<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">U posljednje vrijeme sve je</a> više ljudi ovisno o energetskim pićima kada se osjećaju usporeno, tromo ili umorno, iako mnogi ljekari smatraju da su energetska pića opasnija po zdravlje od kafe i drugih napitaka s kofeinom.

Energetska pića su bezalkoholna pića s prilično visokim sadržajem kofeina. Dakle, u jednoj limenci ima kofeina i energije koliko i u jednoj šoljici duplog espresa. Većina energetskih napitaka ima sličan sastav - voda, šećer, kofein, minerali, vitamini i stimulansi. Zdravstveni rizici su uglavnom zbog visokog sadržaja šećera i kofeina.

Neki od energetskih napitaka sadrže kofeina i do osam puta više od obične kafe. Problem je što sve više mladih konzumira energetska pića. Svakako da energetska pića djeluju okrepljujuće, podižu tonus, potiču mentalnu aktivnost, ali takvo umjetno stanje traje nekoliko sati, a poslije toga osoba se počinje osjećati vrlo umorno i letargično.

Tijelo dobije kratak nalet energije i u isto vrijeme podvrgnuto je jakom stresu. Komponente koje su prisutne u sastavu pića negativno utječu na san. Uz to, redovnom konzumacijom energetskih napitaka povećava se vjerovatnoća da ćete postati depresivni, a javlja se i glavobolja. Energetska pića, kada se konzumiraju redovno, mogu izazvati ozbiljne probleme sa srcem, a, kao i svaki stimulans, iscrpljuje nervni sistem i može izazvati zavisnost.

Zdrava odrasla osoba može povremeno popiti limenku pića dnevno, u suprotnom postoji rizik od visokog šećera u krvi i skokova krvnog pritiska. Jedna konzerva energetskih napitaka, naprimjer, sadrži dvadesetak kašika šećera. Ako ove napitke koristite svaki dan, onda su dijabetes i druge bolesti u budućnosti neizbježne.

Zdravstveni rizici su uglavnom zbog visokog sadržaja šećera i kofeina

Zašto su energetska pića štetna: Prekomjerno konzumiranje može izazvati depresiju

Jedna od najčešćih novogodišnjih odluka jest odvikavanje od loših navika, <a href="https://avaz.ba/tag/39669/pusenje">a jedna od njih je definitivno pušenje</a>.&nbsp;Kako piše US News, iako je ova odluka pozitivna za vaše zdravlje, može uzrokovati određene nuspojave, pogotovo ako ste dugo pušili. Zdravstvene dobrobiti prestanka pušenja prvi su i najveći razlog za prestanak, tvrde iz Američkog udruženja za zdravlje pluća.

- Čak i osobe koje su pušile dugi niz godina mogu ostvariti zdravstvene i finansijske koristi od prestanka pušenja. Iako su prednosti veće ako pojedinac prestane pušiti u mlađoj dobi, odnosno što ranije, istraživanja su pokazala da apsolutno nikad nije kasno za donošenje ove važne odluke - rekao je dr. Robert Redfild (Redfield), bivši direktor Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.


Međutim, šta se tačno počne događati našem tijelu kad prestanemo pušiti? Stručnjaci objašnjavaju da je odvikavanje teško, ali isplativo. Najčešći simptomi odvikavanja od pušenja uključuju žudnju, razdražljivost i nemir.&nbsp;

Neki će također imati problema s koncentracijom, spavanjem, gladi, debljanjem i osjećajima depresije, tjeskobe ili tuge, piše US News.

Zdravstvene prednosti prestanka pušenja počinju već 20 minuta nakon zadnjeg uvlačenja dima. Dolazi do poboljšanja rada srca i krvnih žila, snižavanja krvnog pritiska, jačanja imuniteta, zdravijih kostiju, bolje cirkulacije, ali i smanjenja rizika od karcinoma pluća.

Zdravstvene prednosti prestanka pušenja počinju već 20 minuta nakon zadnjeg uvlačenja dima

Evo šta će se desiti našem tijelu ako prestanemo pušiti

Kolumnistica i novinarka Eli Valanski (Aly Walansky) odlučila se odreći <a href="https://avaz.ba/tag/12369/mlijeko">mlijeka i mliječnih proizvoda na sedam</a> dana pa saopćiti o promjenama koje su joj se dogodile u tom periodu.&nbsp;Kako piše za Eat This, povremeno je osjećala probleme s probavom i to je bio jedan od razloga zašto se odlučila na ovaj eksperiment. Nakon samo dva dana počela je primjećivati promjene, a nakon sedam dana one su bile još očiglednije.

- Osjećala sam se energičnije, a također mi je nestala nadutost koja mi je često zadavala probleme. Dugi niz godina imala sam neugodne bolove u trbuhu, pogotovo u večernjim satima, a to je sve u potpunosti nestalo u ovih tjedan dana kada nisam pila mlijeko ni jela mliječne proizvode - rekla je Valanski.
Ipak, kako naglašava, jednu stvar nije primijetila, a to su promjene na koži.
- Često sam čitala da mliječni proizvodi mogu pogoršati rozaceu i druge kožne probleme. Kako i sama godinama imam rozaceu, nadala sam se da ću poboljšati stanje kože ako jednu sedmicu ne jedem mliječne proizvode. Međutim, moja koža ostala je potpuno ista. Možda bih vidjela neku razliku da sam se odrekla mliječnih proizvoda na dulje vrijeme. Također, u Njujorku (New Yorku) je upravo tada bilo nevjerojatno hladno i vjetrovito, pa je moguće da je suh i hladan zrak sam po sebi bio okidač lošem stanju moje kože. U svakom slučaju, aspekt bolje kvalitete kože vezan uz mliječne proizvode u ovom eksperimentu pokazao se prilično neutralnim - zaključila je.

Dugi niz godina imala sam neugodne bolove u trbuhu, rekla je Valanski

Nakon samo dva dana počela je primjećivati promjene, a nakon sedam dana one su bile još očiglednije

Žena sedam dana nije konzumirala mlijeko i mliječne proizvode: Evo šta se desilo njenom organizmu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kosa&amp;">Ako ste primijetili da vaše kose ima posvuda, u odvodima, po zidu, podu, tušu, pločicama, ne brinite.</a> Prosječno svakoj osobi ispadne 60 do 100 dlaka dnevno, kaže trihologinja (stručnjakinja za kosu i tjeme) Enabel Kinsli (Anabel Kingsley).

Ako osjetite da vam sve više kose ispada u posljednje vrijeme, ovo bi mogli biti uzroci.
Jaki proizvodi i stvari za stiliziranje kose mogu ponekad biti prejaki za vašu kosu, pogotovo ako "slažete" različite tretmane jedan na drugi na već oštećenu kosu. To uzrokuje pucanje kose, a može se primijetiti po pokidanim vlasima oko korijena dlaka.Pomoći sebi možete tako da se farbate u nijansu koja je sličnija vašoj prirodnoj teksturi i boji kose. Koristite i nježniji šampon bez sulfata koji čisti bez da dodatno isušuje kosu i odbacite pegle kao i frizure u kojima se kosa previše zateže (poput repa ili punđe) kako biste dali kosi šansu da se rehabilitira.
Hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (pretjerana aktivnost štitnjače) mogu uzrokovati iznenadni gubitak kose koji možete primijetiti i na obrvama. To se događa zbog poremećaja hormona koji je odgovoran za rast kose. Što znači da kosa ispada kao i uobičajeno, ali ne raste ponovno. Kada se riješi problem sa štitnjačom, ovaj bi problem trebao nestati.
Stresne situacije mogu biti uzrok pojačanog opadanja kose. Loša vijest je da će trebati proći nekoliko mjeseci prije nego opadanje prestane. Ključ je u tome da se stres mora izliječiti kako bi prestalo.

Koristite i nježniji šampon bez sulfata koji čisti bez da dodatno isušuje kosu i odbacite pegle kao i frizure u kojima se kosa previše zateže

Stresne situacije mogu biti uzrok pojačanog opadanja kose

Ovo su neki od razloga pojačanog opadanja kose

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19304/srce">Tahikardija&nbsp;označava ubrzan</a> rad srca. To podrazumijeva povećanje broja otkucaja srca, odnosno srčanu frekvenciju koja premašuje prirodne granice srca. Ta granica ovisi o životnoj dobi čovjeka.

Tahikardija se najčešće javlja kao reakcija organizma na određena stanja tijela, kao što su stres, intenzivan fizički napor, iznenadni šok ili strah, povišena tjelesna temperatura slijedom bolesti ili treninga, anksioznost, anemija, pojačana aktivnost štitne žlijezde, a može doći i kao posljedica konzumiranja pretjeranih količina kofeina i teina ili neodgovarajućih lijekova. Ako je srce zdravo, tahikardija je većinom samo neugodna i prolazna pojava koja povremeno narušava kvalitet života, što je češći i bezopasniji slučaj kod mlađe populacije.
No, ako je riječ o bolesnom srcu, tahikardija može ugroziti život bolesnika.

Tahikardije srca liječe se različitim načinima, tradicionalno lijekovima, ali u novije vrijeme i tzv. elektrofiziološkim (EP) procedurama. Elektrofiziološke procedure se izvode tako što se u vene, rjeđe arterije, u preponama ubace cjevčice kroz koje se nekoliko katetera kroz vene uvede u razne dijelove srca.

Potom se električnom stimulacijom pokušaju isprovocirati, a onda i prekinuti epizode aritmije, kako bi se otkrio način njihovog nastanka i širenja. Nakon testiranja se kateterima „prže“ mala područja unutar srca, stvaraju se mali ožiljci promjera 3-4 milimetra i time se prekida put provođenja nepravilnih električnih impulsa, te se tako i aritmija izliječi. Navedene procedure se u posljednje dvije godine izvode i u našoj zemlji.

Pojedine tahikardije liječe se tako što se ispod kože ugradi uređaj sličan pejsmejkeru - implantabilni kardioverter defibrilator (ICD). ICD, kao i pejsmejker, ima elektrode koje se stavljaju u srce, ali sadrži puno veću bateriju nego pejsmejker. ICD prati rad srca te u slučaju nastanka opasne tahikardije (npr. fibrilacije ventrikula) proizvodi jak električni šok, snage 30-40 džula, kojim se aritmija prekida.

Najčešće se javlja kao reakcija organizma na određena stanja tijela, poput stresa, šoka, straha

Oboljenje je bezopasnije kod mlađe populacije

Šta je tahikardija i koliko je opasna

<a href="https://avaz.ba/tag/38274/cisterna">Cisterna koja je prevozila amonijak</a> prevrnula se jučer, na putu između Pirota i Bele Palanke nakon čega se pojavio otrovni oblak. Amonijak je počeo curiti, a nekoliko osoba je u bolnici zbog gušenja.Sumnja se da su se dvije osobe otrovale amonijakom, ali te informacije još uvijek zvanično nisu potvrđene.Šta je zapravo amonijak?

Amonijak je hemijski element koji je bezbojni plin karakterističnog mirisa. Lakši je od zraka i lako je topljiv u vodi. Oznaka za amonijak je NH3.&nbsp;Vodena otopina reagira alkalično, a uz amonijak sadrži i adicijom vode nastalu bazu NH4OH (amonijev hidroksid). Alkali u hemiji, su bazne, jonske soli alkalknometalnih ili zemnoalkalnih metalnih hemijskih elemenata.
Amonijak nastaje raspadanjem bjelančevina i vulkanskom djelatnošću. 
U tehnici se dobiva izravnom sintezom od sastavnih elemenata (azot i vodik) pod povišenim pritiskom i pri višoj temperaturi (Haber-Boschov postupak), a manje količine i iz amonijačnih voda.&nbsp;Inače, najveći dio amonijaka se troši za pravljenje vještačkih gnojiva.Također, amonijak se upotrebljava u proizvodnji azotne kiseline, mnogobrojnih amonijevih soli, natrijeva cijanida, amina, aminoplasta, kemijskih vlakana, bojila, eksploziva i drugo.
Amonijak se primjenjuje i u rashladnim uređajima te u metalurgiji.

Ipak, amonijak može biti veoma štetan po ljudsko zdravlje.

Simptomi trovanja amonijakom mogu uključivati kašalj, bol u grudima, kratak dah i iritaciju očiju. U teškim slučajevima, trovanje amonijakom može dovesti do respiratorne insuficijencije (slabljenja), kome, pa čak i smrti.
Par sekundi nakon iznenadne ekspozicije visokim koncentracijama gasa, dolazi do naglog gušenja, pojave konvul-zija, koje su uslovljenje hipoksijom i letalnim ishodom.
Nakon izlaganja visokim koncentracijama amonijaka javljaju se inicijalni simptomi-iritacija konjuktiva sa suzenjem, bolovima u očima, iritacija gornjih respiratornih puteva, jak nadražajni kašalj, bolovi iza grudne kosti, tahikardija i cirkulatorni kolaps. Slijedi latentni period koji traje od 4 do 8 sati.
Naredna je faza pogoršanja koja uključuje slabost, dispneu, tahipneu, plućni edem.
Analiza gasova arterijske krvi pokazuje respiratornu i metaboličku acidozu.
Acidoza ili acidemija je proces koji uzrokuje povećanje kiselosti u krvi i drugim tjelesnim tkivima.

Pri izlaganju malim koncentracijama amonijaka dolazi do pojave iritacija slu­znice očiju i respiratornog trakta, konjuktivitisa, salivacije, muke, povraća­nja, glavobolje, crvenila lica.

U kasnijoj fazi moguće su komplikacije u vidu respiratorne infekcije, bronhitisa, bronhopneumonije, zatim katarakte, atro­fije retine i iritisa.

Amonijak se primjenjuje i u rashladnim uređajima te u metalurgiji

Amonijak je hemijski element koji je bezbojan plin karakterističnog mirisa

Šta je amonijak i kako utiče na ljudski organizam

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5829/soja">Holesterol je potreban našem</a> organizmu u određenim količinama. Ima bitnu ulogu u procesu varenja, proizvodnji hormona i vitamina D. Ovaj element se, uglavnom, nalazi u hrani životinjskog porijekla, ali i u našim ćelijama.
Međutim, ukoliko premašuje dozvoljene vrijednosti, može biti izuzetno opasan po naše zdravlje. Višak holesterola ima tendenciju da se zalijepi za unutrašnje zidove krvnih sudova, što može prouzrokovati bolesti poput povišenog krvnog pritiska, ateroskloroze, srčanog oboljenja, oboljenja bubrega itd.
Holesterol se stvara u jetri, a njegova koncentracija u krvi najviše je povezana sa načinom ishrane. Povišene vrijednosti LDL holesterola najvećim dijelom su uzrokovane nepravilnom ishranom i stresom.
Jedna namirnica pokazala se posebno značajnom kada je snižavanje lošeg holesterola u pitanju. Britanska zdravstvena organizacija ju je ocijenila kao&nbsp;&nbsp;”savršenom namirnicom”&nbsp;za zdrave krvne sudove. To je&nbsp;soja. Najnovije sprovede studije su pokazale da soja može da smanji nivo lošeg holesterola za 3 posto. Naučni časopis&nbsp;The Journal of Nutrition&nbsp;objavio je 2019. rezultate ovog istraživanja.

Britanska zdravstvena organizacija ju je ocijenila kao ”savršenom namirnicom” za zdrave krvne sudove

Savršena namirnica za zdrave krvne sudove

Jedna namirnica pokazala se posebno značajnom: Soja pomaže kod snižavanja holesterola

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13804/zima">Novo istraživanje otkriva kako</a> hladan zrak utječe na nos i imunološki sistem. Čim temperatura postanu niže, dolazi do, čini se, neizbježnog gripe ili prehlade.

Iako postoji mogućnost da te bolesti dobijemo i u drugo godišnje doba, naučnici su konačno shvatili zašto je zimi sve puno gore. Prema rezultatima nove spomenute studije, razlog je relativno jednostavan sezonski hladan zrak oštećuje imunološki sistem nosa. Možda niste toga bili svjesni ali kada padna temperatura vani, ona je niža i u nosu, a oko 50 posto stanica koje se bore protiv virusa i bakterija, a koje se nalaze u njemu neće preživjeti. Što znači da je hladan zrak povezan s više infekcija upravo jer ste izgubili pola imuniteta samo radi pada temperatura, pojasnio je otorinolaringolog Benjamin Bleier, profesor na univerzitetu Harvard. 
Jednom kad respiratorni virus ili bakterija uđu u nos, prednji dio nosa je toga svjestan. Nakon što nos postane svjestan “nametnika”, stanice u nosu krenu proizvoditi bilijune izvanstaničnih vezikula (EV) koje se ne mogu dijeliti kao stanice ali su dizajnirane da uništavaju virus. Tako da kad virus uđe u nos, zalijepi se na njih umjesto na stanice.

Kopije tih stanica nastaju u sluzi koja će zarobiti viruse i neće im dati da se množe i upravo je to jedan od načina na koji se organizam bori da virusi i bakterije ne uđu dublje u tijelo. Iako su naučnici otkrili da će se proizvodnja EV-a povećati za 160 posto kada je nos napadnut, hladno vrijeme će ipak smanjiti njihovu mogućnost da se bore protiv virusa što znači da je teško prevenirati gripu ili prehladu.&nbsp;

Obična prehlada&nbsp;jest virusna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela karakterizirana izrazitom hunjavicom, kihanjem, osjećajem začepljenosti nosa i ušiju, suhoćom, stezanjem i laganim bolom u ždrijelu. Obično nisu prisutni opći simptomi. Bolest počinje nakon inkubacije od 1 do 3 dana i najčešće traje oko sedam dana, nakon čega dolazi do potpunog ozdravljenja.

Teško je prevenirati gripu ili prehladu

Sezonski hladan zrak oštećuje imunološki sistem nosa

Razlozi zašto ste stalno bolesni zimi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ku%C4%87na%20apoteka&amp;">Većina ljudi sklona je uzimanju lijekova iz</a> "kućne apoteke" već nakon prvih simptoma prehlade.

Oni skloniji paničenju odmah zakazuju termin kod ljekara ili posežu za "starim" antibioticima, što je potpuno pogrešno, ističu stručnjaci.
"To je ogromna greška jer nema nikakve veze hoćete li odmah početi s liječenjem ili tek kad simptomi postanu jači. Rezultati su isti, prehlada jednostavno mora proći sama od sebe", objasnio je farmaceut Abas (Abbas) Kanani. Zapravo, poanta je da lijekovi ne liječe prehladu nego samo ublažavaju simptome.
- Nema velike razlike kada ćete početi uzimati lijekove protiv prehlade jer oni nemaju nikakvog uticaja na prirodu samog virusa koji će napredovati bez obzira na to jeste li ih uzimali ili ne. Svi su oni samo simptomatsko olakšanje - objasnio je Kanani.&nbsp;Dodaje da klasična prehlada u prosjeku traje do 10 dana.
Još jedna od najčešćih grešaka je korištenje starih antibiotika. Oni takođe ne mogu pomoći u liječenju prehlade, a uz to, konzumacija antibiotika koje ste koristili za prethodna liječenja, može biti opasna.
- Većinu prehlada uzrokuju virusi, a ne bakterije, tako da apsolutno nema potrebe za uzimanjem antibiotika, ali neki ljudi će odlučiti da će uzeti antibiotike koji su im ostali od ranije, a nerijetko se dogodi da iste i posude od porodice ili prijatelja. Vidio sam to puno puta. Nemojte to raditi. To je samo prehlada, samo virusna infekcija, proći će - objasnio je farmaceut i upozorio na nedovoljan unos tekućine.
- Hidratacija i pravilna ishrana su od izuzetne važnosti za vaše zdravlje, a pogotovo su bitni kada ste prehlađeni. Naime, dehidracija će vas samo još više opteretiti jer vaše tijelo mora puno više raditi kada nije hidrirano. Zato se pobrinite da pijete dovoljno tečnosti. Isto tako, pazite na unos hrane jer iako možda imate slabiji apetit kad ste bolesni, ni slučajno ne preskačite obroke jer ćete se tako osjećati samo još lošije - objašnjava Kanani.

Još jedna od najčešćih grešaka je korištenje starih antibiotika

Većina ljudi sklona je uzimanju lijekova iz "kućne apoteke" već nakon prvih simptoma prehlade

Evo šta ne treba da radimo kada smo prehlađeni

Zimsko vrijeme donosi znatno niže temperature. Ako osoba ima problema sa srcem, na to posebno mora obratiti pažnju. Kod srčanih bolesnika, govori prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, hladnoća može utjecati na cirkulaciju i opteretiti srce.

- Kada postane hladno, naša se tijela prilagođavaju nastojeći zadržati toplotu naše jezgre i spriječiti gubitke topline. Ova prilagodba može biti teža za one s kardiovaskularnim bolestima. Hladno vrijeme oduzima toplotu tijela, pa srce mora više raditi kako bi se tijelo zagrijalo. Krvne žile (arterije) će se suziti kako bi se srce moglo usredotočiti na pumpanje krvi u mozak i druge vitalne organe - navodi dr. Čaluk. Niske temperature mogu uzrokovati ubrzan rad srca, porast krvnog pritiska, veći radni angažman srca nego inače te povećanje viskoznosti krvi, što u najgorem slučaju može dovesti i do zgrušavanja krvi. To povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

- Tokom zime važno je znati učinke hladnog vremena na tijelo i rizike za zdravlje srca. Osobe starije životne dobi posebno su ranjive u zimskim mjesecima. Ako imate srčani problem ili ste starija osoba, mogli biste se smatrati ranjivim tokom zimskih mjeseci. Ali ako poduzmete korake da ostanete topli i brinete se o svom imunom sistemu, dat ćete sebi najbolje šanse za brzi oporavak, čak i ako „uhvatite“ zimske mikrobe - govori dr. Čaluk.

Starijim osobama i vrlo maloj djeci, dodaje ljekar, teže je regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. To ih izlaže većem riziku u ekstremnim vremenskim uvjetima.

Uz zaštitu vlastitog zdravlja, ne zaboravite ostati u kontaktu sa starijim i ranjivim prijateljima, rođacima i susjedima tokom hladnih razdoblja kako biste bili sigurni da im je toplo i ugodno i da čuvaju zdravlje. - Zimi su srčani udari češći. Simptomi srčanog udara (infarkta miokarda) mogu varirati, ali najčešći znakovi srčanog udara su bol u prsima ili nelagoda koja se iznenada javlja i ne prolazi. Može se osjećati kao pritisak, stezanje ili težina u prsima. Manifestira se i kroz probavne smetnje ili peckanje, uz bol koja se može proširiti na lijevu ili desnu ruku, vrat, čeljust, leđa ili trbuh, prisutni su i osjećaj mučnine, znojenje, ošamućenost ili nedostatak zraka - kaže dr. Čaluk.

Nivoi boli, također, govori dr. Čaluk, variraju od osobe do osobe. Za neke ljude bol ili stezanje u prsima su jaki, dok se drugi osjećaju samo nelagodno ili imaju bol sličnu probavnim smetnjama. Simptomi srčanog udara mogu trajati danima ili se mogu pojaviti iznenada i neočekivano.

<h2>Ako sumnjate na srčani udar, pozovite hitnu pomoć</h2>

Šta učiniti ako sumnjate da imate srčani udar, pita se dr. Jasmin Čaluk, internista kardiolog.
- Prva stvar koju morate učiniti je odmah pozvati telefonski broj 124 za hitnu pomoć. Ne brinite ako niste potpuno sigurni jesu li vaši simptomi srčani udar, izuzetno je važno da potražite medicinsku pomoć što je prije moguće. Zatim biste trebali sjesti i odmoriti se, uzeti aspirin od 300 mg, ako ga imate nadohvat ruke, te ostati mirni i pričekati službu hitne medicinske pomoći - savjetuje dr. Čaluk.
Ljudi često odbacuju da imaju srčani udar i odgađaju traženje medicinske pomoći. Ako ste s nekim ko ima simptome srčanog udara, ali on odgađa ili odbija nazvati hitnu pomoć, vrlo je važno da je vi pozovete.
- Mnoge osobe oklijevaju pozvati 124 kad imaju bol u prsima jer često misle da to nije ozbiljno. Trebali biste odmah pozvati 124 ako je bol u prsima iznenadna, širi se na ruke, leđa, vrat ili čeljust, takva da se osjećate teško ili stegnuto ili ako ostanete bez daha ili počnete osjećati mučninu - upozorava dr. Čaluk.
Ako vaša bol u prsima ne odgovara ovim karakteristikama i ne osjećate nikakve druge simptome srčanog udara, možda postoje druga objašnjenja te tegobe. To može biti angina, probavne smetnje ili istegnuće mišića. Ako često osjećate neobjašnjivu bol u prsima, rezervirajte termin kod svog ljekara jer je moguće da imate nedijagnosticirano srčano oboljenje.

<h2>Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru</h2>

Postoji sedam načina da se tijelo održi toplim i da se srce osoba s kardiovaskularnim bolestima zaštiti tokom hladnih perioda, navodi dr. Jasmin Čaluk.
1.&nbsp;Držite svoj dom toplim i ostanite u kući/stanu što je više moguće kada je hladno. Nosite tople čarape, džempere, ako treba, ogrnite se dekama. Možete koristiti termofor ili električnu deku.
2.&nbsp;Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru kako biste podigli unutrašnju temperaturu i ojačali svoj imuni sistem. &nbsp;
3.&nbsp;Redovno jedite tople obroke i konzumirajte tople napitke kako biste svom tijelu dali potrebnu energiju za održavanje toplote. Zdjelica domaće juhe od povrća može biti zdrava i zasitna.
4.&nbsp;Zamotajte se u višeslojnu odjeću kad izlazite vani po hladnom vremenu. Nošenje nekoliko tankih slojeva može pomoći da vam bude toplije od jednog debelog sloja. Nošenje kape, šala i rukavica pomoći će vam da održite toplotu jezgre tijela.
5. Pacijenti s anginom pektoris mogu dobiti bolnu nelagodu u prsima pri izlasku na hladan zrak. Ako dobijete anginu (bol u prsima), nosite šal labavo omotan oko usta i nosa ili nosite masku za lice, tako da udišete topliji zrak. To može pomoći u ublažavanju simptoma ako se pogoršaju zimi.
6.&nbsp;U dugoročnim planovima, naučite kako svoj dom učiniti energetski efikasnijim i zagrijati ga uz minimalne gubitke energije.
7.&nbsp;Ako osjećate da vas muči kašalj ili prehlada, pokušajte se odmarati i piti dovoljno tekućine. Zatražite savjet od svog ljekara opće prakse ili apotekara u vezi s lijekovima bez recepta jer neki možda neće biti prikladni ako uzimate lijekove.

Uz zaštitu vlastitog zdravlja, ne zaboravite ostati u kontaktu sa starijim i ranjivim prijateljima, rođacima i susjedima tokom hladnih razdoblja

Niske temperature  mogu uzrokovati  ubrzan rad srca

Kako hladno vrijeme utječe na srce

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13093/san">Niste dovoljno spavali tokom</a>&nbsp;noći i osjećate se iscrpljeno? Ovakav osjećaj sutradan može da bude jako neprijatan jer ipak morate da “krenete u dan”.

San je povezan sa skoro svakom važnom tjelesnom funkcijom - utječe na vaš imuni sistem i vaš apetit, hormone stresa i metabolizam, krvni pritisak i kardiovaskularni sistem. Kako da preživite dan kada ste neispavani, evo savjeta. Izložite se svjetlu - Stručnjaci kažu da se izložite jakom svjetlu ujutru. Naš ciklus spavanja i buđenja u velikoj mjeri zavisi od svjetlosti - dnevno svjetlo šalje signal našem mozgu da je vrijeme da ustanemo i budemo aktivni, dok tama šalje znak da je skoro vrijeme za spavanje. Izlaganje svjetlu kada se prvi put probudite „suzbija melatonin, koji povećava budnost i podiže raspoloženje“, piše Huff Post.
Popijte malo kofeina - Možda izgleda očigledno, ali da, kafa pomaže. To je zato što kofein blokira adenozin, hemikaliju u našem tijelu koja povećava potrebu za snom. Kao rezultat toga, kofein čini da se osjećamo manje pospano i poboljšava učenje i donošenje odluka ako ste lišeni sna - kaže dr. Andrei Zinchuk (Andrey), doktor medicine spavanja s Jejla za Huff Post.

Odmorite se - Kratko spavanje može poboljšati budnost, pospanost, pamćenje i sposobnost vježbanja. Sa druge strane, duže podnevno spavanje zapravo može da naruši kognitivne funkcije i potencijalno oteža obavljanje zadataka.

San utječe na vaš imuni sistem i vaš apetit, hormone stresa i metabolizam, krvni pritisak i kardiovaskularni sistem

Stručnjaci kažu da se izložite jakom svjetlu ujutru

Kako preživjeti dan kada ste neispavani

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/26765/inga-markovic">O utjecaju klime na zdravlje</a> zna se još iz doba Hipokrata, koji je i prvi opisao ovu povezanost. 
Daljnjim istraživanjima utvrđeno je da neki pojedinci vrlo teško podnose smanjenje dnevne svjetlosti u jesenjem i zimskom periodu i da je tome pogotovo podložna ženska populacija.

Bolest je poznata pod popularnim nazivom „kibernacijski sindrom“, koji u suštini predstavlja skup simptoma od kojih boluje četvrtina svjetske populacije. Manifestira se prvenstveno neraspoloženjem koje ima direktan utjecaj na naš imuni sistem. Za neraspoloženje odgovorna je poremećena funkcija žlijezde epifize, čija je osnovna funkcija lučenje hormona neurotransmitera melatonina. On je neophodan za pripremu organizma za spavanje i isključivo se luči noću.

Budući da su jesen i zima karakteristične po smanjenju dnevne svjetlosti, to je i lučenje ovog neurotransmitera pojačano baš u ovom periodu.

Osobe osjetljive na pojačano lučenje melatonina prvenstveno imaju problem s raspoloženjem, prejedanjem, gubitkom koncentracije, manjkom energije za obavljanje osnovnih dnevnih radnji.

Uz ovaj poremećaj jesen i zima su karakteristični i po učestalosti bakterijskih i virusnih infekcija, češći su problemi vezani za respiratorni sistem, dvostruko je veća učestalost srčanih napada i postoperativnih komplikacija.

Strateške smjernice za dobro zdravlje su sljedeće: organizirati dnevni plan prehrane sa 5-6 manjih obroka, jesti hranu sa što više biljnih vlakana, konzumirati meso, jaja, leguminoze, integralne žitarice, ne štedjeti na povrću te uvesti u ishranu što više svježih visokokvalitetnih vitaminskih pripravaka (svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća).&nbsp;Također, redovno uzimati probiotske mliječne proizvode, rafinirane šećere upotrebljavati što manje, kao i aditive i konzervanse, smanjiti unos soli i kafe, redovno šetati i vježbati, spavati od 7 do 8 sati, uzimati dodatno vitamin D, kao i visoke doze vitamina C, kanalisati stres, svakodnevno popiti 1L obične vode te alkohol konzumirati umjereno.

Od „kibernacijskog sindroma“ boluje četvrtina svjetske populacije

Učestalost bakterijskih i virusnih infekcija

Dolazak zime donosi i brojne opasnosti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ora%C5%A1asti%20plodovi&amp;">Svakodnevno grickanje određenih orašastih plodova</a> može da smanji apetit i pomogne vam da smršate, kaže najnovije istraživanje.&nbsp;Konzumiranje badema moglo bi da pomogne ljudima da težinu drže pod kontrolom, otkriva nova studija, a prenosi "The Sun".Istraživači su otkrili da konzumiranje od 30 do 50 grama orašastih plodova bogatih hranljivim materijama pomaže u smanjenju apetita.
U studiji, oni koji su jeli bademe umjesto užine sa ugljenim hidratima smanjili su unos energije za 72 kalorije pri sljedećem obroku.&nbsp;- Prekomjerna težina ili gojaznost su glavni problem javnog zdravlja, a održavanje težine kroz bolji hormonski odgovor može da bude ključno za promovisanje upravljanja težinom - kazao je doktor Šarajah Karter sa Univerziteta Južne Australije.&nbsp;- Naše istraživanje je ispitalo hormone koji regulišu apetit i kako orasi, a posebno bademi, mogu da doprinesu kontroli apetita.&nbsp;Otkrili smo da ljudi koji jedu bademe imaju promjene u hormonima koji regulišu apetit i da su vjerovatno oni doprinijeli smanjenom unosu hrane - objasnio je doktor.

Istraživači su otkrili da konzumiranje od 30 do 50 grama orašastih plodova pomaže u smanjenju apetita

Bademi su jedna od najzdravijih grickalica

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/2695/vjezba">Ostati aktivan ključ je zdravog</a> životnog stila i upravo zbog toga pojavila se metoda B-Life, naročito popularna i uspješna u Japanu. Za ovu metodu dovoljno je pet minuta tokom dana.&nbsp;

Riječ je o vježbama koje se kombiniraju s jogom ili pilatesom. Uspjeh metode leži u tome što oduzima malo vremena, jača tijelo i objedinjuje nekoliko disciplina. Izvode se tri vježbe.

Prva vježba radi se na tlu i traje minutu. Pogled fokusirate na pod, podlakticama se oslonite o pod, držeći laktove u visini ramena. Tijelo je odignuto od poda i oslonjeno samo na vrhove nožnih prstiju.
Druga vježba radi se u sjedećem položaju. Noge odignete i savijete koljena, kao da ste u položaju lađe. Leđa ostaju potpuno ravna, a ruke su paralelne s podom i nogama.

Treća vježba vezana je za pilates. Sjedite na podu ispruženih nogu. Ruke ispružite ispred tijela i kontrolirano dišući ih podižete iznad glave. Nakon toga se vraćate u početni položaj.

Ovim vježbama možete dobiti ravan trbuh, ojačati i tonirati mišiće i dugoročno poboljšati zdravlje. I sve to za samo pet minuta dnevno.

Riječ je o vježbama koje se kombiniraju s jogom ili pilatesom

Prva vježba radi se na tlu i traje minutu

Vježbe koje oduzimaju malo vremena, a jačaju tijelo

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Mnogi ljudi primjećuju jesenju</a> depresiju, koja se zapravo s medicinskog stanovišta ispravno naziva sezonski afektivni poremećaj. Pogađa 1-3 posto odraslih i može značajno smanjiti kvalitet života.

Ovaj poremećaj, kaže dr. Slobodan Nogo, spec. psihijatar, načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu, dijeli karakteristike s velikim depresivnim poremećajem. - Glavna razlika, prema psihijatrima, jeste u tome što simptomi ovog poremećaja prate specifičan sezonski raspored koji se obično javlja tokom jesenskih i zimskih mjeseci s potpunom remisijom u proljeće i ljeto. Kod depresije se javljaju gubitak energije, smanjenje interesovanja, promjene apetita, problemi sa snom i koncentracijom itd. - navodi dr. Nogo.
Međutim, dodaje, kod ove varijante sezonske depresije češći je umor, povećava se količina sna, povećava se apetit, posebno u odnosu na hranu bogatu šećerima, i samim tim debljanje.

- Mnogi ljudi prolaze kroz kratke periode kada su tužni, ponekad ove promjene raspoloženja počinju i završavaju s promjenom godišnjih doba. Ljudi mogu početi da se osjećaju snuždeno kada dani postanu kraći u jesen i zimu, a počnu se osjećati bolje u proljeće, kada se dnevno svjetlo produži - upozorava dr. Nogo.

U nekim slučajevima ove promjene raspoloženja su ozbiljnije i mogu utjecati na to kako se osoba osjeća, razmišlja i upravlja svakodnevnim aktivnostima.

Ako primijetite značajne promjene u svom raspoloženju i ponašanju kako se godišnja doba mijenjaju, možda patite od sezonskog afektivnog poremećaja, ili neke vrste depresije.

Sunčeva svjetlost, govori psihijatar, utječe na područje mozga koje se zove suprahijazmatsko jezgro. Ovo jezgro se nalazi u hipotalamusu i odgovorno je za funkcije kao što su san, rad srca i krvni pritisak, apetit, regulacija težine i seksualne funkcije. Manjak sunčeve svjetlosti može dovesti do depresije.

<h2>Važno je da ne postavljate dijagnozu sami sebi</h2>

Melatonin, govori dr. Slobodan Nogo, specijalista psihijatar, ključna je hemikalija za koju se zna da utječe na obrasce spavanja. Također može igrati ulogu u pokretanju sezonskog afektivnog poremećaja.
- Ovo može biti jedan od faktora koji izazivaju letargiju i pospanost. Porodična historija poremećaja raspoloženja ili drugih oblika depresije povećava rizik za razvoj problema. Glavni simptomi su umor, problemi s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka, želite da plačete, ali ne možete, a nekad se javljaju samoubilačke misli koje uvijek treba shvatiti ozbiljno - navodi dr. Nogo.
Psihijatar ističe kako je veoma važno da ne postavljate dijagnozu sami sebi. Ako imate simptome depresije, posjetite svog ljekara radi detaljne procjene.
- Ponekad fizički problemi mogu uzrokovati depresiju, ali u drugim slučajevima simptomi su dio složenijeg psihijatrijskog problema. Stručnjak za mentalno zdravlje obično može procijeniti vaš obrazac simptoma i utvrditi imate li jesensku depresiju ili drugu vrstu poremećaja raspoloženja - govori dr. Nogo.

Povećavaju se količina sna i apetit, posebno u odnosu na hranu bogatu šećerima, što dovodi do debljanja

Kako prepoznati jesenju depresiju i kada reagirati

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/11170/zejna-velagic">Kako se bliži zimski period</a>, primijete se promjene na koži, a koje se najčešće manifestiraju kao suha, ispucala, gruba i ljuskava koža. Može doći i do pogoršanja već postojećeg seboroičnog dermatitisa, akni i atopijskog dermatitisa te psorijaze. Svrbež kože kod starijih osoba može se pogoršati.

Kada je njega kože u pitanju, prvenstveno se preporučuje unos dovoljne količine vode, a potom konzumiranje namirnica bogatih omega kiselinama, cinkom, bakrom, a to su riba, voće, povrće i orašasti plodovi. Iako je vrlo teško smanjiti stres, ipak treba obratiti pažnju i na to te, koliko je moguće, smanjiti situacije koje dovode do konflikta. Osnovu higijene, ali i njege čine čišćenje, umivanje, skidanje šminke te korištenje blagih sredstava. Hidratacija kremama potrebna je koži koja je suha, a korištenje malo masnijih podloga poželjno je da bi se formirao zaštitni sloj koji će spriječiti gubitak prirodne vlage u koži.

Masnija koža može se hidratizirati laganijim kremama. Iako je sunce u ovom periodu izgubilo jačinu, ipak se za maksimalnu zaštitu preporučuju kreme koje sadrže najmanje SPF 15 zaštitni faktor. Ovaj faktor je već inkorporiran u hidratantne kreme. Zaštita od sunca u zimskom periodu posebno je važna kada se boravi na planini.

Ima slučajeva kada se pacijenti javljaju u ordinaciju veoma zabrinuti zbog crvenila i otoka na licu nakon nekoliko dana provedenih na skijalištima. Zaštitna ski-maska ili krema sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili više spriječit će pojavu ovog stanja. S obzirom na to da neki ljudi primijete da im koža ruku postaje, suha, gruba i ispucala, preporučuju se čvrsti sapuni, a ne tečni. Najbolje je izabrati sapune i kreme koji nemaju miris i boju.

Za veću njegu te za one koji žele postići bolje rezultate u njezi kože preporučuje se dijamantna mikordermoabrazija ili piling s AHA mandeličnom kiselinom, kodži kiselinom, koji ljušte površni izumrli grubi sloj kože te joj vraćaju sjaj i mekoću. Za hidrataciju kože lica broj jedan tretman je mezoterapija hijaluronom i vitaminima koji se ubrizgavaju u srednji sloj kože. Time se na najbrži i najefikasniji način vraća vlaga koži te ona postaje hidrirana, sjajna i osvježena.

Zaštita od sunca u zimskom periodu posebno je važna  tokom boravka na planini

Koristiti kreme koje  sadrže najmanje SPF 15 zaštitni faktor

Zašto su energetska pića štetna: Prekomjerno konzumiranje može izazvati depresiju

Evo šta će se desiti našem tijelu ako prestanemo pušiti

Žena sedam dana nije konzumirala mlijeko i mliječne proizvode: Evo šta se desilo njenom organizmu

Ovo su neki od razloga pojačanog opadanja kose

Šta je tahikardija i koliko je opasna

Šta je amonijak i kako utiče na ljudski organizam

Jedna namirnica pokazala se posebno značajnom: Soja pomaže kod snižavanja holesterola

Razlozi zašto ste stalno bolesni zimi

Evo šta ne treba da radimo kada smo prehlađeni

Kako hladno vrijeme utječe na srce

Kako preživjeti dan kada ste neispavani

Dolazak zime donosi i brojne opasnosti

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

Vježbe koje oduzimaju malo vremena, a jačaju tijelo

Kako prepoznati jesenju depresiju i kada reagirati

Njega kože tokom hladnih dana

Zdravlje

Zašto su energetska pića štetna: Prekomjerno konzumiranje može izazvati depresiju

Evo šta će se desiti našem tijelu ako prestanemo pušiti

Žena sedam dana nije konzumirala mlijeko i mliječne proizvode: Evo šta se desilo njenom organizmu

Ovo su neki od razloga pojačanog opadanja kose

Šta je tahikardija i koliko je opasna

Šta je amonijak i kako utiče na ljudski organizam

Jedna namirnica pokazala se posebno značajnom: Soja pomaže kod snižavanja holesterola

Razlozi zašto ste stalno bolesni zimi

Evo šta ne treba da radimo kada smo prehlađeni

Kako hladno vrijeme utječe na srce

Kako preživjeti dan kada ste neispavani

Dolazak zime donosi i brojne opasnosti

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

Vježbe koje oduzimaju malo vremena, a jačaju tijelo

Kako prepoznati jesenju depresiju i kada reagirati

Njega kože tokom hladnih dana