Španski naučnici proveli su zanimljivo istraživanje koje je kao krajnji zaključak imalo činjenicu da nivo fizičke spremnosti koji je potreban za benefite koji produžavaju život jeste da možete da se popnete na četvrti sprat stepenicama bez pauze.

Oni su okupili više od 12.000 ljudi sa dijagnozom ili sumnjom na dijagnozu koronarnih bolesti, a učesnici su dobili zadatak da hodaju ili trče na traci za trčanje tokom testa koji je nazvan vježba ehokardiografije. Cilj je bio utvrditi kako njihovo srce reagira na tjelesni napor, a potom je njihovo zdravlje praćeno u narednih pet godina.Njihov nivo fizičke spremnosti izračunat je prema metaboličkom ekvivalentu ili MET-u, što je jedinica koja se koristi za procjenu metaboličke aktivnosti, odnosno potrošnje kisika tokom fizičke aktivnosti. Primjera radi, jedan MET je energija koja nam je potrebna da sjedimo ispred računara i to u mirnom stanju.

Ljudi u istraživanju koji su mogli da podnesu 10 MET-a bili su označeni na testu kao "visoki izvođači", odnosno smatra se da imaju "funkcionalnu sposobnost". Ljudi sa ovakvim rezultatima imaju manje šanse da umru od raka, bolesti srca ili drugih bolesti.Za svaki dodatni MET postignut tokom testa, rizik od umiranja od tih bolesti smanjio bi se za 9 posto za kardiovaskularne bolesti, 9 posto za rak i 4 posto za ostala oboljenja.

MET možemo izračunati i bez trake za trčanje, skupe aparature i prisustva naučnika i ljekara.&nbsp; 
- Postoji mnogo jeftinijih načina za procjenu možeš li postići 10 MET-a na testu. Ako možeš veoma brzo da hodaš stepenicama do trećeg sprata, a da se ne zaustaviš ili u brzom tempu četiri sprata bez pauze, imaš dobru funkcionalnu sposobnost. Ako ne, to je dobar pokazatelj da trebaš više vježbati. Pokušaj da prođeš četiri sprata za manje od jedne minute - objasnio je doktor Hesus Peteiro, kardiolog i vođa istraživanja.

- Naši rezultati pružaju dodatne dokaze o prednostima vježbanja i pozitivnom utjecaju dobre forme na zdravlje i dugovječnost. Osim održavanja tjelesne težine, fizička aktivnost ima pozitivne efekte na krvni pritisak i lipide, smanjuje upale i poboljšava imunološki odgovor tijela na tumore - dodao je ovaj stručnjak.

Zato, na noge lagane i krenite prema stepenicama. Odmah!

Cilj je bez pauze stići na četvrti sprat

Za minutu provjerite koliko dugo ćete živjeti, a potrebne su vam samo stepenice

Jesen je period kada se mnogi bore s prehladama i gripom. Iako genetika ima svoj utjecaj, pad imuniteta je uglavnom posljedica loše prehrane i nedovoljnog unosa zdravih nutrijenata. Također, na imunitet može utjecati ukoliko se ne unosi dovoljno tekućine ili ako ne provodimo dovoljno vremena na svježem zraku i suncu.Međutim, postoje stvari koje nam mogu pomoći čak i kada nemamo previše vremena da se posvetimo zdravlju. Najbolje za imunitet je svakako redovno unošenje namirnica bogatih nutrijentima, a u nastavku pročitajte kako začinima pojačati imunitet.

Bosiljak je začinska biljka koja, osim što se ističe po izuzetnom ukusu, ima i zdravstvena svojstva. Pomaže kod smanjenja upala, olakšava disanje, ali također i smanjuje stres koji je glavni okidač kod oslabljenja imuniteta. Bogat je i željezom te ubrzava probavu.

Sitno sjeckani listovi bosiljka mogu se koristiti kao dodaci u umacima, supama, svježem siru, a neodoljiv su dodatak u kombinacijama s tjesteninom.

Paprika je poznata kao kraljica C vitamina koji nam jača imunitet, a kada je u pitanju paprika kao monozačin, ona, također, jača imunitet i poboljšava opće stanje organizma.&nbsp;Tajna leži u već spomenutoj prisutnosti visoke količine vitamina C i kapsaicina. Sadrži i cink koji pojačava aktivnost žlijezda, kapsaicin djeluje antiseptički i u probavnom sustavu sprečava razvoj bakterija te, zahvaljujući karetoneidu, poboljšava vid.

Idući začin koji će vam očeličiti imunološki sistem sigurno je đumbir, tačnije, njegov korijen.&nbsp;On ima antivirusno i protuupalno djelovanje, stoga ga nije naodmet uvrstiti kao začin u svakodnevnu prehranu. Đumbir je vaš najbolji prijatelj kada su u pitanju kašalj, prehlada i suhoća grla, ali također regenerira i na jetru i pomaže joj u procesima detoksikacije i jačanju imuniteta.Ujedno smanjuje povišeni krvni pritisak, holesterol i ima povoljan učinak na elastičnost krvnih žila. Kod već rasplamsale prehlade, najbolje je naribati korijen svježeg đumbira uz med i čaj, ali da biste spriječili bolest, koristite ga kao monozačin u jelima.

Od korijena kurkume se radi začin upečatljive žute boje. Njen glavni adut je što je jedan najjačih prirodnih antibiotika, ali za razliku od ostalih antibiotika koji uništavaju dobre bakterije i floru u crijevima, ona pomaže razvoju dobrih bakterija.&nbsp;Kurkuma ima protuupalno djelovanje te je bogat izvor željeza, mangana, vitamina B6, dijetalnih vlakana i kalija, ukratko – savršeno utječe na vaš metabolizam i imunološki sistem.
Zahvaljujući svom papreno slatkom okusu, kurkuma se odlično slaže s korjenastim povrćem i žitaricama i stoga je idealan odabir za kombinaciju s rižotom s piletinom, ali i okrepljujućom supicom od povrća.

Žalfija smanjuje znojenje, navale toplote (valunge), zaustavlja laktaciju i pročišćava grlo, tako da smanjuje nakupljanje sluzi usljed konzumiranja većih količina mliječnih proizvoda.

Ruzmarin mnogi terapeuti nazivaju i zamjenom za aspirin, smiruje nervni sistem i jača probavu. Dobar je izvor željeza i kalcija.Ova biljka sadrži tvari koje stimuliraju imunitet, popravljaju cirkulaciju i probavu. Ružmarin djeluje i protuupalno te je zato koristan u ublažavanju jakih napada astme.&nbsp;Istraživanja su pokazala kako je ruzmarin zaslužan i za pojačanu cirkulaciju krvi u mozak te bolju koncentraciju.

Jesen je stigla i ovo je period kada se često borimo s prehladama i gripom

Kako pobijediti gripu i prehladu: Začini popravljaju imunitet

Američka vojska osmislila je za svoje vojnike intenzivan način <a href="https://avaz.ba/tag/20241/nesanica">uspavljivanja</a>&nbsp;kako bi uspjeli dobiti odmor čak i u najgorim situacijama, poput onih kad ne mogu napustiti bojno polje, a san im je prijeko potreban.
Lojd Bad Vinter (
Lloyd Bud Winter) u svojoj knjizi "Relax and Win: Championship Performance" opisao je ovaj specifičan način, koji ne mora biti rezerviran samo za vojnike, jer ga mogu prakticirati baš svi, a sastoji se od samo četiri laka koraka.&nbsp;1. Opustite mišiće lica, uključujući i jezik i čeljust. Ne zaboravite ni na mišiće oko očiju. 
2. Ramena opustite prema natrag koliko god možete, a neka ih prate i ruke, koje ćete opustiti jednu po jednu.&nbsp;3. Izdahnite opuštajući prsa, a odmah nakon toga opustite i noge, počevši od bedara pa sve do stopala.&nbsp;4. Onda provedite 10 sekundi za vrijeme kojih ćete razbistriti um prije nego što zamislite jednu od ove tri posebno osmišljene situacije:- Ležite u kanuu na mirnom jezeru i ne vidite ništa osim bistrog plavog neba iznad sebe;&nbsp;- Ležite u crnoj visećoj mreži za ležanje u potpuno crnoj prostoriji;- Desetak sekundi neprestano sebi ponavljate kako morate prestati razmišljati.&nbsp;Ova metoda uspavljivanja samog sebe možda na prvi pogled zvuči banalno, ali njen autor tvrdi kako funkcionira kod 96 posto ljudi nakon samo šest sedmica vježbe.

Funkcionira kod 96 posto ljudi nakon samo šest sedmica vježbe

Nesanica: Pokušajte metodu kojom se uspavljuju američki vojnici

Ukoliko vas muči nesanica, pokušajte metodu kojom se uspavljuju američki vojnici

"Obična" <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/17191/prehlada">prehlada</a> već vijekovima je (bila) nerješiva enigma za brojne naučnike. Medicina poznaje najmanje 160 virusa koji izazivaju ovo oboljenje kod čovjeka.No, stručnjaci Stenforda i Univerziteta Kalifornija iz Los Anđelesa smatraju da je problemima s prehladom došao kraj!Kako su objavili u žurnalu "Nature Microbiology", oni su uspjeli izolirati protein iz virusa koji izaziva prehladu, modificirati ga i ponovo vratiti u organizam. Tako modificiran protein uspio je zaustaviti prehladu od daljeg širenja i neutralizirati je. Testovi koje su radili na miševima, sada su počeli testirati na prvoj grupi ljudi. Početni rezutati su više nego dobri jer je učinak bio stopostotan.- Sjećam se da me je moja baka često znala pitati - ako si toliko pametan, kako dosad nisi našao lijek za prehladu. To njeno zadirkivanje dovelo je do toga da smatram da je tim istraživača koje predvodim konačno našao lijek za tu bolest - izjavio je medijima američki mikorbiolog i imunolog Džan Kareti (Jan Carette), predavač na univerzitetu Stenford.

Pojasnio je da su dosadašnji načini liječenja prehlade bili neučinkoviti jer se većina vakcina zasnivala na tome da suzbija svega četiri od nekih 150 virusa koji izazivaju prehladu. 
- Ovi se virusi razvijaju u nosu. Njima pogoduje temperatura od 33 do 35 stepeni, koliko je prosječna temperatura u nosu, i odatle se razvija infekcija koja dovodi do prehlade. Mi smo se odlučili za drugačiji pristup. Ustanovili smo da protein uzrokuje infekciju, izolirali ga i modificirali. Kada je ponovo vraćen u ljudski organizam, taj je protien onda suzbio infekciju i prehlada je pobijeđena - objasnio je Kareti. 
On je najavio da se njegov tim sada fokusirao na stvaranje lijeka ili lijekova koji će biti u općoj upotrebi u što skorije vrijeme. 
Dok se lijek ne nađe u apotekama, Kareti i njegovi saradnici ipak savjetuju da se ruke redovno peru, vodi računa o oblačenju, zdravo hrani i živi.
- Baš kako su nam i naše bake savjetovale - ističe on.&nbsp;

Izoliran je protein koji izaziva infekciju i modificiran tako da uništava virus koji izaziva ovo oboljenje

Ljekari pronašli lijek za prehladu

Pariz je, zajedno sa još četiri francuska grada, danas uveo zabranu upotrebe <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43583/pesticidi">pesticida</a> unutar svojih granica, u sklopu pokreta protiv hemikalija, koji je počeo u seoskim dijelovima zemlje i dobiva sve veći značaj, prenosi AFP.&nbsp;Sjeverni grad Lil, Nant na zapadu, Grenobl na jugoistoku i centralni grad Klermon Feran su se pridružili Parizu u provođenju zabrane, pozivajući se na potrebu zaštite biološke raznolikosti i javnog zdravlja u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/40/francuska">Francuskoj</a>.

Zajedno sa još četiri grada u Francuskoj

Flaša tečnosti za uništavanje korova koja sadrži glifosat

Pariz uveo zabranu upotrebe pesticida

Novo istraživanje pokazuje da niži ljudi imaju veću mogućnost za razvijanje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kardiovaskularne%20bolesti&amp;sortiranje=najnovije&amp;">kardiovaskularnih bolesti</a> i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=dijabetes&amp;sortiranje=najnovije&amp;">dijabetesa</a> tipa 2, za razliku od visokih ljudi.&nbsp; Rezultati novog istraživanja koje je objavljeno u magazinu ''Diabetologia'' pokazuju da viši ljudi imaju manju šansu da razviju dijabetes tipa 2, a na za svakih 10 mm mogućnost se smanjuje za 41 posto kod muškaraca i za 33 posto kod žena.
- Povećan rizik za one s niskim rastom može biti posljedica većeg taloženja tjelesne masti i nepovoljnih faktora za razvijanje kardiovaskularnih bolesti - napominju istraživači.
Nizak rast se u još nekoliko studija doveo u direktnu vezu s razvijanjem rizika od dijabetesa tipa 2. Te studije su pokazale osjetljivost na inzulin, kao i da su funkcije ćelija pankreasa povoljnije kod visokih pojedinaca.

Na za svakih 10 mm mogućnost se smanjuje za 41 posto kod muškaraca i za 33 posto kod žena

Direktna veza s razvijanjem rizika od dijabetesa tipa 2

Koliko ste visoki? Odgovor određuje rizik od nekih bolesti

Naši uvaženi doktori Amela i Reuf Karabeg od 24. do 30. avgusta učestvuju na „Akademiji estetske hirurgije i hirurgije šake“, koja se održava na kruzeru "MSC Poesia" koji plovi Baltičkim morem na relaciji – Kopenhagen, Štokholm, Talin, St. Petersburg.
&nbsp;- Akademija se održava pod patronatom „Adriatic cluba“ udruženja „Fellows in science“, rekao je doktor Karabeg, te dodaje da učestvuju samo članovi pomenutog udruženja iz SAD, Slovenije, Hrvatske, Danske i BiH.&nbsp;Klub je zatvorenog tipa, a svake dvije godine članovi predlažu i biraju samo po dva nova. Inače, samo tri člana Akademije estetske hirurgije dolaze iz Bosne i Hercegovine, a na ovoj učestvuju dva - prim. dr. Amela Karabeg i prof. dr. Reuf Karabeg, koji su prikazali tri teme. Također, najavili su i Kongres koji će biti održan u aprilu 2020. godine u Mostaru.
Akcenat predavanja na Akademiji bio je na inovativnim idejama, novostima, komplikacijama, te njihovom prikazu i načinu rješavanja.
- Na većim kongresima u svijetu, uglavnom se svi trude da prikažu najbolje vlastite rezultate. Specifičnost ovog zatvorenog društva je prijatna atmosfera u potpuno prijateljskom, kolegijalnom i profesionalnom druženju i iznošenju svih komplikacija koje hirurg ima ili može imati. Ili, prikaz pacijenata sa vlastitim dilemama u operativnoj ideji. Razmjena iskustava i ideja je od neprocjenjive vrijednosti. A kada se vratite u vlastitu sredinu, udruženje, bolnicu, polikliniku i slično, iskustva se prenose drugim kolegama, rekao je prof. dr. Reuf Karabeg.
Prim. dr. Amela Karabeg ističe da je jedan od ciljeva ovakvih skupova privatno druženje sa kolegama i njihovim porodicama, takozvani „networking“.
- Kroz ovakva druženja pacijent dobiva bolju mogućnost operativnog i postoperativnog tretmana u svim zemljama odakle dolaze hirurzi. To govori o značaju globalizacije medicine, rekla je prim. dr. Amela Karabeg.

Razmjena iskustava i ideja od neprocjenjive vrijednosti, rekao je prof. dr. Reuf Karabeg

Kruzer"MSC Poesia": Plovi Baltičkim morem na relaciji – Kopenhagen, Štokholm, Talin, St. Petersburg

Amela i Reuf Karabeg na prestižnoj "Akademiji estetske hirurgije i hirurgije šake"

U istraživanju je utvrđeno da su osobe koje su rukovale posebnim papirom koji se koristi na bankomatima preko dva sata i bez rukavica u urinu imale povećane razine bisfenola A (BPA), dok kod osoba koje su imale rukavice nije zabilježeno povećanje tog hemijskog spoja, piše "Daily Mail".
<a href="https://avaz.ba/tag/44310/bisfenol-a">Bisfenol A</a> već ranije su znanstvenici povezivali s hormonalnim poremećajima, problemima sa začećem i razvojem mozga kod djece, a može se pronaći i konzerviranoj hrani, nekim tkaninama te u u tvrdoj plastici poput one koja se koristi za dječje bočice.

Ovaj hemijski spoj koristi se i na vrsti papira na bankomatima, POS-automatima u supermarketima, na autocestama i slično, što znači da mu je većina ljudi često u rukama.
Koje su razine Bisfenola A u urinu kritične još nije utvrđeno, a rezultati istraživanja posebno bi mogli imati važnost za osobe koje papiriće poput onih na bankomatima koriste zbog prirode posla, poput na primjer, blagajnica.

Koje su razine Bisfenola A u urinu kritične još nije utvrđeno

Papiriće se bankomata ne uzimajte ni pod razno, posljedice po zdravlje mogu biti dalekosežne

Šigeaki Hinohara je vjerovao da energiju tijelu daje radost, a ne poštovanje sna i ishrane.
&nbsp;&nbsp;Ovaj japanski doktor je živio 105 godina i do same smrti je aktivno radio vodeći računa o svojim pacijentima. 
Japan je 18. jula 2017. godine izgubio svoje nacionalno blago. Tokom svog života Hinohara je dao neprocjenjiv doprinos razvoju zdravstvene zaštite u zemlji kao doktor i naučnik.
Bio je šef pet fondacija i predsjednik Međunarodne bolnice svetog Luke u Tokiju. Također je u Japanu uveo godišnje, sveobuhvatne ljekarske preglede, što je doprinijelo povećanju životnog vijeka. 
Vjerovanto se pitate kako je uspio da poživi toliko godina i da pri tome ostane dobrog zdravlja.Doktor Hinohara je radio 18 sati dnevno, sedam dana u sedmici! Ovo su neka od njegovih&nbsp;životnih pravila:
-&nbsp;Energija dolazi kada se osjećate dobro, a ne ako jedete ili spavate dovoljno. Ne mučite svoje tijelo pravilima kao što su pauza za ručak ili popodnevna dremka. Sjećate li se samo kako je sve to izgledalo kada smo bili djeca? Nismo htjeli ni da jedemo ni da spavamo, samo nam je bilo stalo do igre.&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hinohara je vjerovao da odrasli moraju da se ponašaju kao djeca.
Ako želite da živite dugo, vodite računa o težini:
- Za doručak popijem kafu, čašu mlijeka i malo soka od pomorandže s kašikom maslinovog ulja. Užina - mlijeko i malo kolačića, ili uopće ne jedem kada sam zauzet. Ručak - povrće, nešto ribe i riže, a dva puta sedmično jedem po 100 grama nemasnog mesa - priznao je doktor.
- Nema potrebe da idete u penziju. Ali, ako baš morate i osjećate potrebu, neka to bude poslije 65. godine - kazao je ovaj doktor.&nbsp;
 

Hinohara je savjetovao da se ne ide na ljekarske preglede za svaku sitnicu, već da se provede terapija životinjama i umjetnošću.&nbsp;- Kada doktor predloži operaciju, odmah ga pitajte da li bi on to isto preporučio svojoj ženi ili djeci. Suprotno uvriježenom mišljenju, doktori ne mogu svakoga da izliječe. Pa zašto nepotrebna bol i operacija - zaključio je Hinohara.&nbsp;Prema njegovom mišljenju, muzika i terapija sa životinjama pomažu pacijentima više nego što ljekari mogu da zamisle.&nbsp;- Bol je prilično mističan fenomen, a jedini način da se zaboravi je zabava. Bolnice bi trebalo da vode računa da se pacijentima vrati osmijeh na lice. U našoj bolnici imamo časove muzike, terapije sa životinjama i umjetnost - rekao je ljekar.&nbsp;- Samo nauka ne može da pomogne čovjeku. Nauka "češlja" sve pod jednim češljem, ali bolesti se različito manifestiraju. Svaka osoba je jedinstvena, pa tako i njena bolest. Naše bolesti su povezane sa srcem. Da bismo razumjeli što je osoba bolesna i da bismo joj pomogli, potrebne su nam muzika i umjetnost, a ne samo lijekovi - rezimirao je Hinohara.

Japanski doktor koji je živio 105 godina našao recept za zdravlje i dugovječnost: Ako radite ovo, bolest će nestati

Vakcina protiv spolno prenosive bolesti klamidije&nbsp;prošla je prve sigurnosne testove.&nbsp;To je prva vakcina ove vrste koja je testirana na ljudima.&nbsp;&nbsp;Vakcinacija je možda i najbolji način za&nbsp;borbu protiv bolesti koja je veoma česta. U Velikoj Britaniji, na godišnjem nivou, skoro polovina zabilježenih slučajeva spolno prenosivih bolesti je od klamidije.&nbsp;&nbsp;Dodatni testovi pokazat će koliko je efikasna i koja je doza potrebna, navodi magazin "The Lancet Infectious Diseases".
Za to će biti potrebne godine, a u međuvremenu najbolji način da izbjegnete klamidiju je korištenje kondoma.

Klamidija je bakterijska infekcija koja se prenosi seksualnim odnosom bez zaštite, čak i ako nema penetracije.&nbsp;Bakterija klamidije nalazi se u sjemenu i vaginalnoj tečnosti. Zaražena osoba često nema simptoma, zbog čega se klamidija naziva i tihom bolešću.
Ako se ne liječi antibioticima, može dovesti do ozbiljnih komplikacija i utjecati na plodnost.
Seksualno aktivnim osobama mlađim od 25 godina savjetuje se da se svake godine testiraju na klamidiju. Moguće je kupiti i opremu za testiranje u apotekama.

Klamidija se liječi antibioticima, ali infekcija se može vratiti.&nbsp; Klamidija je i dalje najčešća spolna bolest, uprkos raznim testovima, pregledima i antibioticima.
Vakcinacija bi mogla biti rješenje na duže staze, nadaju se stručnjaci.
Tokom prvih testova, istraživači sa Imperijalnog Koledža u Londonu su na grupi od 35 žena koristili dvije različite formule vakcine i jednu placebo.&nbsp;&nbsp; Obje formule vakcine ispostavile su se kao sigurne, ali jedna se ipak pokazala boljom. Sada istraživači žele tu bolju vakcinu da upotrebe u narednoj fazi testiranja.
- Rezultati su ohrabrujući, jer pokazuju da je vakcina sigurna i stvara imunoreakciju koja bi potencijalno mogla štititi organizam od klamidije.&nbsp;Sljedeći korak su nova testiranja, ali dok ona ne budu gotova, nećemo znati štiti li vakcina zaista. Nadamo se da ćemo za godinu ili dvije početi novu fazu testiranja. Ako ona budu uspješna, možda bi za pet godina mogli dobiti gotovu vakcinu - rekao je profesor Robin Šetok.
Šetok je naveo da bi ova vakcina mogla se dati zajedno sa onom protiv HPV virusa.

Dodatni testovi pokazat će koliko je efikasna i koja je doza potrebna

Najbolji način da izbjegnete klamidiju je korištenje kondoma

Vakcina i klamidija: Dobijamo li novo oružje u borbi protiv spolno prenosivih bolesti

Ugljenmonoksid (CO) je tihi ubica iz sjene i može biti veoma ozbiljna prijetnja vašem životu.&nbsp;Riječ je o bezbojnom plinu, bez mirisa i okusa, koji ne iritira sluznice. Nastaje kao produkt izgaranja tvari koje sadrže ugljik bez dovoljne količine kisika u vazduhu, što se u kućanstvu događa pri gorenju drva u kaminu ili pećima te kod plinskih pećnica, uključujući i plinske bojlere. Pored toga CO obiluju i automobilski ispušni plinovi, što može biti posebno opasno ako upalite auto u zatvorenoj garaži.&nbsp;Trovanja ugljenmonoksidom su učestala zimi, ali se mogu desiti i ljeti o čemu svjedoči i <a href="https://avaz.ba/globus/svijet/509327/obdukcijski-nalaz-italijanski-menadzer-umro-od-ugljenmonoksida">posljednji slučaj iz Hrvatske</a>.
Kisik je neophodan za naše tijelo da bi ono moglo pravilno&nbsp;funkcionirati. Veže se za hemoglobin u eritrocitima te prenosi krvlju do svih ćelija našeg organizma. Ugljenmonoksid i kisik veliki su rivali što se tiče vezanja za hemoglobin, a u toj priči najveći je problem što CO ima 150 do 300 puta veći afinitet prema hemoglobinu od kisika. U praksi to znači da će i manja koncentracija ugljenmonoksida u vazduhu "istisnuti" kisik iz krvotoka, što će dovesti do gušenja. Kada se CO veže za molekulu hemoglobina nastaje spoj koji se zove karboksihemoglobin, koji je izrazito crvene boje. Upravo to je razlog zbog čega ljudi koji su umrli od trovanja ugljenmonoksidom ne izgledaju modro kao većina žrtava gušenja.&nbsp;Osim za hemoglobin, ugljenmonoksid se veže i za molekulu mioglobina koji se nalazi u mišićima. Kada ugljenmonoksid preuzme kontrolu nad mioglobinom, nastaje drastičan gubitak snage i žrtva često pada paralizirana. Nailaskom na bolesnika u takvom stanju&nbsp; lako je previdjeti mogućnost trovanja ugljenmonoksidom pa je to potrebno uvijek imati na umu kako bi se moglo na vrijeme intervenirati.

<h2>Simptomi trovanja ugljenmonoksidom</h2>

Kod simptoma akutnog otrovanja s CO-om, koji nalikuju gripi, prvo se pojavljuju simptomi poremećaja rada organa koji najviše ovise o kisiku, a to su centralni nervni sistem (glavobolje, vrtoglavice, grčevi) i srce (tahikardija, visok krvni pritisak). Trovanje ugljenmonoksidom može dovesti i do zatajivanja drugih važnih organa, što se očituje plućnim edemom, akutnim zatajenjem bubrega, odumiranjem mišića, oštećenjem srčanog mišića i sličnim.
Ukoliko se preživi akutna faza otrovanja, mnogi preživjeli još neko vrijeme će proživljavati mučninu, vrtoglavice, poremećaje govora, vida i sluha, kao i poremećaje koncentracije. 
Ukoliko se simptomi ne povuku u roku od 2-3 sedmice došlo je do trajnog oštećenja. 
Kod hronične izloženosti ugljenmonoksidom, zabilježena je povećana učestalost obolijevanja od koronarne srčane bolesti (što uključuje anginu pektoris i infarkt srca).&nbsp;

<h2>Kako pomoći kod trovanja ugljenmonoksidom</h2>

Najbitnije je provjetriti prostorije. Primijetite li osobu za koju posumnjate da je otrovana ugljenmonoksidom, treba je odmah odvući na svjež vazduh, pozvati Hitnu i pružiti prvu pomoć. U slučaju teškog otrovanja, jedina efikasna medicinska pomoć sastoji se u dugotrajnom davanju 100 postotnog kisika na masku jer se na taj način povisuje koncentracija kisika u krvi.&nbsp;Kao i u bezbrojnim drugim slučajevima, i ovdje je ključ u prevenciji: treba redovno provjetravati prostorije. Osim što ćete na taj način izbaciti ugljenmonoksid iz prostorije, omogućit ćete ulazak svježeg vazduha, punog kisika neophodnog za pravilan proces izgaranja. 
Jedini način da na vrijeme otkrijete opasnu koncentraciju CO-a u vazduhu je da nabavite detektor ugljenmonoksida. Aparat će se oglasiti alarmom kada koncentracije CO-a u prostoriji dosegne nivo viši od dopuštenog i na taj vam način dati do znanja da je potrebno istog trenutka napustiti prostoriju u kojoj boravite te da je neophodno prekontrolirati uređaje za koje sumnjate da bi mogli biti izvor tog opasnog plina.&nbsp;

<h2>Kako spriječiti trovanje ugljen monoksidom</h2>

Redovito provjetravajte prostorije poput kuhinja, kupatila, kotlovnica, garaža te sve one gdje koristite razne peći za grijanje. 
Ne ostavljajte auto da radi u zatvorenoj garaži, a kada ga izvezete iz garaže ostavite garažna vrata još neko vrijeme otvorena kako bi se prostorija provjetrila.
Ne zaključavajte kupatilokada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, u suprotnom bi pomoć mogla stići prekasno.
Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.
Instalaciju bojlera, peći, šporeta i ostalih inkriminiranih aparata prepustite profesionalcima.
Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koje rade na plin.
Nabavite detektor ugljenmonoksida, jer ćete jedino pomoću njega na vrijeme saznati da se koncentracija CO-a u vazduhu popela na opasan nivo.
Nikad ne palite ugljen u zatvorenom prostoru, smrt bi mogla nastupiti već za nekoliko minuta.

I prestanite pušiti. Pušači imaju gotovo dvostruko veću koncentraciju karboksihemoglobina u krvi od nepušača, što znači da će kod njih simptomi trovanja nastupiti znatno brže.

CO može biti veoma ozbiljna prijetnja vašem životu

Ugljenmonoksid: Može biti veoma ozbiljna prijetnja vašem životu

Zašto ugljenmonoksid nazivaju tihim ubicom iz sjene

Zdravstveni stručnjaci već decenijama upozoravaju da su loše životne navike krive za porast učestalosti tzv. staračkih bolesti, poput srčane bolesti, Alzheimerove bolesti, dijabetes tipa 2 i neke vrste raka.U svijetu se danas oko 70 posto svih smrti pripisuje tim bolestima.U Velikoj Britaniji taj je postotak još i viši - oko 90 posto, piše u svojem novom broju "New Scientist".

Meso, cigarete, alkohol, pretilost, sjedilački životPretjerana konzumacija crvenog mesa, cigareta i pića, a premalo voća i povrća, pretilost i nedovoljno vježbe uzrokuju porast učestalosti navedenih bolesti.No niko zapravo ne zna zašto. U Velikoj Britaniji jedan od najvećih ubica je Alzheimer, no glavna hipoteza o tome kako nastaje ove godine se srušila, nakon što su se lijekovi utemeljeni na njoj pokazali neuspješnima. Za srčani udar krivi se visoki holesterol u krvi, no pokazalo se da ga većina ljudi koji dožive srčani udar nema.&nbsp; 
Ono što pouzdano znamo je da ta stanja obično počinju uzrokovati simptome kasnije u životu, a njihova učestalost raste kako duže živimo. One sve pokreću upalne procese, mehanizme koje naš imunološki sistem koristi za ubijanje mikroba koji nas napadaju. A, po definiciji, one nisu prenosive. Svode se na loše navike i loše gene, a ne na mikrobe.&nbsp;

Posvuda bakterije
Naučnici postepeno otkrivaju da su u navedene bolesti&nbsp;uključene bakterije koje ulaze u organe, utječu na naše obrambene sisteme kako bi povećale vjerovatnoću svojeg opstanka, te postupeno razgrađuju dijelove našeg organizma. Iz toga je moguće zaključiti da bismo jednoga dana mogli biti sposobni zaustaviti srčane udare ili Alzheimer ako uspijemo zaustaviti odgovorne mikrobe.&nbsp;Do nedavno nismo imali pojma da bi u navedene bolesti mogle biti uključene bakterije. Razlog tome je to što je njihovo djelovanje vrlo sporo te što kroz dugi period ostaju uspavane ili što se skrivaju u našim ćelijama. To istovremeno otežava uzgoj njihovih kultura, što je inače zlatni standard za povezivanje bolesti s bakterijama. Međutim, analize DNK u novije vrijeme sve više pokazuju da bakterija ima tamo gdje ih ne bi trebalo biti te da one upravljaju upalnim procesima upravo na one načine koje bilježimo u navedenim bolestima.

Revolucionarna ideja i otpori prema njoj
Ova otkrića protive se već postojećim idejama. Međutim, neki stručnjaci, frustrirani neuspjesima u pronalaženju uzroka bolesti starenja, postaju oprezno optimistični. Razlog za to je dobar – ako se hipoteza potvrdi, mnogo toga bi se moglo promijeniti.
Ovdje je prikladno prisjetiti se koliko je teško bilo promijeniti paradigmu o uzroku čira na želucu i dvanaestercu. Naime, stručnjaci i bolesnici decenijama su vjerovali da upalne procese, gastritis i ulkuse u probavnom sistemu uzrokuju stres i neuredan život. Kada su australski liječnici Beri Maršal (Barry Marshall) i Robin Varen (Warren) prvi put otkrili da bi krivac mogla biti bakterija Helicobacter pylori, medicinska zajednica ih je dočekala s velikom skepsom. Istraživanja su kasnije pokazala da je oko 50 posto populacije u svijetu inficirano s Helicobacter pylori te da 10-20 posto zaraženih razvija ulkus. Terapije antibioticima značajno su smanjile broj oboljelih, a Maršal i Varen konačno su 2005. dobili Nobelovu nagradu za svoj rad.

Glavni osumnjičeni - bakterije u ustima
Bakterije koje uzrokuju upale desni su najozbiljniji osumnjičenici. Pretpostavlja se da te bakterije igraju važnu ulogu u najširem rasponu staračkih bolesti.U SAD oko 42 posto osoba starijih od 30 godina ima bolesti desni, a taj broj raste na 60 posto u dobi od 65 godina. U Njemačkoj je utvrđeno visokih 88 posto.
Zapanjujuće je da su mnoge boljke starenja - od reumatskog artritisa do Parkinsonove bolesti kod ljudi koji imaju bolest desni vjerovatnije, teže ili oboje. Moguće je da u ovoj priči učestvuje neki treći faktor koji istovremeno dovodi i do bolesti desni i do navedenih bolesti, no sve je više dokaza da je veza izravna - da bakterije koje uzrokuju bolesti desni uzrokuju i ostale bolesti.

Kako bi bakterije mogle uzrokovati staračke bolestiNa koji bi način bakterije koje uzrokuju bolesti desni mogle igrati ulogu u svim navedenim stanjima? Kako bismo odgovorili na to pitanje, moramo razmotriti na koji način one okreću naš imunološki sistem protiv nas samih.
U ustima se nalazi više od 1000 vrsta bakterija u stabilnoj zajednici u kojoj miroljubive bakterije kontroliraju potencijalno štetne. Na drugim mjestima u tijelu, uključujući i kožu i sluznicu crijeva, zajednice bakterija žive na neprekinutoj površini ćelija u kojoj se vanjski sloj stalno odbacuje, čime se oslobađa od invazivnih bakterija. No zubi ne mogu odbacivati takav sloj; na njima bakterije žive na tvrdoj podlozi.
Kada se sloj bakterija na zubima dovoljno nakupi i ojača dovoljno da se proširi i ispod desni, pokreće se upalni proces: imunološke ćelije upadaju i uništavaju i mikrobe i naše vlastite zaražene ćelije. Ako ovo potraje predugo, između desni i zuba razvija se džep siromašan kisikom. Neke vrste bakterija to koriste pa se počinju razmnožavati. Jedna od njih, Porphyromonas gingivalis, posebno je podmukla jer remeti stabilnu zajednicu bakterija i produžava upalu.

Bakterija koja ima koristi od onoga čega se druge bakterije boje
Većina patogena nastoji blokirati ili izbjeći upalne reakcije, odnosno imunološke odgovore organizma koji ih uobičajeno uništavaju prije nego što se isključe. To isključivanje imunoloških reakcija u kasnim 30-im i 40-im godinama polako počinje otkazivati, što vodi do hroničnih bolesti povezanih sa starenjem.&nbsp;P. gingivalis produžava upalne procese tako što stvara molekule koje blokiraju neke upalne procese, ali ne sve. Rezultat su slabi upalni procesi koji nikada u potpunosti ne uništavaju bakterije. Na taj način stradavaju ćelije ljudskog organizma što pak odgovara P. gingivalis koja u prehrani treba proteine. Štoviše, u razaranju ćelija oslobađa se i željezo koje bakterije također trebaju, a koje tijelo obično čuva. Drugim riječima, P. gingivalis manipulira ljudskim obrambenim mehanizmom kako bi poboljšala uvjete za svoj opstanak.
U konačnici inficirani zub može ispasti, međutim, mnogo prije toga P. gingivalis će ući u krvotok. Ondje će obrambeni sistem razviti antitijela za borbu protiv njih, međutim, čini se da ona ne pružaju ozbiljnu zaštitu. Naprotiv, ljudi koji imaju više antitijela vjerovatnije će umrijeti u narednih 10-ak godina od onih koji ih nemaju, a također će vjerojatnije oboljeti od reumatskog artritisa te srčanog ili moždanog udara. Razlog tome mogla bi biti činjenica da P. gingivalis mijenja svoje vanjske proteine što joj omogućuje da se skriva u bijelim krvnim ćelijama. Ona također ulazi u ćelije krvnih žila. S tih pozicija nastavlja manipulirati obrambenim sistemom te čak mijenja gensku ekspresiju krvnih ćelija kako bi se selila na druga mjesta gdje iskače i hrani se dijelovima ćelija razorenih u upalnim procesima.
P. gingivalis otkrivena je u upalnim procesima u mozgu, aortama, srcu, jetri, slezeni, bubrezima, zglobovima i gušterači miševa te također kod ljudi.

Jake potvrde kod Alzheimera
Za štetno djelovanje P. gingivalis najviše dokaza postoji kada je riječ o Alzheimerovoj bolesti koja danas čini više od dvije trećine svih demencija i peti je najveći uzrok smrti u svijetu.U januaru ove godine timovi na šest univerziteta i američka kompanija "Cortexyme" u uzorcima mozgova 99 posto ljudi koji su umrli s Alzheimerom otkrili su enzim koji razgrađuje protein gingipain, koji stvara samo bakterija P. gingivalis. Štoviše, nivoi tog enzima bile su proporcionalne težini bolesti. Kada su miševi zaraženi bakterijom, kod njih su se javili simptomi slični Alzheimeru, a kada su kod njih blokirani gingipaini, stanje im se popravilo. Kod ljudi koji nisu imali Alzheimer, nivoi gingipaina bile su značajno niže.
Uz sve navedeno otkriven je i mehanizam koji povezuje genetske sklonosti prema Alzheimeru s djelovanjem bakterije. Naime, ljudi genetski skloni toj bolesti stvaraju poseban oblik imunološkog proteina ApoE koji se uništava tokom bolesti, a švedski naučnici prošle su godine pokazali da gingipaini lakše razgrađuju upravo taj protein nego druge oblike.

&nbsp;P. gingivalis
 povezan je i s drugim bolestimaOsim Alzheimera, P. gingivalis bi, prema hipotezi o mikrobima, mogla uzrokovati i brojne druge staračke bolesti.
Sve je više dokaza koji ukazuju na povezanost P. gingivalis s aterosklerozom, odnosno otvrdnjavanjem arterija. Naime, u masnim naslagama u zidovima žila, koje uzrokuju začepljenja, pronađena je bakterija. Kada djelići tih naslaga začepe krvne žile u srcu ili mozgu, mogu uzrokovati srčani ili moždani udar.
Također se pokazalo da liječenje upale desni pomaže u ublažavanju simptoma dijabetesa tipa 2.&nbsp;Povišeni nivoi P. gingivalis pronađen su i kod oboljelih od Parkinsona, kod ljudi s oboljelom jetrom te kod osoba s rakom usta, jednjaka, želuca i gušterače.
Također se pokazalo da ubrizgavanje P. gingivalis kod miševa uzrokuje degeneraciju makule, odnosno žute pjege oka.
P. gingivalis otkrivena je i kod ljudi koji su oboljeli od reumatskog artritisa i to prije nego što su se simptomi bolesti pojavili.

Zašto se ne liječi antibioticimaAko P. gingivalis doista uzrokuje sve te bolesti, postavlja se pitanje zašto je jednostavno ne bismo eliminirali antibioticima? Tu postoje dva problema. Prvi je da je za sada utvrđena samo korelacija – gdje god postoje navedene bolesti, otkrivena je i bakterija P. gingivalis. Drugim riječima, tek će trebati dokazati uzročnost.
Drugi problem je taj što se P. gingivalis skriva u ljudskom organizmu i veoma brzo razvija rezistenciju. Konačno, čak ni cijepljenje nije pravo rješenje jer osobe s upalom desni imaju antitijela, no čini se da prirodno nastala protutijela ne mogu u potpunosti eliminirati bakteriju iz tijela.
Stručnjaci stoga smatraju da bi bilo najbolje onemogućiti djelovanje P. gingivalis blokiranjem gingipaina. Za sada se pokazalo da lijek kompanije "Cortexyme" kod miševa liječi oštećenja uzrokovana Alzheimerom bez da bakterija razvija rezistenciju, a trenutno je u toku i jedno veliko istraživanje na ljudima.
Hipotezu o mikrobima svakako je vrijedno istraživati, posebno u svijetu u kojem je svakim danom sve više starih ljudi kako se prosječni životni vijek produžava. Njihovo liječenje i ublažavanje uskoro će predstavljati golemo opterećenje za zdravstvene sisteme, a ako se P. gingivalis potvrdi kao jedan od ključnih uzročnika, medicinski pristup prevenciji i liječenju mogao bi se iz temelja promijeniti i olakšati traženje novih rješenja.&nbsp;&nbsp;

Zdravstveni stručnjaci već decenijama upozoravaju da su loše životne navike krive za porast učestalosti tzv. staračkih bolesti

Otkriven pravi uzrok bolesti od kojih umire većina ljudi

Naše tijelo nastoji da održi unutrašnju temperaturu na oko 37 Celzijevih stepeni, bez obzira na to nalazimo li se u snježnoj oluji ili usred toplotnog vala.
To je temperatura na kojoj je naš organizam navikao da funkcionira, ali kako živa u termometru raste, tijelo mora više da se trudi da se njegova unutrašnja temperatura ne poveća, piše BBC.
Ako je tijelo pretoplo, ''termostat'' u mozgu šalje impulse venama i koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Dodatno hlađenje kože i krvi u njoj izaziva znoj, koji vjetri s kože i hladi je, a time posredno hladi i krv koja cirkulira u njoj.

Tako ohlađena krv vraća se u unutrašnjost tijela i hladi je. I opet, kada termostat u mozgu procijeni da je temperatura dovoljno snižena, smanjuje se protok kroz kožu i prestaje znojenje. Dakle, očigledno je da je za dobro podnošenje promjena temperature okoline vrlo važno da su krvni sudovi elastični i da se lako i brzo prilagođavaju potrebama tijela.
Kada to počinje predstavljati problemPremda na prvi pogled zvuči jednostavno, spomenuti proces počinje da predstavlja svojevrstan napor za tijelo, a što su temperature više, tijelo se više napreže.
Otvoreni krvotok rezultira spuštanjem krvnog pritiska i tjera srce da brže pumpa krv kako bi nastavila kružiti kroz tijelo. To može izazvati blage simptome poput svraba kože od osipa, što ga izaziva vrućina, kao i otečenost stopala.
Ali, ako krvni pritisak ima preniske vrijednosti, do organa ne uspijeva da stigne dovoljno krvi, zbog čega je veći rizik od srčanog udara. Istovremeno, zbog znojenja se gube tečnost i so, a pritom se ravnoteža među njima u organizmu mijenja. Takvo stanje u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom može rezultirati toplotnim udarom. Simptomi su vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentiranost, mučnina, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje i umor.
Ko je najugroženijiZdrave osobe s toplotnim valom treba da se bore tako što koriste zdrav razum, ali pojedinci su ugroženi više od ostalih.
Zbog starosti ili dugoročnih zdravstvenih stanja, poput srčanih bolesti, nekim osobama je teže da se izbore s naporima kojima toplotni val izlaže organizam. Srčani bolesnici imaju krute vene. Njihove unutrašnje površine su neravne i često s aterosklerotskim plakovima. Kada je toplo, vene u koži se prošire, više krvi odlazi u kožu, a manje krvi ostaje za unutrašnje organe i krvni pritisak pada. Kruti krvni sudovi ne mogu se stisnuti, smanjiti svoj volumen i time povećati pritisak te omogućiti odgovarajuće snabdijevanje srca, mozga, jetre i bubrega kisikom i hranjivim tvarima.
Organizam osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 brže gubi tečnost, a zbog komplikacija nastalih usljed određenih bolesti krvnih sudova i sposobnost znojenja kod nekih ljudi ne funkcionira kao i obično.
Izuzetno je važno, kažu ljekari, prepoznati da vam je pretoplo i potom poduzeti odgovarajuće korake. Riječ je o nečemu što većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Ali sasvim mala djeca i bebe, kao i manje pokretne osobe ugroženije su od ostalih. Više poteškoća s vrućinom mogu imati i osobe koje žive u stanovima na višim spratovima.
Povećavaju li neki lijekovi opasnostDa, ali treba nastaviti s njihovim uzimanjem na uobičajen način i uložiti povećan napor u rashlađivanje organizma i hidriranje. Diuretici povećavaju količinu vode koju organizam izbacuje znojenjem. Brojni pacijenti ih uzimaju, uključujući i one sa srčanim problemima. Kada su temperature izrazito visoke, diuretici povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u organizmu.
Lijekovi za smanjenje krvnog pritiska, takozvani antihipertenzivi mogu izazvati opasan pad krvnog pritiska u situacijama kada se krvni sudovi šire da bi se izborili s vrućinom. Usljed prevelikog gubitka tečnosti lijekovi poput statina, lijekova koji smanjuju nivo holesterola, mogu postići veću koncentraciju u krvi.
Noćne i dnevne temperature
Uz dnevne temperature, kada se obično postižu rekordi, ne treba zanemariti ni noćne jer je organizmu tokom noći potreban odmor.
Ako se i tokom noći naš organizam bori s nastojanjem da tjelesnu temperaturu održi pod kontrolom, rizik od zdravstvenih problema je veći.

Naše tijelo nastoji da održi unutrašnju temperaturu na oko 37 stepeni

Na koga vrućina najviše utječe i koji su lijekovi najopasniji

Psi nisu samo najbolji čovjekovi prijatelji, oni su i terapeuti osobama oboljelima od raznih bolesti, vodiči kroz život slijepim i slabovidnima, olakšavaju i obogaćuju život osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, ali su i uspješni pomagači u detekciji ozbiljnih bolesti.
Posebno obučeni psi imaju nevjerojatnu sposobnost njuha za prepoznavanje ozbiljnih bolesti kod ljudi, pa su tako u stanju otkriti bolesti poput raka mnogo ranije nego što je trenutno moguće drugim metodama. Njihovo osjetilo njuha toliko je sofisticirano da reagiraju na vrlo sitne koncentracije mirisa koje upućuju na bolest, piše jutarnji.hr.
– Oni zahvaljujući svome senzibilnom njuhu mogu pridonijeti ubrzanju postavljanja dijagnoze i tako pozitivno uticati na hiljade života. Istražujemo sposobnost pasa za otkrivanje uroloških malignih bolesti, njihovu sposobnost za otkrivanje raka dojke, a postoji velik potencijal i za otkrivanje drugih vrsta raka, poput raka pluća i raka debelog crijeva – rekla je dr. Klair Gest (Claire Guest), istraživač iz Velike Britanije.
Rano otkrivanje svih bolesti, a posebno karcinoma, ključno je za pozitivan ishod bolesti, a anomalije je važno otkriti prije nego što oboljeli osjeti prve simptome, što često nije moguće dostupnim i uobičajenim metodama.
Neke bolesti kao što je karcinom prostate, gušterače ili jajnika nemaju gotovo nikakve vidljive simptome unutar petogodišnjeg razdoblja, odnosno sve do trenutka kada situacija postaje zdravstveno ozbiljna, a šanse za izlječenje tada su dosta male i stopa preživljavanja opasno niska.
Rana dijagnoza najučinkovitiji je način za borbu protiv bolesti, a naša istraživanja pokazuju da psi mogu nanjušiti boluje li neka osoba od karcinoma s većom točnošću i mnogo ranije od sadašnjih dostupnih metoda ispitivanja, rekla je dr. Guest.

Njihovo osjetilo njuha toliko je sofisticirano da reagiraju na vrlo sitne koncentracije mirisa

Istraživanje s nevjerovatnim rezultatom: Psi mogu otkriti rak puno prije bilo koga

Jabuka na dan, doktor iz kuće van. A šta sa dvije jabuke? Sigurno su zdravije od čokoladice. Ali, četiri jabuke dnevno, pet, deset?Može li previše voća biti nezdravo?
- Definitivno može - odgovara njemački ljekar Karsten Lekutat (Carsten).
Voće sadrži fruktozu, zato i jeste tako ukusno i slatko.
- Fruktoza je naposljetku ipak šećer, sa svim problemima koji iz previše šećera proizlaze - kaže.
Jedna jabuka vas čini zdravom, tri često rezultiraju masnom jetrom, objašnjava.
Kad jetra postane masna, većina pretpostavlja da je to zbog alkohola. No, doktor Lekutat tvrdi kako u 20 do 30 posto slučajeva to nema veze s alkoholom nego je posljedica previše fruktoze.
Znači, trebalo bi jesti samo povrće?
Ne, odgovara Lekutat.&nbsp;- Bio bih sretan kad bi mnogo mojih pacijenata jelo više voća, jer ga, općenito, ljudi jedu premalo.
Dobro birajte voćeNo, vrijedi razmisliti koju vrstu voća jedemo i koju količinu. jer nije svo voće jednako bogato šećerom.
- Banane, jabuke i šljive imaju mnogo više šećera od narandži ili šumskog voća - objašnjava nutricionistica Antje Gahl.
Ona preporučuje pet porcija voća i povrća na dan. Povrće pri tome ima prioritet. naprimjer, dva komada voća, tri povrća.
Nije nevažno ni kako se voće konzumira.&nbsp;- Svježe voće je bolje od procesuiranog - napominje Lekutat te dodaje da je u voćnom soku voće visoke koncentarcije i brže dospijeva u krvotok, zbog čega dr. Lekutat nije pobornik narandžinog soka ujutro.
Mnogi stručnjaci nisu oduševljeni ni smutijima.
- Kad pogledate sve sastojke, vjerovatno ne biste pojeli toliku količinu voća u jednom obroku. Ali, u tekućem obliku to se dogodi vrlo brzo - kaže Gahl.
Konzumacija prilagođena životnom stilu
Znači li to da treba odustati od soka od narandže ili smutija za doručak? Odgovor je ponovo, ne.
Drugim riječima, konzumaciju voća treba prilagoditi životnom stilu. Ko želi započeti dan sokom od narandže, mora i vježbati da potroši uneseni šećer.

Može li previše voća biti nezdravo

Jedete velike količine voća i mislite da se zdravo hranite? U zabludi ste

<a href="/tag/3016/depresija">Depresija</a> je bolest modernog doba. Postoji velik broj mogućih skrivenih fizičkih uzroka hronične depresije.&nbsp;Najbolji način da se otkriju ti uzroci je temeljan fizikalni pregled pacijenta, uključujući potpunu historiju bolesti i standardne laboratorijske pretrage.&nbsp;Ovdje su neki od najčešće utvrđenih fizičkih razloga koji stoje iza mentalnih posljedica...

Lijekovi
Isti oni ljekovi koji podstiču vaše zdravlje mogu takođe da uzrokuju depresiju. Međutim, rješenje problema može biti jednostavno u promjeni lijeka ili u prilagođavanju doze lijeka. Ljekari danas su generalno svjesni toga da ljekovi mogu izazvati depresiju, kao nuspojavu njihovog djelovanja. Simptomi depresije ne moraju se odmah pojaviti. Može proći i pola do jedne godine kako osoba uzima lijek pa da se tek onda pojave. S druge strane, ne treba odmah automatski pretpostaviti da je upravo lijek taj koji uzrokuje depresiju samo zato što se on slučajno nalazi na listi onih ljekova koji imaju moguću takvu nuspojavu. Depresija se obično javlja samo kod malog procenta ljudi koji uzimaju bilo koji od takvih lijekova.

Oboljenja štitne žlijezde
Milioni ljudi u svijetu pate od raznih problema štitne žlijezde. Poremećaj funkcije štitne žlijezde jedan je od najvažnijih uzroka depresije. Deset do 15 posto svih bolesnika koji pate od depresije imaju neki oblik bolesti štitne.

Premenstrualni sindrom

Većina žena pati od nekog oblika premenstrualnog sindroma (PMS), ali oko 5 posto njih doživljava depresiju u tako ozbiljnoj formi da im remeti dnevni život. Ako žena redovno dobija napad simptoma depresije u vrijeme pred menstruaciju - treba o tome da razgovara sa ljekarom. Međutim, postoji još hormonalnih poremećaja koji takođe mogu da dovedu do depresije kod žena:&nbsp; 

- Menopauza. Simptomi depresije obično su najjači u dobi oko 50. godine, pojavom menopauze, kad većina žena ima svoju zadnju menstruaciju. Ako se simptomi depresije pojave, žena se mora obratiti ljekaru koji će procijeniti situaciju i preporučiti mogućnosti liječenja.
- Kontraceptivne tablete. Anti-bebi pilule su najpopularnija metoda kontracepcije. Ipak 50 posto žena koje su prestale da uzimaju te tablete učinile su to zbog toga što osjećaju depresiju uzrokovanu kontraceptivnim tabletama. Ljekar može korigovanjem doza hormona u tabletama da olakša tu situaciju kod žena.

Šećerna bolest
Postoji velik broj ljudi koji imaju šećernu bolest, a da to uopšte ne znaju. Depresija koju doživljavaju neki od njih, može biti uzrokovana neliječenjem. Čak ako bolesnik i zna da ima dijabetes, depresija može da rezultira ako se šećerna bolest dovoljno ne kontroliše specijalnom dijetom ili ljekovima.
Drastične dijete
Ako ste na dijeti koja vas ostavlja gladnim, postaćete skloni depresiji. Za vrijeme drastičnih dijeta, kad osoba prima premalo hrane, poremete se brojne funkcije mozga i tijela. Prema tome, depresija može biti upozoravajući znak da je dijeta pretjerana. Stručnjaci preporučuju odgovarajuću, zdravu, umjerenu dijetu.
Nedostatak vježbe
Rezultati jedne studije ukazuju da je nedostatak vježbe bio rizičan faktor za pojavu umjerene depresije, posebno medu ženama, ali i među muškarcima.

Depresija nakon porođaja
Za vrijeme trudnoće depresija je rijetka pojava. Međutim, za vrijeme prvog mjeseca nakon porođaja učestalost depresije naglo raste i ostaje prisutna čak kroz 5-6 mjeseci. Od 50 do 80 posto majki doživljava česte i nagle promjene u svojim raspoloženjima, razdražljivost i plač. Postoje ljekovi koji mogu pomoći tim majkama.

Nedostatak sunčanja
Zbog nedostatka sunčevog svijetla u jesen i zimu neke osobe mogu pokazati klasične simptome hronične depresije. Milioni pate od tzv. sezonskog afektivnog oboljenja. Oko 80 posto pogođenih tim oboljenjem su žene u dobi od 30 do 50 godina.
Neodgovarajući unos hranjivih materija
Kad god tijelo ne prima dovoljno hranjivih materija, nivo čovjekove aktivnosti je smanjena i to se može manifestovati kao depresija. Međutim, malo je istraživanja obavljeno na području emotivnih promjena uzrokovanih malim nedostacima u prehrani. Oni ozbiljni nedostaci, koji dovode do teških depresija, ionako su rijetki. Neka preliminarna ispitivanja ukazuju da nedostatak nekih vitamina i minerala može rezultirati simptomima depresije. Ovdje je spomenuto nekoliko mogućnosti. Ako posumnjate na neki nedostatak, posavjetujte se s ljekarom.
ŽeljezoUznapredovali slučajevi anemija uzrokovanih nedostatkom željeza mogu dovesti do osjećaja depresije, nemira i tromosti. Čak i blaga anemija može da ima slično dejstvo na raspoloženje.
Tijamin (vitamin B1)
Granični nedostatak ovog vitamina može kod starijih ljudi izazvati (pored ostalih simptoma) i depresiju.
Selen&nbsp;Čak i umjereno nizak nivo selena u organizmu može da rezultuje lošim raspoloženjem, umorom i zabrinutošću.
Magnezijum
Manjak magnezijuma je vrlo česta pojava. Simptomi takvog stanja uključuju depresiju, razdražljivost i zbunjenost.
Nedovoljan unos ugljenih hidrata
Stručnjaci preporučuju da se dnevno uzme barem jedan obrok koji je bogat kompleksnim ugljenim hidratima, s malo ili bez bjelančevina. Riža, krompir i tjestenine su dobar izbor.

Najbolji način da se otkriju uzroci je temeljan fizikalni pregled pacijenta

Mnogobrojni faktori naoko nepovezani mogu dovesti do depresije

Za minutu provjerite koliko dugo ćete živjeti, a potrebne su vam samo stepenice

Kako pobijediti gripu i prehladu: Začini popravljaju imunitet

Ukoliko vas muči nesanica, pokušajte metodu kojom se uspavljuju američki vojnici

Ljekari pronašli lijek za prehladu

Pariz uveo zabranu upotrebe pesticida

Koliko ste visoki? Odgovor određuje rizik od nekih bolesti

Amela i Reuf Karabeg na prestižnoj "Akademiji estetske hirurgije i hirurgije šake"

Papiriće se bankomata ne uzimajte ni pod razno, posljedice po zdravlje mogu biti dalekosežne

Japanski doktor koji je živio 105 godina našao recept za zdravlje i dugovječnost: Ako radite ovo, bolest će nestati

Vakcina i klamidija: Dobijamo li novo oružje u borbi protiv spolno prenosivih bolesti

Zašto ugljenmonoksid nazivaju tihim ubicom iz sjene

Otkriven pravi uzrok bolesti od kojih umire većina ljudi

Na koga vrućina najviše utječe i koji su lijekovi najopasniji

Istraživanje s nevjerovatnim rezultatom: Psi mogu otkriti rak puno prije bilo koga

Jedete velike količine voća i mislite da se zdravo hranite? U zabludi ste

Sve ima svoje: Postoje fizički razlozi zašto ste možda depresivni

Zdravlje

Za minutu provjerite koliko dugo ćete živjeti, a potrebne su vam samo stepenice

Kako pobijediti gripu i prehladu: Začini popravljaju imunitet

Ukoliko vas muči nesanica, pokušajte metodu kojom se uspavljuju američki vojnici

Ljekari pronašli lijek za prehladu

Pariz uveo zabranu upotrebe pesticida

Koliko ste visoki? Odgovor određuje rizik od nekih bolesti

Amela i Reuf Karabeg na prestižnoj "Akademiji estetske hirurgije i hirurgije šake"

Papiriće se bankomata ne uzimajte ni pod razno, posljedice po zdravlje mogu biti dalekosežne

Japanski doktor koji je živio 105 godina našao recept za zdravlje i dugovječnost: Ako radite ovo, bolest će nestati

Vakcina i klamidija: Dobijamo li novo oružje u borbi protiv spolno prenosivih bolesti

Zašto ugljenmonoksid nazivaju tihim ubicom iz sjene

Otkriven pravi uzrok bolesti od kojih umire većina ljudi

Na koga vrućina najviše utječe i koji su lijekovi najopasniji

Istraživanje s nevjerovatnim rezultatom: Psi mogu otkriti rak puno prije bilo koga

Jedete velike količine voća i mislite da se zdravo hranite? U zabludi ste

Sve ima svoje: Postoje fizički razlozi zašto ste možda depresivni