<p>Svake godine aerozagađenje uzima danak kod stanovnika BiH od kojih većina nije svjesna koliko posljedica na zdravlje ostavljaju povećane koncetracije štetnih čestica u zraku.&nbsp;</p><p>Najveći utjecaj imaju prvenstveno na disajne organe zbog čega može doći do razvitka akutnih ili hroničnih bolesti. Među najosjetljivijim kategorijama su starije osobe, djeca i osobe s već postojećim komordibitetima, ali ugrožene su i sve ostale kategorije, a sve zanima jedna stvar – šta se dešava s našim tijelom i kako se zaštititi?</p><h2>Od čega obolijevamo</h2><p>Mr. sci. dr. spec. pneumofitiziolog Emina Dedagić, za „Avaz“ je objasnila šta to mi udišemo svake zime.</p><p>- Najzastupljenije štetne čestice u zraku, emitovane iz različitih prirodnih i vještačkih izvora su čađ, suspendirane čestice različitih promjera “Partilulate matter”-PM, sumpordioksid (SO2), azotdioksid (NO2), ugljenmonoksid (CO), ozon (O3). Posebno štetan efekt imaju suspendirane čestice promjera 2,5 mikrometara, zato što prodiru duboko u pluća, do naudaljenijih, malih dišnih puteva. Upravo zbog toga, one najčešće ostavljaju trajne posljedice po zdravlje ljudi – objasnila je dr. Dedagić.</p><p>Jako je važno, istaknula je, da se osobe starije životne dobi, pacijenti s bronijalnom astmom, emfizemom pluća, hroničnim bronhitisom, bronhiektazijama, karcinomom pluća, te djeca, trudnice i pacijenti s ostalim hroničnim oboljenjima ili lošim imunitetom, koliko god je moguće, zaštite od udisanja ovih čestica.</p><p>- Posebna pažnja je potrebna djeci. Naime, njihovi disajni putevi manji su nego kod odraslih, dišu uglavnom na usta i dvostruko brže u odnosu na odrasle, pa su koncentracije udahnutih štetnih čestica veće i vrlo često dovode do bronhoalveolitisa, odnosno kompliciranih upala pluća – naglasila je dr. Dedagić.</p>

<h2>Preporuke ljekara</h2><p>Preporučuje se što kraći boravak na otvorenom, a posebno u jutarnjim i večernjim satima, kada je zagađenje na najvišoj razini.</p><p>- Disajne puteve neophodno je zaštititi šalovima i maskama, hidrirati organizam, konzumirati što više toplih napitaka, uz neophodne suplemente-vitamin D3, C, cink. Važno je da pacijenti sa hroničnim opstruktivnim oboljenjima pluća redovno i pravilno koriste inhalatornu terapiju, jer time smanjuju rizik od pogoršanja svog osnovnog oboljenja – savjetuje dr. Dedagić.</p><p>Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća, dodaje, posebno kod populacije s određenim faktorima rizika kao što su izloženost duhanskom dimu ili određeni genetski faktori.</p><h2>Najčešći simptomi</h2><p>- Zbog izloženosti zagađenom zraku dolazi do iritacije sluznice disajnih puteva, te se pokreću mehanizmi koji podržavaju upalni proces i oksidativni stres. Najčešći simptomi zbog kojih se građani javljaju ljekaru su dugotrajni i perzistirajući kašalj, otežano disanje, često i bol u grudnom košu, slabost i zamaranje kao posljedica smanjene oksigenacije. Propratni simptomi su curenje nosa, crvenilo i svrbež očiju, te glavobolja i vrtoglavice, povišena tjelesna temperature – kazala je dr. Dedagić.</p>

Posebna pažnja je potrebna djeci, dišu uglavnom na usta i dvostruko brže u odnosu na odrasle, pa su koncentracije udahnutih štetnih čestica veće, kaže

Doktorica Emina Dedagić za „Avaz“: Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća

<p>Vladimir Volenik iz Pančeva je sa samo 39 godina doživio infarkt i preživio izuzetno rijetku i tešku komplikaciju, ono što se u narodu naziva "pucanjem srca". Njegova priča predstavlja snažan podsjetnik na to koliko je važno prepoznati simptome, reagovati na vreme i pratiti svoje zdravlje.</p><h2>Vladimir je preživeo "pucanje srca"</h2><p>Vladimir je jedan od rijetkih koji je imao sreće da "pucanje srca" nije išlo brzo. Preživio je izuzetnu komplikaciju infarkta miokarda, koja inače nosi visoku smrtnost.</p><p>- Imao sam 39 godina kada sam dobio infarkt. Nikakvih simptoma, niti naznaka nisam imao koji bi mi ukazali da će mi život biti ugrožen. Bio sam radno aktivan, trenirao svakoga dana i to je nešto što mi je inače sačuvalo život. Bol u grudima, trnjenje lijeve ruke, sve su to informacije koje sam čuo na televiziji. Da nisam znao da su to simptomi infarkta miokarda, možda bih toga dana nastavio da vozim automobil i ko zna šta bi mi se onda dogodilo - ovako je započeo svoju priču Vladimir.</p><h2>"Osjetio sam jak bol i pao"</h2><p>Tokom pandemije korona virusa, 2020. godine, kako kaže, kosio je travu i u jednom trenutku osetio jak bol u grudima, zbog čega je pao.</p><p>- Pomislio sam da nije ništa strašno, seo sam, odmorio i nastavio dalje da kosim. To je bio signal da postoji neki problem. Sutradan sam otišao do bolnice. Međutim, bila je korona i nije ni bilo moguće tako lako doći do lekara. Tada mi je urađen EKG. Rekli su mi da je sve uredu, da bi četiri godine kasnije doživeo infarkt, toliko jak, da su lekari morali da me oživljavaju - nastavlja Vladimir.</p><p>Kada je izašao iz bolnice aktivnost srčanog mišića bila mu je niska, svega 20 odsto, objašnjava Vladimir, a već nakon nekoliko mjeseci ta aktivnost se popravila.</p><h2>Sada pije osam vrsta lijekova</h2><p>- Sada mogu da radim lagane vježbe. Kada čovjek shvati da je dobio još jednu novu priliku za život onda nije ništa teško. Ni gomila lijekova koju pijem uveče i ujutru – ističe Volenik, koji dodaje da pije osam vrsta lijekova, ali da neke od njih kupuje, jer se ne dobijaju na recept.</p><h2><br>Vladimir Volenik iz Pančeva</h2><p>Srčana slabost sve češće se opisuje kao "tiha epidemija" savremenog doba i jedan je od najvećih izazova za zdravstvene sisteme, a u Srbiji između 165.000 i 200.000 ljudi živi sa ovim oboljenjem, koje se najčešće prepoznaje kroz nespecifične tegobe poput umora, nedostatka daha ili smanjene izdržljivosti.</p><p>Kardiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Danijela Trifunović Zamaklar naglasila je da srčana slabost ima ozbiljnu prognozu jer svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze, dok kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine Anastasija Stojšić Milosavljević naglašava je da je rano otkrivanje srčane slabosti ključno za ishod liječenja i kvalitet života pacijenata.</p><p>"Svako srčano oboljenje može dovesti do sindroma srčane slabosti, a rana dijagnoza omogućava pravovremeno uvođenje terapije i sprečava komplikacije kao što su novi infarkt, česta hospitalizacija ili iznenadna smrt. Liječenje ovih bolesnika je kompleksno i zahtjeva angažovanje ne samo medicinskog tima, već i porodice i društva u cjelini", rekla je Stojšić Milosavljević.</p><p>Kako prepoznati srčanu slabost i rano reagovati na simptome koji upozoravaju</p><p>Dva načina kako srce slabi: "Glad za vazduhom" znak hronične bolesti, zbog koje svaki drugi pacijent ne živi duže od 5 godina nakon dijagnoze.</p>

Vladimir je jedan od rijetkih koji je imao sreće da "pucanje srca" nije išlo brzo

Vladimir kosio travu, osjetio jaku bol i samo pao:  Jedan od rijetkih koji je preživio "pucanje srca"

<p>Kongres Evropskog udruženja za kardiovaskularni imidžing (European Association of Cardiovascular Imaging – EACVI 2025) održan je u Beču od 11. do 13. decembra 2025. godine. Okupio je vodeće stručnjake iz Evrope i cijelog svijeta te još jednom potvrdio status jednog od najvažnijih svjetskih i evropskih kardioloških kongresa posvećenih savremenoj dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.</p><p>Naučni program kongresa bio je fokusiran na ključne i aktuelne teme iz oblasti kardiovaskularnog imidžinga, s ciljem okupljanja stručne zajednice oko najvažnijih izazova savremene kardiologije, uz pružanje esencijalnih stručnih novosti, praktičnih preporuka za kliničku praksu, kao i prostora za intenzivnu naučnu i profesionalnu razmjenu. Poseban naglasak stavljen je na naprednu ehokardiografiju, kardijalnu magnetnu rezonancu (CMR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i nuklearnu kardiologiju, te na integraciju multimodalnog imidžinga u savremeno donošenje kliničkih odluka.</p><h2>Vještačka inteligencija</h2><p>Značajan dio programa bio je posvećen primjeni vještačke inteligencije u kardiovaskularnom imidžingu, unapređenju preciznosti dijagnostike, standardizaciji mjerenja i individualizaciji terapijskog pristupa, kao i savremenim izazovima u procjeni valvularnih bolesti, kardiomiopatija, srčane insuficijencije i kongenitalnih srčanih oboljenja.</p><p>Posebnu vrijednost kongresu dale su brojne radionice s praktičnim pristupom, uključujući strukturirane edukativne formate poput Imaging Training Huba, osmišljene s ciljem praktične edukacije i direktne primjene znanja u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Učesnici su, uz mentorstvo vodećih evropskih i svjetskih eksperata, imali priliku unaprijediti vještine u izvođenju i interpretaciji savremenih slikovnih tehnika kroz realne kliničke scenarije i simulacije.</p><h2>Renomirani eksperti</h2><p>U okviru ovako zahtjevnog i visoko stručnog programa, prof. dr. Nabil Naser, priznati i istaknuti stručnjak iz oblasti kardiologije i kardiovaskularnog imidžinga, imao je posebno zapaženu ulogu, predsjedavajući trima stručnim sesijama na kojima su izlagali renomirani eksperti iz Evrope i cijelog svijeta. Tokom kongresa, prof. dr. Naser ostvario je i niz važnih stručnih susreta i razgovora s istaknutim kolegama iz Evrope i svijeta, usmjerenih na razmjenu iskustava, jačanje međunarodne saradnje i buduće zajedničke projekte.</p><p>Kongres EACVI 2025 još jednom je potvrdio svoju ulogu centralne evropske platforme za razmjenu znanja, iskustava i naučnih inovacija, te mjesta na kojem se oblikuju savremene preporuke i budući standardi u kardiovaskularnoj dijagnostici. Aktivno učešće prof. dr. Nasera i njegovo predsjedavanje sesijama predstavlja značajno međunarodno priznanje njegovog profesionalnog autoriteta, ali i snažnu promociju Bosne i Hercegovine i Sarajeva na evropskoj i svjetskoj kardiološkoj sceni.</p>

Poseban naglasak stavljen je na naprednu ehokardiografiju, kardijalnu magnetnu rezonancu (CMR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i nuklearnu kardiologiju

EACVI 2025: BiH i Sarajevo imali istaknutu ulogu na jednom od najvažnijih svjetskih i evropskih kardioloških kongresa

<p>Za zdravlje zuba i desni, pravilna oralna higijena ključno je oružje, a mnogi od nas često zaborave na jedan od najvažnijih alata – zubni konac. Iako je redovno pranje zuba osnovni korak u održavanju oralnog zdravlja, važno je razumjeti da sama četkica nije dovoljna za potpuno čišćenje usta. Stomatolozi ističu da se četkica može doći samo do površina zuba, dok prostori između zuba, gdje se najčešće nakupljaju plak, bakterije i ostaci hrane, ostaju nepročišćeni.</p><p>Dr. Natalie Jeong, predsjednica Odjela za parodontologiju na Tufts University School of Dental Medicine, objašnjava kako redovno pranje zuba nije dovoljno za potpuno čišćenje usne šupljine.</p><h2>Zašto je konac važan?</h2><p>Korištenje zubnog konca sprječava nakupljanje plaka između zuba i ispod linije desni.&nbsp;</p><p>- Zubni konac čisti uske prostore do kojih četkica ne može doprijeti - objašnjava dr. Jeong. Redovno korištenje zubnog konca smanjuje rizik od gingivitisa, karijesa, upala desni te gubitka zuba.</p>

Koji to simptomi na jeziku, desnima i zubima otkrivaju bolesti

<h2>Neugodan miris&nbsp;</h2><p>Ako konac nakon upotrebe ima neugodan miris, to može biti znak da u ustima još uvijek postoje bakterije ili ostaci hrane. U većini slučajeva, blagi miris nije razlog za zabrinutost, posebno ako ste nedavno jeli. No, ako miris postane oštar ili smrdljiv, to može ukazivati na nakupljanje bakterija, plaka ili čak početne znakove bolesti desni.</p><h2>Kako se koristi?</h2><p>Idealno bi bilo koristiti zubni konac barem jednom dnevno, a najbolje je to činiti navečer, prije spavanja, kada nema ostataka hrane u ustima. Dr. Jeong savjetuje: „Omotajte oko 45 centimetara konca oko srednjih prstiju, ostavljajući jedan ili dva centimetra konca za umetanje između zuba i ispod linije desni. Za svaki zub koristite čist dio konca."</p><p>Iako korištenje konca svaki dan može izgledati kao obaveza, čak i ako to radite nekoliko puta sedmično, već ćete napraviti značajnu razliku u zdravlju vaših zuba i desni. Tri puta sedmično je bolje nego nikada, naglašava dr. Jeong.</p>

Stomatolozi ističu da se četkica može doći samo do površina zuba

Evo koji alat je neophodan za potpunu čistoću usne šupljine

<p>Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od najčešćih zdravstvenih problema, a često se naziva i "tihim ubicom" zbog toga što ne pokazuje jasne simptome. Nova japanska studija sugeriše da jednostavna promjena u prehrambenim navikama, poput dodavanja jogurta uz ručak, može pomoći u smanjenju rizika od povišenog pritiska.</p><p>Visoki krvni&nbsp;pritisak može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, a njegov kontrolirani unos natrija i povećani unos kalija igraju ključnu ulogu u zdravlju srca. Natrij, koji se najviše unosi kroz sol, može povećati krvni pritisak, dok kalij, koji se nalazi u namirnicama poput banana, avokada i mliječnih proizvoda, pomaže izlučiti višak natrija iz tijela.</p><p>Studija provedena u Japanu obuhvatila je 166 zaposlenika jedne firme, koji su tokom četiri sedmice konzumirali obroke s niskim udjelom natrija i visokim udjelom kalija, uključujući mliječne proizvode poput jogurta.&nbsp;</p>

Vrlo je jeftina: Jedna namirnica čisti crijeva kao usisivač

<p>Rezultati su pokazali poboljšanje ravnoteže natrija i kalija u organizmu, iako nije došlo do značajnog smanjenja krvnog pritiska. Iako studija ima svoja ograničenja, rezultati sugerišu da prehrana bogata kalijem, uz smanjenje unosa natrija, može pomoći u regulaciji krvnog pritiska.</p><p>Za praktičnu primjenu, stručnjaci savjetuju smanjenje unosa soli, izbjegavanje ultraprerađene hrane i povećanje konzumacije kalijem bogatih namirnica, poput voća, povrća, orašastih plodova i mliječnih proizvoda.&nbsp;</p>

Studija provedena u Japanu obuhvatila je 166 zaposlenika jedne firme, koji su tokom četiri sedmice konzumirali obroke s niskim udjelom natrija

Jednostavan način za smanjenje visokog krvnog pritiska: Dodajte jogurt u obrok

<p>Jetra je iznimno važan organ koji pomaže tijelu da se riješi toksina koje unosimo na razne načine, a ljekari upozoravaju da postoje znakovi upozorenja koji se mogu uočiti i prije nego što stanje postane ozbiljno.</p><p>Naime, suptilni simptomi bolesti jetre mogu se pojaviti na rukama – konkretno na dlanovima. Ako primijetite da vam dlanovi postaju sve crveniji, trebali biste se odmah obratiti ljekaru.</p><h2>Crvenilo dlanova</h2><p>– Crvenilo dlanova, poznato i kao palmarni eritem, može biti uzrokovano bolestima jetre – ističe dr. Lin Poston (Lynn) iz Ohaja, SAD,&nbsp; i dodaje da se ovaj simptom pojavljuje kod otprilike četvrtine osoba koje pate od poremećaja rada jetre.</p><p>Crvenilo dlanova povezano s bolestima jetre javlja se zbog širenja malih krvnih žila u rukama, čime se povećava protok krvi.</p><p>Ovaj simptom može biti povezan s više oblika bolesti jetre, uključujući Wilsonovu bolest (rijetko stanje koje onemogućuje jetri da izluči višak bakra), hemokromatozu (stanje u kojem se željezo nakuplja u tijelu) i cirozu.</p><h2>Ciroza</h2><p>– Ciroza je kasna faza bolesti jetre, u kojoj zdravo jetreno tkivo biva zamijenjeno ožiljnim tkivom, čime jetra postaje trajno oštećena – objašnjava dr. Mehmet Oz, dodajući da se najčešće razvija zbog kronične konzumacije alkohola.</p><p>Osim crvenila dlanova, i drugi znakovi na rukama mogu ukazivati na bolest jetre – poput asteriksisa (nekontroliranog podrhtavanja zapešća), pojave modrica bez jasnog uzroka, žućkastog tona kože, kao i deformacija na prstima, naprimjer njihova savijenost.</p>

Suptilni simptomi bolesti jetre mogu se pojaviti na rukama – konkretno na dlanovima

Ako primijetite ovo na rukama, možda imate opasnu bolest

<p>Nedostatak vitamina D može biti posljedica različitih faktora. Kako navodi Health, razumijevanje mogućih uzroka i faktora rizika može pomoći u smanjenju vjerovatnoće razvoja manjka ovog vitamina. Vitamin D se u organizmu apsorbira u tankom crijevu, a kada taj proces ne funkcioniše pravilno, povećava se rizik od njegovog nedostatka.</p><p>Osobe koje imaju zdravstvena stanja koja utiču na tanko crijevo ili gušteraču, poput celijakije, upalnih bolesti crijeva (IBD), cistične fibroze i egzokrine insuficijencije pankreasa, spadaju u rizičnu grupu. Ova oboljenja otežavaju pravilnu apsorpciju masti, a s obzirom na to da je vitamin D rastvorljiv u mastima, on se u organizmu razgrađuje na sličan način.</p><p>Ljudi koji ne konzumiraju dovoljno namirnica bogatih vitaminom D češće imaju njegove niske nivoe, a starije osobe su posebno izložene ovom problemu.</p><h2>Nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti</h2><p>Kada sunčeva svjetlost dospije na kožu, ona pokreće proces pretvaranja određene vrste holesterola u vitamin D. Holesterol je masna supstanca prisutna u krvi i ćelijama, važna za proizvodnju hormona, vitamina D i proces varenja.</p><p>Sposobnost organizma da proizvodi vitamin D iz sunčeve svjetlosti može biti smanjena kod osoba s tamnijom kožom, starijih osoba ili onih koji žive u hladnijim klimatskim područjima.</p><p>Osobama s tamnijom kožom potrebno je i do 15 puta više sunčeve svjetlosti kako bi proizvele istu količinu vitamina D kao osobe svjetlije puti. Razlog za to je veći nivo melanina, pigmenta koji usporava njegovu proizvodnju.</p><p>S godinama, sposobnost tijela da stvara vitamin D iz sunčeve svjetlosti postepeno slabi, a starije osobe rjeđe borave na otvorenom, što dodatno smanjuje izloženost suncu.</p><p>Život u hladnijim klimama, uz niže temperature i manje sunčanih dana, također povećava rizik od niskog nivoa vitamina D.</p><h2>Hronične bolesti</h2><p>Određena dugotrajna oboljenja mogu povećati vjerovatnoću nedostatka vitamina D, među kojima su bolesti jetre, hiperparatireoidizam i bubrežno zatajenje.</p><h2>Lijekovi</h2><p>Neki lijekovi mogu uticati na smanjenje nivoa vitamina D, uključujući antiepileptike, protuupalne lijekove i terapiju za regulaciju krvnog pritiska.</p><p>Ovi lijekovi mogu ometati rad jetrenih enzima koji su odgovorni za pravilnu preradu vitamina D u organizmu.</p>

Neki lijekovi mogu uticati na smanjenje nivoa vitamina D

Ovo su najčešći uzroci nedostatka vitamina D

<p>Fasted cardio, odnosno vježbanje na prazan želudac, postao je popularan među ljubiteljima fitnessa koji vjeruju da tako brže sagorevaju masnoće. Stručnjaci potvrđuju da ovaj pristup ima svoju osnovu, ali naglašavaju da je važno pridržavati se uravnoteženog načina života i pravilne prehrane.</p><p>Kada vježbamo ujutro, razina glikogena (glavnog izvora energije) je niska, pa tijelo lakše koristi masnoće kao gorivo. To može pomoći u sagorijevanju masti, naročito kod umjerenih aerobnih aktivnosti poput trčanja ili vožnje bicikla. Međutim, samo vježbanje nije dovoljno za mršavljenje. Potrebno je održavati kalorijski deficit i pridržavati se zdrave prehrane.</p>

Ravan trbuh počinje pravilnom rutinom: Vodič kroz učinkovite trbušnjake

<p>Trening snage također je važan jer dugoročno povećava mišićnu masu, što podiže bazalni metabolizam i pomaže u sagorijevanju kalorija čak i dok mirujemo.</p><p>Fasted cardio nije preporučljiv osobama s određenim zdravstvenim problemima, kao što su dijabetes ili srčane bolesti. Ako osjetite vrtoglavicu ili slabost, odmah prestanite s vježbanjem.</p>

Kada vježbamo ujutro, razina glikogena (glavnog izvora energije) je niska, pa tijelo lakše koristi masnoće kao gorivo

Vježbanje na prazan žeudac: Hit za gubitak kilograma

<p>Banane su jedne od najpraktičnijih i najomiljenijih voćki na svijetu. Osim što su ukusne i zasitne, njihov učinak na organizam može se razlikovati ovisno o tome u koje ih doba dana jedemo.</p><h2>Ujutro: Energetski početak dana</h2><p>Mnogi dan započinju bananom – i to s dobrim razlogom. Prirodni šećeri iz banane brzo se pretvaraju u energiju, što je čini izvrsnim izborom za brzi doručak ili lagani obrok prije posla. Vlakna pomažu održati osjećaj sitosti, dok pektin potiče zdravu probavu. Za one koji treniraju ujutro, banana je posebno korisna jer lako probavljivi ugljikohidrati mogu poboljšati izdržljivost i pripremiti tijelo za fizički napor.</p><h2>Popodne: Regulacija tekućine</h2><p>Popodnevni pad energije nešto je što mnogi osjete, a banana može biti jednostavno i zdravo rješenje. Spoj šećera i vlakana osigurava brzo, ali stabilno povećanje energije, bez naglog pada koji često slijedi nakon konzumacije slatkiša. Uz to, kalij iz banane pomaže u regulaciji tekućine u tijelu, što doprinosi boljoj hidrataciji i općem osjećaju vitalnosti.</p><h2>Navečer: Lagana pomoć pri opuštanju</h2><p>Bananu je moguće jesti i navečer, osobito ako vam treba nešto što će vas umiriti i pripremiti za san. Sadrži triptofan, aminokiselinu važnu za stvaranje serotonina i melatonina – hormona koji pridonose boljem raspoloženju i kvalitetnijem snu. Magnezij i vitamin B6 dodatno opuštaju mišiće i živčani sustav. Ipak, preporučuje se izbjeći konzumaciju neposredno prije spavanja kako bi se spriječila moguća nelagoda u probavi.</p><h2>Tokom vježbanja: Prirodni saveznik</h2><p>Sportaši često biraju bananu prije ili nakon treninga. Prije aktivnosti pruža brzu i lako dostupnu energiju, a nakon vježbanja pomaže u obnovi mišića i nadoknadi glikogena. Kalij smanjuje rizik od grčeva, pa banana često služi kao potpuno prirodni “sportski dodatak”.</p>

<p>Ne postoji jedinstveno najbolje vrijeme za konzumaciju banane – sve ovisi o vašim potrebama i dnevnom ritmu.</p>

Banana hljeb s makom: Najsočniji kolač koji ćete napraviti za 10 minuta

<p>Bez obzira na to kada je jedete, banana ostaje jednostavan, zdrav i svestran izbor koji može doprinijeti vašem svakodnevnom zdravlju i dobrobiti.</p>

Osim što su ukusne i zasitne, njihov učinak na organizam može se razlikovati

Banana nije ista ujutro i navečer: Evo kako mijenja vaše tijelo

<p>Dosljedan ritam spavanja i buđenja ima značajan utjecaj na zdravlje i energiju. Stručnjaci ističu da svakodnevno ustajanje u isto vrijeme, čak i vikendom, može donijeti brojne pozitivne promjene za tijelo i um.</p><h2>Unutrašnji sat </h2><p>Ljudsko tijelo ima svoj unutrašnji sat koji upravlja spavanjem, hormonima i energijom tokom dana. Kada svaki dan ustajete u isto vrijeme, ovaj ritam postaje stabilniji, što olakšava buđenje i poboljšava kvalitet sna.</p><p>Dosljedan raspored buđenja pomaže tijelu da bolje upravlja hormonima poput kortizola i melatonina. Kortizol prirodno raste ujutro i pomaže vam da se probudite svježi i koncentrisani. Ljudi koji svakodnevno ustaju u isto vrijeme često primjećuju povećanu energiju i bolju produktivnost tokom dana.</p><h2>Stabilan ritam </h2><p>Stalni ritam spavanja povezan je sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tip 2 i pretilosti. Kada tijelo zna kada treba spavati i buditi se, metabolizam funkcioniše učinkovitije, a hormoni gladi i sitosti rade stabilnije.</p><p>Dosljedno buđenje pomaže u stabilizaciji raspoloženja. Ljudi koji imaju regularan raspored spavanja imaju manju vjerovatnoću da dožive razdražljivost, anksioznost ili depresivne epizode. Stabilan ritam sna također olakšava regulaciju stresa tokom dana.</p>

Ljudsko tijelo ima svoj unutrašnji sat koji upravlja spavanjem, hormonima i energijom tokom dana

Dosljedan ritam spavanja: Ključ za energiju i bolje raspoloženje 

<p>Povremena gorušica nakon teškog, masnog, začinjenog obroka ili odlaska u krevet odmah poslije jela, nije neuobičajena.&nbsp;</p><p>Ponekad, međutim, ovi simptomi izgledaju i doživljavaju se kao gorušica a zapravo su dio drugih, možda i ozbiljnijih bolesti.</p><h2>1. Srčane tegobe kao maskirana gorušica</h2><p>Bol u grudima zbog smanjenog dotoka krvi u srčani mišić ponekad se osjeća i opisuje kao pečenje ili nelagodnost slična gorušici. Nelagoda koja se javlja tokom fizičkog napora, praćena znojenjem ili otežanim disanjem, može da upućuje na anginu.&nbsp;</p><p>Posebno je važno da se na takve simptome obrati pažnja kod osoba starijih od 50 godina ili onih sa faktorima rizika poput hipertenzije ili dijabetesa.</p><h2>2. Problemi sa žučnom kesom</h2><p>Bol izazvan žučnim kamenom koji blokira žučni kanal često je jači od tipične gorušice.&nbsp;</p><p>Lokalizovan je u sredini ili gornjem desnom dijelu stomaka, a obično se javlja poslije obroka. Može biti tup, oštar ili grčevit i ne reaguje na lijekove koji smanjuju kiselinu.</p><h2>3. Čir na želucu</h2><p>Peptički ukus ili čir izaziva peckanje u gornjem dijelu stomaka, koje može da se širi prema grudima. Za razliku od gorušice, bol je uporniji i češće tup. Može da nastane zbog bakterijske infekcije, ali i zbog dugotrajne upotrebe antiinflamatornih ili pojedinih lijekova za osteoporozu.</p><h2>4. Želudačna kila</h2><p>Kada se dio želuca pomjeri iz trbušne u grudnu duplju, kiselina se lakše vraća u jednjak, stvarajući osjećaj sličan gorušici. Prate je i podrigivanje, mučnina ili bol u grudima.&nbsp;</p><p>U većini slučajeva problem se rješava lijekovima i promjenama životnih navika, ali i operacijom.</p><h2>5. Bolesti jednjaka, uključujući i maligne</h2><p>Rjeđi, ali ozbiljni uzroci simptoma nalik gorušici mogu biti promjene na jednjaku, pa i malignitet. Najčešći znak ovakvih oboljenja nije samo peckanje, već otežano gutanje ili osjećaj da hrana "zapinje".&nbsp;</p><p>Dugotrajna gorušica, naročito uz faktore rizika kao što su pušenje ili alkohol, zahtijeva detaljan pregled.</p><h2>6. Gastropareza</h2><p>Oštećenje nerava kod loše kontrolisanog dijabetesa može usporiti pražnjenje želuca.&nbsp;</p><p>Hrana dugo ostaje u stomaku što izaziva gorušicu, nadutost, mučninu i brzu sitost nakon jela.</p><h2>7. Ezofagitis</h2><p>Upala jednjaka može nastati zbog učestalog refluksa, ali i zbog korištenja određenih lijekova, posebno ako se tablete uzimaju bez dovoljno tečnosti.&nbsp;</p><p>U rjeđim slučajevima uzrok su infekcije ili alergijske reakcije. Pored gorušice, javlja se i otežano gutanje.</p><h2>8. Pleuritis i kostohondritis</h2><p>Upala ovojnice pluća (pleuritis) može dati bol koji podsjeća na gorušicu, ali postaje intenzivniji pri dubokom udahu ili pokretu.&nbsp;</p><p>Kostohondritis, upala hrskavice između rebara, izaziva oštar bol u predjelu grudne kosti, što se također može pogrešno protumačiti kao problem sa kiselinom.</p><h2>9. Anksioznost i panični napadi</h2><p>Stres i anksioznost mogu da pojačaju pečenje u grudima ili da izazovu bol koji podsjeća na gorušicu.&nbsp;</p><p>Kod paničnih napada se često javlja pritisak u grudima i osjećaj nedostatka vazduha, što dodatno otežava razlikovanje od gastrointestinalnih problema. Ako lijekovi za refluks ne ublažavaju tegobe, moguće je da u osnovi stoji psihološki faktor.</p><p>Ako se simptomi koji liče na gorušicu ponavljaju, ne reaguju na uobičajenu terapiju ili su praćeni alarmantnim znacima poput bola u grudima, otežanog disanja ili otežanog gutanja, važno je da se što prije obavi pregled, jer "gorušica" nekada i nije gorušica, prenosi Telegraf.</p>

Dugotrajna gorušica, naročito uz faktore rizika kao što su pušenje ili alkohol, zahtijeva detaljan pregled

Pečenje u grudima i kiselina nekada nisu gorušica

<p>Zimsko razdoblje donosi zahlađenje, kraće dane i više boravka u zatvorenim prostorima, a stručnjaci upozoravaju da upravo takve okolnosti pogoduju razvoju navika koje naizgled djeluju bezopasno, ali mogu ozbiljno utjecati na zdravlje.</p><h2>Zagrijavanje prostorija&nbsp;</h2><p>U hladnijem dijelu godine posebnu pažnju treba posvetiti načinu zagrijavanja prostorija, količini prirodnog svjetla kojoj smo izloženi te načinu na koji pristupamo fizičkim aktivnostima.&nbsp;</p><p>Na prvom mjestu upozorenja nalazi se korištenje prijenosnih grijalica u prostorijama bez adekvatnog protoka svježeg zraka. U takvim uvjetima može doći do opasnog nakupljanja ugljen monoksida. Trovanja ugljen monoksidom najčešća su tokom zimskih mjeseci, posebno kada se koriste plinske grijalice, roštilji, peći ili motori u zatvorenim prostorima.&nbsp;</p><h2>Nedostatak dnevnog svjetla</h2><p>Druga navika odnosi se na premalo izlaganja prirodnom svjetlu, što je u zimskim mjesecima gotovo neizbježno. Smanjena količina svjetla može dovesti do pada razine serotonina, hormona koji utiče na dobro raspoloženje, te poremetiti lučenje melatonina, što rezultira umorom, pospanošću i slabijom koncentracijom.</p><h2>Vježbanje bez zagrijavanja&nbsp;</h2><p>Treća rizična navika odnosi se na fizičku aktivnost bez prethodnog zagrijavanja. Zbog hladnog vremena mišići i zglobovi sporije reaguju, pa ljudi često podcijene napor koji stvarno ulažu. Aktivnosti poput čišćenja snijega mogu biti izuzetno opterećujuće za srce i krvne žile, a stručnjaci navode da su u medicinskoj praksi poznati slučajevi moždanog ili srčanog udara nakon takvih naglih napora.&nbsp;</p>

Na prvom mjestu upozorenja nalazi se korištenje prijenosnih grijalica u prostorijama bez adekvatnog protoka svježeg zraka

Ove tri navike zimi narušavaju zdravlje: Većina nije svjesna koliko su opasne 

<p>Zdravstvene službe širom Evrope upozoravaju na raniji početak sezone gripe. Također, značajna je cirkulacija respiratornih virusa, a takva je situacija i u našoj zemlji.</p><p>Dr. Ednan Drljević, poznati infektolog, potvrđuje nam da je cirkulacija virusa gripe počela nekoliko sedmica ranije. Naglašava da svake godine imamo najmanje šest vrsta virusa u isto vrijeme.</p><p>- Gripa se, jasno, pojavljuje svake godine u većem ili manjem obimu. Međutim, vakcinacija je od velikog značaja, a vakcina se svake godine ažurira u smislu sojeva koji su zastupljeni u samoj vakcini. Naravno, postoji mogućnost da se pojavi neki soj koji nisu mogli predvidjeti, ali zadnjih godina cirkuliraju virusi koji su sadržani u vakcini protiv gripe. Šta god ko govorio i mislio, vakcina je najbolja zaštita - govori nam dr. Drljević.</p>

Nadolazeći praznici bi mogli ubrzati širenje gripe

<p>Prema dosadašnjim informacijama, u pojedinim evropskim zemljama, poput Austrije, dominantna je nova varijanta virusa A H3N2, koju nazivaju supergripa.</p><p>Međutim, dr. Drljević naglašava da to ne treba obeshrabriti javnost te da vakcina i dalje štiti od H1N1 ili svinjske gripe, koja je smrtonosnija od Covida, gripe B i drugih H3N2 sojeva.</p><p>- Ove godine su, inače, infekcije počele ranije, a pošto nam idu blagdani i praznici, to će ubrzati širenje virusa. Međutim, pik obično bude iza Nove godine, odnosno, najčešće je to u februaru - iznosi dr. Drljević.</p><p>Posebno upozorava na to da zbog cirkulacije virusa Covida, gripe, adenovirusa te drugih treba biti na oprezu te da građani ako nemaju visoku temperaturu i drastične simptome izbjegavaju odlazak u ambulante.</p>

Šta god ko mislio i govorio, vakcina je najbolja zaštita

Drljević za "Avaz": Svinjska gripa je smrtnosnija od COVID-a

<p>Da se virus gripe u pojedinim evropskim zemljama počeo širiti neuobičajeno rano potvrđuju tamošnje zdravstvene vlasti. Slična je situacija i u susjednoj Hrvatskoj gdje je donedavno zabilježeno preko 3.700 slučajeva zaraze.</p><p>Virus gripe je potvrđen i u BiH, a prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo F BiH, dominiraju akutne respiratorne infekcije (ARI), a prijavljeno je ukupno 5525 slučajeva. Kada je riječ  o bolestima sličnih gripi (ILI),  prijavljeno je ukupno 778 slučajeva iz osam kantona.</p><p>Direktor ZJZ F BiH, dr. Siniša Skočibušić potvrđuje za „Avaz“ da je ove godine situacija drugačija i da je sezona gripe počela rano.</p>

<p>- Premda to nije očekivano, ima sezona kada započne ranije i obično ta sezona opet traje jednako kao i inače - kaže nam dr. Skočibušić.</p><p>Kao uzrok ranijeg razbuktavanja gripe u pojedinim evropskim zemljama navode da imunizacija nije na zadovoljavajućem nivou.</p><p>- Imunizacija protiv gripe, definitivno, ima smisla. Mi smo svu količinu cjepiva koju smo kupili potrošili. Ove godine je, kao nikada do sada, bio interes i mi i dalje toplo preporučamo cjepivo. Međutim, mi generalno imamo problem da se u BiH godišnje uveze oko 35.000 doza, dok Hrvatska nabavi 400.000 doza. Međutim, dok lani nismo uspjeli sve potrošiti, ove godine jesmo - govori dr. Skočibušić.</p><p>Nadolazeći božićni i novogodišnji praznici mogli bi ubrzati širenje virusa gripe.</p><p>- Poslije Nove godine očekivati je da će biti više oboljelih. Ali, naš zdravstveni sustav saa to relativno dobro nosi - ističe dr. Skočibušić</p><p>U prošloj sezoni gripe od desetog mjeseca 2024. do petog mjeseca 2025., u Federaciji BiH registrirano je 16 umrlih od gripe.</p><p>Da brojni virusi pune ambulante domova zdravlja potvrđuje nam Arman Šarkić, portparol Doma zdravlja Kantona Sarajevo. Uglavnom, to su, kaže, respiratorni virusi i u granicama godišnjeg prosjeka.</p>

<p>- Čekaonice jesu pune, ali situacija nije alarmantna. S obzirom da u ovom periodu, prema riječima epidemiologa, ima najviše virusa u cirkulaciji, to je jednostavno nešto na što smo navikli. Najzastupljenije su respiratorne infekcije gornjeg disajnog trakta, dok gripe ima sporadično. Kada je riječ o gripi, pik, odnosno, vrhunac sezone očekujemo u januaru i februaru, najduže do sredine marta. Virus gripe se mnogo brže širi nakon novogodišnjih praznika - kaže Šarkić.</p><p>Napominje da Dom zdravlja KS i dalje radi vakcinaciju protiv gripe.</p><p>- Pozivam sve pripadnike rizičnih skupina da se vakcinišu, jer još nije kasno. Dakle, vakcinisati se može prije pojave sezonskog pika - kaže Šarkić.</p>

U BiH se uveze 35.000 doza cjepiva, a u Hrvatskoj 400.000, kaže dr. Skočibušić

<p>Spavanje u tišini nije luksuz, nego osnova zdravlja. Noću, posebno oko 02.30, tijelo ulazi u najdublju fazu sna, kada mozak čisti toksine, obnavlja nervni sistem i spušta kortizol.</p><p>Sve što pravi buku prekida taj proces. Tišina omogućava da se frekvencije mozga spuste dovoljno nisko da se organizam resetuje kako treba.</p><p>Ako vas i najmanji zvuk probudi, to znači da je vaš nervni sistem preopterećen i da funkcionišete u stanju "pripravnosti". To je najčešće znak hroničnog stresa. Tijelo koje skače na svaki šum ne odmara, nego se bori.</p><p>Ujutru se to vidi kao zamagljen fokus, nervoza, ubrzan puls i osjećaj da ste umorni čim ustanete.</p><p>Malo ko zna da noćni zvukovi podižu nivo upalnih procesa u tijelu. </p><p>Srce reaguje na buku brže nego što mislite, a prekidi sna povećavaju rizik od hormonskih disbalansa i umora koji se vuče danima. Zato eksperti stalno ponavljaju da spavate bez muzike, bez TV-a i bez "umirujućih" šumova koji zapravo samo remete ciklus sna.</p><p>Ako vas noću bude zvukovi, to nije sitnica. To je signal da vam mozak radi u "crvenoj zoni". Tišina nije trend, nego jedini način da se tijelo stvarno oporavi, prenosi Ona.rs.</p>

Sve što pravi buku prekida taj proces

Ako vas i najmanji zvuk probudi, to znači da je vaš nervni sistem preopterećen 

Mozak u "crvenoj zoni": Ako vas budi i najmanji zvuk, to je ozbiljan signal

<p>Depresija ima mnogo lica, a jedan od najčešćih oblika je latentna, odnosno prikrivena. Dok je neko tužan, apatičan, ništa mu se ne radi, nigdje mu se ne ide, kod nekog drugog sve naizgled može djelovati sjajno, uz osmijeh na licu. Zato treba obratiti pažnju na ove znakove koji ukazuju da ljudi imaju latentnu depresiju.</p><h2>Uvijek izgledaju sretno</h2><p>Možda je jedna od najčešće prakticiranih navika ljudi s latentnom depresijom da stalno imaju masku sreće. Oni sve vrijeme glume dobro raspoloženje. Izvana, često izgledaju sretni i zadovoljni. Međutim, izgled izvana ne govori ništa o tome kako se osoba zaista osjeća.</p><h2>Ne govore istinu</h2><p>To, naravno, ne znači da su lažljivci generalno, već ne govore istinu kada ih neko pita kako su. Na pitanja o svom blagostanju odgovaraju da su odlično, sjajno, da su zadovoljni… Kada se ne pojave na dogovorenom sastanku ili okupljanju, u stanju su da smisle toliko dobar izgovor u koji će svi povjerovati.</p>

Evo kako depresija utječe na mozak

<h2>Imaju problem da se isključe</h2><p>Mozak ovih ljudi brzo obrađuje sve što im se dešava u životu. Pretjerano i previše analiziraju sve, bilo da je dobro ili loše. Njihovi mozgovi su poput spužve, upijaju sve što im se nađe na putu i nikada ne odmaraju, što je veoma iscrpljujuće.</p><h2>Oni su perfekcionisti</h2><p>Ljudi s latentnom depresijom često imaju prevelika očekivanja od sebe. Kao rezultat toga, mogu osjećati konstantni unutarnji pritisak, anksioznost, stres, što na duže staze vodi depresiji.</p>

Doktorica Emina Dedagić za „Avaz“: Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća

Vladimir kosio travu, osjetio jaku bol i samo pao: Jedan od rijetkih koji je preživio "pucanje srca"

EACVI 2025: BiH i Sarajevo imali istaknutu ulogu na jednom od najvažnijih svjetskih i evropskih kardioloških kongresa

Evo koji alat je neophodan za potpunu čistoću usne šupljine

Jednostavan način za smanjenje visokog krvnog pritiska: Dodajte jogurt u obrok

Ako primijetite ovo na rukama, možda imate opasnu bolest

Ovo su najčešći uzroci nedostatka vitamina D

Vježbanje na prazan žeudac: Hit za gubitak kilograma

Banana nije ista ujutro i navečer: Evo kako mijenja vaše tijelo

Dosljedan ritam spavanja: Ključ za energiju i bolje raspoloženje

Pečenje u grudima i kiselina nekada nisu gorušica

Ove tri navike zimi narušavaju zdravlje: Većina nije svjesna koliko su opasne

Drljević za "Avaz": Svinjska gripa je smrtnosnija od COVID-a

Nadolazeći praznici bi mogli ubrzati širenje gripe

Mozak u "crvenoj zoni": Ako vas budi i najmanji zvuk, to je ozbiljan signal

Prikrivena depresija: Obratite pažnju na ove znakove

Zdravlje

Doktorica Emina Dedagić za „Avaz“: Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća

Vladimir kosio travu, osjetio jaku bol i samo pao: Jedan od rijetkih koji je preživio "pucanje srca"

EACVI 2025: BiH i Sarajevo imali istaknutu ulogu na jednom od najvažnijih svjetskih i evropskih kardioloških kongresa

Evo koji alat je neophodan za potpunu čistoću usne šupljine

Jednostavan način za smanjenje visokog krvnog pritiska: Dodajte jogurt u obrok

Ako primijetite ovo na rukama, možda imate opasnu bolest

Ovo su najčešći uzroci nedostatka vitamina D

Vježbanje na prazan žeudac: Hit za gubitak kilograma

Banana nije ista ujutro i navečer: Evo kako mijenja vaše tijelo

Dosljedan ritam spavanja: Ključ za energiju i bolje raspoloženje

Pečenje u grudima i kiselina nekada nisu gorušica

Ove tri navike zimi narušavaju zdravlje: Većina nije svjesna koliko su opasne

Drljević za "Avaz": Svinjska gripa je smrtnosnija od COVID-a

Nadolazeći praznici bi mogli ubrzati širenje gripe

Mozak u "crvenoj zoni": Ako vas budi i najmanji zvuk, to je ozbiljan signal

Prikrivena depresija: Obratite pažnju na ove znakove