Za relativno kratak period poslodavci su došli od "posla ima ko hoće da radi", do "posla ima, ali nema ko da radi". Istraživanja pokazuju da našoj zemlji trenutno nedostaje 30.000 radnika i taj broj će se u periodu koji je ispred nas, kako sada stvari stoje, samo povećavati.
 
Moglo bi se reći da je došao na naplatu neljudski i poniživački odnos pojedinih poslodavaca prema radnicima koji su na radnim mjestima trpjeli svakojaki mobing. 
Ako su bili nezadovoljni odnosom ili plaćom, uvijek su imali otvorena vrata da odu, jer je "uvijek neko drugi jedva čekao da dođe na njihovo mjesto", pa kome se ne sviđa, može da ide. No, situacija se sada promijenila i onaj ko nađe dobrog radnika, čuva ga, narodski rečeno, ko malo vode na dlanu. 
Jednostavno, više nema luksuza da se vrijeme gubi u začaranom krugu i novac troši na obuku onih koji će znanje ponijeti sa sobom "preko granice". 
No, nije sav teret krivice na poslodavcima. Da državne vlasti nemaju razvojne strategije u raznim oblastima, nije nepoznanica, tako ni obrazovanje nije izuzetak.Godinama je na sceni apsolutna neusklađenost nastavnih planova i programa s potrebama tržišta rada. Zanati izumiru umnogome jer su izvikani pa mlade bude stid da upišu trogodišnju školu, a fakulteti se najčešće pro forme završavaju.Niti se ulaže trud da se nauči niti se ulaže trud da se materija objasni, pa i oni koji steknu određeno zvanje, na radno mjesto dođu kao "pali s kruške", jer ih trogodišnji ili petogodišnji studij uopće nije pripremio i osposobio za rad.Što za neke i nije problem, jer partijska knjižica sva vrata otvara, ali to je druga tema.

Više nema luksuza da se vrijeme gubi u začaranom krugu i novac troši na obuku onih koji će znanje ponijeti sa sobom "preko granice"

No, situacija se sada promijenila i onaj ko nađe dobrog radnika, čuva ga, narodski rečeno, ko malo vode na dlanu

Posla ima

Nakon upornih blokada i konačnog pritiska <a href="https://avaz.ba/tag/79050/christian-schmidt">visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt)</a> <a href="https://avaz.ba/tag/793/marinko-cavara">predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara</a> imenovao je sudije Ustavnog suda Federacije BiH.
Iako smo i predugo čekali na ova imenovanja, sam način imenovanja proizveo je nove kontroverze. Čavara je svoj dokument nazvao “odluka o imenovanju”, a ne prijedlogom koji dostavlja na saglasnost
potpredsjednicima Federacije BiH, koje je potpuno zaobišao u ovom procesu.
U svom aktu navodi da “odluka o imenovanju stupa na snagu danom potvrde od Doma naroda Parlamenta FBiH”. Dakle, ciljano je zaobišao konsultacije s potpredsjednicima.
Također, same osobe koje su imenovane bude sumnje da se ispod stola dešavala politička trgovina i namještanje, s obzirom na to da je Ajša Softić supruga visokorangiranog funkcionera SDA Safeta Softića, a Dubravko Čampara brat ministra unutrašnjih poslova FBiH Aljoše Čampare.
Na ovaj način Čavara i dalje nastavlja demonstrirati svoje bahato ponašanje i samovolju, čiji je FBiH već dugo talac.

Zaobišao konsultacije s potpredsjednicima

Marinko Čavara: Bahatost i samovolja

Miroslav Čalija, Mladen Milanović, Miloš Lukajić, Robert Radonjić, Nedeljko Lubura, Miloš Nikolić, Miloš Popovac, Šaban Kudo, Vladan Kovačević...
Ovo su imena policajaca koji su u proteklih pola godine pohapšeni zbog sumnje da su sarađivali s članovima narkomafije u Bosni i Hercegovini. Pola ih je u pritvoru, pola na mjerama zabrane.
<a href="https://avaz.ba/tag/86940/sky">Jedno im je zajedničko. Sve ih je otkrila Sky aplikacija</a>. Uhapšen je i donedavni policajac Dražen Šiniković. Bio je veza između policije i uhapšenog Milana Matkovića.
Pitanje je dana ko će se od policajaca još naći na ovom spisku, jer kako dolaze poruke koje su dešifrirane putem Sky aplikacije, tako Tužilaštvo ima sve više posla.
Alarmantan je ovo podatak ako se uzme u obzir činjenica da je, recimo, u Srbiji, sa znatno više stanovništva, skoro pa identičan broj uhapšenih policijskih službenika koji su uhvaćeni da su radili s kriminalcima.
Da stvar bude gora, kriminalci u BiH usko su sarađivali s pripadnicima Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), a imali su i imaju svoje ljude i u pravosudnim organima.
Potvrđuje to i hapšenje Roberta Radonjića, šefa ureda OSA-e u Banjoj Luci.
Kako se mozaik sklapa, tako na vidjelo izlaze brojne nezakonitosti u koje su bili uključeni i oni koji bi trebali brinuti o sigurnosti i zaštiti bh. građana.
Umjesto toga, mnogi su pristali biti sluge kriminalcima umjesto građanima.
Tužilaštva i sudovi moraju biti dosljedni i istrajni. Svi koji su se ogriješili o zakon, moraju odgovarati.
Sky je tek zamutio vodu, očekuje nas burna jesen.
Zato mnogi spavaju u tenama.

Dešifriranje aplikacije Sky je tek zamutilo vodu, očekuje nas burna jesen. Zato mnogi spavaju u tenama

Pitanje je dana ko će se od policajaca još naći na ovom spisku

Sky policija

Lejla Njemčević, nakon posljednjeg upisa bodova, zauzima prvo mjesto na svjetskoj UCI maraton ranking listi. Tako je ispisala historiju bh. biciklizma kao prva takmičar/ka na tronu planetarnog poretka. 

Naša takmičarka će prvi put u karijeri provesti prvu sedmicu na vrhu UCI liste s 1.508 bodova. Drugo mjesto zauzima Stefani Dorn (Stefanie Dohrn) iz Njemačke sa 1.402 boda, dok se na trećem mjestu s 1.401 bodom nalazi Kataržina Sosna iz Litvanije.
Njemčević je favorit za osvajanje generalnog poretka nakon što je nastupila na četiri utrke svjetskog kupa i upisala dvije pobjede te po jedno drugo i treće mjesto. Do kraja sezone u kalendaru su ostale još dvije utrke Svjetskog kupa, koje će biti održane u Francuskoj.
Lejla Njemčević rođena je 19. juna 1994. godine u Udinama. Takmiči se u kategorijama planinskog i drumskog biciklizma. Prva je biciklistkinja iz BiH koja je potpisala ugovor za profesionalni biciklistički tim. Ovim se sportom počela baviti sa 15 godina u Klubu brdskog biciklizma ''Plus''. Višestruka je šampionka BiH i Balkana.
Naredno takmičenje za najbolju bh. biciklistkinju je Svjetsko prvenstvo koje se sredinom septembra održava u Danskoj.

Naša biciklistkinja će prvi put u karijeri provesti sedmicu na vrhu UCI liste

Lejla Njemčević: Naredno takmičenje Svjetsko prvenstvo

Lejla Njemčević: Najbolja na svijetu

Decenijama su već domaća poljoprivreda i proizvodnja hrane iz vlastitih resursa tema domaćih medija i nedorečenih političkih rasprava. 
U ušima prosječnog bh. građanina još odzvanjaju već zastarjeli podaci da smo za deset godina za uvoz hrane dali više od 130 milijardi maraka. Ili oni svježi, da je za sedam mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit, kad je o hrani riječ, oko pet milijardi i da smo u istom periodu, u ovako teškoj godini, samo na uvoz vode, koja slobodno teče kroz cijelu BiH, "prosuli" 124,6 miliona KM. 
Snabdijevanje plinom je nešto na što više ne možemo utjecati otkako je ruska vojska prešla granicu s Ukrajinom i dotok i cijene zavise od Vladimira Putina. Jedinu rafineriju uspjeli smo zatvoriti, pa i kod nafte i naftnih derivata zavisimo od jačih i onih koji su bili pametniji. Struje za sada imamo dovoljno, i to po prilično povoljnim cijenama, ali potražnja i cijene u svijetu, a posebno situacija u kojoj bismo povećali vlastitu potrošnju tokom zime, stvari bi značajno mogle promijeniti.

Iz jedne u drugu krizu i eksperti i mediji vrte se ukrug upozorenjima u kakvoj smo poziciji, da barem hranu možemo proizvoditi više, da za domaću poljoprivredu moramo izdvajati više. Apeliramo na malo ekonomskog patriotizma, jer bosanska voda jednako je kvalitetna kao i one iz komšiluka, ali s ogromnom razlikom da komšije ne pune naše budžete i ne brinu o visini naših plaća, penzija i socijalnih naknada.

S pandemijom koronavirusa, potom ratom u Ukrajini te ovogodišnjom sušom koja je reducirala prinose ušli smo u eru u kojoj su hrana i energenti zlata vrijedni, u kojoj sve zemlje brinu o stanju u vlastitim skladištima i u kojoj nas od nestašica i gladi dijeli manje nego što mislimo. Uprkos tome, nema naznaka da smo spremni promijeniti navike. Pojedinačno, ali ni kao država čija vlast ne pokazuje dovoljno da shvata razmjere problema.

Otkako je ruska vojska prešla granicu s Ukrajinom, snabdijevanje plinom je nešto na što više ne možemo utjecati

Snabdijevanje plinom je nešto na što više ne možemo utjecati

Stare navike

<a href="https://avaz.ba/tag/360/zrinjski">Zrinjski u četvrtak igra uzvratnu utakmicu</a> plej-ofa za plasman u <a href="https://avaz.ba/tag/112879/konferencijska-liga">Konferencijsku ligu protiv Slovana iz Bratislave</a>. U revanšu će braniti prednost od 1:0 iz Mostara.
Iako možda plasman u jednu od tri evropske lige ne zvuči kao naročit uspjeh, za bh. fudbal bi to bilo historijski, jer takvo što naši klubovi u nezavisnoj BiH još nisu ostvarili.
Slika je to očajnog stanja bh. fudbala i sporta općenito. A u tom očaju nešto svjetlija tačka svakako je mostarski klub. Zrinjski je najuspješniji tim u BiH, sa sedam titula prvaka. Iako će skeptici zasluge za uspjehe pripisivati političkoj podršci vodeće hrvatske stranke, nije da politika u BiH nije petljala svoj utjecaj i u druge klubove. Očito je da je Zrinjski i u samoj organizaciji i vođenju radio nešto daleko bolje od svojih konkurenata.
Mnogi će upirati prstom i u šovinistička divljanja i učestale ispade njihove navijačke grupe „Ultrasa“, no navijačke grupe rijetko su ikad uzor etičnosti i progresivnih vrijednosti.
Umjesto toga, mnogo bi vrednije i poštenije bilo istaći činjenicu da je riječ o klubu čiji je trenutno glavni igrač mladić koji se zove Nemanja Bilbija te da u Zrinjskom, za razliku od nekih drugih klubova, već godinama, bez ikakvih problema, zajedno igraju Bošnjaci, Srbi i Hrvati iz svih dijelova BiH i regiona.
Bivši reprezentativac BiH i glavni arhitekta uspjeha Zrinjskog, trener Sergej Jakirović izjavio je kako čitava Bosna i Hercegovina sada navija za Zrinjski. I zaista bi tako trebalo biti. Čestitke i podrška vlastodržaca, sportskih radnika, medija i opće javnosti je najmanje što je zaslužio mostarski klub, koji je na putu da ispiše prvu malo veću stranicu bh. klupskog fudbala u Evropi.
U Evropi u kojoj predstavlja Bosnu i Hercegovinu i eventualni uspjeh Zrinjskog bismo trebali slaviti svi... Ako smo zaista Bosanci i Hercegovci.

U Zrinjskom, za razliku od nekih drugih klubova, već godinama zajedno igraju Bošnjaci, Srbi i Hrvati iz svih dijelova BiH

Zrinjski u revanšu brani prednost od 1:0 iz Mostara

Navijat ću za Zrinjski

Kada bi na ovom svijetu bilo više vijesti poput one iz fojničkog sela Vukeljići i ljudi poput Salema Šehovića, svakodnevica bi bila mnogo ljepša i vedrija.&nbsp;
”Nije ni čovjek, ni vjernik onaj koji ima, a komšija mu nema”, jednostavnim, a tako istinitim riječima pojasnio je Salem svoje motive da inicira humanu akciju u kojoj je s ostalim mještanima ovog sela promijenio život komšije Muharema Ibreljića.
Ibreljić je živio u trošnoj, staroj kući,&nbsp;a o njenom stanju dovoljno govori činjenica da nije mogla biti popravljena, već se morala srušiti do temelja. Uz pomoć prijatelja Edina i Safije i brata Adema, Salem je osigurao potreban materijal, veći dio radova rodbina, komšije, majstori obavili su za nepunih mjesec, a u svoj novi dom Muharem bi se, s porodicom, trebao useliti za nekoliko dana.&nbsp;
Lijepa priča iz okoline Fojnice uljepšala je dan svakome ko je za nju čuo ili u njoj sudjelovao, ali i&nbsp;pokazala da u ovoj zemlji ima dobrih ljudi kojima nije svejedno kako živi komšija pored njih.

Lijepa priča iz okoline Fojnice uljepšala je dan svakome ko je za nju čuo

Nije ni čovjek, ni vjernik onaj koji ima, a komšija mu nema

Salem Šehović: Dobri komšija

Predsjednica mladih Crvenog križa Federacije Bosne i Hercegovine i odnedavno doktor medicine Džana Kapić mlada je heroina koja se zadesila na mjestu stravične nesreće na putu Krupac – Bjelašnica, kada se vraćala s Igmana. 

Osim što je doktorica, Džana je i certificirani instruktor prve pomoći, što će, kako se kasnije ispostavilo, za one koji su povrijeđeni u udesu predstavljati "sreću u nesreći".
Iako je prizor na koji je naišla bio stravičan, ona je instinktivno reagirala i nije se dvoumila treba li prići i pružiti pomoć stradalima.
Povrijeđenima koji su bili u automobilu koji je završio u jarku Džana je znala kako je potrebno da što prije uradi trijažu. Ostali prolaznici koji su se zaustavili na mjestu nesreće od šoka se nisu sjetili da pozovu Hitnu pomoć. Džana im je kazala da to urade te da naglase da trebaju minimalno dva vozila. 
Njen potez je naišao na veliko oduševljenje javnosti, a ona je poručila svima da nauče tehnike iz prve pomoći kako bi uvijek bili u mogućnosti pružiti pomoć sebi ili drugima do dolaska profesionalnih timova. Džana je mnogima vratila vjeru u ovu humanu profesiju i pokazala da ipak dolaze nove generacije ljekara, spremne da uvijek postupe po Hipokratovoj zakletvi.

Iako je prizor na koji je naišla bio stravičan, ona je instinktivno reagirala

Kapić: Zadesila se na mjestu stravične nesreće

Džana Kapić: Mlada heroina

Od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, medžlisa Islamske zajednice i terenskih saradnika, Bosnu i Hercegovinu napustilo je oko pola miliona građana, navode iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Prema grafičkom prikazu agencije PIXSELL, naša zemlja se nalazi prva na ovoj neslavnoj listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika. Iz Bosne i Hercegovine masovno odlaze ne samo pojedinci nego čitave porodice.
Tačnih podataka o broju mladih ljudi koji su otišli nema, ali se zna da svaki drugi mlađi čovjek želi napustiti ovu zemlju.

Mnogi posmatrači sa strane ne razumiju u kakvom političkom teroru žive građani koji iste ljude na sceni gledaju već 30 godina.

Oni koji su otišli znaju što su to uradili – nezaposlenost, loša ekonomska situacija, konstantne priče o ratu, dizanje tenzija, iste priče istih političara pred svake izbore, nedostatak prilika za lični rast i profesionalni razvoj, okruženje koje ne daje nikom priliku, osim vladajućoj kasti...
Tako i pred ove opće izbore političke stranke najavljuju svemogući progres i napredak BiH. Pa se pitamo šta smo to propustili prethodnih 30 godina, jesmo li ih prespavali, bili nijemi, gluhi, slijepi, pa da sve to već nismo čuli milion puta. A gdje smo sad?

Dok i pred ove izbore stranke najavljuju sveopći progres i napredak, mladi ne odlaze, već bježe glavom bez obzira iz ove zemlje

Tačnih podataka o broju mladih ljudi koji su otišli nema

Politički teror

Bh. reprezentativni napadač Ermedin Demirović brzo se nametnuo u svom novom klubu Augzburgu, za koji je proteklog vikenda postigao i prvjenac.
Augzburg je u susretu 3. kola Bundeslige poražen na domaćem terenu od Majnca rezultatom 1:2, a Demirović je bio strijelac jedinog gola za svoj tim u 35. minuti.
Nakon što ga je uposlio Feliks Udokai (Felix Uduokhai), naš napadač je izveo magičan potez i na spektakularan način petom smjestio loptu iza leđa gostujućeg golmana Robina Centnera (Zentner).
Ermedin Demirović rođen je 25. marta 1988. godine u Hamburgu, gdje je i počeo karijeru. Kao omladinac je otišao u Lajpcig, da bi 2017. potpisao za Deportivo Alaves. Španski klub slao ga je na posudbe u Sošo, Almeriju i Sent Galen, da bi ga na ljeto 2020. prodao Frajburgu za 3,7 miliona eura. Nakon dvije sezone u Frajburgu ovog ljeta je u besplatnom transferu prešao u Augzburg.
Za reprezentaciju naše zemlje debitirao je u martu 2021. i do sada upisao 13 nastupa.

Bh. napadač postigao spektakularan gol petom za svoj novi klub Augzburg

Ermedin Demirović: Magični prvjenac

Ne stišavaju se reakcije na grmljavinu visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je relativno brzo po dolasku u BiH shvatio s kim ima posla, pa s Drine gromoglasno bh. političare nazvao smećem.
Može mu se zamjeriti mnogo toga, da takav rječnik nije diplomatski, da je takvo obraćanje možda bilo prikladnije pred Parlamentom, u brk onima koji zavitlavaju i Šmita i sve građane BiH, a ne pred novinarima, ali iskrene emocije koje je pokazao dokazuju njegovu želju da rješava probleme, a ne da spava ili izražava zabrinutost.
Zbog toga zaslužuje čestitke i podršku.
Bilo je možda i boljih, ali smeće jeste adekvatan termin za individue koje ne samo da ne rješavaju probleme već konstantno proizvode i nove, na stalnim krizama na ivici sukoba ponovo traže puteve do udobnih fotelja.
Smeće i jesu ljudi koji za nerad dobivaju plaće, koji su od politike stvorili najunosniji posao u državi i, dobro situirani, građanima poručuju da su razmaženi. Smeće su političari koji se ponovo bave mapama i granicama, koji ponovo zavađaju narod, dok se o pozicijama i parama brzo dogovore. Političari koji su od nas napravili najsiromašniju državu Evrope, a od sebe povlaštenu kastu s više prava i utjecaja i od američkih kongresmena. Političari koji mladost ove zemlje tjeraju u bijeli svijet, iza kojih će ostati samo pustoš i očaj, koje ćemo pamtiti po bahatosti, podmuklosti i lošim pjesmama ispod svadbenih šatri i zaslužuju ovakvu Šmitovu dijagnozu.
Vješti manipulatori ogorčenje javnosti, djelimično uspješno, pokušavaju usmjeriti i na Šmita i na Vašington, Brisel, Evropu i svijet, optužujući ga za aparthejd, kao da već 27 godina živimo u Švicarskoj, kao da nismo predmet izučavanja zbog diskriminacije povratnika, dvije škole pod jednim krovom, pa i uskraćivanja prava velikom broju građana ove zemlje da budu birani. Zato je teško očekivati da će Šmitova rješenja biti gora od ovih s kojima živimo od rata. Već godinama isti krug političara, pa i najveći dio javnosti upravo od visokih predstavnika očekuje da ovu zemlju pomjere ka EU.
Nakon uspavanog Kristijana Švarc-Šilinga (Christian Schwarz-Schilling), anemičnog Miroslava Lajčaka i stalno zabrinutog Valentina Incka (Inzko) dobili smo političara koji ne želi da spava, priča u vjetar ili brine, već da radi, mijenja pa, ako treba, i galami. Zato je pogubno, barem kad je o politici kojoj je stalo do BiH riječ, napadati jedinu adresu s koje možemo očekivati rješenja i BiH konfrontirati sa svijetom.

Vješti manipulatori ogorčenje javnosti, djelimično uspješno, pokušavaju usmjeriti i na Šmita i na Vašington i Brisel

Šmit: Zbog toga zaslužuje čestitke i podršku

Tačna Šmitova dijagnoza

Nakon dugo vremena građani BiH osjetili su radost i ponos, ujedinjeni u čestitkama, osmijesima i suzama radosnicama nakon ogromnog uspjeha “zlatne Mostarke” Lane Pudar na Evropskom prvenstvu u vodenim sportovima u Rimu. Iako je zlatna medalja u disciplini 200 metara delfin najveći uspjeh u njenoj dosadašnjoj karijeri, sigurni smo da ćemo još mnogo puta imati razloga da slavimo, da se radujemo i od sreće plačemo s Lanom, zlatnim djetetom iz Mostara. Ipak, danas ne bismo imali priliku da himnu BiH slušamo na svečanim ceremonijama dodjele medalja da prije 11 godina trenerica Alena Ćemalović i njene kolege iz mostarske škole vodenih sportova „Orka“ nisu uspjeli uvjeriti tada petogodišnju Lanu da uđe u bazen i zapliva. 
Nakon što je u školi plivanja naučila da pliva s Damirom Đedovićem Lana je prešla u takmičarski pogon sa svojom trenericom Alenom Ćemalović. Ostalo je historija, bajka za koju su, uz Lanu i njene roditelje Nadu i Velibora, najzaslužniji upravo Alena Ćemalović i ostatak Laninog tima. 
Ćemalović je viša asistentica na Odsjeku za sport i zdravlje Nastavničkog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i trenerica pod čijim budnim okom Lana, od svog prvog ulaska u bazen, savladava sve prepreke na putu ka medaljama. Rođena je 28. novembra 1991. godine u Mostaru i dobitnica nagrade za najuspješnijeg trenera u 2021. godini.

Ćemalović i njene kolege uvjerile tada petogodišnju Lanu da uđe u bazen i zapliva

Alena Ćemalović: Dio tima za historiju

<a href="https://avaz.ba/tag/46761/lana-pudar">Lana Pudar evropska je prvakinja</a>. Šesnaestogodišnja tinejdžerka najbolja je u Evropi u kategoriji 200 metara delfin. „Čudo od djeteta“ još veće je čudo ako se uzme u obzir da čitav život trenira u gradu u kojem ne postoji olimpijski bazen, tj. osnovno sredstvo za trening. BiH je država u kojoj najtalentiranijoj djeci nisu osigurani uvjeti da se razvijaju ni kao sportisti, ni kao umjetnici, ni kao poduzetnici, ni kao inovatori... 
Rezultat je to loše, nesposobne, nečasne politike koja ulogu države ne vidi kao sredstvo da se građanima osiguraju što bolji uvjeti da se razvijaju, uče i napreduju, nego kao sredstvo za održavanje vlastite moći i kontrole resursa, uz silne armije budžetskih uhljeba koje treba nahraniti. A u tom hranjenju, u konačnici, malo novca od porezno preopterećenih građana ostaje za bazene, sportske terene, puteve, škole, bolnice... 
Svjedoči li besramlju išta bolje od reakcija političara nakon što je Lana Pudar osvojila zlatnu medalju? Vlastodršci su se populistički utrkivali ko će više novca da izdvoji za Pudar. Pa <a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">Željko Komšić</a> plaća 30.000 KM, a Benjamina Karić obećava da će udvostručiti prvobitno obećani iznos. Samo, ne daju to iz vlastitog džepa. 
Dijele „šakom i kapom“ porezni novac.
Da se razumijemo, nije problem da mi kao porezni obveznici finansiramo naše šampione. Ali treba da ih finansiramo sistemski, tako što će postojati jasna strategija o finansiranju i razvoju profesionalnog i amaterskog sporta, u okviru koje će, naravno, biti reguliran i riješen način na koji će se oni najbolji nagrađivati.
Umjesto toga, imamo improvizaciju diletanata koji od Laninog uspjeha nastoje izvući ličnu populističku korist, nakon što godinama nisu učinili apsolutno ništa da tom djetetu, i hiljadama druge djece, osiguraju osnovne uvjete za trening i razvoj. 
Dok Lani dijele naš novac, za to vrijeme su Mostar i većina drugih gradova i dalje bez bazena, zemlja bez pristojnog stadiona, sportski klubovi u bankrotu, djeca bez uvjeta da treniraju, a Lana rijetko čudo najneuspješnije sportske nacije u Evropi.

Dok Lani dijele porezni novac, Mostar i većina gradova i dalje bez bazena, a zemlja bez pristojnog stadiona

lastodršci su se populistički utrkivali ko će više novca da izdvoji za Pudar

Političko lešinarenje

Koliko puta ste čuli ime Lana Pudar posljednjih mjeseci? Na koliko je takmičenja u tom periodu bila, koja vremena i medalje je osvojila, gdje je rođena? Čudo od djeteta. Nema adekvatnijeg opisa ove mlade plivačice koja se penje ka samom vrhu u sportu koji je davno odabrala. Ni punoljetna nije, a toliko toga je osvojila, pa i simpatije Bosanaca i Hercegovaca. 
Ponos! Ponos prije svega svoje porodice, kluba koji predstavlja, pa tek onda države. Znate zašto? Jer joj ta ista država nije ništa dala.
Sve je Lana, zahvaljujući ocu, majci i treneru, sama postigla. Sada se oni koji su se davno trebali uključiti u plivanje, osigurati adekvatne uvjete za treniranje i ulagati u ovaj sport busaju u prsa i upućuju kojekakve čestitke putem društvenih mreža.

Možda oni na vlasti misle da je dovoljno da Lana i stotine druge djece plivaju u oronulim gradskim bazenima, ili ljeti desetak dana na moru vježbaju stil delfin s ovim plemenitim životinjama zajedno. Možda... Nismo sigurni koja je gora varijanta, da misle ovo navedeno ili da znaju da plivačima treba mnogo više. Znaju, a ignoriraju.

Već se organizira doček Sirene, kako odmilja zovu Lanu u Mostaru, a najavljuje se i predstavljanje idejnog projekta za izgradnju olimpijskog bazena. Pročitajte opet prethodnu rečenicu.
Da, Lana je prvo morala “pola svijeta osvojiti” da bi joj njena država osigurala adekvatan bazen i uložila koju marku.
Kada pomislite na Lanu, pomislite i na Aminu Kajtaz, plivačicu koja je naposljetku odustala od BiH i plivanja te predstavlja susjednu Hrvatsku.
I učinit će ih ponosnima, vjerujemo. I nas će, jer ćemo se opet busati u prsa i govoriti kako je ona Bosanka i Hercegovka. Kasno će biti.

I Kajtaz će nas učiniti ponosnima

Svi smo mi Lana i Amina

U policijskim krugovima u Sarajevu nije nepoznato da direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica i SDA, na različite načine i posredstvom sebi odanih medija, žele s pozicije komesara policije u KS skinuti Nusreta Selimovića, a time i policiju KS staviti pod kontrolu. Iako u Kantonu Sarajevo odavno već nemaju vlast, čini se da obavještajni pipci SDA-ove hobotnice sežu i do vlade trojke u KS, konkretnije do pojedinih visokopozicioniranih članova NiP-a. Tako je Nezavisni odbor predložio njegovu smjenu, a kao formalni razlog navodi se to da navodno ispunjava uvjete za penzionisanje, odnosno da ima 40 godina i 17 dana staža.
Navodno su glavni uzroci gnjevnosti prema Selimoviću brojne istrage koje je MUP KS pokrenuo za najteže slučajeve kriminala, uključujući trgovinu drogom. Sve je navodno kulminiralo kada je policija KS, sa Selimovićem na čelu, od Europola dobila pristup podacima koji su dobiveni raspakivanjem famozne aplikacije Sky, putem koje su komunicirale kriminalne grupe.
Podsjetimo da je komesar Selimović za svoj dosadašnji rad uživao punu podršku ključnih zapadnih saveznika. Tako mu je, između ostalog, bivši američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) u martu 2021. uručio zahvalnicu Američke ambasade za vodstvo i posvećenost građanima BiH, dok je novi ambasador Majkl Marfi (Michael Murphy) Selimovića u februaru ove godine proglasio „herojem mjeseca".
Nusret Selimović je 13. avgusta 2019. izabran za policijskog komesara, a do tada je bio načelnik Policijske uprave u Hadžićima. Funkcija komesara je do njegovog izbora bila upražnjena, i to nakon što je Mevludin Halilović smijenjen 2018. godine.

Podsjetimo da je komesar Selimović za svoj dosadašnji rad uživao punu podršku ključnih zapadnih saveznika

Nusret Selimović: Trn u oku kriminalcima

U glavnom gradu BiH u toku je <a href="https://avaz.ba/tag/2583/sff">Sarajevo Film Festival (SFF)</a>, a glamur u samom centru prijestonice, osmijesi i graja pokazuju da se „život vratio u grad“. Sarajevo je opet postalo centar regiona u koji pristižu svjetske i regionalne zvijezde. Na crvenom tepihu se smjenjuju glumci, muzičari, političari, top-modeli i ostale javne ličnosti. Iako su prethodnih godina najviše pažnje izazivale ekstravagantne modne kombinacije, koje su dakako hrabro obučene za oštri sud javnosti, SFF 2022. godine će zasigurno ostati upamćen po dugim bijelim haljinama glumica Jasne Đuričić i Tatjane Šojić.
Ovaj put nije bilo dvojbe. U medijima je odjeknulo kako su drugu noć SFF-a ove dvije glumice zasigurno ukrale šou. Društvenim mrežama su s oduševljenjem dijeljene fotografije na kojima poziraju onako elegantne, nasmijane i ponosne. 
Lijepe su zaista te bijele haljine. Dostojne crvenog tepiha. Međutim, ono što je posebno zanimljivo je da su ove godine najviše pažnje privukle žene koje su obučene. Ustvari, bolje reći, pristojno obučene. Bez dubokih izreza, šliceva i „atributa“ koji kipe na sve strane. S decentnim nakitom i još decentnijom šminkom. 
Ogromnu zadaću zadale su svim damama koje će na istom mjestu, istim tepihom prodefilirati narednih noći, ali i godina.
Iako se o ukusima ne raspravlja, o neukusu bi svakako trebalo, makar zbog onih djevojčica koje kao spužva upijaju sve što vide i čuju, a kako bi, u kasnijim godinama, znale da između ženstvenosti i vulgarnosti ne stoji znak jednakosti.

Ogromnu zadaću zadale su svim damama koje će na istom mjestu, istim tepihom prodefilirati narednih noći, ali i godina

SFF 2022. godine će zasigurno ostati upamćen po dugim bijelim haljinama glumica Jasne Đuričić i Tatjane Šojić

Posla ima

Marinko Čavara: Bahatost i samovolja

Sky policija

Lejla Njemčević: Najbolja na svijetu

Stare navike

Navijat ću za Zrinjski

Salem Šehović: Dobri komšija

Džana Kapić: Mlada heroina

Politički teror

Ermedin Demirović: Magični prvjenac

Tačna Šmitova dijagnoza

Alena Ćemalović: Dio tima za historiju

Političko lešinarenje

Svi smo mi Lana i Amina

Nusret Selimović: Trn u oku kriminalcima

Pristojne žene

Kolumne

Posla ima

Marinko Čavara: Bahatost i samovolja

Sky policija

Lejla Njemčević: Najbolja na svijetu

Stare navike

Navijat ću za Zrinjski

Salem Šehović: Dobri komšija

Džana Kapić: Mlada heroina

Politički teror

Ermedin Demirović: Magični prvjenac

Tačna Šmitova dijagnoza

Alena Ćemalović: Dio tima za historiju

Političko lešinarenje

Svi smo mi Lana i Amina

Nusret Selimović: Trn u oku kriminalcima

Pristojne žene