Koliko puta ste čuli ime Lana Pudar posljednjih mjeseci? Na koliko je takmičenja u tom periodu bila, koja vremena i medalje je osvojila, gdje je rođena? Čudo od djeteta. Nema adekvatnijeg opisa ove mlade plivačice koja se penje ka samom vrhu u sportu koji je davno odabrala. Ni punoljetna nije, a toliko toga je osvojila, pa i simpatije Bosanaca i Hercegovaca. 
Ponos! Ponos prije svega svoje porodice, kluba koji predstavlja, pa tek onda države. Znate zašto? Jer joj ta ista država nije ništa dala.
Sve je Lana, zahvaljujući ocu, majci i treneru, sama postigla. Sada se oni koji su se davno trebali uključiti u plivanje, osigurati adekvatne uvjete za treniranje i ulagati u ovaj sport busaju u prsa i upućuju kojekakve čestitke putem društvenih mreža.

Možda oni na vlasti misle da je dovoljno da Lana i stotine druge djece plivaju u oronulim gradskim bazenima, ili ljeti desetak dana na moru vježbaju stil delfin s ovim plemenitim životinjama zajedno. Možda... Nismo sigurni koja je gora varijanta, da misle ovo navedeno ili da znaju da plivačima treba mnogo više. Znaju, a ignoriraju.

Već se organizira doček Sirene, kako odmilja zovu Lanu u Mostaru, a najavljuje se i predstavljanje idejnog projekta za izgradnju olimpijskog bazena. Pročitajte opet prethodnu rečenicu.
Da, Lana je prvo morala “pola svijeta osvojiti” da bi joj njena država osigurala adekvatan bazen i uložila koju marku.
Kada pomislite na Lanu, pomislite i na Aminu Kajtaz, plivačicu koja je naposljetku odustala od BiH i plivanja te predstavlja susjednu Hrvatsku.
I učinit će ih ponosnima, vjerujemo. I nas će, jer ćemo se opet busati u prsa i govoriti kako je ona Bosanka i Hercegovka. Kasno će biti.

I Kajtaz će nas učiniti ponosnima

Svi smo mi Lana i Amina

U glavnom gradu BiH u toku je <a href="https://avaz.ba/tag/2583/sff">Sarajevo Film Festival (SFF)</a>, a glamur u samom centru prijestonice, osmijesi i graja pokazuju da se „život vratio u grad“. Sarajevo je opet postalo centar regiona u koji pristižu svjetske i regionalne zvijezde. Na crvenom tepihu se smjenjuju glumci, muzičari, političari, top-modeli i ostale javne ličnosti. Iako su prethodnih godina najviše pažnje izazivale ekstravagantne modne kombinacije, koje su dakako hrabro obučene za oštri sud javnosti, SFF 2022. godine će zasigurno ostati upamćen po dugim bijelim haljinama glumica Jasne Đuričić i Tatjane Šojić.
Ovaj put nije bilo dvojbe. U medijima je odjeknulo kako su drugu noć SFF-a ove dvije glumice zasigurno ukrale šou. Društvenim mrežama su s oduševljenjem dijeljene fotografije na kojima poziraju onako elegantne, nasmijane i ponosne. 
Lijepe su zaista te bijele haljine. Dostojne crvenog tepiha. Međutim, ono što je posebno zanimljivo je da su ove godine najviše pažnje privukle žene koje su obučene. Ustvari, bolje reći, pristojno obučene. Bez dubokih izreza, šliceva i „atributa“ koji kipe na sve strane. S decentnim nakitom i još decentnijom šminkom. 
Ogromnu zadaću zadale su svim damama koje će na istom mjestu, istim tepihom prodefilirati narednih noći, ali i godina.
Iako se o ukusima ne raspravlja, o neukusu bi svakako trebalo, makar zbog onih djevojčica koje kao spužva upijaju sve što vide i čuju, a kako bi, u kasnijim godinama, znale da između ženstvenosti i vulgarnosti ne stoji znak jednakosti.

Ogromnu zadaću zadale su svim damama koje će na istom mjestu, istim tepihom prodefilirati narednih noći, ali i godina

SFF 2022. godine će zasigurno ostati upamćen po dugim bijelim haljinama glumica Jasne Đuričić i Tatjane Šojić

Pristojne žene

Lana Pudar nastavila je pomjerati granice i pisati historiju bh. sporta. Naša najbolja plivačica je na tekućem Evropskom prvenstvu, kojem je domaćin Rim, osvojila bronzu u disciplini 100 metara delfin, što je prva medalja za BiH s evropskih seniorskih prvenstava.
Mlada Mostarka je do historijske medalje za BiH došla preplivavši dionicu u vremenu od 57 sekundi i 27 stotinki ili 61 stotinku sporije od Šveđanke Luis Hanson (Louise Hansson), koja je bila zlatna.
Lana Pudar rođena je 19. januara 2006. godine u Mostaru. Najbolje rezultate ostvarila je prošle godine, kada je na Evropskom juniorskom prvenstvu u Rimu osvojila zlatnu medalju na 100 metara delfin te srebrene na 50 metara i 200 metara istim stilom. Na takmičenju Svjetskog kupa u Kazanju bila je bronzana na 100 metara delfin, dok je na SP u malim bazenima u Abu Dabiju osvojila bronzu na 200 metara delfin, što je prva medalja na velikim takmičenjima za BiH u seniorskoj konkurenciji.
Ove godine je na Mediteranskim igrama u Oranu osvojila dvije zlatne medalje. Prvo je bila najbolja na 200 metara delfin, a potom je slavila i na 100 metara istim stilom.
Na nedavnom Evropskom juniorskom prvenstvu u Bukureštu dva puta je bila zlatna (50 m delfin i 200 m delfin) i jednom srebrena (100 m delfin).

Prva medalja za BiH s evropskih  seniorskih prvenstava

Lana Pudar: Historijska bronza

Sredina je avgusta. To je ono jedinstveno doba tokom godine kada Sarajevo zaista liči na modernu evropsku metropolu, prije nego što ponovo utone u uobičajeno sivilo i letargiju. No, barem tu jednu sedmicu građani i posjetioci Sarajeva imaju priliku uživati u društvu svjetskih filmskih zvijezda, u vrhunskim filmovima, odličnim koncertima, energičnim zabavama i bogatom noćnom životu. 
Tih sedam dana možemo zahvaliti prvenstveno Mirsadu&nbsp;Miri Purivatri. Iako se povukao s mjesta direktora, SFF će ostati njegovo vječno naslijeđe i poklon Sarajevu. Purivatra je od skromnog festivala, nastalog u ratom razorenom, ali ne i pokorenom Sarajevu, napravio svjetsku priču. 
S crvenog tepiha Sarajevo su pozdravljali Robert de Niro, Žerar Depardje (Gerard Depardieu), Bred Pit (Brad Pitt), Anđelina Đoli (Angelina Jolie), Morgan Frimen (Freeman), Džon Malkovič (John Malkovich), Majkl Mur (Michael Moore), Žilijet Binoš (Juliette Binoche), Benisio del Toro (Benicio Del Toro)...
Ove godine Festival bilježi svoje 28. izdanje. Tokom osam festivalskih dana bit će prikazano 235 filmova u 19 programskih sekcija iz 62 zemlje. Za nagrade "Srce Sarajeva" takmičit će se 51 film. Ni ove godine nas nisu zaobišle filmske zvijezde, pa su tako „Srce Sarajeva“ dobili svjetski poznati danski glumac Meds Mikelsen (Mads Mikkelsen) te američki glumac, reditelj i dramski pisac Džesi Ajzenberg (Jesse Eisenberg).
Mirsad Purivatra je rođen u Sarajevu 1958. godine. Tokom osamdesetih godina radio je na Otvorenoj sceni Obala kao producent pozorišnih predstava, od kojih su najuspješnije bile "Tetovirano pozorište" i "Mjesečeva predstava". 
Godine 1995. Obala je ustanovila Sarajevo Film Festival, koji je prerastao u jedan od najutjecajnijih filmskih festivala u Evropi.

Iako se Purivatra povukao s mjesta direktora, SFF će ostati njegovo vječno naslijeđe i poklon Sarajevu

Mirsad Purivatra: Srce Sarajevu

Fudbaleri Sarajeva su drugi put u samo četiri dana propustili priliku da dođu do pobjede koja bi ih odvela na prvo mjesto premijerligaške tabele. Prvo su u „domaćem“ duelu deklasirani od Tuzla Cityja (1:5), a potom i poniženi u „gostima“ kod novog premijerligaša Igmana iz Konjica (2:0). Tako je vrlo brzo splasnula koševska euforija, koju su, nakon skoro godinu, vratile tri uvodne pobjede protiv Borca (1:3), dobojske Sloge (4:2) i Posušja (1:0). 
Navijači glavne krivce za katastrofalnu igru vide u igračima koji su preko noći promijenili svoj odnos prema bordo dresu, ali i sportskom direktoru Emiru Hadžiću, jer minuli prijelazni rok nije baš apsolvirao na najbolji mogući način. 
Također, Hadžiću se može zamjeriti i to što odmah nakon prodaje stopera Nihada Mujakića u Ankaraguču i teže povrede drugog stopera Marina Aničića nije doveo adekvatno pojačanje, odnosno barem jednu zamjenu za standardni stoperski par. A na tanjiru je imao, između ostalih, i nekadašnjeg reprezentativca BiH Ervina Zukanovića, koji je, barem do jučer, bio slobodan igrač.
Interesantno je da navijačke kritike najmanje idu prema šefu stručnog štaba Feđi Dudiću, koji je, sigurno, ako ne najbolji, onda jedan od najboljih mladih bosanskohercegovačkih trenera.
U svakom slučaju, činjenica je da je bordo tim, uz spomenuti problem u zadnjoj liniji, još u fazi stvaranja, tako da su neminovni usponi i padovi. Puno igrača je došlo i otišlo u kratkom roku, a, kao i u životu, za sve treba vremena. Početna koševska euforija bila je ipak bez pravog pokrića, ali tako je to kad smo u svim sferama života gladni pobjeda.

Bordo tim je, uz spomenuti problem u zadnjoj liniji, još u fazi stvaranja, tako da su neminovni usponi i padovi

Navijači glavne krivce za katastrofalnu igru vide u igračima koji su preko noći promijenili svoj odnos prema bordo dresu

Koševska euforija bez pokrića

Navodne izmjene Izbornog zakona koje je namjeravao nametnuti visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Shcmidt) tako da, navodno, idu u korist HDZ-u paraobavještajne strukture spremno su iskoristile da pokrenu hajku. Meta ovaj put nije bio samo gospodin Šmit, kojem od samog početka izmišljaju nekakve teorije zavjere da je saveznik Rusije i neprijatelj BiH, nego je krug neprijatelja proširen na sve ključne zapadne sile. Činjenica da su sve one, od SAD, preko Velike Britanije, do Njemačke, čvrsto stale iza visokog predstavnika bila je dovoljna da isti krugovi danima raspredaju fantastične teorije i šalju zapaljive izjave kako su nam sve te zemlje najgori mogući islamofobični din dušmani.
Zbog navodne izmjene popuna Doma naroda koja se nije ni desila verbalno se udarilo na vodeće sile svijeta koje su se već usudili proglašavati i „kršćanskim svijetom“ i „kolonijalistima“, a pritom bismo valjda trebali i zaboraviti ko je najzaslužniji za izgradnju institucija Bosne i Hercegovine, ko nam je donirao milijarde sredstava, ko nam je pomagao u usvajanju demokratskih tekovina, ko nam je najveće izvozno tržište, ko nam je pomagao u izgradnji porušenih objekata… Zvuči malo pretjerano ako pomislite da je to stvarni motiv.
No, ako ste pratili opskurna propagandna glasila SDA, onda ste svjesni da je ta hajka puno ranije krenula i ima mnogo prizemnije motive. Naime, nikad veća odlučnost zapadnih sila da se u BiH stane nakraj korupciji te otvorena podrška progresivnim politikama upalile su crveni alarm kod zelene ekipe. A, ako već SDA mora da tone, onda su očito odlučni da za sobom na dno povuku i kompletan bošnjački narod, nastojeći Bošnjake isturiti kao živi štit ispred sebe u sukobu s ostatkom civiliziranog svijeta. Motiv je očito manje bitan, iskoristit će svaku moguću priliku. 
Naravno, jasno je da bi bilo kakva daljnja podrška ovakvoj politici Bošnjake mogla samo nastaviti vući ka dnu te da radi vlastitog ozdravljenja i napretka već u oktobru moraju taj teret zbaciti sa sebe.

Ako već SDA mora da tone, onda su očito odlučni da za sobom na dno povuku i kompletan bošnjački narod

bog navodne izmjene popuna Doma naroda koja se nije ni desila verbalno se udarilo na vodeće sile svijeta koje su se već usudili proglašavati i „kršćanskim svijetom“ i „kolonijalistima“

SDA u sukobu s planetom

Zagrebački Dinamo naših Amera Gojaka i Luke Menala je u najvećem hrvatskom derbiju nadigrao Hajduk (4:1), a strijelac trećeg, odlučujućeg gola za domaćina bio je naš reprezentativni veznjak Gojak. On je u igru ušao u 76., a osam minuta kasnije postigao je lijep pogodak za 3:1, koji je „prelomio“ utakmicu.&nbsp;Bio je to njegov prvi gol u ovoj sezoni, jer od trenera Ante Čačića neopravdano dobiva šanse samo na „kašičicu“. No, naš reprezentativac je ponovo pokazao da je jači od svih nepravdi. 
Ovaj pogodak je potvrdio njegovu klasu, ali i mentalnu snagu, te će, sigurno, animirati i neke klubove u kojima su možda i posumnjali u njegove kvalitete. Dinamo je veliki klub, ali zbog odnosa trenera prema njemu ne krije da traži klub za „više minuta“.
Konačan rezultat hrvatskog vječitog derbija postavio je Mislav Oršić u sudijskoj nadoknadi utakmice.
Amer Gojak rođen je 13. februara 1997. u Sarajevu. Prošao je školu fudbala Novog Grada, a potom je bio član Željezničara i Olimpika. Sa 18 godina prešao je u Dinamo. Bio je strijelac u čak četiri omladinske selekcije BiH, a tome je dodao i golove za A-reprezentaciju (33 utakmice, četiri pogotka).

U igru ušao u 76., a osam minuta kasnije bio strijelac

Gojak: U najvećem hrvatskom derbiju potvrdio klasu

Amer Gojak: Golom prelomio vječiti derbi

Ovih dana teško je proći Sarajevom, a da se ne čuju komentari na „Avazov“ tekst o tome da vozači za neplaćene <a href="https://avaz.ba/tag/22222/kazna">saobraćajne prekršaje duguju 80.359.215,59 KM</a>. Nevjerovatno, ali istinito. Pogotovu ako se zna da se i s najmanjom kaznom na grbači ne može izvaditi lična karta, vozačka dozvola, pasoš... Niti jedan dokument.
Prema iznosu duga, apsolutni rekorder je muškarac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443 KM. Nakon niza zahtjeva MUP-a Kantona Sarajevo nadležni sud je tek ove godine izdao nalog da mu se oduzme automobil. On je upravljao motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita.
E, sad, pitaju se ljudi kako neko može dobaciti do cifre više od 200.000 KM, dok drugima za 50 KM kucaju na vrata. Odgovor je vrlo jednostavan. Nismo svi isti u ovom gradu, kantonu, entitetu, državi.
Ima onih koji su bliži onima kojima trebaju biti, a kod nas su to u prvom redu (ali i drugom i trećem) političari.
Obično neko nekome namigne, pošalje mu poruku, popije se kafa i – sve završeno.
A, oni drugi, pošteni, koji nikad dužni nizašta ostali nisu, ako im se i desi da, ne daj Bože, prođu, recimo, kroz crveno na semaforu, u rekordnom roku dobit će plavu kovertu. I neka će. Tako treba, ali i treba da zakon, pravda i pravila u ovoj zemlji napokon postanu jednaki za sve.
Ali, kako već dugo stvari stoje, niko od odgovornih za ovaj nevjerovatan slučaj javašluka neće se ni zacrvenjeti.

Ljudi se pitaju kako neko može dobaciti do šestocifrene kazne, dok drugima za 50 KM kucaju na vrata

Obično neko nekome namigne, pošalje mu poruku, popije se kafa i – sve završeno

Nismo svi isti

I šta je pozitivan stav? Sjediti, gledati, ne raditi ništa, pametovati i glumiti da si “cool” i sve to na pozitivan način – valjda. Upravo to je, prema <a href="https://avaz.ba/tag/24414/edin-forto">riječima Edina Forte</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/3296/vlada-ks">Vlada Kantona Sarajevo</a> „izrazila“ prije tri godine u vezi s izgradnjom toplovoda Kakanj – Sarajevo, projekta koji bi mnogo toga donio glavnom gradu BiH i njegovim građanima.
Sigurno će Fortin pozitivan stav pomoći građanima Kantona Sarajevo da se ogriju ili nahrane, pa čovjek bez imalo ustezanja to objavi javno. Od have se ne živi, premijeru nam dragi, pa barem toliko se trebalo znati, a ti očigledno nastavljaš s prodajom magle, koja čak nije ni čista hava.
Umjesto da prozivaš druge, fino zasuči rukave i uradi ono što je tvoj posao. Sve i da neko drugi nije obavio nešto u svom domenu, šta to ima veze s tobom ako ti ne radiš svoj dio? Budi nam ti primjer, kao što si bio kada se furalo iz zemlje devedesetih godina prošlog stoljeća. Smanji malo hladovinu u koju si se zabasao i odgovori zašto si tri godine u vezi s toplovodom “samo pozitivan”.
Lijepo je što ste ti i tvoja vlada pozitivni, ne bi nikako valjalo da ste negativni, ali toliko ste se zanijeli u svojoj pozitivi da se čini kako jednostavno imate problem s razumnim prihvatanjem stvari. Ne daj Bože, kao da ste nečim opijeni. Ako je to vlast, mogli biste imati težak mahmurluk.
Nije bit vladavine, pa ni u Kantonu Sarajevo, nešto reći, nego nešto napraviti. Donijeti korist društvu je najpozitivnija stvar koju biste mogli napraviti ako obavljate bilo koju funkciju, ako se to što, premijeru, radite zove „obavljanje funkcije“.
Strategija borbe za veliku popularnost na društvenim mrežama očigledno nije upalila, jer ni tamo više nema onoliko internet-vojske. Vrijeme vam je odavno bilo za posao, a ne razvlačenje posla unedogled.
Fino, premijeru, malo otpusti kravatu i u radne pobjede. Budi pozitivan i zapjevaj, a treba krenuti s radom. Masovnim radovima, jer grad je sve osim uglednog, a nije da niste odgovorni.

Umjesto da se uhvatio posla, premijer Kantona Sarajevo ponovo narodu baca prašinu u oči

Šta će biti sa toplovodom Kakanj - Sarajevo

Pozitivan stav i ništa više

<a href="https://avaz.ba/tag/4631/karim-benzema">Karim Benzema je na startu</a> nove sezone nastavio tamo gdje je stao prošle. Francuz je u 65. minuti postigao drugi gol za Real Madrid i stavio tačku na finale Superkupa Evrope, u kojem je Kraljevski klub kao prvak Starog kontinenta pobijedio osvajača Evropske lige Ajntraht iz Frankfurta 2:0.
Benzema, prošle sezone strijelac 44 gola za Real u svim takmičenjima, postigao je svoj 324. gol u 606 utakmica za Madriđane i prestigao Raula (323) na listi najboljih strijelaca ovog kluba svih vremena.
Prvi strijelac Reala i dalje je neprikosnoveni i nedostižni Kristijano Ronaldo (Cristiano) s nevjerovatnih 450 golova na 438 mečeva.
Karim Benzema rođen je 19. decembra 1987. godine u Lionu. Tu je i počeo karijeru, a poslije četiri uzastopne titule prvaka Francuske 2009. godine u transferu vrijednom 35 miliona eura prešao je u Real Madrid. S Kraljevskim klubom je osvojio sve što se može osvojiti. Četiri puta je bio prvak Španije, pet puta prvak Evrope, a u karijeri ima ukupno 30 trofeja

Francuz postao drugi najbolji strijelac  u historiji Reala

Karim Benzema: Prestigao Raula

Emir Kusturica, alijas Nemanja još jedan svoj javni nastup iskoristio je kako bi pokušao oblatiti Sarajevo i sve ono što se sada događa u ovom gradu. Za razliku od stotina hiljada ljudi iz Srbije koji, hvala Bogu, pohode ovaj grad svake godine, Emir ne vidi u njemu ništa dobro. Vidi mnoštvo Arapa, nekoliko baba i Marka Vešovića i, kao, Vešović se osjeća užasno kao Srbin u Sarajevu. Možda je Emir nekako pokušao napraviti paralelu između sebe, Bošnjaka u Srbiji, i Marka, Srbina u Sarajevu, ali tu je itekako velika razlika.
Marko ne mora glumiti Bošnjaka da bi ovdašnjoj javnosti bio prihvatljiv. Naš Vešović jednostavno je ono što jeste, sa svim vrlinama i manama, iznosi stavove koji se nekome svide ili ne, a nije baš da je tako i kod Emira. Nije Marko postao Mujo da bi se nekome dodvorio, nego je Emir pokušao biti Nemanja, pa bi tu tema trebala biti zatvorena.
Emir, vrsni umjetnik i nadnaravna budala, ponovo je bulaznio o Osmanlijama i Austrougarima, a pokušao je i slikovito opisati dvije sarajevske ulice i maglu. I da su dvije i da je samo pola ulice, jasno je da Sarajevo Emira boli. Jasno je da mu je ovaj grad vječita inspiracija i da iz svoje tragedije oko identiteta pokušava crpiti energiju za neka buduća ostvarenja. 
On je kao čovjek manjina, jer nije lako ne znati ni ko si, ni šta si, ni odakle si, a pokušavati stalno objasniti da si neko drugi, drugačiji i da nisi odnekud.
Ponovo će se javiti Emir, koji bi želio da jednom bude Nemanja (a neće nikada), ponovo će udariti po Sarajevu, Bosni, po svojim ljudima, ali nema brige, ponovo će to tek biti samo njegov kratkotrajni bijeg iz bijedne stvarnosti u koju je sam sebe gurnuo. Ali opet će se vratiti tamo gdje treba. Sam sebi, a tu tek nema nikakve odgovore.

Još jednom je Emir, koji bi silom da je Nemanja, pokazao šta mu je rak-rana

Kusturica: Sarajevo kao vječita inspiracija

Emir Kusturica: Boli i da je pola

Sarajevo je spremno za to da se sva elita regiona iz svijeta filmova i serija slije na njegove trgove i ulice.
Znak je to da počinje Sarajevo Film Festival, kada osam dana prijestonica BiH bude centar regiona i liči na pravu metropolu, ono što je odavno trebala biti i svih 365 dana u godini.
Ali hajde da se držimo lijepih stvari. A toliko ih Sarajevo ima ponuditi. Danima se vrše finalne pripreme koje podrazumijevaju i uljepšavanje grada, a sve kako bi naši gosti ponijeli što ljepša iskustva sa sobom.
O domaćinima ne treba mnogo, jer oni poput reditelja Danisa Tanovića, Pjera Žalice, glumaca Izudina Bajrovića, Admira Glamočaka i mnogih drugih svakodnevno ispijaju kafe na festivalskom trgu ispred Narodnog pozorišta Sarajevo i opušteno razgovaraju sa svima koji im priđu. Pravi domaćini, prava sarajevska raja.

Stižu filmske „krem de la krem“ postave, kako iz susjednih zemalja tako i Evrope i Amerike. I Sarajevo će oživjeti.

Samo ne treba dati ni da utihne nakon 19. avgusta, kada se sva magija završi.
Sarajevo Film Festival je samo dokaz da se može. Mogu se praviti velike priče ovdje, mogu se ljudi družiti, zabavljati, smijati, možda malo i zaplakati. Mogu. Ako ste ikada bili u Sarajevu, ne samo za vrijeme SFF-a, znate, bez šuplje priče, da se ovaj grad ne drži na nacionalizmu, ko se kako zove i kojem se Bogu klanja. Sarajevo je više od toga. I ne dajte da vam kažu drugačije.
Kako je mnogima omiljeni kantautor Đorđe Balašević jednom rekao: „Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda. Kao dijete – zaigrano, prostodušno, naivno, lakovjerno, djetinjasto… Zato ono prvo i pruža ruke…“

Ako ste ikada bili u Sarajevu, ne samo za vrijeme SFF-a, znate, bez šuplje priče, da se ovaj grad ne drži na nacionalizmu

Danima se vrše finalne pripreme koje podrazumijevaju i uljepšavanje grada, a sve kako bi naši gosti ponijeli što ljepša iskustva sa sobom

"Krem de la krem"

<a href="https://avaz.ba/tag/24359/izet-kiko-sarajlic">Bista Izeta Kike Sarajlića&nbsp;u Sarajevu</a>, jednog od najboljih bh. pjesnika, oštećena je. Od toga koliko je sramotan taj vandalski čin ništa manje nije sramotna činjenica da je veći dio bh. javnosti jednostavno zašutio na ovakav događaj.
Dvije decenije od smrti velikog bosanskohercegovačkog i jugoslavenskog pjesnika Izeta Sarajlića bit će navršeno u ovoj godini i, umjesto da se to obilježava onako kako bi svaka normalna država obilježila, šuti se i kada se skrnavi bista koja je postavljena u jednom sarajevskom parku.
Ne treba napominjati da su o tom čovjeku pisali svjetski mediji, svjetski književnici i da je on svoje mjesto, s bistom ili bez nje, odavno zaslužio u bh. historiji, ali gdje su naši intelektualci i umjetnici ovog puta?
Namjerno ne treba nabrajati sve što je tokom života uradio Kiko i sve ono što je iza njega ostalo, ali ovaj, za mnoge mali incident je ustvari najbolja slika naše kolektivne svijesti. Kome smeta jedan pjesnik i zašto se bojimo reći da nešto nema smisla?
Sve da ostavimo pjesnika po strani i ovo što se dogodilo s njegovom bistom, sve da je to uradio neki pripiti pubertetlija koji nema veze o tome ko je Kiko Sarajlić, pitanje je zar smo mi toliko zastranili da ne vidimo anomalije.
Zar nam je u našim torovima postalo bitno samo šta će reći oni koji nas navodno vode (a ne mogu na pravi način voditi ni stado ovaca) i zar nam je ostalo glasa samo toliko da kličemo na njihove budalaštine koje nam svakodnevno serviraju?

On je svoje mjesto, s bistom ili bez nje, odavno zaslužio u bh. historiji, ali gdje su naši intelektualci i umjetnici ovog puta

Kome smeta pjesnik

<a href="https://avaz.ba/tag/10168/haris-medunjanin">Bivši bh. reprezentativac Haris Medunjanin</a> vratio se u <a href="https://avaz.ba/tag/1839/nizozemska">Nizozemsku</a>, gdje je počeo fudbalsku karijeru.
Nekoliko dana nakon što je napustio Sinsinati i okončao američku avanturu Medunjanin je potpisao jednogodišnji ugovor s nizozemskim drugoligašem Zvoleom.
Haris Medunjanin rođen je 8. marta 1985. godine u Sarajevu, odakle je u ratu, s majkom i sestrom, izbjegao u Nizozemsku. Njegov fudbalski put započeo je 2004. u AZ Alkmaru, čiji je član bio četiri godine. Jednu sezonu proveo je na posudbi u Sparti iz Roterdama, a 2008. prešao je u Real Valjadolid. Tu se zadržao dvije godine, a onda otišao u Makabi iz Tel Aviva, poslije čega su uslijedili angažmani u Gazijantepu i Deportivo La Korunji.
Vratio se u Makabi 2016., a godinu kasnije otišao u MLS, gdje je potpisao za Filadelfiju Junion. Dres ovog kluba nosio je tri godine, a posljednje dvije bio je član Sinsinatija.
Medunjanin je za reprezentaciju BiH odigrao 60 utakmica i postigao devet golova. Od našeg državnog tima oprostio se 2018. godine.

Bivši bh. reprezentativac potpisao za  nizozemskog drugoligaša Zvole

Haris Medunjanin: Povratak kući

Mensura Pašić (37), inžinjerka elektrotehnike iz Tuzle, izumila je uređaj za zamjenu narukvice na ručnom satu.
Njen uspjeh je ogroman, posebno kada se uzme u obzir da je dobila zeleno svjetlo iz institucije u Ženevi, gdje radi eminentan tim stručnjaka na ispitivanjima prijava inovatora.
Radi se o jedinstvenoj inovaciji koja će biti ponuđena poznatim svjetskim kompanijama koje se bave proizvodnjom satova, a proizvod je morala zaštititi prije nego što ga nekome ponudi, što je učinila u Institutu za intelektualno vlasništvo u Sarajevu.
Pašić radi kao software developer, a ideja se javila sasvim slučajno, i to dok je pokušavala na internetu pronaći rješenje za zamjenu narukvice.
Istražujući, vidjela je da jednostavan uređaj za zamjenu ne postoji. I tada je krenula s istraživanjem, koje je urodilo novom inovacijom.

Pašić radi kao software developer, a ideja se javila sasvim slučajno

Mensura Pašić: Inovaciju Bosanke prepoznao svijet

Sarajevski klubovi - KK Bosna, ORK Bosna,&nbsp;FK Sarajevo&nbsp;i&nbsp;FK Željezničar&nbsp;izdali su jučer saopćenje povodom neadekvatne podrške vrhunskom sportu kako od Kantona tako i od Grada Sarajeva.
Sigurni da prenose stavove desetina hiljada svojih članova i simpatizera, koji su, kako ističu, duboko frustrirani i ogorčeni dugogodišnjom neadekvatnom podrškom vrhunskom sportu od Kantona i Grada, sarajevski velikani podsjetili su da ne postoji sportski uspješna sredina bez značajne podrške lokalne zajednice, što je bio slučaj i u „Zlatno doba sarajevskog sporta“, kada su stadioni i dvorane bili puni.
- Želimo da naše Sarajevo ponovo bude regionalni centar vrhunskog sporta - ističu iz KK Bosna, ORK Bosna,&nbsp;FK Sarajevo&nbsp;i&nbsp;FK Željezničar.
I sve je to lijepo rečeno i sve to se zna. Teško bi bilo naći nekoga u gradu Sarajevu ko ne bi želio da ovi klubovi u skorije vrijeme budu domaćini svjetskim velikanima i da imamo pune dvorane i stadione.
I ovi na vlasti bi željeli zaposjesti u prve redove kako bi pratili spektakularne događaje, ali je sigurno da to ne može doći samo od sebe.
Sarajevski klubovi su godinama, istina je, mrljavili i lutali. Bilo je svega i svačega, ali to nikako ne bi smjelo amnestirati one dobronamjerne da danas daju više za sport. Zašto ne i vrhunski sport.
Iako je trenutno u sferi naučne fantastike neki veći sportski domet, itekako bi se ovi na vlasti slikali da se „zalomi“ poneki trofej ili plasman u nekom od velikih takmičenja.
Dotad ćemo se mi svi slikati s njima, a sportisti će nam bježati iz države već u pubertetu.

I ovi na vlasti bi željeli zaposjesti u prve redove kako bi pratili spektakularne  događaje, ali to ne može doći samo od sebe

Želimo da naše Sarajevo ponovo bude regionalni centar vrhunskog sporta

Svi smo mi Lana i Amina

Pristojne žene

Lana Pudar: Historijska bronza

Mirsad Purivatra: Srce Sarajevu

Koševska euforija bez pokrića

SDA u sukobu s planetom

Amer Gojak: Golom prelomio vječiti derbi

Nismo svi isti

Pozitivan stav i ništa više

Karim Benzema: Prestigao Raula

Emir Kusturica: Boli i da je pola

"Krem de la krem"

Kome smeta pjesnik

Haris Medunjanin: Povratak kući

Mensura Pašić: Inovaciju Bosanke prepoznao svijet

Zašto ignoriraju sport

Kolumne

Svi smo mi Lana i Amina

Pristojne žene

Lana Pudar: Historijska bronza

Mirsad Purivatra: Srce Sarajevu

Koševska euforija bez pokrića

SDA u sukobu s planetom

Amer Gojak: Golom prelomio vječiti derbi

Nismo svi isti

Pozitivan stav i ništa više

Karim Benzema: Prestigao Raula

Emir Kusturica: Boli i da je pola

"Krem de la krem"

Kome smeta pjesnik

Haris Medunjanin: Povratak kući

Mensura Pašić: Inovaciju Bosanke prepoznao svijet

Zašto ignoriraju sport