Svi mogući uzroci boli oko pupka

Iako mnogi vjeruju da starijim osobama treba manje sna, nova studija pokazala je da nije baš tako.Rezultati istraživanja koji su objavljeni u najnovijem broju časopisa "Neuron" pokazala su da nedostatak sna kod osoba starijih od 60 godina može dovesti do povećanog rizika od Alzhajmerove bolesti, bolesti srca, gojaznosti, dijabetesa i infarkta.- Skoro svaka bolest u starijoj dobi povezana je sa nedostatkom sna - kaže autor studije i profesor psihologije i neurologije na kalifornijskom Berkli univerzitetu.

Autori upozoravaju da ljudi već u tridesetim godinama imaju probleme sa snom, a to stanje se vremenom pogoršava i dovodi do kognitivnih i fizičkih poteškoća.&nbsp;S godinama je sve teže prilagoditi organizam stalnoj smjeni i različitim obavezama. Međutim, problemi sa snom se dešavaju i zbog toga što mozak koji polako stari i ne funkcionira kao u mladosti.

Lijek za sve: Dobar san može vas spasiti ovih bolesti

Rezultati istraživanja koji su objavljeni u najnovijem broju časopisa "Neuron" pokazala su da nedostatak sna kod osoba starijih od 60 godina može dovesti do povećanog rizika od Alchajmerove bolesti, bolesti srca, gojaznosti, dijabetesa i infarkta.

- Skoro svaka bolest u starijoj dobi povezana je sa nedostatkom sna - kaže Metju Volker (Mathew Walker), autor studije i profesor psihologije i neurologije na kalifornijskom Berkli univerzitetu.&nbsp; 
Autori upozoravaju da ljudi već u tridesetim godinama imaju probleme sa snom, a to stanje se vremenom pogoršava i dovodi do kognitivnih i fizičkih poteškoća.
 S godinama je sve teže prilagoditi organizam stalnoj smjeni i različitim obavezama. Međutim, problemi sa snom se dešavaju i zbog toga što mozak koji polako stari i ne funkcionira kao u mladosti.

Dobar san može spriječiti nekoliko bolesti

Mada se u odnosu na, recimo, Australiju ili Novi Zeland nalazimo u grupi zemalja sa nižim rizikom obolijevanja od melanoma, broj oboljelih i kod nas povećava se svakih pet godina za 20 posto, prije svega zbog nekontroliranog izlaganja UV zračenju stanovništva u prethodnih 50 godina. Statistika pokazuje i da se rak kože kod 80 posto pacijenata dijagnosticira u kasnoj fazi, kada je daleko veći rizik od daljeg širenja bolesti u limfne čvorove i unutrašnje organe. 

Osim melanoma, raste broj oboljelih i od drugih, 10 puta češćih nemelanomskih karcinoma kože, čiji je nastanak također vezan za izlaganje suncu i vještačkim izvorima UV zračenja (solariji). 

Koji su uzroci

Iako postoje mnogi uzroci nastanka raka kože ipak je najčešće uzrokovan sunčevim UV zračenjem. Dugotrajno izlaganje suncu je najčešći uzrok nastanka svih oblika raka kože.

Dvije vrste UV zračenja kojima se osoba izlaže prolaze kroz kožu i dopiru do njezinih dubljih slojeva. Nakon dugotrajnog izlaganja suncu dolazi do oštećenja DNK i tkiva. 

U najboljem slučaju posljedice su prijevremeno starenje kože i nastanak bora. 
U najtežim slučajevima dolazi do oslabljenja kože i nastanka raka.

Kratkoročna izlaganja suncu su dobra. Pod djelovanjem UVB zraka dolazi do produkcije vitamina D3, važnog sastojka za rast kostiju. Ali za to je dovoljno svakodnevno izlaganje suncu u trajanju od 15 minuta.

No, oštećenje kože nastalo UV zrakama daleko je značajnije. UVA i UVB zrake mogu izazvati promjene u samom središtu naših ćelija te oštetiti njihov DNA.
Ako se ovo nevidljivo oštećenje ponavlja, ono dugoročno može izazvati razvoj raka kože.

&nbsp;Ko je u opasnosti

Rak kože najčešći je kod osoba poslije 50. godine života i onih koji su dugo i često bili izložene suncu. Međutim, od melanoma mogu oboljeti i mlađe osobe.
Povećan rizik imaju:

1. osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu,

2. osobe koje su tokom života imale sunčane opekotine,

3. osobe koje provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija),

4. osobe koje se intenzivo izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. tokom godišnjeg odmora),

5. osobe koje koriste UV uređaje (solarij) za sunčanje i tretman noktiju,

6. osobe s više od 50 madeža na tijelu,

7. osobe s porodičnom historijom raka kože,

8. osobe starije od 50 godina,

9. osobe koje su imale transplantaciju nekog organa.

Postoje i određeni faktori rizika za svaku vrstu raka kože: melanoma odnosno ne melanomskih vrsta. Čak i ako nemate povišeni rizik za razvoj raka kože, možete od njega oboljeti. Zato je važno upoznati se s uzorcima njegovog nastanka i simptomima.

Postoje četiri vrste opasnih promjena na koži kada se govori o raku kože. Bazocelularni karcinom, aktiničke keratoze, planocelularni karcinom i melanom.

Bazocelularni karcinom

Ovo je najčešći oblik zloćudnih tumora kože, ali ujedno i najmanje opasan. Uglavnom se pojavljuje kao uzdignuta kvržica na koži, prožeta krvnim žilicama, ali i kao ranica ili obnavljajuća krastica koja ne zarasta i ima sjajne, "perlaste" rubove. 

U vrlo rijetkim slučajevima ovaj tip raka kože može metastazirati. Ukoliko se ne liječi tokom dužeg razdoblja, može doći do lokalnog prodiranja dublje u tkivo, a vrlo rijetko može metastazirati.

Aktiničke keratoze

Aktiničke keratoze su neagresivni, lokalizirani karcinomi kože u vidu crvenkasto-smeđih, ljuskavih i grubih promjena na koži, koje se najčešće javljaju u osoba starije životne dobi. 

Uglavnom su zahvaćena područja koja su intenzivno izložena suncu, kao što su lice, vrat, uške, nadlaktice i vlasište, pogotovo kod ćelavih muškaraca. Ove promjene posljedica su hroničnog i pretjeranog izlaganja suncu. 

Terapija ovih promjena je nužna jer se u 10-15 posto slučajeva mogu razviti u invazivni planocelularni karcinom.

&nbsp;Planocelularni karcinom

Po pojavnosti riječ je o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože. Najčešće se pojavljuje na fotoeksponiranim područjima kože poput lica i vlasišta. Planocelularni karcinom često nastaje iz aktiničkih keratoza i može nalikovati bazocelularnom karcinomu. 

Površina je obično uzdignuta i prekrivena čvrstom krastom. Planocelularni karcinom je zloćudniji od bazocelularnog karcinoma i može se proširiti u limfne čvorove i ostale organe. 

Ukoliko je lokaliziran na području usana, uški i prstiju te kod imunokompromitiranih pacijenata, može se brzo proširiti.

Melanom je najopasniji

Melanom je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni tumor kože. Za razliku od bazocelularnog i planocelularnog karcinoma, melanom se pojavljuje u nešto mlađoj životnoj dobi. 

Melanom se najčešće pojavljuje u obliku smeđe-crne pigmentacije koja se povećava, nepravilnih, neoštrih rubova i neujednačene boje. Može se javiti i u obliku ružičastih ili crvenkastih kvržica s manjom količinom pigmenta, koja brzo rastu. 

Kod melanoma je najvažniji hirurški zahvat u što ranijoj fazi jer se ranom intervencijom može spasiti život.

Mjere prevencije

Primarna prevencija podrazumijeva sprečavanje razvoja bolesti prije nego se pojavi i u slučaju karcinoma kože uglavnom se sastoji od ograničavanja izlaganja UV zrakama.

Rak kože može se izbjeći. Može se vidjeti i dijagnosticirati u ranom stadiju. UV zračenje koje je glavni uzrok nastanka raka kože može se izbjeći promjenom navika vezanih za boravaka na suncu.

Zaštita od sunca podrazumijeva nošenje zaštitne odjeće, izbjegavanje direktnog sunca između 11:00 i 15:00 sati u ljetnom periodu, boravak u hladu i pravilno korištenje proizvoda za zaštitu od sunca.

Osobe plavih očiju, crvene ili plave kose, koje lako izgore rizična su skupina za nastanak raka kože. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci jer pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu povećava rizik od nastanka raka kože.

Sekundarna prevecija podrazumijeva određivanje i otkrivanje karcinoma kože u najranijem stadiju što omogućava blagovremeno liječenje. Tome pomažu samopregled, poznavanje faktora rizika i redoviti pregled dermatologa.

„Imate samo jednu kožu“

Dan Euromelanoma obilježava se 8. maja, a pokrenuta je široka kampanja na evropskom nivou "Imate samo jednu kožu" kako bi se povećala svijest ljudi o mogućim rizicima pretjeranog izlaganja suncu.

Istraživanje je pokazalo da samo 14 posto Evropljana poštuje savjete za zaštitu od sunca, iako je 91 posto upoznato sa rizicima. Euromelnoma nastavlja rad na inicijativi za zabranu korišćenja solarija za mlađe od 18 godina, sa ciljem da se njihovo korišćenje u narednim godinama potpuno zabrani.

Osim melanoma, raste broj oboljelih i od drugih, 10 puta češćih nemelanomskih karcinoma kože, čiji je nastanak također vezan za izlaganje suncu i vještačkim izvorima UV zračenja

Čuvajte se melanoma

Šake su jedan od najkorištenijih dijelova tijela. Rukujemo se, podižemo i spuštamo stvari, prljamo ih. Većina nas ne vodi dovoljno računa o njima. Pogledajte svoje šake i provjerite da li se na njima mogu očitati mogući znaci raka.
Suhe pukotine na šakama
Iako je sasvim normalno da ruke postanu suhe usljed stalne upotrebe balzama, ponekad ta suha koža može da se opire čak i upotrebi krema i losiona. U tom slučaju bi trebalo da posjetite doktora. Suha koža na nadlakticama i mjesta koja su izgubila boju mogu da ukazuju na ozbiljniji problem.Otekle ruke
Rak je poznat po tome da pravi promjene u čitavom tijelu, pa ako primjetite bilo šta čudno, treba odmah da posjetite doktora. Ako vam šake otiču ili se nadimaju, odmah potražite stručnu pomoć.&nbsp;Bol u rukama&nbsp;Ako bez razloga osjećate bol u rukama, to može da bude jedan od simptoma raka. On uzrokuje bol u različitim organima, a to uključuje i šake. Rak na potpuno drugom dijelu tijela može da se manifestira kroz bol u šakama.Ostali simptomi raka
Ruke su samo jedan od mogućih simptoma. Iznenadni gubitak težine, promuklost, stalni umor, iritantan i uporan kašalj takođe mogu da budu znaci raka.

Prvi simptomi raka: Evo gdje se pojavljuju i šta treba da znate

S obzirom da smo toliko fascinirani mozgom, čudno je da zapravo znamo toliko malo o ovom organu. A još gore je to da i ono malo što "znamo" većinom nije istinito. Filmovi i marketing su zaslužni za proširenje mnogih zabluda o mozgu, a evo 10 najpopularnijih. 

1. Koristimo li samo 10 procenata mozga?

PET skenovi i magnetska rezonanca otkrivaju da koristimo cijeli mozak, a i najprostiji zadaci koriste više od 10 posto mozga. Kada se uzme u obzir da mozak koristi oko 20 procenata energije tijela, bilo bi jako neefikasno koristiti samo 10 procenata mogućnosti ovog organa.

&nbsp;2. Opadaju li sa starenjem i moždane funkcije?

Iako je istina da pojedine funkcije mozga slabe sa starenjem, neke od njih se čak poboljšavaju kako vrijeme prolazi. Na primjer, vokabular ili količina riječi koje koristimo generalno se povećava sa godinama. Rješavanje konflikta i emocionalna regulacija također postaju kvalitetniji što smo stariji.

3. Oštećenja mozga su uvijek trajna?

Naš mozak se ne rađa sa ograničenim brojem ćelija već se taj broj obnavlja sve do smrti. Neki neuroni umiru, ali novi se stvaraju čak i ako ste u dobi od 80 godina. 

Kada se čovjeku desi ozljeda mozga, on može izgubiti sposobnost hodanja ili pričanja, ali s vremenom i vježbom (čak i kada nedostaje značajan komad mozga) ove funkcije se mogu vratiti jer mozak gradi nove veze na drugim mjestima i "preusmjerava" ove funkcije. Ovo se zove "plastičnost" mozga.

Poznat je slučaj djevojčice po imenu Christina Santhouse kojoj su doktori morali odstraniti polovinu mozga (jer je imala rijetku bolest mozga - Rasmusenov encefalitis i konstantne napadaje). Djevojčica se oporavila i nastavila je funcionirati i živjeti sasvim normalno.

&nbsp;4. Mozak je statičan i ne mijenja se?Jedan od najčešćih mitova je da za svaku funkciju postoji specifični dio mozga koji tu funkciju obavlja i da se to ne može promijeniti. Ovo nije istina. Mozak je zapravo jako fleksibilan organ. 
Dva ili više dijelova mozga mogu zajedno učestvovati u jednoj radnji, a nekada se dijelovi mozga koji se ne koriste, radi npr. invaliditeta mogu početi "programirati" za poboljšanje drugih funkcija.

5. Lijeva strana mozga je organizirana i robotska, a desna je kreativna?

Ovo je možda najčešći mit o mozgu. Mnogi vjeruju da su oni kojima je lijeva polutka mozga dominantna logični, hladni i organizirani, a oni kojima je desna strana mozga dominantna - kreativni, muzikalni, likovnjaci i umjetničke duše. 

Čak se govori i o "zarobljenicima lijeve polutke mozga". Ovo su sve neistine koje nemaju nikakve osnove u istraživanju i ne uče se ni na jednom ozbiljnom fakultetu psihologije. 

Polutke mozga su povezane dijelom koji se naziva corpus callosum. Kada obavljamo neki kreativan posao, obje strane mozga učestvuju i komuniciraju jedna sa drugom velikom brzinom. 

Ne postoje nikakvi dokazi da su neke osobe lijevo-dominantne, a neke desno-dominantne što se tiče mozga. Svi koristimo obje strane mozga.

6. Pamćenje je 100-procentno tačan opis nekog događaja ili doživljaja?

Iako neki ljudi imaju bolju memoriju od drugih, ničije pamćenje nije savršen0. Svakim novim prisjećanjem dodajemo neke sitne elemente tom sjećanju. S vremenom se naše sjećanje nekog događaja može značajno izmijeniti. 

Zbog ovoga fenomena na suđenjima od 10 svjedoka pljačke ili ubojstva često svaki ima svoju priču o onome što se desilo, a što je duže vremena prošlo od događaja to se više sjećanje izmijenilo.

7. Ako djetetu puštate klasičnu muziku da sluša, ono će imati veći IQ?

Iako je primamljivo vjerovati u "Mozartov efekt", nema čvrstih dokaza da slušanje klasične muzike može učiniti bebu inteligentnijom. Cijela zabluda u vezi sa ovim krenula je sa jednom studijom koja je pokazala da odrasli nakon slušanja Mozarta imaju bolje rezultate na jednoj vrsti zadataka - specijalno temporalnim testovima. 

Iz toga su se izrodile ideje i načini zarade na ljudima prodavanjem knjiga i CD-ova sa klasičnom muzikom sa obećanjem visokog IQ-a. Nekoliko obimnih studija nakon toga nije uspjelo dokazati da ova vrsta muzike povećava IQ. 

A i učinak u prvotnoj studiji se odnosio samo na odrasle osobe i trajao je samo 12 minuta nakon slušanja. Također se odnosio samo na jednu vrstu testa, a ne na generalnu inteligenciju.

8. Igre mozgalice poboljšavaju inteligenciju i memoriju?

U jednoj studiji koju je sponzorirao britanski BBC učestovalo je 8600 osoba od 18-60 godina. Igrali su logičke i misaone igre 10 minuta na dan, tri puta sedmično. Po završetku studije (nakon 6 nedjelja) nisu imali ništa veći IQ nego kontrolna grupa koja uopće nije igrala igre.

Činjenica je samo da mozgalice pomažu ljudima „ubiti vrijeme" te i na taj način „zaposliti" mozak i odvratiti od razmišljanja o tegobama svakodnevice.

&nbsp;9. Kvocijent inteligencije ostaje isti cijelog života?

Ideja da IQ ostaje isti tokom života opovrgnuta je dugogoišnjim testiranjem studenata. Oko 9 procenata studenata je pokazalo promjene od čak 15 poena u periodu od 4 godine. 

Također je poznat i Flynn-ov efekt, tj. činjenica da prosječni IQ u cijelom svijetu raste od 1930. godine do danas. Testovi se standardiziraju tako da srednji IQ uvijek bude 100, ali kada današnji ljudi rade stare testove po starim pravilima, gotovo uvijek imaju bolje rezultate nego ljudi od prije 20 ili 30 godina.

10. Mozak radi bolje pod pritiskom

Iako nas pritisak rokova može motivirati da radimo jače, ovaj pritisak ne rezultira boljim performansama mozga. Zapravo je mnogo vjerovatnije da ćemo pod pritiskom mozak lošije funkcionirati.

Zanimljivo je da većina onoga što „znamo" o mozgu - nije tačno. Filmovi i marketing su zaslužni za proširenje mnogih zabluda o mozgu, a evo 10 najpopularnijih

Deset zabluda o mozgu

Osobama s hepatitisom prijeti veći rizik obolijevanja od Parkinsonove bolesti, sugerira istraživanje provedeno na University of Oxford. Nalazi objavljeni u znanstvenom časopisu Neurology ukazuju na 51-76 posto veći rizik za Parkinsonovu bolest kod osoba s hepatitisom B ili C.

Istraživači su se koristili podacima prikupljenima od miliona Britanaca.
U studiji nije dokazana uzročno-posljedična veza između hepatitisa i Parkinsonove bolesti, niti je utvrđeno koji bi ih biološki mehanizam mogao povezivati.

Već je ranije utvrđeno kako ciroza jetre može prouzročiti poteškoće s kretanjem slične onima koje su prisutne kod osoba s Parkinsonovom bolešću.

Poslije hepatitisa – Parkinson?

Pomanjkanje sna je u istraživanju američkih znanstvenika povezano s većim rizikom za obolijevanje i smrt od raka prostate. U odnosu na muškarce koji u prosjeku spavaju 7 sati, muškarci koji spavaju prosječno manje od 5 sati imaju 55 posto veći rizik za obolijevanje i smrt od raka prostate.

Kod muškaraca koji prosječno spavaju oko 6 sati je uočeno povećanje rizika iznosilo 29 procenata, objavili su stručnjaci iz American Cancer Society. Novi nalazi su rezultat analize podataka prikupljenih od 823 000 muškaraca mlađih od 65 godina. Znanstvenici pojašnjavaju kako manjak sna može inhibirati proizvodnju melatonina, hormona koji utječe na razdoblja sna i budnosti. 

Smanjenje proizvodnje melatonina dovodi do veće učestalosti genetskih mutacija, povećanja obujma oksidativnih oštećenja, reduciranja procesa "popravljanja" DNK i slabljenja funkcije imunološkog sistema. Uz to, prekratak san može doprinijeti smanjenju funkcije gena uključenih u borbu protiv razvoja tumora.

I prostata traži više sna

Post-orgazmički sindrom bolesti (POIS) je uglavnom muška problematika koja je istovremeno nevjerovatno rijetka.&nbsp;Odmah ili ubrzo nakon orgazma, bolest pokreće niz problema koji nisu povezani s genitalijama, uključujući zbunjenost, nesposobnost govora, čitanja ili koherentnog pisanja, tešku bol u mišićima u cijelom tijelu, teški zamor, svrbež očiju, groznica i simptomi nalik na gripu mogu potrajati do sedam dana.&nbsp;Ovo bizarno stanje, koje je prvi put opisano 2002. godine, nema poznati uzrok i nema poznatog lijeka, a istovremeno je stvarni problem. O bolesti se zna vrlo malo, ali novi članak u časopisu Sexual Medicine Reviews sažima ono što su naučnici saznali o POIS-u do sada.
Vrste i ozbiljnost simptoma variraju među muškarcima, ali općenito govoreći, čini se da postoje dvije vrste POIS-a: primarni i sekundarni.&nbsp;Prvi je kada se simptomi POIS pojavljuju od prve ejakulacije, a sekundarni je onaj koji se kasnije razvija u životu. Bilo kako bilo, pojavljuju se tokom gotovo svih orgazama koji uključuju ejakulaciju. Iako postoji slaba veza s preranom ejakulacijom, temeljni mehanizam nastanka bolesti je nepoznat.
Najviše pobornika ima ideja o spermijima muškaraca. Iako još uvijek ne postoje konkretni dokazi, neki sugeriraju da su pacijenti alergični na svoje sjeme ili neku komponentu u njemu.&nbsp;Druga teorija tvrdi da se hemikalije oslobođene tokom orgazma otpuštaju u neobično velikim količinama.
Iako se eksperimentalni tretmani počinju pojavljivati, za sada, studija koju vodi Medicinski fakultet Univerziteta Tulane zaključuje da je velik dio onoga što pokreće POIS ostaje tajna.&nbsp;Ipak, ističu da većina muškaraca koji imaju tu bolest ne zna da je to stvarna bolest. Kao rezultat toga, suzdržavaju se od traženja lijeka.

Bizarna bolest koja pogađa samo muškarce

Često možemo čuti da je hladnoća dobra za naše zdravlje, a da li znate koje su te dobrobiti koje naš um i naš organizam imaju od niskih temperatura?
1. Više energije
Izloženost hladnim temperaturama, npr. šetnja po hladnoći, ispunit će vas energijom pa ćete biti "energični" i po povratku u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate da joj budete dugo izloženi. Dovoljna će biti i kratka šetnja - zato, idite na brzo hodanje.
2. Bolji san
Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu, pa će im spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijusa, pomoći da bolje spavaju. Kako oni koji pate od nesanice, tako i svi ostali.
3. Sagorijevanje kalorija
Hladnoća podstiče sagorijevanje kalorija u tamnom masnom tkivu. Tamno masno tkivo proizvodi toplotu i sagorijeva masnoće. Kod beba ono služi za reguliranje tjelesne temperature, dok se ono kod odraslih nalazi u manjim količinama.4. Mozak bolje radi
Dokazano je da na visokim temperaturama ljudi rjeđe donose veće i složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a pošto glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utječe na našu sposobnost donošenja odluka.
5. Bolje disanje
U jesen i zimu vazduh je boljeg kvaliteta nego u prolećnim i ljetnjim mjesecima. Zbog svježeg, čistog vazduha ovo doba godine je idealno za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.
6. Savršeno za trčanje
Da li se ikada pitali zašto se maratoni održavaju u kasnu jesen? Zato što je na nižim temperaturama lakše i prijatnije trčati. Trčanje po toplom i vlažnom vremenu djeluje vrlo iscrpljujuće na naše tijelo. Istraživanja su dokazala da po hladnoći trčimo brže, što znači da u kraćem vremenu možemo da sagorimo više kalorija.
7. Manje upala i infekcija
Upala mišića često se ublažuje stavljanjem leda na otečeno i bolno mjesto. Isti efekat imaju i niske temperature vazduha. Mnogi atletičari u liječenju upala i povreda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom - izlaganje ekstremno hladnim temperaturama. Boravak napolju čini nas otpornijima. To je zato što se broj ćelija koje se bore protiv infekcija zapravo povećava kada boravimo na hladnoći.
8. Bolje se osjećamo
Po hladnom vremenu ne moramo da se brinemo o tome kako izgledamo u bikiniju ili kupaćim gaćama, što nam podiže samopouzdanje. A to je i doba godine kada razmišljamo o vježbanju, zbog donošenja novogodišnjih odluka.
9. Više cijenimo dane koji dolaze
Istraživanja su pokazala da ljudi koji žive u područjima gdje je uvijek toplo i sunčano nisu sretniji od drugih. Ljudi su najboljeg raspoloženja poslije dužeg perioda hladnijih i tmurnijih dana.
10. Nema insekata
Niske temperature ubijaju insekte kao što su komarci, što znači da ne moramo da se branimo od ovih tih sitnih dosadnih napasnika, koji mogu i da nam prenesu zarazu.

Deset razloga za šetnju po hladnom vremenu: Bolji san, gubitak kilograma, manje upala i infekcija

Rak je izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne ćelije nizom transformacija i prelazaka iz predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih ćelija koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

Broj osoba oboljelih od zloćudnih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 miliona u 2012. godini na 24 miliona 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 miliona na 13 miliona godišnje.

Kako je rak postao globalna epidemija, to su i istraživanja ove grupe oboljenja vrlo intenzivna. U tekstovima koji slijede pročitajte rezultate najnovijih svjetskih istraživanja u vezi sa ovom temom.

Zloćudne bolesti – globalna epidemija

Zbog niže temperature,&nbsp;sporije se zagrijavamo i postižemo radnu temperaturu pa je treniranje zimi veći izazov&nbsp;nego tokom ostalog dijela godine.

<h2>Pojava povreda
</h2>

Kad se temperatura zraka spusti ispod 15 stepeni Celzijevih, fleksibilnost ligamenata i zglobova donjih ekstremiteta opada. Protok krvi kroz mišiće se smanjuje zbog hlađenja organizma, što uveliko povećava šansu za pojavu novih povreda. I stare boljke često se vraćaju tokom zime i pojačavaju ograničenja.


Zbog svega ovoga, pripreme u zimskom periodu uglavnom obuhvataju treninge u zatvorenom, u toploj odjeći, da bi se simulirali uvjeti ljetnih temperatura zraka u kojima se povećava volumen i snaga mišića.

Snijeg i led stvaraju posebne teškoće, posebno kada je riječ o kontaktu s podlogom. 


Prvo riješite sa sobom možete li uklopiti trčanje zimi. Dani su kraći te mračne večeri i vlažna jutra mogu pretvoriti trčanje u pravi izazov. Naprimjer, možete li trčati u vrijeme pauze za ručak? Možda bi vam više prijalo trčanje na traci tokom zime?


S jedne strane, trčanje vani može vam donijeti titulu „tvrdog trkača“, a, s druge, više ćete vremena provoditi sami, a povećat ćete i šanse za blagu prehladu. Vani možete uživati u lakšem trčanju, posebno ako pada snijeg. 



Samim hodanjem po klizavom ledu jačaju se zapostavljeni sporedni mišići, ligamenti i pripoji na nogama zbog čestog proklizavanja. Prorade mišići za koje i ne znamo da postoje.
Trčanje uz vjetar


Neizostavan je i vjetar. Nikada ne počinjite trčati niz vjetar jer, kada se zagrijete, znoj će vam se nakon okreta u suprotnom smjeru pretvoriti u ledene iglice. Uvijek prvo trčite uz vjetar.


Savjet broj jedan za početnike, kao i u bilo kojem drugom dijelu godine glasi - polako i bez žurbe. Hodanje i lagano trčanje su put do ostvarivanja zadatih ciljeva.
Prvo hodanje&nbsp;&nbsp;Ovo je osjetljiviji dio godine kada su u pitanju trkači početnici te je najbolje odlučiti se za hodanje, a kada se stekne malo snage i kondicije, polako uvoditi kratke etape trčanja. Vremenom će te trkačke etape u potpunosti istisnuti hodanje tokom treninga.&nbsp;&nbsp;Blizu kuće



- Nakon odrađenog prvog kruga treninga (mjesec), drugi možete započeti s dodavanjem kilometraže. Nedjeljom do 2 km, a ostalim danima 0,5 – 1,5 km, odnosno oko 5 minuta.

- Svi treninzi su planirani da se započnu i završe u blizini vaše kuće, auta i sl.

- Dionice s pauzama nisu dobre zbog hladnog vremena.&nbsp;Brzine i dužine treninga prilagodite sebi i svojim mogućnostima. Obucite se slojevito


Trčanje zimi je hrabro, ali treba biti pametan i obući se u skladu s vremenskim uvjetima. Preporučuje se da je prvi sloj od sintetike, polipropen izvlači znoj s tijela. Izbjegavajte pamučnu trikotažu jer skuplja znoj i u dodiru s kožom može tijelu prirediti stres. Nakon toga dolazi flis, koji je odličan izolator. Treba obavezno nositi rukavice i kvalitetne čarape. Bez obzira kako ste obučeni, čak i ako se čini da se niste oznojili – presvucite se. 
Virusi 
Postoji tačka, trenutak kada ni aklimatizacija ni svi slojevi odjeće ne mogu pomoći. Tada je bolje ostati kod kuće i vježbati pa uz čaj posmatrati kako se grad bijeli. Bez obzira na to što vježbate, niste superjunak otporan na viruse.&nbsp; Zagrijavanje&nbsp;

Priprema, odnosno adekvatno zagrijavanje i istezanje izuzetno su bitni u cijelom ciklusu treninga i trkačkog univerzuma. Istezanje spada u pripremu za trening, ali onaj trening koji ćete odraditi idući dan, jer pravilnim istezanjem na kraju treninga već započinjete s pripremom za sljedeći trening i napore koji vas čekaju. Zagrijavanje treba biti koncipirano tako da kroz 10-ak minuta pripremite cijelo tijelo za trening.

Plan treninga za rekreativce: Trčanje tokom zime

Hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda. Ona proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se s donje strane mozga i žlijezda je s unutrašnjim lučenjem.

Građena je od 2 dijela, prednjeg i zadnjeg režnja, koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji:

• Prednji režanj je izvor hormona rasta, prolaktina, folikul stimulirajućeg hormona, luteinizirajućeg hormona, tirotropina, adrenokortikotropnog hormona (ACTH). 

• Zadnji režanj izlučuje oksitocin i antidiuretski hormon (vazopresin).

Prema svom položaju hipofiza je najzaštićeniji dio tijela. Veličine je oko 1 cm i težine oko 0,5 grama. Smještena je na bazi velikog mozga, koji leži u turskom sedlu (med. sella turcica). Djeluje na rast tijela, krvni pritisak, rad bubrega, promet materija. Hipofiza usklađuje rad drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. Takođe, nazivaju je i glavnom ili centralnom žlijezdom. 

• Svojim hormonima utiče na mnoge žlijezde u organizmu, pa se može smatrati „dirigentom u orkestru koji čine žlijezde koje luče hormone”. To su, prije svega, nadbubrežne žlijezde, jajnici, testisi, štitnjača, mliječne žlijezde, ali se uticaj ogleda i na koštano-zglobnom sistemu, preko hormona rasta, zahvaljući kome dostižemo odgovarajuću visinu.

Uloga prolaktina
 
Prolaktin je hormon hipofize. Njegova primarna funkcija je ubrzati razvoj grudi tokom perioda dojenja, kao i u samom procesu dojenja. Prolaktin se luči u talasima.

Povećan nivo prolaktina u krvi naziva se hiperprolaktinemija i pod fiziološkim uslovima nalazi se prilikom procesa dojenja i tokom trudnoće. Nije svako povišenje prolaktina u krvi patološko. Ono je normalno u trudnoći, dojenju, kod žena koje su se porodile u prethodnih godinu dana i novorođenčadi. 

Prolaktin je prolazno povišen tokom stresa, prilikom stimulacije bradavica, u snu, pri fizičkoj aktivnosti i seksualnom odnosu. Ovaj hormon je povišen prilikom korišćenja lijekova koji antagonistički djeluju na dopaminske receptore i lijekova koji snižavaju koncentraciju dopamina (metildopa, rezerpin, estrogeni i opijati).

Mnoge bolesti i stanja koja oštećuju hipofiznu peteljku i/ili hipotalamus dovode do povišenja prolaktina. To mogu biti tumori (nefunkcionalni hromofobni adenomi), koji pritiskaju hipofiznu peteljku, zatim sarkoidoza, zračenje glave, aneurizma, metastaze tumora, hronična bubrežna insuficijencija, ciroza, povreda grudnog koša hipotireoza…

Dobroćudni tumor hipofize

Najčešći uzrok povišenja prolaktina jeste prolaktinom, dobroćudni tumor hipofize. Sastavljen je iz žljezdanog tkiva koje producira hormon prolaktin i zato je označen kao adenom. 

Češće se javlja kod žena (90 posto slučajeva). Prolaktinomi predstavljaju oko 40 procenata svih tumora hipofize. Mikroadenomi su tumori manji od 10 mm, a makroadenomi su tumori veći od 10 mm.

Statistički podaci pokazuju da se hiperprolaktinemija javlja na svakih 100 osoba u opštoj populaciji. Može se javiti i kod osoba muškog i kod osoba ženskog spola.

Simptomi kod žena mogu biti: • Oligomenoreja (nepravilna menstrualna krvarenja) • Amenoreja (izostanak menstrualnih krvarenja) • Infertilitet (neplodnost) • Galaktoreja (lučenje mlijeka) i uvećanje tkiva grudi • Kod velikih tumora hipofize javljaju se simptomi i znaci kompresije (bilateralna hemianopsija, glavobolja, gubitak vida).

Kod muškaraca se mogu pojaviti: • Impotencija • Sterilitet • Često se javljaju problemi sa vidom i glavobolja • Može doći do pojave niskog nivoa testosterona • Galaktoreja (lučenje mlijeka) javlja se rjeđe nego kod žena • Prekomjerna tjelesna težina.

&nbsp;Šta je galaktoreja

Galaktoreja je lučenje mlijeka kod žena koje nisu trudne i od porođaja je prošlo najmanje godinu dana. Posljedica je viška prolaktina, ali i manjka estrogena, koji blokira djelovanje prolaktina. Mliječni sekret se luči iz jedne ili obje dojke, spontano ili na pritisak bradavica.

Kod muškaraca je galaktoreja izuzetno rijetka pojava i obično se sreće ako su mliječne žlijezde uvećane (ginekomastija). 

Kod žena, osim česte pojave galaktoreje, sreće se poremećaj menstruacije u smislu amenoreje (izostanak menstruacije) ili oligomenoreje (kraći menstrualni ciklus). Nerijetko se prolaktinom otkrije zbog steriliteta i ciklusa bez ovulacije.

Sterilitet postoji kod 90 posto žena sa povišenim prolaktinom. Kod žena sa ovim tumorom snižen je nivo hormona estrogena i progesterona. Hormonski poremećaji dovode da pojave suhoće vagine, smanjenja libida i osteoporoze. 

Tipičan gubitak sekundarnih seksualnih karakteristika (gubitak pubične i aksilarne dlakavosti i dojki) rijetko se kada događa. Kod manjeg broja žena javlja se dlakavost muškog tipa (brada, brkovi, dlakavost trbuha i grudi – hirzutizam), povećanje klitorisa, akne i seboreja (masna koža i kosa), kao posljedica povećanja nivoa testosterona.

Kod muškaraca su prve tegobe pad libida i potencije. To se često tumači psihičkim faktorima, tako da se dijagnoza postavlja kasno, najčešće kada se jave znaci pritiska tumora. Tipičan simptom prolaktinoma jeste hipogonadizam. 

Kod makroadenoma, zbog njegove veličine, dolazi do pojave kompresivnog sindroma (simptomi pritiska) koji se ispoljava glavoboljom, povraćanjem centralnog tipa (naglo povraćanje kom ne prethodi muka), poremećajima vida (ispadi u vidnom polju), hipopituitarizmom i oštećenjima moždanih živaca. Ginekomastija i galaktoreja su rijetke pojave.

&nbsp;Kako se postavlja dijagnoza&nbsp; 
Anamneza sa tipičnom kliničkom slikom dovoljna je da se posumnja na postojanje hiperprolaktinemije. Dijagnoza se postavlja nalazom povišenog prolaktina u serumu. 

U cilju ranijeg postavljanja dijagnoze kod žena sa poremećajem menstruacionog ciklusa treba pregledati dojke i pritiskom na bradavice provjeriti da li ima mlijeka. 

Kod muškaraca sa poremećajem potencije misliti i na prolaktinom. Potrebno je načiniti mjerenje nivoa prolaktina u krvi, a kako se hormon luči u talasima, potreban je veći broj mjerenja.

Budući da je ovaj hormon veoma osjetljiv na stres, vađenje krvi nikada ne treba da se sprovodi iglom, već je potrebno 20 minuta prije vađenja krvi plasirati braunilu u venu, kako pacijent ne bi povećanom sekrecijom prolaktina odgovorio na ubod igle.

Nuklearna magnetna rezonanca mozga (turskog sedla) koristi se rutinski kako bi se potvrdilo ili isključilo postojanje adenoma hipofize. Kod osoba muškog spola, poželjno je izmjeriti i nivo testosterona, koji je često smanjen.

&nbsp;Kako liječiti prolaktinom

Liječenje prolaktinoma neophodno je radi sprečavanja razvoja osteoporoze i vraćanja spolne funkcije. Veoma dobri rezultati postižu se lijekovima koji smanjuju sekreciju hormona i veličinu tumorske mase. Liječenje je dugotrajno, a rjeđe dolazi u obzir operativni tretman.

Tretman lijekovima često traje od 12-24 mjeseca, a prestaje kada se postignu fiziološki nivoi prolaktina u krvi.

Ukoliko odgovor na liječenje nije dobar, kao i kod postojanja vizuelnih defekata i pored primjene terapije, kod krvarenja unutar tumora, dolazi u obzir hirurško liječenje – odstranjenje tumora.

Hipofiza svojim hormonima utiče na mnoge žlijezde pa se smatra „dirigentom u orkestru koji čine žlijezde koje luče hormone”

Šta se zbiva kad hipofiza podivlja

Rak pluća više ne mora biti smrtonosna bolest, a njegovo rano otkrivanje omogućit će CT nove generacije koji bi u ljeto iduće godine trebao biti postavljen u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, kao najvećem respiratornom centru u Hrvatskoj, istaknuto je na tribini održanoj u povodu Mjeseca borbe protiv raka pluća.

Šef klinike Miroslav Samaržija upozorio je da se rak pluća u Hrvatskoj otkriva kasno, kada je bolest već uznapredovala, zbog čega su ishodi liječenja zasad skromni, a petogodišnje preživljenje svega šest posto.

Smanjenje mortaliteta za 20 posto


Sadašnju visoku stopu mortaliteta mogli bi za čak 20 posto smanjiti programi probira za rak pluća CT dijagnostikom, a pomak u liječenju donijet će i nova obećavajuća imunoterapija, koju se na listi HZZO-a očekuje već početkom iduće godine, najavio je Samaržija uoči tribine koju su održali Hrvatsko torakalno društvo Toraks i Zaklada Hrvatska kuća disanja u suradnji s Udrugom za pomoć oboljelima od raka pluća "Jedra" i Koalicijom udruga u zdravstvu.

- Svi pušači stariji od 50 godina trebali bi jedanput na godinu snimiti pluća CT-om jer rendgen otkriva karcinom tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izlječenje gotovo nikakvi, upozorio je Samaržija i pozvao građane koje muči višemjesečni kašalj, da se obavezno jave liječniku.

Nabavu CT uređaja nove generacije za screening i ranu dijagnostiku raka pluća zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić obećao Zagrepčanima uoči prošlih lokalnih izbora. Grad Zagreb je, prema Bandićevim obećanjima, uređaj vrijedan 15 miliona kuna trebao kupiti još u aprilu prošle godine, no to se nije dogodilo.

Nabava novih CT-ova&nbsp;


- Očekujem da će se to do ljeta iduće godine realizirati i da će Jordanovac dobiti CT čije je zračenje i do 40 puta manje od tradicionalnih uređaja koje danas koristimo - izjavio je Samaržija.

Tema nabave novog CT-a, kaže, već je bila na gradskoj skupštini, a milionska sredstva osigurat će se u gradskim proračunima za iduće godine. Kroz donacije u proteklih godinu dana prikupljeno je 600.000 kuna za uređenje prostora i pripremu natječaja za odabir najpovoljnijeg dobavljača.


Do kraja januara trebao bi biti usvojen i Nacionalni plan prevencije i rane dijagnostike karcinoma pluća, koji će precizno definirati preporuke kada i kome raditi CT niske doze zračenja, a treba vidjeti i hoće li se ta pretraga ponavljati svake ili svake druge godine.


- Ako se ta dijagnostička pretraga provodi redovno očekuje se 20-postotno smanjenje smrtnosti od raka pluća, što je znatno više od svega što je dosad postignuto hirurškim postupcima i hemoterapijom - ističe Samaržija.


Značajne pomake u liječenju karcinoma pluća i prognozi oboljelih donose novi modaliteti liječenja, prije svega ciljane terapije i imunoterapije tako da danas, kaže Samaržija, imamo bolesnike koji žive s metastatskim karcinomom pluća duže od deset godina i pritom normalno obavljaju sve svoje radne i obiteljske obaveze.

Rak pluća postat će hronična bolest




Nove terapije daju nadu da će rak pluća postati hronična, a ne više smrtonosna bolest. 

U Hrvatskoj se prije dvije godine počela primjenjivati imunoterapija iz donacija, za koju je rečeno da je vjerovatno najveći pomak u liječenju karcinoma.



- U kombinaciji sa svim dosadašnjim metodama liječenja, očekujemo da ćemo prvi put većem postotku naših bolesnika karcinom pretvoriti u hroničnu bolest. Zahvaljujući ciljnoj terapiji i imunoterapiji u budućnosti se preživljavanje više neće mjeriti mjesecima, nego godinama, istaknuo je Marko Jakopović, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.



U Hrvatskoj je rak pluća najčešći rak u muškaraca, a treći kod žena. Na godinu se otkrije oko 3000 novih bolesnika, a umre oko 2900 osoba.



Visoka stopa pušača povezana je visokom pojavnošću raka pluća jer prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015. u Hrvatskoj puši 31,1 posto odraslih, uz nezadovoljavajući trend rasta broja pušača, u čemu je u EU od Hrvatske gora jedino Bugarska.

Rak pluća više ne mora biti smrtonosan

Zima i hladan vazduh stvaraju veliki riziik po život i zdravlje svakog astmatičara, a ovo je najjeftini način da se zaštitite.
Istraživanja dokazuju da se stanje skoro svakog pacijenta koji boluje od astme pogoršava sa niskom temperaturom.&nbsp;Hladan vazduh uzrokuje suženje disajnih puteva (spazam), što dovodi do opasnog astmatičnog napada.&nbsp;Međutim, stručnjaci ističu da nošenje šala preko nosa i usta grije vazduh koji udišemo i tako smanjuje rizik od napada.

Mnogi astmatičari ističu da im je ova tehnika mnogo pomogla i olakšala disanje tokom zime.&nbsp;Koliko je ova tehnika postala popularna pokazuje i akcija pokrenuta na društvenim mrežama, a zahtijeva da se pacijenti slikaju, naprave popularni "selfi", sa šalom preko usta i nosa i na objavi stave heštag #Scarfie.&nbsp;Ali, ova tehnika se ne preporučuje samo astmatičarima, već i svakoj zdravoj osobi kako bi se izbeglo oštećenje disajnih puteva.

Nosite šal preko usta i nosa: Ovoj grupi ljudi se to posebno preporučuje

Procjenjuje se da je nedovoljna fizička aktivnost odgovorna za više od pet miliona smrti godišnje. Kako bi se smanjio rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, raka i ostalih hroničnih bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se odrasle osobe uključe u neku fizičku aktivnost najmanje 150 minuta sedmično.

Ranije je utvrđeno da trčanje i nogoment poboljšavaju rad srca, disanje, metabolizam, ravnotežu i tjelesnu težinu. Nogomet, uz to, povoljno utječe i na razvoj mišića. Nova studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine dala je dokaze da sportovi s reketom umanjuju rizik za preuranjenu smrt za 47 posto, plivanje za 28, aerobik za 2% a biciklizam za 15 procenata.
 Prethodne studije pokazale su da kod Amerikanaca, Kineza i Danaca trčanje umanjuje rizik za smrt za 27-40 posto.

Svi mogući uzroci boli oko pupka

Lijek za sve: Dobar san može vas spasiti ovih bolesti

Dobar san može spriječiti nekoliko bolesti

Čuvajte se melanoma

Prvi simptomi raka: Evo gdje se pojavljuju i šta treba da znate

Deset zabluda o mozgu

Poslije hepatitisa – Parkinson?

I prostata traži više sna

Bizarna bolest koja pogađa samo muškarce

Deset razloga za šetnju po hladnom vremenu: Bolji san, gubitak kilograma, manje upala i infekcija

Zloćudne bolesti – globalna epidemija

Plan treninga za rekreativce: Trčanje tokom zime

Šta se zbiva kad hipofiza podivlja

Rak pluća više ne mora biti smrtonosan

Nosite šal preko usta i nosa: Ovoj grupi ljudi se to posebno preporučuje

Najbolji sportovi za zdrav život i dugovječnost

Zdravlje

Svi mogući uzroci boli oko pupka

Lijek za sve: Dobar san može vas spasiti ovih bolesti

Dobar san može spriječiti nekoliko bolesti

Čuvajte se melanoma

Prvi simptomi raka: Evo gdje se pojavljuju i šta treba da znate

Deset zabluda o mozgu

Poslije hepatitisa – Parkinson?

I prostata traži više sna

Bizarna bolest koja pogađa samo muškarce

Deset razloga za šetnju po hladnom vremenu: Bolji san, gubitak kilograma, manje upala i infekcija

Zloćudne bolesti – globalna epidemija

Plan treninga za rekreativce: Trčanje tokom zime

Šta se zbiva kad hipofiza podivlja

Rak pluća više ne mora biti smrtonosan

Nosite šal preko usta i nosa: Ovoj grupi ljudi se to posebno preporučuje

Najbolji sportovi za zdrav život i dugovječnost