<p>Tri popularna začina – cimet, kurkuma i đumbir, iako poznati po zdravim svojstvima, mogu oslabiti ili pojačati djelovanje lijekova, upozoravaju ljekari.</p><p><b>Cimet </b>može ubrzati razgradnju lijekova, čime smanjuje njihovu učinkovitost. Takođe može pojačati učinak lijekova za razrjeđivanje krvi, što može izazvati opasna krvarenja. Posebnu pažnju treba obratiti na vrstu cimeta jer kineski cimet sadrži kumarin koji u većim količinama može oštetiti jetru.</p><p><b>Kurkuma</b>, zbog aktivne tvari kurkumina, može ometati jetrine enzime i tako utjecati na lijekove poput antidepresiva, lijekova za pritisak, dijabetes, pa čak i kemoterapiju. Veće količine dodataka kurkume, posebno u kombinaciji s crnim paprom, povezane su s ozbiljnim oštećenjima jetre.</p><p><b>Đumbir</b>, iako koristan kod mučnine i upala, može snižavati šećer u krvi i razrjeđivati krv, što može biti rizično za ljude koji već koriste terapiju za dijabetes ili krvne ugruške.</p><p>Ljekari naglašavaju da su male količine začina u ishrani najčešće sigurne, ali da bi se biljni dodaci trebali uzimati uz savjet ljekara, naručito ako osoba koristi hroničnu terapiju.</p>

Ljekari naglašavaju da su male količine začina u ishrani najčešće sigurne, ali da bi se biljni dodaci trebali uzimati uz savjet ljekara

Tri popularna začina koja mogu ugroziti zdravlje

<p>Miris koji budi, ukus koji pruža utjehu i efekat razbuđivanja koji spašava jutra – kafa nije samo napitak, već ritual, globalni fenomen i svakodnevni saveznik miliona ljudi. Ali dok uživamo u svakom gutljaju, često se postavlja pitanje: koliko kafe je zapravo bezbjedno piti?</p><p>Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) i Američke agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Administration), zdrava odrasla osoba može dnevno unijeti do 400 miligrama kofeina bez značajnih negativnih posljedica. To je otprilike tri do četiri šolje crne kafe (po 200 ml), pod uslovom da nemate hronična oboljenja ili preosjetljivost na kofein.</p><p>Međutim, individualni faktori igraju ključnu ulogu.</p><h2>Faktori koji određuju vašu ličnu granicu</h2><p>Nisu svi organizmi isti – neki kofein podnose savršeno, dok kod drugih već jedna šolja može izazvati neželjene reakcije. Evo šta sve utiče na to kako reagujemo na kofein:</p><p>- Genetika i osjetljivost: Ako sporo metabolizirate kofein, moguće je da ćete osjetiti anksioznost, ubrzan rad srca ili nesanicu i nakon jedne šolje.</p><p>- Tjelesna masa i godine: Sitnije osobe, kao i stariji ljudi, često su osjetljiviji na njegove efekte.</p><p>- Zdravstveno stanje: Ljudi sa povišenim krvnim pritiskom, aritmijama ili anksioznim poremećajima trebaju biti posebno oprezni.</p><p>- Lijekovi i terapije: Određeni lijekovi mogu pojačati efekat kofeina ili ga učiniti rizičnim.</p><p>- Trudnoća: Za trudnice se preporučuje najviše 200 mg kofeina dnevno – otprilike jedna do dvije šolje kafe.</p><h2>Benefiti i negative posljedice</h2><p>U umjerenim količinama, kafa nije neprijatelj. Dokazani benefiti uključuju: Povećanu budnost, koncentraciju i kognitivne funkcije, niži rizik od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti i depresije, i prirodne antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja.</p><p>Međutim, ako se pretjera, moguće su i negativne posljedice, poput poremećaja spavanja, nemira, privremenog povećanja krvnog pritiska, i zavisnosti od kofeina</p>

Za većinu zdravih odraslih osoba, kafa može biti koristan saveznik, sve dok je konzumirana s mjerom i sviješću o sopstvenom zdravlju

Koliko kafe je previše: Stručnjaci otkrivaju gdje je granica između koristi i rizika

<p>Nema ništa loše u tome da se s vremena na vrijeme ostane budan duže uz omiljenu seriju ili da se vikendom odspava koji sat više. Ipak, ako vam je svaki dan drugačiji kad je riječ o odlasku na spavanje i buđenju, nesvjesno škodite vašem zdravlju. Studija pokazuje da neredovan ritam spavanja može povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja – uključujući srčani i moždani udar – za čak 26%.</p><h2>Novo istraživanje</h2><p>U istraživanju, objavljenom u časopisu Journal of Epidemiology &amp; Community Health, učestvovalo je više od 72.000 osoba uzrasta između 40 i 70 godina. Njihove navike spavanja bilježene su putem pametnih narukvica tokom sedam dana, kako bi se proračunao indeks pravilnosti spavanja (Sleep Regularity Index - SRI) – koji pokazuje koliko su nečiji obrasci spavanja stabilni iz dana u dan.</p><p>Ispitanici s najpravilnijim ritmom – manje od 30 minuta razlike u vremenu odlaska na spavanje i buđenja – imali su najmanji rizik od srčanih problema. S druge strane, oni čiji su dani bili potpuna vremenska lutrija – s nepredvidivim terminima sna – suočili su se s najvećim rizikom, čak i ako su ukupno spavali preporučene sate.</p><h2>Stabilan ritam spavanja, stabilno zdravlje</h2><p>Dosljedan raspored spavanja pomaže tijelu da funkcioniše optimalno, utiče na rad srca, krvni pritisak, hormone i sposobnost regeneracije.</p><p>Glavni autor studije, profesor Žan-Filip Šapu (Jean-Philippe Chaput), naglašava da nije neophodno imati vojničku tačnost, ali bi odstupanja trebalo ograničiti na 30 do 60 minuta – kako kod odlaska na spavanje, tako i pri buđenju. Dosljedan ritam spavanja, prema njemu, ne samo da unapređuje san, već pomaže i u očuvanju raspoloženja, koncentracije i dugoročnog zdravlja.</p><p>Međutim, ova studija ne dokazuje direktnu uzročnu vezu, jer je posmatračka, ali šalje snažan signal: tijelo voli red.&nbsp;</p>

Istraživanje pokazuje da nije dovoljno samo spavati dovoljno – važno je i kada spavate

Tijelo voli rutinu: Neredovno spavanje može povećati rizik srčanog i moždanog udara

<p>Nova studija objavljena u časopisu Health Data Science otkriva snažnu i dvosmjernu vezu između usamljenosti i gubitka sluha. Istraživači upozoravaju da usamljenost ne samo da može biti posljedica problema sa sluhom, već može i povećati vjerovatnoću da do njega dođe – za čak 24%.</p><p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization), do 2050. godine više od 700 miliona ljudi širom svijeta imat će ozbiljan gubitak sluha. Dok su fiziološki i životni faktori – poput genetike, starenja, dijabetesa, pušenja i nedostatak fizičke aktivnost – već prepoznati kao uzročnici, ova studija skreće pažnju na važan psihosocijalni faktor: Usamljenost.</p><h2>Dvosmjerna veza koja stvara začarani krug</h2><p>Istraživači su analizirali gotovo 500.000 ljudi iz UK Biobank baze podataka, s prosječnom starošću od 56 godina. Na početku studije, 18,5% ispitanika je izjavilo da se često osjećaju usamljeno. Tokom narednih 12 godina, preko 11.000 njih je razvilo medicinski potvrđen gubitak sluha.</p><p>Nakon prilagođavanja za faktore poput godina, pola, socijalnog statusa, navika i hroničnih bolesti, otkriveno je da usamljenost povećava rizik od oštećenja sluha za 24%, posebno senzorineuralnog tipa koji zahvata unutrašnje uho i slušni živac.</p><p>Zanimljivo je i to da je rizik bio izraženiji kod žena, dok su lošiji socijalni i ekonomski uslovi igrali značajnu posredničku ulogu.</p><h2>Kako usamljenost utiče na sluh?</h2><p>Osim što otežava svakodnevnu komunikaciju, usamljenost je povezana s hroničnim stresom, povišenim krvnim pritiskom i zapaljenskim procesima u organizmu – što sve može negativno uticati na krvne sudove i živčani sistem koji podržavaju slušnu funkciju.</p><p>"Našli smo dokaze da usamljenost može biti nezavisni faktor rizika za gubitak sluha," rekao je vodeći autor studije, Junlong Song (Yunlong). "To ukazuje na mogući štetan krug u kojem jedno stanje pogoršava drugo."</p><p>Njegov kolega, Bin Ju (Yu), dodaje: "Naš sljedeći korak je sprovođenje intervencija koje će pokazati da li smanjenje osjećaja usamljenosti može pomoći u prevenciji gubitka sluha."</p>

Ona nije samo emotivni teret, usamljenost doslovno može uticati na sluh

Usamljenost povećava rizik od gubitka sluha za 24%

<p>Sezona krpelja je počela, a oni posebno napadaju od aprila do septembra. Ključno je znati šta nikako ne smijete uraditi ako ga pronađete na koži i kako se zaštititi od samog ujeda.</p><h2>Mjesta ujeda</h2><p>Doktor Kerim Alendar za "Avaz" je objasnio šta su najčešće greške koje ljudi rade nakon ujeda, ali i koje su posljedice ukoliko dođe do zaraze bakterijom Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest.</p><p>- Najadekvatnija prevencija je nošenje duge odjeće, kada se boravi u obraslom rastinju, znači u dubokoj travi. Osim toga, postoje i repelenti koji se nanose na kožu i oni odbijaju krpelje i ostale insekte. Nakon boravka u prirodi jako je važno da se koža pregleda i ako se uoči krpelj, odmah ode u neku zdravstvenu ustanovu – objasnio je dr. Alendar.</p><p>Mjesta za koja se krpelji najčešće zakače su različita kod djece i odraslih, prvenstveno zbog razlike u visini.</p><p>- Kod djece krpelje ćemo najčešće naći na gornjim i donjim ekstremitetima, kao i na glavi, vratu i iza ušiju. Kod odraslih to su pazušna jama, preponska regija, stražnjica i donji ekstremiteti. Krpelji uvijek biraju tanju kožu gdje lakše mogu doći do krvnih sudova – kazao je dr. Alendar.</p><p>Ističe da ne treba pribjegavati potapanju krpelja u neka sredstva jer to može pogoršati situaciju.</p><p>- Upotreba tečnih sapuna, ulja i svih drugih prirodnih pripravaka nisu pokazala efikasnost kao što je to fizičko vađenje krpelja, stoga se i ne preporučuje od zdravstvenih radnika. Apliciranjem tih sredstava krpelju sprečavamo dotok kisika zbog čega on može ispustiti svoj sadržaj u kožu – upozorio je dr. Alendar.</p><p>Posebno je važno krpelja izvaditi u prvih 48 sati nakon boravka u prirodi, a ako je prošlo duže od 72 sata, onda se preventivno uključuje antibiotik.</p><h2>Serološki test</h2><p>- Također, ukoliko nakon vađenja krpelja dođe do crvenila ili otoka, onda je potrebno odmah se javiti u zdravstvenu ustanovu, kako bi se eventualno uključio sistemski anitibiotik ili antibiotske kreme. Ako se sumnja da je krpelj bio zaražen ili da je na koži stajao duže od 72 sata, potrebno je 4-6 sedmica poslije ujeda da se uradi serološki test na bakteriju Borrelia burgdorferi – savjetuje dr. Alendar.</p><p>U pitanju je zarazna bolest koja može da izazove brojne posljedice te u konačnici može da dovede do smrtnog ishoda ako se ne liječi adekvatno i na vrijeme.</p><p>Ipak, strah od krpelja ne treba spriječiti ljubitelje prirode da uživaju u izletima i šetnji u prirodi, samo je važno da se drže preporuka struke i poduzmu sve preventivne korake.</p><h2>Lajmska bolest</h2><p>Simptomi Lajmske bolesti koju može prenijeti krpelj su umor, groznica, temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi, uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.&nbsp;</p><p>U roku dva do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od pet centimetara i dugo je prisutno (i nekoliko sedmica), a u sredini postupno blijedi, stvarajući karakterističan oblik.</p>

Istaknuo je da ga ne treba potapati različitim sredstvima jer to može biti opasno

Dr. Kerim Alendar savjetuje kako se zaštititi od napasnika: Krpelja je preporučljivo fizički ukloniti

<p>Prepoznavanje i rano liječenje atipičnih pigmentiranih madeža ili melanoma u što ranijoj fazi, bolesniku mogu spasiti život. Čak i u odmakloj fazi pacijentu se može produžiti i - ili spasiti život. Općenito, što je stepen niži, tačnije, ranija faza razvoja, šanse za izlječenje su veće.</p><h2>Prepoznavanje problema</h2><p>Pregledi i mjere zaštite izuzetno su važne kod osoba svih dobi, a posebno djece i starijih osoba. Prof. dr Reuf Karabeg pozvao je na redovne kontrole, a posebno da se iskoriste besplatni pregledi u BiH.</p><p>- Iako se samo 4,6 posto svih kancera kože svrstava u melanome, isti su odgovorni za više od 65 posto smrtnih ishoda kada govorimo o raku kože. Učestalost javljanja melanoma stalno raste posljednih godina, ali je istovremeno poraslo preživljavanje, što odražava poboljšanje dijagnostičkih metoda i načina liječenja. Podjednaka je učestalost  kod muškaraca i žena, ekstremno je niska kod djece, a raste sa starenjem kod odraslih – objasnio je dr. Karabeg za „Avaz“.</p><p>Ističe da se učestalost nastanka melanoma, kao i drugih kancera kože, povećava izlaganjem ultravioletnom zračenju. Drugi bitan faktor nastanka je hronična iritacija. </p><p>- Rizik za razvoj melanoma je veći kod ljudi svjetlije puti, kose i očiju, kao i kod osoba s više od 50 madeža na tijelu, posebno onih neobičnog izgleda. Ne treba zaboraviti ni genetsku predispoziciju te liječnik treba upitati pacijenta za melanome u porodici. Djecu je važno zaštititi od opekotina, jer mogu povećati sklonost melanomu – naveo je dr. Karabeg.</p><p>Pojava novog pigmentisanog madeža treba uvijek da pobudi sumnju na melanom, a posmatraju se karakteristike poput boje, veličine, oblika, površine, simptoma i lokalizacije.</p><p>- Svaki novonastali madež treba smatrati sumnjivim dok se ne dokaže suprotno. S obzirom na to da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 madeža, od najveće važnosti je da kliničar prepozna one sumnjive te mora jasno poznavati indikacije za biopsiju ili preventivno uklanjanje. Neki melanomi imaju nedostatak pigmentacije i nazivaju se amelanotičnim, a rana dijagnostika je zbog toga otežana – kazao je dr. Karabeg. </p><p>Najveća zabluda je, napominje, da se madeži ne smiju dirati ili hirurški odstraniti. Upravo suprotno, hirurško odstranjenje je najvažniji korak u otkrivanju i ranom liječenju melanoma.</p><p>- Kada se dobroćudni, ali sumnjivi madež otkloni i kada patolog potvrdi na PH analizi da je dobroćudan i otklonjen u cijelosti, svaka opasnost po život pacijenta prestaje. Jer iz ničega (dakle, odstranjenog) ne može se desiti maligna transformacija. Suština je da ne smijemo dozvoliti da madež pred očima okoline i pacijenta i lako dostupan pogledu i pregledu ljekara dovede do smrtnog ishoda – poručio je dr. Karabeg.</p><h2>Mjere zaštite</h2><p>Preventivne mjere koje svako može poduzeti kako bi se zaštitio od melanoma su izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevom zračenju, osobito u doba najjače insolacije između 11 i 17 sati, izbjegavanje solarijuma, korištenje sredstava za zaštitu od UVA i UVB zračenja, nošenje odjeće s fotozaštitom, mazanje kože zaštitnim faktorom većim od 30, zaštita očiju naočalama koje štite od UVA i UVB zraka.</p><p>- Ovakvo ponašanje mora biti modus življenja svih ljudi. Preventivni samopregledi i pregledi specijalista su neophodni barem jednom godišnje, a osobito kod rizične populacije – zaključio je dr. Karabeg.</p>

<h2>Euromelanoma kampanja</h2><p>U maju - mjesecu borbe protiv melanoma i drugih karcinoma kože - vodeća grupa dermatologa za podizanje svijesti o raku kože ,,Euromelanoma“, u saradnji s vodećim plastičnim hirurzima imat će 14. evropsku kampanju i pružanje usluga besplatnih pregleda madeža kao i promjena sumnjivih na karcinom te indiciranje za uklanjanje istih. U BiH besplatne preglede radit će 103 doktora u 24 grada iz 49 zdravstvenih ustanova diljem BiH.&nbsp;</p><p>U ovaj projekt je uključena i poliklinika „Karabeg“ iz Sarajeva za pružanje besplatnih pregleda dva dana, od utorka, 13. maja.</p>

Danas i sutra besplatni preventivni pregledi, poručio je

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“ o karcinomima kože: Rizik za razvoj melanoma je veći kod svjetlijih ljudi

<p>Treći internacionalni simpozij Ehokardiografije, održan u Banjoj Luci 10 i 11. maja okupio je ljekare iz Japana, Austrije, Portugala, Grčke, Njemačke, Srbije, Sjeverne Makedonije, SAD, Norveške i Bosne i Hercegovine. </p><p>Počasni predsjednik i predsjednik simpozija prof. dr. Satoshi Nakatini i prof. dr. Aleksandar Lazarević kazali su da je cilj simpozija bio upoznavanje učesnika s novim naprednim metodama ehokardiografskih tehnika, uključujući aplikaciju Vještačke inteligencije, 3Dimenzione i 4Dimenzione ehokardiografije, strain tehnika, najnovijim dostignućima u liječenju valvularnih srčanih bolesti, kardiomipatija i perikardijalnih bolesti. </p><h2>Urođene srčane anomalije</h2><p>U sesiji pedijatrijske kardiologije, osim izvanrednog predavanja o trendovima u prenatalnoj dijagnostici novorođenčadi s urođenim srčanim anomalijama profesorice Ide Jovanović, prikazani su i interesantni slučajevi mladih ljekara Andrije Pavlovića i Maje Trkulje. </p><p>Akademik prof. dr. Senka Mesihović Dinarević održala je predavanje o novim smjernicama u dječijoj ehokardiografiji i izazovima primjene vještačke inteligencije. Ona ističe da sadašnje doba nudi mnoštvo novih mogućnosti kliničarima da iskoriste umjetnu inteligenciju za optimizaciju njege kako za pedijatrijske tako i odrasle pacijente s kongenitalnim srčanim anomalijama.&nbsp;</p><h2>Nedovoljno korištenje umjetne inteligencije</h2><p>Trenutno, postoji značajno nedovoljno korištenje umjetne inteligencije u kliničkom okruženju za dijagnozu, prognozu i liječenje pacijenata s kongenitalnim srčanim manama. Umjetna inteligencija nudi mogućnost kliničarima za olakšavajuću automatiziranu interpretaciju podataka pedijatrijske ehokardiografije. Ona navodi da će korištenje složenih alata za poboljšanje dijagnostičke tačnosti, dovest do pružanja sofisticiranijih ili pacijentu specifičnih strategija ili terapija prevencije.</p>

<p>Jedno od izuzetnih predavanja na Simpoziju o vještačkoj Inteligenciji, elektrokardiogramu i ehokardiografiji održao je i ugledni profesor sa Majo Kinike prof.dr. Jae K. Oh profesor kardiovaskularne medicine, direktor EchoCore laboratorije, direktor Perikardijalne Klinike u Minnesoti u Sjedinjenim Američkim Državama i predsjednik Azijsko Pacifičkog Udruženja ehokardiografista.</p><p>On je danas posjetio Akademiju nauka i umjetnosti BiH, gdje ga je akademik Dinarević upoznala s historijom Grada Sarajeva, djelatnosti Akademije nauka i umjetnosti BiH, kao i aktivnostima Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja Medicinskih nauka.&nbsp;</p><p>Izrazio je respekt i oduševljenje prezentiranim projektima, aktivnošću i publikacijama Odbora, kao i pozitivnim stavom o novim istraživanjima u preventivnoj kardiologiji koja su u toku, te uključenjem mladih istraživača. Profesor Oh iskazao je i interes o mogućoj saradnji u ovoj oblasti medicine, saopćeno je.</p>

Ona navodi da će korištenje složenih alata za poboljšanje dijagnostičke tačnosti, dovest do pružanja sofisticiranijih terapija prevencije

Doktorica Dinarević: Nedovoljno korištenje umjetne inteligencije u kliničkom okruženju za liječenje pacijenata

<p>Zdrav život uključuje i zdrave navike. Stres, manjak vremena, gomila obaveza i dužnosti, nezadovoljstvo odnosima i drugi životni segmenti pomrse vaš naum pa lako zaboravite isplaniranu poslijepodnevnu šetnju s posla do kuće, salatu zamijenite „brzom“ hranom, o osmosatnom snu možete samo sanjati, jednako kao i o opuštajućim ritualima za odmor duha i tijela. Ovo što slijedi možda jesu naoko mali rituali, ali mogu donijeti velike pozitivne promjene u vašem zdravlju.</p><h2>Šetajte češće, a kraće</h2><p>Iako se preporučuje pola sata šetnje dnevno, često vam se može učiniti da je to previše vremena u odnosu na silne obaveze. Umjesto toga, prošetajte tri puta po 10 minuta dnevno – do prodavnice, banke, prošetajte psa do obližnjeg parka. To nećete ni osjetiti, a ispunit ćete dnevnu kvotu.</p><h2>Suho umjesto svježeg</h2><p>Svježe voće i povrće je glavni stub vašeg zdravlja, ali nekad niste u prilici da ga konzumirate. Zato probajte neke od ovih, gotovo jednako zdravih, opcija:</p><p>•	suho voće (veoma hranjivo i bogato)</p><p>•	smrznuto bobičasto voće, kao što su kupine, maline, borovnice, jagode</p><p>•	konzervirano voće i povrće (sadrži gotovo jednaku količinu hranjivih materija)</p><p>•	ako ste baš u krizi, uzmite multivitaminsku tabletu – može pokriti osnovne potrebe za hranjivim materijama.</p><h2>Dremnite umjesto spavanja</h2><p>Nedovoljno sna može pogubno utjecati na vaš organizam – povišen pritisak i gojaznost samo su neki od rizika s kojima se susrećete. Ako imate previše toga za uraditi, a dan vam je prekratak, logično je da spavate manje. Zato tokom dana zadrijemajte na 15 do 20 minuta, što vam može pomoći da nadoknadite san koji vam nedostaje.</p><p> </p><h2>Sjeme lana umjesto ribe</h2><p>Ribu treba jesti dva puta sedmično i to svi znamo. Posebno se izdvajaju masnije ribe, kao što su losos, pastrmka i sardina koje sadrže vliku količinu omega-3 masnih kiselina, zaslužnih za zaštitu vašeg srca. Međutim, ove prednosti ribe možete zamijeniti sjemenkama lana koje ćete prethodno samljeti. Dodajte 2-3 kašike u salate ili zobene pahuljice.</p><h2>Higijenske maramice</h2><p>Ruke treba prati sapunom i vodom, kada god dodirujete površine na kojima se mogu nalaziti bakterije (novac, radni sto i slično). Međutim, dok bakterija ima svuda, lavabo nećete naći na svakom koraku. Zato koristite vlažne maramice za čišćenje ruku ili gel za sterilizaciju koji možete naći u svim boljim trgovinama i apotekama.</p><h2>Brz, a kvalitetan doručak</h2><p>Već i ptice na grani zanju da je doručak najvažniji obrok dana. Ipak, ubrzan način života doveo je većinu ljudi do toga da za doručak konzumiraju brzu i nezdravu hranu. Međutim, jednaku uštedu vremena postižete ako za doručak pojedete neko manje pecivo i voćni jogurt.</p><h2>Žvake umjesto paste za zube</h2><p>Zube bi trebalo prati nakon svakog obroka, ali to ne radi gotovo niko. Vjerovali ili ne, žvakaće gume bez šećera zaista pomažu u odbrani od karijesa, ali ne zbog svojih “magičnih” sastojaka već zato što povećavaju količinu pljuvačke u vašim ustima koja spira ostatke hrane i neutrališe kiseline koje proizvode određene bakterije u hrani.</p><h2>Vaše tijelo umjesto tegova</h2><p>Postoji veliki broj naučnih dokaza koji pokazuju da treniranje s utezima pojačava koštanu masu, ubrzava sagorijevanje kalorija i smanjuje masne naslage, što u kombinaciji smanjuje rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa. Međutim, ako nemate vremena za teretanu, koristite pametno težinu sopstvenog tijela – sklekovi, čučnjevi i preskakanje užeta djelovat će jednako efikasno.</p>

Ovo što slijedi možda jesu naoko mali rituali, ali mogu donijeti velike pozitivne promjene u vašem zdravlju

Prečice do zdravlja: 8 navika za bolji život

<p>Svakodnevno hodanje korisno je za zdravlje, a samo pet minuta fizičke aktivnosti može imati pozitivne efekte na tijelo i um.&nbsp;</p><p>Kardiolozi su istaknuli da kratka fizička aktivnost, poput petominutne šetnje, može biti korisna, iako neće potpuno nadoknaditi negativne efekte sjedilačkog života.&nbsp;</p><p>Dr. Šan Hursid (Shaan Khurshid) upozorava da dugotrajno sjedenje povećava rizik od srčanih bolesti, te ističe važnost kraćih pokreta tokom dana.&nbsp;</p><p>Profesorica dr. Erika Špats (Erica Spatz) naglašava da fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju, smanjuje krvni pritisak i loš holesterol, te pozitivno utječe na emocije.&nbsp;</p><p>Preporuka je da se šeta brzim tempom, dovoljno intenzivno da se osjeti ubrzan rad srca.&nbsp;</p><p>Dr. Špats savjetuje da se sastanci skrate na 45 minuta kako bi se preostalih 15 minuta iskoristilo za šetnju, a dr. Hursid dodaje da i telefonski razgovori mogu biti prilika za kretanje.</p>

Preporuka je da se šeta brzim tempom, dovoljno intenzivno da se osjeti ubrzan rad srca

Kako hodanjem unaprijediti zdravlje: Evo šta stručnjaci savjetuju

<p>Čulo vida je, kao i sva ostala čula, veoma važno za normalno funkcioniranje svakog čovjeka. Upravo zato i treba da ga zaštitimo na najbolji mogući način. U današnje vrijeme, kada ste skoro svakodnevno izloženi utjecaju kompjuterskih monitora, televizora ili mobilnih telefona, preporučuje se da više obratite pažnju na zdravlje svojih očiju. Redovne kontrole i savjetovanja će vam pomoći u tome, a mi vam donosimo nekoliko savjeta kako da to uradite i na drugi način.</p>

<h2>Tamno, lisnato povrće</h2><p>Špinat, kelj, blitva, raštika i druge vrste povrća tamnih, zelenih, listova sadrže karotenoide kao što su lutein i zeaksantin koji se povezuju sa smanjenjem rizika od razvijanja katarakte i makularne degeneracije. Preporučuju se dvije porcije ove vrste povrća dnevno: za ručak možete jesti špinat, a za večeru brokule.</p>

<h2>Bobičasto i drugo voće</h2><p>Voćke kao što su bobičasto voće, narandže, šljive i višnje pomažu smanjiti štete nastale usljed djelovanja slobodnih radikala koji obično nastaju usljed negativnog djelovanja različitih faktora životne sredine (zagađenost zraka, negativni utjecaj sunčeve svjetlosti). Dokazano je da ovi faktori mogu ubrzati pojavu nastanka katarakte i makularne degeneracije. Ipak, spas je u voću: borovnice uvijek možete jesti poslije doručka, a narandže kad god vam se prohtije.</p>

<h2>Multivitamini</h2><p>Dodaci prehrani koji sadrže vitamine C i E, beta-karotene i minerale kao što su bakar i cink, usporavaju napredovanje već postojeće makularne degeneracije. Nedavna istraživanja pokazuju da u tome pomažu i vitamini B6 i B12 te folna kiselina. Upravo zbog toga se, kao preventivni korak, preporučuje korištenje multivitamina. Ovo je posebno važno, ako vam je neko u porodici već imao slična oboljenja.</p>

<h2>Omega-3 masne kiseline</h2><p>Već svi znamo da su dobre za srce, a istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline koje se nalaze u pojedinim vrstama ribe (losos, tunjevina, šaran) pomažu u očuvanju zaštitne opne oka, smanjuju suhoću oka te čak pomažu i u prevenciji nastanka katarakte. Preporučuje se da konzumirate ribu dva do tri puta sedmično ili da koristite dodatke prehrani koji sadrže riblje ulje (kapsule ribljeg ulja možete naći u svim boljim apotekama). Također, smanjite konzumiranje crvenog mesa: nedavna istraživanja pokazuju da visok nivo potrošnje povećava rizik od razvijanja makularne degeneracije.</p>

<h2>Mrkva</h2><p>Ovo hrskavo povrće, poput i drugih vrsta narandžaste boje (tikva), sadrži visok nivo beta-karotena, karotenoida koji pomaže da sačuvate zdravlje očiju. Možete je konzumirati kao dodatak hrani, a potrudite se da bar tri puta sedmično pojedete jednu svježu mrkvu.</p>

<h2>Sunčane naočale</h2><p>UV svjetlost je jedan od glavnih krivaca nastanka katarakte i makularne degeneracije. Istraživanja su pokazala da se pojava katarakte, između ostalog, može spriječiti i ako koristite UV zaštitu. Jedan od najpoznatijih “lijekova” su sunčane naočale. Ali, pazite. Nemojte misliti da su skupe naočale, sa staklima, pomodarstvo. Ne, daleko od toga. Njihova stakla, zapravo, nude pravu protekciju od UV zračenja, dok to nije slučaj s naočalima koje možete kupiti na pijaci ili ulici. Također, ako nosite sunčane naočale, preporučuje se da nosite i šešir.</p>

<h2>Fizička aktivnost</h2><p>Istraživanja pokazuju da aerobne vježbe smanjuju očni pritisak, što pomaže da se smanji rizik od pojave glaukoma. Bavite se fizičkim aktivnostima pola sata, bar tri puta sedmično: lagano trčanje, hodanje ili aerobik.</p>

Redovne kontrole i savjetovanja će vam pomoći u tome, a mi vam donosimo nekoliko savjeta kako da to uradite i na drugi način

Zdravlje očiju: 7 načina da zaštitite i poboljšate vid

<p>Meditacija pruža utjehu velikom broju ljudi, što je razlog zašto se sve više pojedinaca odlučuje da je praktikuje. Mnogi shvataju da im novac sam po sebi ne može donijeti istinsku utjehu ni duševni mir.&nbsp;</p><p>Upravo zbog toga, ljudi širom svijeta okreću se starim, ali provjerenim metodama, poput joge, meditacije, te sve češće učestvuju i u humanitarnim i drugim korisnim aktivnostima.&nbsp;</p><h2>Šta je meditacija?</h2><p>Meditacija je postupak koji kroz redovno vježbanje podiže svijest, donosi unutrašnji mir, bistrinu uma i sreću. U opuštenoj atmosferi, pomaže u smanjenju stresa i tuge.</p><h2>Kako meditirati?</h2><p>Sjednite udobno s uspravnim leđima i zatvorenim očima. Dišite duboko i pratite udah i izdah. Fokusirajte se samo na disanje. Počnite s 10 minuta dnevno i postepeno produžavajte trajanje. Ako misli odlutaju, nježno ih vratite na disanje.</p><h2>Zašto meditirati?</h2><p>Meditacija poboljšava koncentraciju, donosi osjećaj zadovoljstva i pomaže u svakodnevnim obavezama. Redovna praksa smanjuje negativne misli, razvija pozitivan pogled na život i potiče duhovni mir.</p>

Mnogi shvataju da im novac sam po sebi ne može donijeti istinsku utjehu ni duševni mir

Meditacija pomaže u svim sferama života

Meditacija kao odgovor svakodnevnom stresu

<p>Dijabetes i predijabetes ozbiljan su globalni zdravstveni izazov koji zahtijeva hitnu akciju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), broj oboljelih od dijabetesa raste alarmantnom brzinom.</p><p>Predijabetes, stanje koje prethodi dijabetesu tipa 2, pogađa sve više ljudi i često prolazi neprimijećeno, dok rana intervencija može spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti. Glavni rizični faktori uključuju gojaznost, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost, stres i genetsku predispoziciju, dok se simptomi poput stalnog umora, pojačane žeđi i učestalog mokrenja često zanemaruju.</p><p>Osobe s predijabetesom imaju povećani rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, kao i srčanih bolesti i moždanog udara. Kod dijabetesa tipa 1, tijelo ne proizvodi inzulin, dok kod dijabetesa tipa 2, ćelije ne reagiraju pravilno na inzulin, uz smanjenje njegove proizvodnje.</p><h2>Ozbiljan zdravstveni problem današnjice</h2><p>Loša i nekontrolirana glikemija može uzrokovati brojne komplikacije, uključujući oštećenje živaca, problema s bubrezima, srčane bolesti, probleme s vidom, kao i druge značajne zdravstvene probleme. Upravo zbog toga dijabetes je među vodećim uzrocima smrti u svijetu. Ali dijabetes se može kontrolirati i prevenirati uz odgovarajuće životne navike i edukaciju o rizičnim faktorima. Jedan od najistaknutijih osoba medicine svih vremena, Hipokrat, rekao je: “Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.”</p><h2>Faktori rizika za dijabetes</h2><p>Rizik od razvoja dijabetesa povezan je s nizom faktora, uključujući:</p><p>•	Genetiku: Osobe s obiteljskom anamnezom dijabetesa imaju veći rizik.</p><p>•	Godine: Starije osobe, posebno iznad 45 godina, sklonije su razvoju dijabetesa tipa 2.</p><p>•	Gojaznost i tjelesna neaktivnost: Višak tjelesne mase, osobito visceralna masnoća (masnoća oko struka) i nedostatak tjelesne aktivnosti ključni su rizični faktori.</p><p>•	Nezdrava prehrana: Konzumacija hrane bogate rafiniranim šećerima, zasićenim mastima i niskim sadržajem vlakana povećava rizik.</p><p>•	Visoki arterijski pritisak i visok nivo holesterola: Oba ova faktora mogu povećati rizik od dijabetesa.</p><h2>Simptomi dijabetesa i predijabetesa</h2><p>Dijabetes se često naziva “tihom bolešću” jer simptomi mogu biti blagi i neprimjetni, posebno kod predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Uobičajeni simptomi uključuju:</p><p>•	pojačanu žeđ i učestalo mokrenje</p><p>•	stalni osjećaj gladi</p><p>•	umor i iscrpljenost</p><p>•	zamućen vid</p><p>•	sporo zacjeljivanje rana i</p><p>•	neobjašnjiv gubitak težine.</p><p>Kod predijabetesa, simptomi mogu biti suptilni ili neprimjetni pa je važno redovno kontrolirati nivo šećera u krvi, naročito ako postoje drugi rizični faktori.</p><h2>Kako smanjiti rizik od dijabetesa?</h2><p>Prevencija dijabetesa započinje usvajanjem zdravih životnih navika. Evo nekoliko ključnih preporuka:</p><p>1.	Zdrava prehrana – Uravnotežena prehrana bogata vlaknima, voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima ključna je za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi. Izbjegavajte rafinirane šećere, industrijski prerađene namirnice i visoko kalorične napitke, kao što su gazirani sokovi. Zamijenite ih vodom ili nezaslađenim čajevima, a umjesto rafiniranih jedite cjelovite žitarice.</p><p>2.	Redovna tjelesna aktivnost – Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, pomaže u regulaciji nivoa šećera i poboljšava osjetljivost na inzulin. Preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnosti sedmično.</p><p>3.	Održavanje zdrave tjelesne mase – Čak i gubitak od pet do sedam posto tjelesne mase kod gojaznih osoba može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.</p><p>4.	Smanjenje stresa i dobar san – Stres i manjak sna mogu utjecati na nivo šećera u krvi i inzulin, pa je važno usvojiti strategije za upravljanje stresom i osigurati kvalitetan san od sedam do osam sati dnevno.</p><p>5.	Redovni medicinski pregledi – Osobe s visokim rizikom (npr. s obiteljskom anamnezom dijabetesa) trebale bi redovito provjeravati nivo šećera u krvi, kako bi na vrijeme otkrili eventualne promjene i poduzeli preventivne mjere.</p><h2>Naučni dokazi za promjenu prehrambenih navika</h2><p>Snažan rast dijabetesa može se značajno ublažiti pravovremenom promjenom prehrambenih navika i načina života, dok pravilna prehrana može smanjiti rizik od dijabetesa i ublažiti komplikacije kod već dijagnosticiranih bolesnika.</p><p>Posebno je važna uloga niskokaloričnih dijeta te mediteranskog, DASH i MIND prehrambenog obrasca koji karakterizira unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti, pri čemu se ograničava unos prerađenih šećera i zasićenih masti. Naučna analiza objavljena u časopisu BMJ Medicine pokazuje da su ove vrste dijeta efikasne u prevenciji dijabetesa, smanjujući faktore rizika poput inzulinske rezistencije i prekomjerne tjelesne mase. Takvi režimi prehrane, bogati biljnim vlaknima, antioksidansima i nezasićenim masnim kiselinama, također doprinose smanjenju upalnih procesa u tijelu, što je ključno za prevenciju metaboličkih bolesti poput dijabetesa.</p><h2>Uloga polifenola i određene hrane za prevenciju dijabetesa?</h2><p>Postoji značajan broj istraživanja koja ukazuju na korisnu ulogu polifenola u prevenciji dijabetesa tipa 2, i to putem njihovih antioksidativnih i protuupalnih svojstava koja djeluju na snižavanje rizika od inzulinske rezistencije i metaboličkih poremećaja. Kofein i klorogenska kiselina u kafi također su povezani s nižim rizikom od dijabetesa, a tamna čokolada, koja sadrži flavanole, pokazala je poboljšanje inzulinske osjetljivosti i regulaciju apetita.</p><p>Istraživanja sugeriraju da polifenoli iz voća poput jabuka, bobičastog voća (npr. maline, kupine) te maslinovog ulja mogu imati učinak na snižavanje postprandijalne glukoze i poboljšanje inzulinske osjetljivosti, čineći ih korisnim namirnicama u prevenciji dijabetesa tipa 2. Polifenoli iz ovih namirnica ciljaju različite mehanizme u organizmu, uključujući inhibiciju enzima odgovornih za razgradnju ugljikohidrata i poboljšanje funkcije ćelija gušterače. Sva ova otkrića naglašavaju važnost uravnotežene prehrane bogate polifenolima kao ključnog elementa u prevenciji dijabetesa.</p>

Zašto je dijabetes ozbiljan zdravstveni problem i koje konkretne korake poduzeti za prevenciju ove danas globalne epidemije 

Ključ za smanjenje rizika od dijabetesa

<p>Čajevi su odlični za zdravlje i izgled kože, jer osim što pomažu u hidrataciji, sadrže sastojke koji podržavaju zdravlje organizma. Preporučuju se i za smanjenje stresa, jačanje imuniteta i poboljšanje probave. </p><p>Dijetetičari su izdvojili četiri vrste čaja koji posebno pozitivno utiču na kožu:</p><p>1. Matcha čaj </p><p>Bogat antioksidansima koji štite kožu od sunca i zagađenja, smanjuje upale i usporava starenje.</p><p>2. Čaj od hibiskusa </p><p>S visokim sadržajem vitamina C i antioksidansa, hidrira kožu i pomaže u stvaranju kolagena, održavajući kožu mladolikom.</p><p>3. Čaj od kamilice </p><p>Umiruje kožu i smanjuje stres, što može smanjiti iritacije i umiriti nadraženu kožu.</p><p>4. Čaj od mente </p><p>Pomaže u ravnoteži hormona i smirivanju probavnog sistema, što povoljno utječe na zdravlje kože, uz antibakterijska svojstva koja pomažu u smanjenju akni.</p>

Dobro ih je piti iz više zdravstvenih razloga, a jedan od njih je i pozitivan utjecaj na izgled

Čajeve je dobro piti iz više zdravstvenih razloga, a jedan od njih je i pozitivan uticaj koji imaju na zdravlje i izgled kože

Čajevi koji poboljšavaju zdravlje kože

<p>Postavljate li sebi ikada pitanje da li stvarno spavate dovoljno? Premalo sati sna ili loš san može uticati na bezbroj emocionalnih i fizičkih problema, uključujući dijabetes, gojaznost, probleme sa srcem i depresiju.</p><p>Ali kako znati da li je količina sna koju imate svake noći dovoljna? Stručnjaci kažu da odgovor zavisi od nekoliko faktora, uključujući vaše godine, fazu razvoja, genetiku i okruženje.</p><h2>Opšte smjernice</h2><p>Preporuke Američke akademije za medicinu spavanja navode idealnu količinu sna koja je osobi potrebna svake noći u zavisnosti od uzrasta:</p><p>- Bebe od 4 do 12 meseci: 12 do 16 sati sna u 24 sata (uključujući drijemke)</p><p>- Djeca od 1 do 2 godine: 11 do 14 sati sna u 24 sata (uključujući dreijmke)</p><p>- Djeca od 3 do 5 godina: 10 do 13 sati sna u 24 sata (uključujući drijemke)</p><p>- Djeca od 6 do 12 godina: 9 do 12 sati sna u 24 sata</p><p>- Tinejdžeri od 13 do 18 godina: 8 do 10 sati sna u 24 sata</p><p>- Odrasli: 7 ili više sati sna po noći</p><h2>Uticanje kombinacije faktora</h2><p>Koliko vam je sna potrebno da biste ostali zdravi, budni i aktivni može se razlikovati od osobe do osobe. Na individualne potrebe za spavanje utiče kombinacija starosti, genetike i ponašanja, životne sredine i medicinskih faktora. Na primjer, možda će vam trebati više sna ako ste bolesni ili se oporavljate od nekog zdravstvenog stanja. Neki ljudi nasleđuju određene kvalitete spavanja kao što je kratko spavanje od svojih roditelja. Pol također može igrati ulogu, iako nema razlike u zvaničnim preporukama za spavanje za muškarce i žene. U cjelini, ženama je obično potrebno malo više sna nego muškarcima, obično zato što imaju više problema koji mogu uticati na njihov san. To uključuje hormonalne promjene, koje mogu poremijetiti ciklus spavanja kod žena..</p><p>Dok starijim osobama treba otprilike ista količina sna kao i mlađim odraslima, njihove navike spavanja mogu se promijeniti. Na primjer, oni obično odlaze u krevet ranije i bude se ranije nego u mlađim godinama. Količina dubokog sna i vrijeme provedeno u spavanju u krevetu također imaju tendenciju da se smanjuju kako ljudi stare.</p><h2>Kalkulator spavanja</h2><p>Smjernice Američke akademije za medicinu spavanja sugerišu da je sedam ili više sati sna svake noći dovoljno za odrasle. Ali kako da znate da li je sedam sati dovoljno i za vas ili vam je potrebno bliže devet da biste funkcionisali optimalno sljedećeg dana? Postoji nekoliko načina da odredite svoj broj. Prvo pokušajte da vodite dnevnik spavanja i zabilježite u koje vrijeme idete u krevet, kada se budite, koliko sati spavate i kako se osjećate sljedećeg dana i identifikujte obrasce koje vidite. Ili, u koliko je moguće, idite na spavanje u isto vrijeme svake noći bez postavljanja alarma za buđenje. U idealnom slučaju, ovo biste radili dvije nedelje kako biste mogli da identifikujete idealan broj sati potrebnih vašem tijelu.</p><p>Ako se probudite prije nego što se alarm oglasi ujutru, i osjećate se osvježeno, to je dobar znak da je vaše tijelo dobilo pravu količinu regenerativnog sna prethodne noći i otkrili ste šta vam najbolje odgovara. Ali, ako se budite umorni i tromi, to bi mogao biti znak da proširite mogućnost spavanja.</p>

U brzom ritmu svakodnevnog života, san često pada na dno liste prioriteta. Međutim, nedostatak sna utiče na vaše raspoloženje i zdravlje

Da li dovoljno spavate svake noći?

<p>Mali ali učestali postupci - poput izbjegavanja vježbanja ili stalnog provjeravanja e-mailova - mogu značajno uticati na vašu produktivnost, raspoloženje i opšte zdravlje.</p><p>U nastavku vam donosimo najčešće navike koje vas mogu iscrpiti, te savjete kako da se oslobodite tog umora i ponovo se osjećate energično:</p><h2>Izbjegavate vježbanje</h2><p>Redovno vježbanje je ključno za jačanje tijela i poboljšanje izdržljivosti, a osim toga pozitivno utiče na cirkulaciju i zdravlje kože. Samo 20 minuta tjelesne aktivnosti nekoliko puta sedmično može značajno podići nivo energije. Pokušajte na primjer brzu šetnju.</p><h2>Ne unosite dovoljno tekućine</h2><p>Veoma mala dehidracija, poput gubitka 2% tekućine, može ozbiljno smanjiti nivo vaše energije. Dehidracija povećava gustoću krvi, što ometa normalan rad srca i smanjuje protok kisika i hranjivih tvari do mišića i organa. Pijenje dovoljne količine vode tokom dana (oko 1,5 L) može vas značajno osnažiti.</p><h2>Nedostatak hrane bogate željezom</h2><p>Nizak nivo željeza može izazvati umor, razdražljivost i pad koncentracije. Namirnice poput graha, tofua, jaja, tamnozelenog povrća i maslaca od kikirikija bogate su željezom. Preporučuje se da ih kombinujete s hranom bogatom vitaminom C, koji poboljšava apsorpciju željeza.</p><h2>Nemate granice i teško kažete ‘ne’</h2><p>Prekomjerno ugađanje drugima može iscrpiti vašu energiju i stvoriti osjećaj ogorčenosti i frustracije. Naučite reći “ne” kad je to potrebno. Time ćete se osloboditi stresa i biti u mogućnosti da postavite zdravije granice s drugima.</p><h2>Neprestano provjeravate e-mailove</h2><p>Stalna interakcija s elektronskim uređajima, poput telefona, računara i tableta, može poremetiti vaš bioritam, smanjujući nivo melatonina – hormona koji regulira san. Da biste poboljšali kvalitet sna, izbjegavajte korišćenje tehnoloških uređaja najmanje dva sata prije spavanja. Ako ipak morate provjeriti telefon, držite ga na udaljenosti od lica kako biste smanjili negativan utjecaj na vaš san.</p><p>Za bolji nivo energije i osjećaj dobrobiti, osigurajte kvalitetan san od 7-8 sati, jedite uravnotežene obroke, pravite pauze tokom rada, budite fizički aktivni svaki dan, učite postaviti granice, smanjite stres, redovno pijte vodu i razvijajte pozitivne navike koje će unaprijediti vašu svakodnevnu rutinu.</p>

Ako se često osjećate iscrpljeno, moguće je da uzrok nije u preopterećenosti, već u svakodnevnim navikama koje neprimjetno crpe vašu energiju

Stvari koje vam oduzimaju energiju i uzrokuju umor

<p>​S godinama, mnogima raste stomak - i to nije samo estetski problem. Masnoće koje se nakupljaju oko struka povezane su sa sporijim metabolizmom, ubrzanim starenjem i većim rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i drugih hroničnih stanja.</p><p>Naučnici iz američkog istraživačkog centra City of Hope otkrili su zašto se to dešava. Pronašli su novu vrstu matičnih ćelija u tijelu - nazvane CP-A ćelije - koje se aktiviraju u srednjim godinama i počinju da ubrzano proizvode nove masne ćelije, naročito u predjelu stomaka.</p><p>Zanimljivo je da ove ćelije postaju aktivnije kako starimo, za razliku od većine drugih matičnih ćelija koje s godinama slabe. Ključnu ulogu u ovom procesu ima signalni molekul nazvan LIFR-on podstiče CP-A ćelije da stvaraju nove masne ćelije.</p><p>Otkriće je potvrđeno i na ljudskim tkivima, gdje je primijećeno da i kod ljudi srednjih godina ima više ovih "stomačnih" ćelija nego kod mlađih. Naučnici se sada nadaju da će u budućnosti moći da razviju tretmane koji će blokirati ove ćelije i pomoći ljudima da zadrže zdravu tjelesnu težinu i sporije stare, prenose Nezavisne novine.</p>

Tri popularna začina koja mogu ugroziti zdravlje

Koliko kafe je previše: Stručnjaci otkrivaju gdje je granica između koristi i rizika

Tijelo voli rutinu: Neredovno spavanje može povećati rizik srčanog i moždanog udara

Usamljenost povećava rizik od gubitka sluha za 24%

Dr. Kerim Alendar savjetuje kako se zaštititi od napasnika: Krpelja je preporučljivo fizički ukloniti

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“ o karcinomima kože: Rizik za razvoj melanoma je veći kod svjetlijih ljudi

Doktorica Dinarević: Nedovoljno korištenje umjetne inteligencije u kliničkom okruženju za liječenje pacijenata

Prečice do zdravlja: 8 navika za bolji život

Kako hodanjem unaprijediti zdravlje: Evo šta stručnjaci savjetuju

Zdravlje očiju: 7 načina da zaštitite i poboljšate vid

Meditacija kao odgovor svakodnevnom stresu

Ključ za smanjenje rizika od dijabetesa

Čajevi koji poboljšavaju zdravlje kože

Da li dovoljno spavate svake noći?

Stvari koje vam oduzimaju energiju i uzrokuju umor

Da li ste znali da nam raste stomak s godinama?

Zdravlje

Tri popularna začina koja mogu ugroziti zdravlje

Koliko kafe je previše: Stručnjaci otkrivaju gdje je granica između koristi i rizika

Tijelo voli rutinu: Neredovno spavanje može povećati rizik srčanog i moždanog udara

Usamljenost povećava rizik od gubitka sluha za 24%

Dr. Kerim Alendar savjetuje kako se zaštititi od napasnika: Krpelja je preporučljivo fizički ukloniti

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“ o karcinomima kože: Rizik za razvoj melanoma je veći kod svjetlijih ljudi

Doktorica Dinarević: Nedovoljno korištenje umjetne inteligencije u kliničkom okruženju za liječenje pacijenata

Prečice do zdravlja: 8 navika za bolji život

Kako hodanjem unaprijediti zdravlje: Evo šta stručnjaci savjetuju

Zdravlje očiju: 7 načina da zaštitite i poboljšate vid

Meditacija kao odgovor svakodnevnom stresu

Ključ za smanjenje rizika od dijabetesa

Čajevi koji poboljšavaju zdravlje kože

Da li dovoljno spavate svake noći?

Stvari koje vam oduzimaju energiju i uzrokuju umor

Da li ste znali da nam raste stomak s godinama?