-prevljak">Smail Prevljak</a> postigao je tri gola protiv Zulte Varegema i tako trasirao put svom Ojpenu u četvrtfinale Kupa Belgije. Njegov tim je slavio (3:2) poslije produžetaka i izborio plasman među osam najboljih ekipa.

Zulte Varegem je nakon prvog poluvremena imao dva gola prednosti, a onda je uslijedio preokret za koji je najzaslužniji naš napadač. Prevljak je u igru ušao u 65. minuti, da bi šest minuta kasnije smanjio na 1:2, a u 81. minuti je bio strijelac za 2:2. Gol odluke postigao je u četvrtoj minuti prvog produžetka.
Smail Prevljak rođen je 10. maja 1995. godine u Konjicu. Karijeru je počeo u lokalnom Igmanu, odakle je 2013. godine otišao u Lajpcig. Nakon posudbe u Liferingu prešao je u Salzburg, a poslije boravio na novoj posudbi u Materzburgu.
U Ojpen je stigao kao posuđeni igrač na zimu 2020. godine, a potom ga je belgijski tim otkupio od Salzburga narednog ljeta. U ovoj sezoni je u 17 utakmica postigao sedam golova, uz četiri asistencije. Na terenu je proveo 1.361 minutu. S druge strane, za naš državni tim odigrao je 16 utakmica i četiri puta zatresao mrežu.

Gol odluke postigao u prvom produžetku meča

Prevljak: Ušao u igru i postigao tri gola za pobjedu od 3:2

Smail Prevljak: Het-trik za četvrtfinale

<a href="https://avaz.ba/tag/13184/danis-tanovic">Film našeg oskarovca Danisa Tanovića</a> „Deset u pola“ osvaja region. Na ekskluzivnim projekcijama u Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu publika u dupke punim dvoranama na nogama je pozdravljala filmsku ekipu i sarajevsku priču.

Jučer je „Deset u pola“ krenuo u kinodistribuciju i sigurno da Tanović s velikim nestrpljenjem iščekuje glas najšire publike. No, jasno je da je on majstor svog zanata i zato se s velikim zanimanjem očekuje i njegova nova serija „Kotlina“, čije snimanje počinje krajem decembra.
Danis Tanović je rođen u Zenici 1969. godine. Svoje mjesto u antologiji bh. kinematografije osigurao je još 2001. godine, kada je dobio Oskara za film „Ničija zemlja“. U braku je s Majlis de Ruder-Tanović (Maelys de Rudder) i imaju petero djece.

Film „Deset u pola“ osvaja cijeli region

Danis Tanović: Majstor svog zanata

<a href="https://avaz.ba/tag/5522/rudari">Rudari </a>i „Elektroprivreda BiH“ zakopali su ratne sjekire. Višemjesečna trakavica na relaciji Sindikat rudara - Uprava „Elektroprivrede BiH“ (EPBiH), uz medijaciju Vlade FBiH i resornog ministra Nermina Džindića, konačno je uspješno okončana.

Direktor EPBiH Admir Andelija, čiju su smjenu tražili rudari, na kraju je preživio. Izvukao se za dlaku. Iako su rudari insistirali na njegovoj smjeni, dogovor je pao da ostane na čelu ove državne firme. 
Fotografija, rukovanje u Vladi, i svako na svoju stranu.
Rudari, iako im je ispunjeno 99 posto zahtjeva, manje su zadovoljni, ali ne i razočarani. Oni su svoje zahtjeve progurali i najveći su pobjednici u ovim „mukotrpnim“ pregovorima, ma kako se nekome činilo da je bilo drugačije.
Rekli bismo, mirna Bosna. Elektroenergetski sektor neće biti ugrožen, redukcije struje, također, neće biti, rudari su opet u jamama. 
Koliko god da su problemi izgledali nerješivi, ipak je prevladao kompromis. Pobjeda je i to što električna energije, barem do kraja godine, u moru nameta, neće poskupjeti. 
Otvorena su pitanja samo implementacije sporazuma. Ako rudari ponovo budu prevareni i nasamareni, onda je Andeliji bolje da sam spakuje kofere nego da rudari i “Dubioza kolektiv” ponovo dolaze ispred Vlade u Sarajevu.
Samo ovoga puta neće ih biti 3.000, nego dvostruko. S rudarima se nije igrati. Vlada i EPBiH to najbolje znaju, jer ne traže sadaku, nego ono što su zaradili.

Koliko god da su problemi izgledali nerješivi, ipak je prevladao kompromis

Husić, Džindić i Andelija na jučerašnjoj press konferenciji

Mirna Bosna

Selektor naše košarkaške reprezentacije <a href="https://avaz.ba/tag/45186/vedran-bosnic">Vedran Bosnić</a> predvodio je „Zmajeve“ do još jedne važne pobjede u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2023. godine. 

Ovaj put u Botevgradu je pala Bugarska (75:85), a opet se u igri našeg tima mogla vidjeti Bosnićeva čvrsta ruka. Kako u pripremi samog meča, što često ističu svi naši reprezentativci, tako i u vođenju same utakmice, koje je opet bilo protkano i silnim emocijama. 
Također, pobjedom u Botevgradu Bosnić je postao prvi selektor naše košarkaške reprezentacije koji je uspio uvezati šest pobjeda zaredom. Ne računajući prijateljske utakmice u Kini, selektor „Zmajeva“ je 12 puta predvodio naš najbolji košarkaški tim i ostvario osam pobjeda i četiri poraza. 
Vedran Bosnić je rođen 4. juna 1976. u Sarajevu. Nakon završetka uspješne igračke karijere odmah je počeo trenersku. S velikim uspjehom radio je u Švedskoj, gdje je četiri puta bio prvak, a također, bio je selektor tamošnje reprezentacije (pet puta bio najbolji trener godine u Švedskoj). Dvije godine je radio u švicarskim Ženeva lajonsima, dok od 2019. godine vodi belgijski Mons. Uporedo obavlja i dužnost selektora reprezentacije BiH.

Slavljem u Botevgradu uvezao šest pobjeda

Bosnić: Stručno vođenje utakmice protkano je i silnim emocijama

Vedran Bosnić: Trijumf za historiju

Na donošenje odluka ne mogu direktno utjecati, jer one se uglavnom dogovaraju na stranačkim sesijama, pa i po restoranima. Umjesto boljeg života, decenijama slušaju samo obećanja da će ga u svom životnom vijeku dočekati i obrazloženja zašto ga još nema. 

Dok ukazuju na rast cijena, troškova života i svega, osim plaća, dok upozoravaju da ni sretnici koji rade i imaju mjesečna primanja ne mogu preživjeti, vlasti u ovoj državi nastavljaju u Dejtonu završene bitke i teme na koje su prije više od 26 godina stavljeni potpisi i pečati. Zbog toga su transparenti, zviždaljke i protesti sve češći. 
<a href="https://avaz.ba/tag/488/protesti">Na ulice su proteklih dana izašli rudari, a, kao što smo i najavili, njihovi protesti nisu bili i posljednji. Jučer su na ulicama Sarajeva bili i policajci, zdravstveni radnici, nastavnici, dok su u Zenici protestirali penzioneri</a>. Nakon sedam godina strpljenja i šutnje, građani su konačno shvatili da imaju pravo na protest protiv lijenosti, neznanja, nemara, loših politika i pogrešnih prioriteta. 
Zbog toga, ne umanjujući značaj radnih ručaka i večera, uz koje ćaskaju o Izbornom zakonu i drugim važnim temama, krajnje je vrijeme da se s istim žarom i upornošću bh. političari posvete i pitanju kako preživjeti zimu u jeku poskupljenja i pandemije. 
U glomaznim strukturama na svim nivoima vlasti ima ih dovoljno da se, uz pomoć ekonomskih stručnjaka koji ih svakodnevno upozoravaju i savjetuju, angažiraju i u ovoj, ključnoj oblasti. U suprotnom, kraj „borbe“ za i protiv secesije, pa i novi Izborni zakon, dočekat će nas mnogo manje nego što nas trenutno ima.
Okidač većini dosadašnjih pobuna u BiH su lična, materijalna, sindikalna prava uposlenih, ali i to je put ka stepenu građanske hrabrosti kada će borba biti nastavljena i za prava drugih - nezaposlenih, u sindikate neorganiziranih, bolesnih i za protest nemoćnih, marginaliziranih i obespravljenih, za pravdu, sigurnost, socijalnu osjetljivost, brži put ka normalnoj državi...&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Okidač većini dosadašnjih pobuna u BiH su lična, materijalna, sindikalna prava uposlenih, ali i to je put ka stepenu građanske hrabrosti

Fotografija sa protesta rudara u Sarajevu

Transparenti i pištaljke

Amerikanka Fransina Hjuz (Francine Hughes) smatra se inspiracijom za nastanak Ženskog pokreta, čija je pažnja usmjerena na žene koje su zlostavljali muževi, a koje pravosudni sistem nije prepoznao. Fransina je svog muža, koji je skoro deceniju zlostavljao u svim mogućim oblicima, ubila, a njen slučaj je skrenuo pažnju na mnoge druge i pokrenuo pitanje zaštite tih žena. 

Priča Bosanke <a href="https://avaz.ba/tag/128049/erna-tufekcic">Erne Tufekčić</a> je slična. Skoro 10 godina njen muž se nemilosrdno iživljavao nad njom. Bila je žrtva fizičkog premlaćivanja, seksualnog iživljavanja, psihičkog ponižavanja. Nasreću, njena potresna priča nije završila tragično. 
Godine provedene s mužem monstrumom opisane su u knjizi „Vrisak lotosa“, koju je ispisao prof. Sandi Dizdarević, kriminalistički psiholog.
Svojim primjerom, kao pobjednica, Erna želi potaknuti druge žene da se otrgnu iz kandži nasilnika, ali i skrenuti pažnju javnosti na ovaj problem. Ona apelira na sve da ne zatvaraju oči na nasilje i da ne prikrivaju nasilnike. Ova 34-godišnjakinja je danas u sretnom braku i majka troje djece.

Naša sramota

Lionel Mesi: Argentinac nadmašio legendarnog Pelea

Gdje su pare, Milorade

Jusuf Nurkić: Utakmica sezone

Salto mortale

Entoni Blinken: Prijatelj BiH

Posljednji poziv

Sergej Jakirović: Tvorac dominantnog Zrinjskog

Zamisli da nisi bot

Gdje je štap

Smail Prevljak: Het-trik za četvrtfinale

Danis Tanović: Majstor svog zanata

Mirna Bosna

Vedran Bosnić: Trijumf za historiju

Transparenti i pištaljke

Erna Tufekčić: Glas za sve žene

Kolumne

Naša sramota

Lionel Mesi: Argentinac nadmašio legendarnog Pelea

Gdje su pare, Milorade

Jusuf Nurkić: Utakmica sezone

Salto mortale

Entoni Blinken: Prijatelj BiH

Posljednji poziv

Sergej Jakirović: Tvorac dominantnog Zrinjskog

Zamisli da nisi bot

Gdje je štap

Smail Prevljak: Het-trik za četvrtfinale

Danis Tanović: Majstor svog zanata

Mirna Bosna

Vedran Bosnić: Trijumf za historiju

Transparenti i pištaljke

Erna Tufekčić: Glas za sve žene