Potrošačke cijene u BiH su se davno otele kontroli. Brašno, ulje, šećer, maslac skoro svakog dana imaju nove cijene. A cijene goriva su posebna priča. One su dosegnule svoj historijski maksimum. To što inspektori širom BiH padaju s nogu od posla i „dijele“ kazne nemilice, građanima ne znači ništa, a pogotovo vlasnicima pumpi i trgovcima, koji, očito, bezrazložno podižu cijene, jer iznosi kazni koje plaćaju zbog toga što krše marže su za njih smiješni. Stoga, taj dio priče se u narodu zove „pojeo vuk magarca“ ili što bi rekli Hercegovci, kenjca.
No, dok inflacija svakim danom sve više ždere plaće građana, našu vlast to ne zanima.
U susjedstvo i u komšiluk bacaju pogled onda kada im je to potrebno za vlastitu promociju, a ne vide kako su, naprimjer, vlade i Hrvatske i Srbije ograničile cijene naftnih derivata. 
Oni ne gube vid na aplikacijama za praćenje cijena goriva, jer ga ne plaćaju iz vlastitog, već iz džepa građana, niti se većina njih vozi u vlastitim automobilima.
Njih ne zanimaju besplatni savjeti ekonomskih i inih stručnjaka kojima bi cijene goriva, ali i hrane značajno bile smanjene.
Jesu li naše vlasti svjesne toga da su brojne međunarodne institucije upozorile na značajno usporavanje privrede, a da Svjetska banka procjenjuje kako će mnoge zemlje pasti u recesiju? Sumnjamo.
Iako se cijeli svijet suočava s nezapamćenim privrednim i energetskim šokovima, ipak, plaće u Njemačkoj ili Norveškoj se ne mogu porediti s našim. Čak se ovih dana i dijaspora iz ovih zemalja „čudom čudi“ cijenama u BiH. 
Cijenama, koje će, nema sumnje, nastaviti uzlaznom putanjom, dok nam se vlast, umjesto njihovim obuzdavanjem, bavi izbornim listama. No, i one imaju cijenu. Ko li će je platiti?

Dok inflacija svakim danom sve više ždere plaće građana, našu vlast to ne zanima

Brašno, ulje, šećer, maslac skoro svakog dana imaju nove cijene

Otelo se kontroli

Sadio Mane je poslije šest godina napustio Liverpul i u jednom od najzvučnijih transfera ovog ljeta, vrijednom 40 miliona eura, prešao u Bajern Minhen. Senegalski napadač je s Bavarcima potpisao trogodišnji ugovor, a na predstavljanju je poručio kako ima velike ambicije.
- Vrlo sam sretan što sam napokon u Bajernu. Imali smo puno razgovora i od početka sam osjetio interes ovog velikog kluba. Zbog toga nije bilo dvojbe i ovo je pravo vrijeme za izazov. Želim puno postići s Bajernom - izjavio je Mane.
Sadio Mane rođen je 10. aprila 1992. godine u Bambaliju. Karijeru je počeo u francuskom Mecu, odakle je 2012. godine prešao u Salzburg. Dvije godine kasnije prodat je Sautemptonu, gdje je sjajnim igrama 2016. ostvario transfer u Liverpul vrijedan 41,2 miliona eura.
Mane je u Liverpulu proveo šest sezona (2016. – 2022.), a iz kluba je otišao godinu prije isteka ugovora. Za "Redse" je odigrao 269 utakmica i zabio 120 golova.
S klubom s Enfilda osvojio je šest trofeja, uključujući naslov prvaka Engleske (2019./20.) i Ligu prvaka (2018./19.).
Najveći reprezentativni uspjeh ostvario je prošle godine, kada je sa Senegalom postao prvak Afrike.

Senegalac iz Liverpula prešao u Bajern Minhen

Sadio Mane: Novi izazov

Cijene goriva divljaju u Bosni i Hercegovini. Pitanje je dana kada će litar dizela koštati četiri KM. Trenutno, cijena dizela, ovisno od mjesta i benzinske pumpe, doseže i do 3,76 KM. I tako je danima. Građani gledaju, komentiraju, čude se, ali i dalje toče gorivo. Broj vozila na ulicama nije se ni smanjio, naprotiv, sve ih je više.
I dalje su gužve na svakom ćošku. No, da stvar bude gora, niko se ne buni. Svi šute, a cijene idu u oblake.
Građani svoje probleme dijele na društvenim mrežama. „Skupo, jarane, šta je ovo...“, jedan je od najčešćih komentara.
S druge strane, vlast više nije neodgovorna, nego je bezobrazna i bahata. Na udar inflacije i divljanje cijena goriva mjesecima ne nude rješenja, osim ispraznih obećanja.
Prijedlog da se izmijeni Zakon o akcizama, prema kojem bi akcize na gorivo bile ukinute, mjesecima čeka na usvajanje.
Delegati neodgovorni, čekaju godišnje odmore, a ionako se voze u službenim automobilima.
Već mjesecima se traže izgovori, ulažu amandmani, sve s ciljem da se akcize ne smanje.
Gorivo bi, prema ovom prijedlogu, bilo jeftinije za 40 feninga. Međutim, neodgovornim političarima, uz nekoliko izuzetaka, to ne odgovora. 
Oči im ne otvaraju ni potezi vlada Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, gdje vlast gleda kako da zaštiti svoje građane. Hrvatska je jučer odmah zamrznula cijene goriva, Slovenija još ranije...
U Bosni i Hercegovini, gdje su primanja među najnižim u regionu, vlast samo gleda kako da zavuče ruku u džep i otme još više od ionako siromašnih građana.

Na udar inflacije i divljanje cijena goriva mjesecima ne nude rješenja, nego gledaju kako da još više građanima zavuku ruku u džep

Pitanje je dana kada će litar dizela koštati četiri KM

Čisti bezobrazluk

Nakon što je u Istanbulu primio i srdačno izljubio negatora genocida i rušitelja BiH Milorada Dodika, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušolu (Cavusoglu) u subotu je boravio u Bosni i Hercegovini, gdje se sastao s članovima Predsjedništva Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem te ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković.

Ono što je posebno paralo uši bili su medijski istupi Džaferovića i Turković, koji su sve vrijeme Tursku nazivali „Turkiye“. Poznato je da su turske vlasti započele proces rebrendiranja zemlje, gdje su u UN-u engleski naziv „Turkey“ promijenili u „Türkiye“, da ne bi bili sinonim za puricu.
U turskim glasilima koja djeluju u BiH, Turska se od prvog dana rebrendiranja počela pisati kao Türkiye. Naravno, ne treba čuditi da su to slijedili i protagonisti iz SDA. Da je ova stranka u podaničkom odnosu prema turskoj vlasti te da svojski nastoji Bošnjake ponovo svesti na nivo turskih vazala, to znamo.
Uistinu je bilo očajno, samoponižavajuće, jadno, posmatrati Turković i Džaferovića kako, za ljubav svojih turskih gazda, nezgrapno ponavljaju „Türkiye“, riječ koja u našem lijepom bosanskom jeziku ne postoji. Kao što ne postoje ni glasovi ü i y.
Da su turski gosti od bosanskih domaćina zaista zatražili da ih, dok govore na njima nerazumljivom bosanskom jeziku, zovu „Türkiye“, svaki ozbiljan državnik bi to uvjetovao time da Turci na turskom počnu izgovarati Bosna i Hercegovina i Sarajevo, umjesto „Bosna-Hersek“ i „Saraybosna“. No, to bi bilo besmisleno, jer svako ima svoj jezik i treba ga poštovati. Osim zelenih futavaca iz SDA. 
Njihovo podaništvo prema Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan, op.a.) je krajnje iskreno, dosljedno i bezgranično. Bošnjaci i BiH čiji se interesi i institucije kontinuirano podređuju Erdoanovim hirovima, već odavno ispaštaju zbog toga, a sada je, kako vidimo, na red došao i naš bosanski jezik.
Pa, kada je podaništvo prema Erdoanu već toliko jako, ministrici Biseri Turković preporučujemo da krene i od sebe, pa svoje prezime promijeni u Türkiyevic.

Kada je podaništvo prema Erdoanu već toliko jako, ministrici Biseri Turković preporučujemo da krene i od sebe, pa svoje prezime promijeni u Türkiyevic

Bisera Türkiyevic

Svakodnevno živimo, ili barem svjedočimo scenama poput likova iz kultnih „Top liste nadrealista“ ili „Monty Pythona“, najblaže rečeno.
Takvo društvo, takva svijest naroda, takav sistem, da nas više ni najveća nenormalnost ne može iznenaditi, naročito kada se radi „o našoj glavi“. Oguglali smo na sve, prokomentiraju se nedaće, eventualno, na društvenim mrežama i zadovolji se životni standard prosječnog Bosanca.
I onda u moru dodika, susreta, erdoana, putina, cijena ulja, jedna vijest „poremeti“ već isplanirani život običnog građanina, koji na neko ljetovanje, u silnom haosu, nije ni pomislio. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog resorne ministrice Edite Đapo (SBB), donese odluku o izdvajanju pet miliona KM za pomoć turističkom sektoru u BiH.
Jedna od odluka je i da će građani koji odmor budu željeli provesti u BiH i koji putem neke online platforme rezerviraju smještaj dobiti 200 KM.
I krenula je pomama, kako, šta, gdje treba aplicirati...
Guglaju se Japodski otoci, Jablaničko i Boračko jezero, hoteli u Neumu, vikend u Mostaru, šta nudi Banja Luka, regate na Uni i Neretvi, Travnik, Jajce, Pliva, etno-sela oko Bijeljine, Prijedora, Doboja...
Uglavnom, mjesta na koja ovi obični građani, opterećeni cijenama ulja, putinima, izborima, gorivima, nisu ni pomislili do ove odluke. Znaju koliko košta, naprimjer, kafa u Dubrovniku, ali ne i u Kraljevoj Sutjesci.
A sva ta mjesta su tu, nadohvat ruke. Bosna i Hercegovina ima mnogo prirodnih, historijskih i kulturnih ljepota koje se mogu istražiti i gdje se tijelo i um mogu odmoriti. 
Planinski vrhovi, doline rijeka, stari gradovi, brdski izleti, vrhunska hrana... I koliko plitak moraš biti da to ne cijeniš?!

Svi znaju koliko košta, naprimjer, kafa u Dubrovniku, ali ne i u Kraljevoj Sutjesci

I krenula je pomama, kako, šta, gdje treba aplicirati...

Odmori u BiH

Devastacija Partizanskog groblja u Mostaru samo je dokaz bijesa i mržnje prema vlastitoj zemlji, njenoj prošlosti, ali i budućnosti, koju već decenijama, u skladu sa svojim potrebama, gaje i produbljuju nacionalističke politike. U konkretnom slučaju - HDZ.&nbsp;
Činjenica da su jake policijske snage morale osiguravati antifašiste koji su jučer došli da se pobune zbog ovog neljudskog čina ilustracija je ukupnog ambijenta u Mostaru.
Za razliku od brojnih slučajeva ranije, kada se vandalizam u obliku polomljenih ploča, iscrtanih svastika i grafita možda i mogao adresirati pojedincima, maloljetnicima, pijanim i obijesnim grupama, koje, uzgred, nikada nisu procesuirane, ovaj put je vrag odnio šalu.

Za temeljito uništavanje 700 nadgrobnih ploča bilo je potrebno mnogo mržnje, priprema, izvršilaca, alata, vremena, ali i blagonaklonosti vlasti i policijskih struktura. Upravo zbog dugogodišnje podrške ovakvim nedjelima i toleriranja fašizma u Mostaru ne treba da čudi poređenje predsjednika SABNOR-a BiH Seada Đulića, koji je kazao da se u gradu na Neretvi 14./15. juna 2022. desila kristalna noć, slična onoj 9./10. novembra 1938. godine, kada je započet pogrom Jevreja u Drugom svjetskom ratu, ali i da planirano i potpuno uništenje nacionalnog spomenika države BiH predstavlja teroristički čin.

Zbog toga, ali i činjenice da se mostarska policija u ranijim istragama sličnih događaja nije proslavila, nadležnost u slučaju napada na Partizansko groblje u Mostaru mogle bi pronaći i druge sigurnosne agencije.
Profesionalnom istragom otklonile su se i špekulacije da je uništavanje spomenika predstavljao pokušaj skretanja pažnje sa sjednice na kojoj su HDZ i SDA izglasale sporne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima HNK i, prema mišljenjima stručnjaka, policiju u ovom kantonu podijelile po etničkom principu.

Činjenica da su jake policijske snage morale osiguravati antifašiste koji su jučer došli da se pobune zbog ovog neljudskog čina ilustracija je ukupnog ambijenta u Mostaru 

Za temeljito uništavanje 700 nadgrobnih ploča bilo je potrebno mnogo mržnje, priprema, izvršilaca, alata, vremena

Vrag odnio šalu

Jedan od pionira hip-hop scene Adnan Hamidović Frenkie, zajedno s kolegama i prijateljima Zlatanom Hajlovcem Kontrom i Mirzom Rahmanovićem Indigom te momcima iz grupe "Helem nejse", napravio je spektakl koji će se dugo pamtiti.

Udružiti sirovi rep s klasičnim instrumentima ne mogu svi. A Frenkie je to izvrsno odradio u okviru "Red Bull Symphonica", kada je nastupio u Narodnom pozorištu Sarajevo uz pratnju Sarajevske filharmonije. Spojio je nespojivo.
Repanje o društvenim problemima dok ga 50 klasičnih muzičara prati, nešto je što se ne može zaboraviti. 
Frenkie pomjera granice kada je njegova karijera u pitanju i ne preza od inovacija pridržavajući se "osnovnih postulata" repa. Međutim, nastup sa Sarajevskom filharmonijom sam je okarakterizirao kao vrhunac karijere.
Adnan Hamidović Frenkie rođen je 31. maja 1982. godine u Bijeljini. Oženjen je i otac bliznakinja.

Repanje o društvenim problemima uz pratnju 50 klasičnih muzičara, nešto je što se ne može zaboraviti

Adnan Hamidović Frenkie: Spojio nespojivo

Kapiten našeg državnog tima Edin Džeko bio je jedan od junaka pobjede nad Finskom (3:2) u susretu četvrtog kola Lige nacija.
„Dijamant“ je dva puta tresao protivničku mrežu i tako stigao do brojke od 63 gola u dresu reprezentacije BiH. Tim pogocima prestigao je legendarnog Zlatana Ibrahimovića te postao 30. najbolji strijelac u reprezentativnom fudbalu ikada i deveti kada su u pitanju Evropljani.
Džeko je ujedno „podebljao“ rekord po broju golova (63) i nastupa (124) za „Zmajeve“.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, odakle je preko Češke i Teplica došao do Volfsburga, s kojim je u sezoni 2008./’09. postao prvak Njemačke.
Potom je uslijedio transfer u Mančester siti, gdje je dva puta osvajao šampionsku titulu (2011./’12., 2013./’14.), da bi ga put onda odveo u Italiju. Romu je napustio kao treći najbolji strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je transfer u slavni Inter, s kojim je u prvoj sezoni uspio osvojiti Kup i Superkup Italije.

Bh. kapiten postao deveti najbolji strijelac evropskih reprezentacija

Džeko: Stigao do brojke od 63 gola za BiH

Edin Džeko: Nadmašio Ibrahimovića

Bosanskohercegovački političari, ne svi, ali većina, boravili su za vikend u Briselu. Bili i dogovorili se da će se poštovati suverenitet i Ustav BiH. Slikanje, kafa, ručak, deset pauza, večera, spavanje i nazad kućama.
Među njima je bio i Milorad Dodik. Negator genocida. Čovjek koji 15 godina teži tome da podijeli BiH i političar koji je jedini stao uz agresora Vladimira Putina te nije osudio invaziju na Ukrajinu. Nije i neće. To zna cijeli svijet.
Pitanje je samo kome je trebao ovaj sastanak - EU ili BiH.
Sati pregovora, povuci-potegni, neki zadovoljni, pojedini ljuti, narodu ništa nije jasno. Ni potpisa na sporazum, osim časne pionirske da će ga poštovati. Mačku o rep i sporazum u državi koja ne brine ni o čemu, a kamoli o ispraznim sporazumima bez bilo kakve garancije i odgovornosti.
Put u Brisel nije ponudio ama baš ništa. Osim što je, možda, pokazao da su probosanske snage u nečemu bile složne. Uz poruku da su za EU, drugo ništa novo. Sve viđeno i isprazno.
Petnaest osoba je boravilo u Briselu i spiskane su desetine hiljada maraka. Neki su išli tamo o svom, a drugi o državnom trošku. Neki su čak vodili i supruge, ali o tome nekom drugom prilikom.
Suština je jedna. Bh. građanima je dosta ispraznih obećanja, kojekakvih sporazuma, ali i lažnih političkih briga.
U državi u kojoj je litar ulja skoro šest KM i litar dizela 3,61 KM, u zemlji u kojoj građani jedva sastavljaju kraj s krajem, nikoga nije briga za sporazume, pogotovo za političare koji su se opet svađali, neki i psovali, ali prije svih za one koji 30 godina govore jedno, a rade drugo.
Svi su za EU integracije, samo što nam je EU, uz ovakvo neodgovornu vlast, svakim danom sve dalje…

Slikanje, kafa, ručak, deset pauza, večera, spavanje i nazad kućama

Pitanje je samo kome je trebao ovaj sastanak - EU ili BiH

Briselske noći

Predvođena Zlatkom Dalićem, reprezentacija Hrvatske je u četvrtom kolu Lige nacija slavila u Parizu protiv aktuelnog svjetskog prvaka Francuske rezultatom 0:1.

"Vatreni" su tako iz desetog pokušaja uspjeli savladali "Trikolore", nakon što je u njihovih prethodnih devet susreta Francuska slavila šest puta, dok su tri utakmice završile bez pobjednika.
Dalić se tako osvetio Didijeu Dešamu (Didier Deschamps) za poraz u finalu SP u Rusiji, kada je Francuska slavila 4:2 i osvojila naslov.
Zlatko Dalić rođen je 26. oktobra 1966. godine u Livnu. Trenersku karijeru počeo je 2004. godine u Varteksu, klubu u kojem je ostavio najdublji trag kao igrač. Vodio je još Rijeku, Dinamo Tiranu, Slaven Belupo, El Faisali, El Hilal i El Ain prije nego što je 2017. godine došao na klupu Hrvatske.
S „Vatrenima“ je izborenim finalom na SP u Rusiji ostvario najveći uspjeh u historiji. Kasnije se kvalificirao i na EP, a plasmanom na SP u Kataru ove godine postao je prvi hrvatski selektor koji je odveo reprezentaciju na tri velika takmičenja.

Hrvatsku odveo do prve pobjede nad Francuskom

Zlatko Dalić: Livnjak srušio svjetske prvake

Milorad Dodik ponosno je najavio kako će se u Rusiji sastati s tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ukoliko do ove posjete dođe, Dodik će biti prvi lider neke od evropskih zemalja koji će se sastati&nbsp;s ruskim predsjednikom. 

Ostatak Evrope u svojevrsnom je ratu s Rusijom, nakon što je ova zemlja izvršila brutalnu agresiju na susjednu Ukrajinu. 
Osim Dodika, jedina evropska država čiji lider još održava bliske i intenzivne odnose s Kremljom je Bjelorusija, koja Rusiji otvoreno pomaže u agresiji. Pozicija Srbije još je nedefinirana. 
Jasno je da je utjecaj Rusije na ovu zemlju i dalje veliki, kao i da je srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću sve teža i nelagodnija pozicija zbog ovog utjecaja. Posljednji put je imao sreću, kada je posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova propala zahvaljujući srbijanskom NATO okruženju koje je onemogućilo ruskom ministru da preleti preko njihovih teritorija. Osim toga, Srbija dobiva i jasna upozorenja od najvećih zapadnih zvaničnika da se treba pridružiti sankcijama.

I pored ovakve geopolitičke situacije, jasnih poruka sa Zapada te sankcija koje su mu uvedene od SAD i Velike Britanije, Dodik ne preza od toga da se, u jeku rata, sastane s Putinom. Istovremeno, Dodik obustavlja svoju avanturu s pokušajem otimanja nadležnosti države Bosne i Hercegovine te u Briselu prihvata dokument kojim se, između ostalog, obavezuje da će raditi na oživljavanju evropskog puta BiH, smirivanju tenzija, provođenju sudskih presuda, usklađivanju vanjske i sigurnosne politike s EU itd.

Zanimljivo, jedini uvjet koji je prije odlaska u Brisel Dodik imao jeste da se u dokumentu ne spominje da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. Dakle, ništa RS, nadležnosti, visoki predstavnik... Glavna briga bila mu je Rusija.
Kako uopće ovo objasniti - dok, s jedne strane, Dodik pod zapadnim pritiskom povlači ručnu po pitanju nadležnosti i dokazuje kooperativnost, s druge je vrlo osjetljiv da ne učini nijedan negativan potez prema Rusiji, kojoj u posjetu ide uprkos svim teškim posljedicama koje bi to po njega moglo imati?

Vlast u Kremlju očigledno Dodika nečim drži ili mu nešto čuva zbog čega je primoran raditi apsolutno sve što je Kremlju po volji

Rusija preča od RS

Iako je rođen s poteškoćama u razvoju, 25-godišnjak Benjamin Hadžić, uz nesebičnu podršku roditelja, srušio je sve stereotipe i postavio putokaz onima koji imaju slične probleme da nikada ne trebaju odustati u ostvarenju svojih ciljeva.
On je pravi primjer da osobe s poteškoćama u razvoju ne trebaju biti izolirane u svojim domovima, već da svojim radom i zalaganjem mogu doprinijeti društvenoj zajednici. Mnogi se suočavaju s raznim izazovima, počevši od socijalizacije, pa sve do trenutka kada trebaju da se osamostale i nađu posao.
No, Benjamin je pokazao da je sve moguće. On je završio Srednju školu za okoliš i drvni dizajn kao najbolji učenik, potom zanat za rasadničara, pa nakon toga i za tehničara hortikulture. Šest godina je bio na birou za zapošljavanje, a onda je dobio i prvi posao zahvaljujući projektu Vlade Kantona Sarajevo. Osim sreće i ponosa dok obavlja poslove na uređenju Sarajeva, Benjamin je pokazao i svoju humanu stranu - od prve plaće donirao je dio novca Udruženju „Dajte nam šansu“.

Mladić s Downovim sindromom nakon šest godina dobio posao pa donirao dio plaće

Rašid i Benjamin Hadžić: Bio najbolji učenik

Benjamin Hadžić: Ruši stereotipe

Nije crno u Crnoj Gori, bez ikakve dileme tome nas je naučio ogled fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ne samo zbog rezultata 1:1, koji, uzgred, nije loš ni za jedne ni za druge, nego iz sasvim drugih razloga.
Komšiluk je uzajamna stvar, kaže jedna izreka kojoj se ama baš ništa ne može prigovoriti.
Moglo se o tome zašto je neki tamo kombi s bh. tablicama zapaljen, ali je mnogo bolje spomenuti i spominjati kako su komšije iz Crne Gore na najbolji mogući način reagirale i ekspresno namirile štetu.
Nije ni do kombija, šteta bi se svakako namirila, nekad postoji nešto iznad novca i onog materijalnog. Ljudi su pokazali da su pravi domaćini, da su tu da pruže ruku i kada se gost oklizne.
I kada se govori o navijačkoj sceni, birali su da ne bude uvreda, onih vulgarnih stvari koje se jednostavno lijepe za Balkan i uopće za fudbalske utakmice.
Kažu da je nekad velika vrijednost prepoznati putokaze i gdje nisu velikim slovima ocrtani, a ono što se dogodilo u Podgorici, možda je svima na ovim prostorima istinski putokaz kako se stvari mogu okrenuti u pozitivnom smjeru.
Ruku na srce, Crnogorci su ovog puta možda i pobijedili, barem za pola boda, ali imamo revanš u septembru i sigurno je da postoje snage koje će pokazati da znamo cijeniti dobro i uzvratiti na najbolji mogući način.

Nije ni do kombija, šteta bi se  svakako namirila, ali ljudi su pokazali  da su pravi domaćini

Uzajamna stvar

Građani ove zemlje suočeni su s ekonomskom krizom takvih razmjera da joj se sličnosti mogu pronaći samo u ratnim godinama. Ekonomski stručnjaci, sindikati, penzioneri, socijalno ugroženi, čak i uobičajeno oprezne pojedine državne institucije, upozoravaju da imamo veliki problem, koji će do zime biti još veći. 

Cijene goriva, hrane i ogrjeva prijete drastičnim posljedicama po desetine hiljada građana već iscrpljenih od dugogodišnjeg siromaštva i štednje čak i na hrani. Njima ne trebaju istraživanja Eurostata, jer osjećaju na vlastitoj koži da žive u najsiromašnijoj državi Evrope. U državi koja ne poduzima ništa da ih zaštiti i gdje im predstavnici vlasti, poput federalnog premijera Fadila Novalića, skoro pa svakodnevno trljaju so na ranu.
U posljednjem, ničim izazvanom medijskom istupu ovaj simbol socijalne neosjetljivosti, nesvjesnosti stanja oko sebe i bahatosti kakvu samo u BiH može pokazati vlast kazao je da Vlada FBiH neće sufinansirati cijenu hljeba "jer hljeb nije teško svakom kupiti".

Premijer je još jedanput kazao šta vlast neće, ali nikome do kraja nije jasno šta Vlada FBiH ustvari hoće! Na koji je način došla do podatka da u FBiH živi 10.000 socijalno ugroženih porodica za koje tek priprema socijalni program?!

Zašto vlasti zatvaraju oči pred činjenicom da cijenu potrošačke korpe puževim korakom prate mjesečna primanja ogromne većine radnika, penzionera, građana? Može li razumjeti brigu jednog penzionera kako da za svojih 420 KM kupi lijekove, ne bude mnogo gladan i da se ne smrzne u decembru?
Zna li da je iznos penzije koju prima 75 posto penzionera u FBiH pet i po puta manji od cijene potrošačke korpe? Da je prosječna plaća oko 1.000, a potrošačka korpa 2.600 KM?

Premijer je još jedanput kazao šta vlast neće, ali nikome do kraja nije jasno šta Vlada FBiH ustvari hoće

So na ranu

Strijelac jedinog gola za naš državni tim u remiju s Crnom Gorom (1:1) u susretu trećeg kola Lige nacija bio je Luka Menalo.

Napadač "Zmajeva" dobio je priliku za igru početkom drugog poluvremena umjesto Dine Hotića, a u 62. minuti zabio je za 0:1.
Menalu je to bio treći gol u bh. državnom timu, za koji je debitirao 29. januara 2018. godine u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država i otad sakupio 12 nastupa.
Iz utakmice u utakmicu Menalo pokazuje da će, uz Smaila Prevljaka i Anela Ahmedhodžića, biti predvodnik nove generacije "Zmajeva".
Luka Menalo rođen je 22. jula 1996. godine u Splitu. Karijeru je počeo u Čapljini, a kao igrač se izgradio u Širokom Brijegu, odakle je ostvario transfer u Dinamo Zagreb 2018. godine. Kao posuđen igrač Dinama igrao je za Slaven Belupo, Olimpiju iz Ljubljane i Rijeku, a u zagrebački klub vratio se prošlog ljeta. 
S "Modrima" je osvojio dvije titule prvaka Hrvatske (2018./'19., 2021./'22.), dok je ranije sa Širokim Brijegom podigao trofej Kupa BiH (2016./'17.).

Napadač našeg državnog tima bio strijelac jedinog gola u remiju s Crnom Gorom

Luka Menalo: Predvodnik nove generacije "Zmajeva"

Vlada Srbije usvojila je zaključak kojim je omogućeno državljanima Srbije i Turske da granice obje zemlje prelaze s važećom ličnom kartom. 

Kako je navedeno, protokol je dogovoren s ciljem unapređenja i olakšanog kretanja ljudi i prometa roba, što će značajno poboljšati ekonomske i druge odnose dvije zemlje, koji su i sada više nego odlični.
Ovo je samo još jedan u nizu primjera konkretne podrške i pomoći na relaciji Erdoan (Erdogan) - Vučić, odnosno suprotstavljene percepcije bratskih i kumovskih odnosa Erdoan - Izetbegović.
Statistički, Turska znatno više ulaže u Srbiju, kroz jačanje infrastrukture, robne razmjene, izgradnju velikih fabrika, dok su, s druge strane, turske investicije u Bosnu i Hercegovinu najvećim dijelom realizirane kroz projekte TIKA-e, Direkcije za vakufe, te drugih vladinih i nevladinih organizacija.
No, i pred izbore Bakir će, po ustaljenoj tradiciji, intenzivirati svoje kontakte s kumom kojem je njegov otac ostavio u amanet BiH.
I neće se Bakir, kao što nije ni dosad, boriti za običnog čovjeka u trenucima jedne od najvećih političkih, ekonomskih i sigurnosnih kriza, već će s Erdoanom, kao i dosad, dosezati za zajedničkom, slavnom prošlošću i bratskim odnosima velike Turske i ove naše državice kojom vladaju iste nakaze od rata pa do sada.
I zato je važno da taj običan čovjek izađe na izbore i bori se za sebe, da glasa za sistem koji će mu donijeti uređeniju svakodnevicu, a ne vladare koji godinama ponavljaju iste mantre, dok nam djeca bježe iz zemlje glavom bez obzira.

Državljanima Srbije i Turske omogućeno da granice obje zemlje prelaze s važećom ličnom kartom

Redžep Tajip Erdoan i Bakir Izetbegović

Otelo se kontroli

Sadio Mane: Novi izazov

Čisti bezobrazluk

Bisera Türkiyevic

Odmori u BiH

Vrag odnio šalu

Adnan Hamidović Frenkie: Spojio nespojivo

Edin Džeko: Nadmašio Ibrahimovića

Briselske noći

Zlatko Dalić: Livnjak srušio svjetske prvake

Rusija preča od RS

Benjamin Hadžić: Ruši stereotipe

Uzajamna stvar

So na ranu

Luka Menalo: Predvodnik nove generacije "Zmajeva"

Bakirov brat

Kolumne

Otelo se kontroli

Sadio Mane: Novi izazov

Čisti bezobrazluk

Bisera Türkiyevic

Odmori u BiH

Vrag odnio šalu

Adnan Hamidović Frenkie: Spojio nespojivo

Edin Džeko: Nadmašio Ibrahimovića

Briselske noći

Zlatko Dalić: Livnjak srušio svjetske prvake

Rusija preča od RS

Benjamin Hadžić: Ruši stereotipe

Uzajamna stvar

So na ranu

Luka Menalo: Predvodnik nove generacije "Zmajeva"

Bakirov brat