U jednom trenutku stvari su se činile prilično dobrima za Dragana Čovića. Dugogodišnje nezadovoljstvo Izbornim zakonom te lobiranje HDZ-a iz Hrvatske u Evropskoj uniji naveli su i vodeće zapadne sile da obrate pažnju na problem Izbornog zakona i u većoj mjeri uvaže hrvatske zahtjeve u BiH. 

Uvažavanje je dobio čak i od nekih probosanskih političara koji su se složili s tim da nije pravedna praksa da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva. 
Ipak, ispostavit će se da su lideru SDA Bakiru Izetbegoviću pregovori o izmjenama Izbornog zakona bili tek početak predizborne kampanje, a u koje je, čini se, od starta ušao s namjerom da ih sruši i tako pobere političke poene.
I prije i nakon pregovora iz kuhinje u HDZ-u i oko njega svjedočili smo zaoštrenoj retorici, od poziva na jednostrano obnavljanje "Herceg-Bosne", do prijetnji blokiranjem izbora.

Propast pregovora izazvala je ne samo lavinu histeričnih reakcija nego i konkretne pokušaje rušilačkih politika koje Čović nije mogao ili želio da iskontrolira. Ako je HDZ-u u indolentnosti međunarodne zajednice nakon izbora 2018. i pošlo za rukom da blokira formiranje nove Vlade FBiH, pokušaj Vjekoslava Bevande da, kao ministar finansija, blokira odluku o finansiranju izbora izazvao je bonske ovlasti i nametanje iste odluke od visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

Uporedo s tim, na listu američkih sankcija zbog blokada dospio je bliski Čovićev saradnik Marinko Čavara, dok je PIC jasno upozorio HDZ-ovu nevladinu organizaciju HNS da su njihovi pozivi na institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju BiH neustavni.
Dok se insistiralo na pregovorima, Čović je i imao neku mogućnost da mu, i od međunarodne zajednice i od bošnjačkih partnera, neki od zahtjeva budu uvaženi. Kada je pokušao s blokadama i prijetnjama, uslijedile su sankcije, upozorenja i bonske ovlasti. Radikalizam se ne isplati. Posebno se Hrvatima nije isplatio, od "Herceg-Bosne" do "Hrvatske samouprave", kada god su jednostrano pokušavali uzeti sve, ostajali su bez ičega. Stoga, čudno je da tu lekciju Čović ponovo mora učiti na teži način.

Od "Herceg-Bosne" do "Hrvatske samouprave", kada god su jednostrano pokušavali uzeti sve, ostajali su bez ičega

Kamo dalje, Dragane

Bosanskohercegovački olimpijac Mesud Pezer očekivano je trijumfirao u bacanju kugle na 13. međunarodnom atletskom mitingu "Zenica 2022", a s dužinom od 21,06 metara osvojio je i nagradu za najvredniji rezultat ovogodišnjeg mitinga u svom gradu.

Pezer je slavio ispred srbijanskog olimpijca Asmira Kolašinca, a ovo mu je bio prvi ovosezonski hitac preko 21 metar. Njegov rezultat ujedno je i peti u Evropi.
Mesud Pezer rođen je 27. avgusta 1994. godine u Zenici. Bio je juniorski prvak Evrope 2013. godine u italijanskoj Rieti, a bronzani na Mediteranskim igrama 2018. godine u Taragoni. Nacionalni je i juniorski rekorder u bacanju kugle u konkurenciji do 20 godina (kugla od 6 kg) u dvorani (20,26 m) i na otvorenom (20,44 m).
Juniorski rekorder je i do 20 godina u bacanju diska (1.750 kg), s dužinom od 60,83 metra. Osim finala OI u Tokiju, zatim petog mjesta na SP-u u zatvorenom u Birmingemu, peti je bio i u finalu SP-a za juniore (U20) u Barceloni 2012. godine.
Na evropskim prvenstvima u dvorani tri puta je bio u finalima, a osvojio je šesto mjesto u Glazgovu 2019. (20,69 m), sedmo u Beogradu 2017. (20,37 m) i osmo prošle godine u Torunu (19,77 m). Naslove prvaka Balkana osvajao je 2017. na otvorenom te 2018. i 2020. godine u dvorani.

Bh. bacač kugle s hicem od 21,06 metara trijumfirao na mitingu u Zenici

Mesud Pezer: Peti rezultat u Evropi

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) razbio je iluzije da će međunarodna zajednica mirno promatrati pravno nasilje bh. zvaničnika, kršenje Izbornog zakona i uskraćivanje prava građanima da, barem na izborima, pokušaju promijeniti svoju i sudbinu svoje djece.
Svojom odlukom Šmit je ne samo osigurao dovoljno novca da izbori budu održani, pa najavio još ako bude potrebno, već je za sva vremena onemogućio slične zloupotrebe i blokade kakve su, u konkretnom slučaju, koristili HDZ i njegov ministar Vjekoslav Bevanda.
Odlukom da iskoristi bonske ovlasti i nametne odluku o finansiranju izbora visoki predstavnik odaslao je važnu poruku i Dodiku, SNSD-u i ostatku režima u RS, koji od početka osporavaju Šmitov legitimitet i smatraju ga njemačkim turistom u BiH.
Ako to nisu shvatili ranije, secesionističke, etnonacionalističke i politike ucjena u BiH konačno bi trebale shvatiti da Šmit nipošto nije došao kao turista, već da, poznatom njemačkom preciznošću, upornošću i pedantnošću, locira i otklanja sve prijetnje miru, stabilnosti i Dejtonskom sporazumu.
I, što je najvažnije, u tome ima podršku ključnih država koja je, u svjetlu globalne krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, sve jača i konkretnija.
Naravno, Kristijan Šmit nema mandat da radi i posao građana. Njima je dao priliku da još jedanput razmisle dokle su ih dovele politike podjela, blokada, šetnje po ivici novih sukoba, koje ovu zemlju pretvaraju u pustoš. 
Stanovnicima BiH Šmit je omogućio da u oktobru glasaju razumom, praznim stomacima i uz konačnu odluku žele li zaista svoju djecu i dalje pratiti u bijeli svijet.

Omogućio je bh. građanima da u oktobru glasaju razumom i uz konačnu odluku žele li zaista svoju djecu i dalje pratiti u bijeli svijet

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit

Šmitova ladica

Nakon što je u 93. minuti duela protiv Finske u Helsinkiju zabio za bod (1:1) Smail Prevljak ponovo je izrastao u heroja nacije.
Napadač „Zmajeva“ je ovaj put golom u 68. minuti donio pobjedu nad Rumunijom (1:0), prvu za naš tim u ovogodišnjoj Ligi nacija.
Prevljaku je to bio šesti gol na 20 nastupa za BiH, u čijem je dresu debitirao 23. marta 2018. godine u prijateljskom meču protiv Bugarske.
Smail Prevljak rođen je 10. maja 1995. godine u Konjicu. Karijeru je započeo u Igmanu, ali je već kao omladinac prešao u Lajpcig. Prije dolaska u Ojpen na zimu 2020. godine igrao je za Salzburg, Lifering i Materzburg.
Sa Salzburgom je u sezoni 2018./’19. osvojio dvostruku krunu.
U dresu Ojpena je u minuloj sezoni na 35 mečeva postigao 16 pogodaka.

Napadač „Zmajeva“ zabio za prvu  pobjedu u Ligi nacija

Smail Prevljak: Novi heroj nacije

Evropski pokret u BiH dodijelio je orden ambasadoru Velike Britanije u BiH Metjuu Fildu (Matthew Field) za posebne zasluge u osnaživanju prijateljstva i saradnje naroda, očuvanju mira u našoj zemlji, uspješnoj realizaciji izbornog procesa u Mostaru…

Orden je ambasadoru uručen u&nbsp;zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i&nbsp;Hercegovine.
Podsjećamo, ambasador Fild&nbsp;uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu. Iza sebe ostavlja golemo naslijeđe u našoj zemlji. Nema nikakve sumnje da će Fild ostati upamćen kao jedan od najpopularnijih i najaktivnijih ambasadora u BiH. 
Fild je svojim angažmanom podržavao brojne pozitivne procese i inicijative u našoj zemlji, kao i brojne pojedince koji su im doprinosili. Osim toga, odlučno je dizao glas protiv udara na našu državu te slao jasnu poruku svim destruktivnim snagama da se njihovo ponašanje neće tolerirati. 
Promovirao je univerzalne demokratske i slobodarske vrijednosti na kojima počiva Velika Britanija te odbijao upasti u klopku retorike podjela i optužbi. 
Osim političke podrške i jačanja odnosa između dvije zemlje, Fild je aktivno promovirao i bh. kulturu te historijsku baštinu naše zemlje.
Metju Fild imenovan je za britanskog ambasadora u BiH u avgustu 2018. godine. U svom dosadašnjem bogatom diplomatskom iskustvu Fild je obavljao brojne značajne funkcije u britanskoj diplomatiji i ambasadama. Oženjen je Martinom Klisović-Fild, s kojom ima dvojicu sinova.

Odličnim prijateljskim odnosima koji postoje između Velike Britanije i BiH uveliko je doprinio upravo Fild

Metju Fild: Britanski prijatelj

Milorad Dodik, Milan Tegeltija, Gordana Tadić, Mirsad Kukić, Asim Sarajlić, Alen Šeranić, Marinko Čavara... Ovo su imena bh. dužnosnika koji su završili na američkoj crnoj listi u posljednjih nekoliko mjeseci. Za sada mala, ali odabrana skupina.

Ovo je, kada se pogledaju politička dešavanja i potezi koje političari i pojedinci povlače u BiH, tek početak.
Američka administracija ništa ne radi slučajno ni iznenada. Lista će svakog mjeseca biti sve veća. Toga su svi svjesni, a to potvrđuje i odluka Stejt departmenta. Kada se najmanje bh. dužnosnici nadaju, osvanu na listi. 
Samo je pitanje vremena kada će osvanuti novo ime. Svi koji su se ogriješili o zakon, Ustav, krše Dejton, pozivaju na secesiju, otimaju nadležnosti, imaju razlog da strahuju. A takvih je na desetine u državi kakva je Bosna i Hercegovina, raščerupana između tri nacionalna tora, gdje svako vuče svoje konce.

Međutim, ovima koji muljaju, nije svejedno. Amerika je konačno shvatila koliko su opasni potezi koje pojedinci u BiH povlače i kakve posljedice mogu izazvati.

Nije sasvim slučajna ni posjeta Gabrijela Eskobara (Gabrile Escobar) Sarajevu, druga u dva mjeseca. I to dan nakon novih sankcija.
Konačno su SAD, u jeku svjetske krize s Ukrajinom, počele obraćati pažnju na Bosnu i Hercegovinu. Lista neće, treba biti iskren, promijeniti mnogo toga, ali hoće upozoriti ostale da paze šta i kako rade.
Svaki pokušaj blokada, rušenja institucija svjesno je kršenje Dejtona. Dodiku je to jasno, ali i njegovim saveznicima.
Ako Dodiku, koliko god tvrdio drugačije, nije svejedno što je na listi, onda neće biti svejedno ni drugima, koji su duboko umiješali prste u korupciju i stavili lične ispred državnih interesa.
No, SAD još nisu završile s bh. pravosuđem. Lista je spremna. Mnogi čekaju svoj red, a spisak je sve duži.

SAD još nisu završile s bh. pravosuđem, lista je spremna

Bit će ih još

Aleksandar Vučić zvanično je potvrdio kako ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov neće stići u posjetu Srbiji, kako je ranije planirano. Razlog je činjenica da su&nbsp;Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija onemogućile prelijetanje aviona.

Lavrov je na ovo reagirao burno, osuđujući zapadne države, ali i istovremeno hvaleći Vučića zbog "hrabre politike", odnosno odbijanja da uvede sankcije Rusiji. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik otkrio je kako ih "pritišću sa svih strana" da se priključe sankcijama protiv Rusije.
Dodik se, čini se, našao u svojevrsnom ćorsokaku. Njegov radikalizam, sankcije SAD i Britanije koje su mu uvedene te zatvorena vrata zapadnih država više mu i ne ostavljaju drugi izbor nego da svoju sudbinu veže za Rusiju. Kako može završiti ruski satelit okružen NATO članicama u evropskom ratu, procijenite sami. 
U mnogo neizvjesnijoj poziciji je Aleksandar Vučić. Godinama je vješto uspijevao voditi politiku sjedenja na dvije stolice i održavanja dobrih odnosa i sa Zapadom i s Rusijom, što se još i moglo tolerirati u godinama dok je njemačka ekonomija napajana ruskim energentima.

Ipak, nove geopolitičke okolnosti stavile su jesan izbor: ili – ili. Svi, osim Bjelorusije, na evropskom kontinentu su stali uz Zapad. Vučić se pridružio osudi agresije, ali ne i sankcijama.

U tom smislu, zabrana prelijetanja Lavrovu svojevrsna je i usluga Vučiću. Naime, dolazak Lavrova u jednu evropsku državu, u jeku agresije, nesumnjivo bi na Vučića navukao još veći bijes Zapada, a, moguće, i sankcije. Jasno je da se Srbija našla u globalnom ratu u kojem će, okružena NATO silama, morati kapitulirati pred Zapadom bez ispaljenog metka.
Samo to još valja narodu objasniti, riješiti se ruskih ljudi iz institucija i što bezbolnije promijeniti dres, kao u Drugom svjetskom ratu.
A u toj jednačini, čini se, Dodik 1945. završava u četnicima.&nbsp;

Jasno je da se Srbija našla u globalnom ratu u kojem će, okružena NATO silama, morati kapitulirati pred Zapadom bez ispaljenog metka

Dodik u četnicima

Rafael Nadal još jednom je pokazao zbog čega nosi nadimak "Kralj šljake". Uvjerljivom pobjedom nad Norvežaninom Kasperom Rudom (Casper Ruud) u finalu (6:3, 6:3, 6:0) Španac je 14. put osvojio Rolan Garos.

Koliko je Nadal dominantan u Parizu, pokazuje i činjenica da niko u Open Eri tu nije osvojio više od šest titula.
Ujedno je Nadal stigao do 22. grend slem naslova, čime se učvrstio na vrhu ispred svojih najvećih rivala Novaka Đokovića i Rodžera Federera (Roger), koji ih imaju po 20. Time je napravio još jedan korak ka tituli najboljeg svih vremena.
Rafael Nadal rođen je 3. juna 1986. godine na Majorki. Osvojio je 92 ATP titule, od čega 36 na Masters turnirima. Jedini je španski igrač koji je osvojio sva četiri grend slema barem dva puta, bio „broj jedan“ više od 200 sedmica i osvojio više od 20 slemova. Također ima i dva zlata s olimpijskih igara, po jedno u singlu i dublu.
Trenutno je četvrti igrač svijeta.

Španac stigao do 14. naslova na Rolan Garosu i 22. grend slem titule

Rafael Nadal: Dominacija

Dok osjećaj uznemirenosti u javnosti stvaraju svakodnevne lažne dojave o podmetnutim bombama, ali i egzistencijalne teme - od enormnih poskupljenja do najava rasta kamata - Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) podsjetila je na problem koji je, u međuvremenu, gurnut pod tepih. 
Bosna i Hercegovina je i izvor, ali i ključna tranzitna zemlja za krijumčarenje lakog naoružanja u Evropu, navodi GI-TOC u svom posljednjem izvještaju, u kojem su detaljno analizirani trendovi na crnom tržištu naoružanja, rute i načini njegovog transporta iz naše zemlje i kroz nju, krađe oružja iz vojnih skladišta i policijske akcije koje su rezultirale zapljenama naoružanja i municije. 
U periodu globalne sigurnosne krize, kada se svijet ubrzano polarizira u skladu s novim okolnostima izazvanim agresijom Rusije na Ukrajinu, a svaka zemlja jača odbrambene potencijale, ni ovi podaci nam nimalo ne idu naruku. 
Brojna krivična djela i do sada su bila vezana za nelegalno oružje u posjedu građana, ali upozorenja da posjedujemo i količine za “izvoz”, da se oružjem iz BiH naoružavaju kriminalci u Evropi ili da je kriminalnim grupama preko naše zemlje najlakše prenijeti oružje s istoka na zapad, moraju naići na reakciju. 
Još prije 12 godina UNDP je upozorio da se u vlasništvu građana BiH nalazi čak 750.000 komada nelegalnog naoružanja. Na ovaj podatak podsjeća i GI-TOC, jer je upitno koliko su, nakon akcija “Žetva” SFOR-a i EUFOR-a, domaće institucije uspjele smanjiti broj pušaka u ovdašnjim slamaricama. 
Upozorenja su jasna, za šverc oružja koriste se šumski putevi kod Trebinja i Bileće prema Crnoj Gori, čamci kod Bijeljine i Brčkog između Srbije i BiH i šumske staze kod Čapljine i Ljubuškog prema Hrvatskoj. 
Dok kriminalci ne poznaju nacionalne granice i na svim stranama očigledno dobro sarađuju, aktuelne politike u BiH su im, svojim politikantstvom, podjelama, torovima, blokadama i nastojanjima da država bude što slabija, od ove zemlje napravile odličan poligon. Jasno je da se problemom međunarodnih razmjera fragmentirani bh. sigurnosni sektor ne može izboriti te da nam i u ovom slučaju, a radi sigurnosti svih njenih građana, nedostaju jače državne institucije.

Bosna i Hercegovina je i izvor, ali i ključna tranzitna zemlja za krijumčarenje lakog naoružanja u Evropu

Još prije 12 godina UNDP je upozorio da se u vlasništvu građana BiH nalazi čak 750.000 komada nelegalnog naoružanja

Kriminalci bez granica

Bajka Marina Čilića na Rolan Garosu još traje. Hrvatski teniser porijeklom iz BiH plasirao se u polufinale drugog grend slema sezone, napravivši još jedan podvig. Nakon što je izbacio drugog igrača svijeta Danila Medvedeva, trenutno 23. reket svijeta u četvrtfinalu je nadigrao i sedmog nosioca Andreja Rubljova. Slavio je poslije drame 2:3 u setovima i došao nadomak historijskog trenutka. Naime, pobijedi li Kaspera Ruda (Casper Ruud), Čilić će u svojoj kolekciji imati finale na sva četiri grend slem turnira tokom karijere i u jednoj domeni prestići Pita Samprasa (Pete), Džona Mekinroa (John McEnroe), Borisa Bekera (Becker), Bjerna Borga (Bjorn), Džimija Konorsa (Jimmy Connors), Artura Eša (Arthur Ashe) i mnoge druge svjetske teniske legende.
Marin Čilić rođen je 28. septembra 1988. godine u Međugorju. Najveći uspjeh u karijeri bio mu je trofej US Opena 2014. godine, dok je finale igrao na Vimbldonu 2017. i Australian Openu 2018. godine.
Najbolji renking bilo mu je 3. mjesto, koje je ostvario u januaru 2018. godine.

Hrvatski teniser porijeklom iz BiH došao nadomak historijskog trenutka

Marin Čilić: Međugorac u polufinalu Rolan Garosa

Nakon niza pogrešnih odluka Upravnog odbora Fudbalskog kluba Sarajevo - od imenovanja sada već bivšeg trenera i savjetnika „koševske vlade“ Aleksandra Vasoskog, odnosno Ivana Kepčije, što je uvjetovalo najlošiju sezonu u poslijeratnoj historiji, do povratka sportskog direktora Emira Hadžića, predsjednik kluba s Koševa Ismir Mirvić konačno je povukao i jedan ispravan, logičan potez, iako su i dalje slobodni treneri i Husref Musemić i Mirza Varešanović. Kako smo to ekskluzivno i najavili, jučer je u sarajevskoj Titovoj 38b predstavljen novi šef stručnog štaba Feđa Dudić, koji je potpisao dvogodišnji ugovor, uz opciju produženja na još jednu sezonu. Zajedno s Dudićem, iz FK Velež na klupu FK Sarajevo dolaze i&nbsp;Mustafa Kodro,&nbsp;kao prvi asistent, te&nbsp;kondicioni trener Jasmin Trnovac, dok će trener golmana i dalje biti&nbsp;nezamjenjivi Adi Adilović.
U svom prvom obraćanju kao trener bordo tima Dudić je istakao da je svjestan trenutne situacije te da je povratak na Koševo, prije svega, za njega veliki izazov. Međutim, činjenica je i to da je ponuda kluba s Koševa bila i finansijski dvostruko bolja od mostarske.
Većina trenera možda se i ne bi odlučila na hrabar korak koji je on napravio, jer je u Mostaru izgradio pobjednički sistem i stekao povjerenje, kako čelnika kluba tako i onih najbitnijih - navijača. 
No, ima svoje ciljeve i snove, tako da jednostavno ide dalje, naprijed, a za to mora tražiti i nove, velike izazove. Za povratak kluba s Koševa na stare staze trebat će mu i bezrezervna podrška svih onih koji vole FK Sarajevo ili žive od tog kluba.

Većina trenera možda se i ne bi odlučila na hrabar korak koji je Dudić napravio

Konačno logičan potez Mirvića

Rafael Nadal bio je otpisan uoči teniskog klasika s Novakom Đokovićem u četvrtfinalu Rolan Garosa, turnira čiji je apsolutni rekorder i koji je osvajao čak 13 puta. Niko mu nije davao šanse, ali je Španac totalno razuvjerio sve koji su mu predviđali kraj i po ko zna koji put opravdao svoj nadimak „Kralj šljake“.
Vrhunskom i sebi svojstvenom borbenom igrom uspio je slaviti 1:3 u setovima (2:6, 6:4, 2:6, 6:7/4:7) i nastaviti put ka rekordnom 22. grend slemu.
Time je došao do 29. trijumfa u međusobnim duelima s Đokovićem i približio mu se na samo jednu pobjedu (29-30).
Rafael Nadal rođen je 3. juna 1986. godine na Majorki. Jedan je od članova „velike trojke“ i igrač s najviše osvojenih grend slem naslova (21). Osvojio je 91 ATP titulu, od čega 36 Mastersa. Jedini je španski igrač koji je osvojio sva četiri grend slema barem dva puta, bio „broj jedan“ više od 200 sedmica i osvojio više od 20 slemova. Trenutno je peti igrač svijeta.

Španac u teniskom klasiku nadigrao Novaka Đokovića i plasirao se u polufinale Rolan Garosa

Nadal: Razuvjerio sve koji su mu predviđali kraj

Rafael Nadal: Lekcija "Kralja šljake"

Kao da nije dovoljno to što se jedva nose s poskupljenjima, užasnom inflacijom, baukom stagflacije, strepnjom od mogućeg trećeg svjetskog rata, ovih dana, kada pandemija koronavirusa jenjava, stigla je nova vijest kojom se narod plaši i koja se već danima vrti u eteru - majmunske boginje. I opet se vijest šablonski ponavlja i dokazuje nam da ništa nismo naučili. Ili smo naučili vrlo malo.
Od pojave prvih slučajeva majmunskih boginja u Evropi automatski su na društvenim mrežama krenule razne priče, lažne tvrdnje i teorije zavjere o ovoj zaraznoj bolesti. 
Baš kao što se to vidjelo i u slučaju pojave koronavirusa, progovorilo je mnoštvo „stručnjaka“ raznih profila lansiranjem informacija o tome da je i ovaj virus pobjegao iz laboratorije, a nemali je broj onih koji tvrde da je namjerno pušten i da se koristi kao biološko oružje.
Jer, kad koronavirus nije čovječanstvo usmrtio, ovaj će, kažu teoretičari zavjere, završiti posao.
Pandemija koronavirusa je preokrenula cijeli svijet, a strah od nepoznatog, od „lockdowna“,&nbsp;masovne vakcinacije i slično, kako to najavljuju&nbsp;Facebook, TikTok i ini stručnjaci, prilično je razumljiv.
Međutim, kao i u slučaju pojave koronavirusa, koji jeste bio novo i nepoznato, građanima se i sa slučajem majmunskih boginja upućuje apel da slušaju struku.
A struka kaže da virus majmunskih boginja nije nepoznat i da to nije „novi koronavirus“.
Praktično, s prvom pojavom ove bolesti u Evropi, a pogotovo na Balkanu, u Sloveniji, stručnjaci su se oglasili i oglašavaju. Ukazuju i na to da majmunske boginje nisu nikakva spolna bolest, kao što se u posljednje vrijeme tvrdi, već klasična zoonoza. 
Poručuju da mjesta panici nema, ali, kao i sa svakom drugom zaraznom bolesti, oprezu ima. Uostalom, samo ih slušajte. Ne nasjedajte.

Majmunske boginje nisu pobjegle iz laboratorija niti je to novi koronavirus

Majmunske poginje: Pojava zabilježena i u Evropi

Teoretičari zavjere

Zamislite majku koja je izgubila svoje čedo da, nakon toliko godina, ne može centrom grada prošetati i odati počast svom, ali i svakom drugom djetetu koje je mučki ubijeno. Zamislite oca koji, ako je imao sreću da preživi, nije mogao mimohodom, s drugim roditeljima koji osjećaju njegovu bol, obilježiti jedan od najtežih dana u svom životu.
Pokušajte zaviriti u glave preživjelih Prijedorčana, kakvi se sve terori, horori i suze prožimaju kod njih. 
Sramota! Jedina riječ koja može opisati činjenicu da preživjelima nije dozvoljeno da 31. maj, Međunarodni dan bijelih traka, obilježe onako kako su zamislili i planirali. Jer neko im nije dao odobrenje da prođu gradom, a skup im je ograničio na jedan sat.
Sramota što su najbliže komšije 1992. počele progon i pokolj onih koji su bili drugačiji prema njima pa su nesrpskom stanovništvu naredili da na kuće stave bijele čaršafe, a prilikom izlaska oko ruke bijele marame kako bi znali ko je ko i ko se kojem Bogu moli.
Gledamo jučer ruže na prijedorskom trgu, 102 za 102 ubijene djece. Normalan mozak ne može da procesuira šta je mogla tromjesečna beba (koliko je imao maleni Velid kada je ubijen) učiniti da nekome zasmeta.
A ni spomenik im ne daju. Spomenik za njihove živote koje nisu ni počeli živjeti, spomenik za prve ljubavi koje nisu stigli osjetiti, za prvi poljubac i prvo crvenjenje obraza, spomenik za potomke koje nikad neće imati i za onaj posljednji poljubac i zagrljaj koji nisu pružili majci i ocu.
Sramota je što se ni nakon 30 godina od početka horora u cijeloj BiH u Prijedoru ne priznaju zvjerski zločini. Uprkos brojnim presudama i stotinama godina zatvora onima koji su bili dio tog horora.

Gledamo jučer ruže na prijedorskom trgu, 102 za 102 ubijene djece

Prijedorska sramota

U gradu koji ih ne želi i državi koja ih ne priznaje, među ljudima koji bi sutra ponovili isto, jučer je nastavljena duga i teška, ali dostojanstvena borba Prijedorčanina Fikreta Bačića.&nbsp;
Malo je reći da je borba roditelja ubijene djece Prijedora, tamo gdje nemaju pravo na šetnju, istinu, izvinjenje i spomen-obilježje svojoj djeci, neravnopravna. Sistem utemeljen na zlu spreman je da obećava, laže, zabranjuje, opstruira, relativizira, da čini sve kako bi nakon prijedorske djece, jedan po jedan,&nbsp;otišli i njihovi roditelji i kako na ovom svijetu ne bi ostao niko ko bi se borio da ne budu zaboravljena.&nbsp;
Zbog tereta koji nosi od juna 1992., kada je u mjestu Zecovi ubijeno 29 Bačića, a među njima i Fikretovi supruga i njihovo dvoje djece, majka, brat i njegova djeca, Fikret Bačić već tri decenije ne spava više od nekoliko sati dnevno. 
Davno je sebi dao zavjet, svoju Nerminu i svog Nermina tražit će sve dok diše. Ranjenog oca, čija bol je, kako kaže, iz godine u godinu samo jača, niti jedan sistem na njegovom putu ka istini ne može zaustaviti.&nbsp;

Davno je sebi dao zavjet, svoju Nerminu i svog Nermina tražit će sve dok diše

Bačić: Bol iz godine u godinu sve jača

Fikret Bačić: Otac protiv sistema

Omer Karalić Azzaro, Sarajlija koji već 13 godina živi u gradu Hamburgu u Njemačkoj, kako kaže, kao i sav normalan svijet, uspio se plasirati u polufinale popularnog muzičkog takmičenja „Nikad nije kasno“. Presudna pjesma za njegov prolaz bila je „Sad je kasno“ od Saše Matića. Pojavljivanje u emisiji „Nikad nije kasno“ donijelo mu je mnogo novih angažmana, poziva i nastupa. Sve mu je, kaže, postalo jednostavnije. Postao je miljenik mnogih pripadnica ljepšeg spola, pa se dešava da i od žirija traže njegov broj telefona. 
Učešćem u emisiji želio je ispuniti želju svojih roditelja koji su bili veliki fanovi emisije „Nikad nije kasno“, ali, nažalost, oboje su preminuli prije nekoliko mjeseci.
Raspjevani Sarajlija pokazao je da zaista nikad nije kasno i da čovjek nikad ne treba odustati od svojih snova.
Karalić je rođen 1975. godine u Sarajevu, trenutno je slobodan i otac osmogodišnjakinje.

Kamo dalje, Dragane

Mesud Pezer: Peti rezultat u Evropi

Šmitova ladica

Smail Prevljak: Novi heroj nacije

Metju Fild: Britanski prijatelj

Bit će ih još

Dodik u četnicima

Rafael Nadal: Dominacija

Kriminalci bez granica

Marin Čilić: Međugorac u polufinalu Rolan Garosa

Konačno logičan potez Mirvića

Rafael Nadal: Lekcija "Kralja šljake"

Teoretičari zavjere

Prijedorska sramota

Fikret Bačić: Otac protiv sistema

Omer Karalić Azzaro: Pjesma za rahmetli roditelje

Kolumne

Kamo dalje, Dragane

Mesud Pezer: Peti rezultat u Evropi

Šmitova ladica

Smail Prevljak: Novi heroj nacije

Metju Fild: Britanski prijatelj

Bit će ih još

Dodik u četnicima

Rafael Nadal: Dominacija

Kriminalci bez granica

Marin Čilić: Međugorac u polufinalu Rolan Garosa

Konačno logičan potez Mirvića

Rafael Nadal: Lekcija "Kralja šljake"

Teoretičari zavjere

Prijedorska sramota

Fikret Bačić: Otac protiv sistema

Omer Karalić Azzaro: Pjesma za rahmetli roditelje