Broj otkucaja srca možete <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/625533/probiotici-cuvaju-zdravlje-jetre">mjeriti</a> ako lagano pritisnete palac na unutrašnju stranu zapešća. Puls koji osjetite prstom, indicira frekvenciju kojom vaše srce otkucava.&nbsp;Otkucaji srca izražavaju se u broju otkucaja po minuti - BPM.&nbsp;Osim na zapešću, otkucaje srca možete mjeriti i na vratu, na unutrašnjoj strani lakta ili pozadini koljena.&nbsp;Normalan broj otkucaja srca&nbsp;ovisi o dobi, spolu, fizičkoj aktivnosti, težini, fizičkoj spremnosti, općem zdravlju i sl. Tablica ispod daje uvid u prosječan broj otkucaja kod zdravih osoba.
&nbsp;Kako biste izračunali maksimalan broj otkucaja srca za vrijeme tjelovježbe, koristite se formulom:&nbsp;
-&nbsp;Za žene = 226 - broj godina&nbsp;- Za muškarce = 220 - broj godina

Sigurnim se smatra ako su vam otkucaji srca između 50 do 85 posto maksimalnog boja. Početnici u tjelovježbi ne bi trebali prelaziti 50 posto maksimalnog broja otkucaja srca po minuti te bi postepeno trebali povećavati intenzitet tjelovježbi.

Otkucaji srca jedan su od najvažnijih pokazatelja zdravlja općenito pa će neki stručnjaci čak tvrditi kako u samo 30 sekundi i sa dva prsta možete sami napraviti najvažniji test vlastitog zdravlja. Broj otkucaja srca mjerite tako da sa dva prsta lagano pritisnete žilu kucavicu na zapešću tako da možete osjetiti puls. 
Broj otkucaja koji dobijete, pomnožite sa dva. Ponovite nekoliko puta kako biste bili sigurni da niste pogriješili. Broj otkucaja srca može poslužiti kao marker za prepoznavanje nekih bolesti.

Normalan broj otkucaja srca ovisi o dobi, spolu, fizičkoj aktivnosti, težini, fizičkoj spremnosti i općem zdravlju

Važan pokazatelj stanja organizma

Jetra je organ koji obavlja više od 500 funkcija da bi nas održala u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/625429/snizite-pritisak-na-prirodan-nacin">životu</a>. Njen značaj nas, međutim, nimalo ne sprečava da je konstantno zloupotrebljavamo. Jedan od najčešćih načina na koji to radimo jeste alkohol u kombinaciji s nezdravom i masnom hranom, posebno kasno uvečer. Novo istraživanje je, međutim, na tragu rješenja za sprečavanje takve štete.&nbsp;
Inspirirani studijama koje ukazuju na to da dobro zdravlje stomaka može poboljšati zdravstveno stanje srca i mozga, naučnici s Univerziteta Amory odlučili su testirati može li običan probiotik (Lactobacillus rhamnosus GG ili LGG) zaštititi jetru od oštećenja.&nbsp;

Studija je provedena na laboratorijskim miševima, koji su ili hranjeni ishranom koja je sadržala LGG probiotike ili običnom hranom. Nakon dvije sedmice, njihovi nalazi su pokazali da su miševi koji su dvije sedmice uz ishranu uzimali i probiotike imali manja oštećenja jetre u odnosu na one koji ih nisu uzimali. 
Istraživači vjeruju da su probiotici utjecali na povećanje nivoa Nrf2 proteina u njihovim organizmima. Taj protein je poznat po tome što regulira antioksidanse koji neutraliziraju slobodne radikale. LGG probiotik unapređuje reakciju antioksidanasa na jetru, štiteći je tako od djelovanja oksidanasa koje proizvode lijekovi kao što su paracetamoli.

Istraživači vjeruju da su probiotici utjecali na povećanje nivoa Nrf2 proteina u njihovim organizmima

Regulira antioksidanse koji neutraliziraju slobodne radikale

Probiotici čuvaju zdravlje jetre

Ukoliko imate problem sa hipertenzijom, ne morate odmah posegnuti za&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/625292/znakovi-dehidracije">lijekovima</a>. 
Ljekari preporučuju da probate prvo sa ovom hranom.

Bijeli luk sebi sadrži sumporna jedinjenja koja opuštaju i proširuju krvne sudove, čime oslobađaju pritisak i pomažu da šećer kroz organizam efikasnije prolazi.&nbsp;Dodatne prednosti bijelog luka u svakodnevnoj ishrani su i tome što smanjuje i LDL odnosno loš holesterol, masti u krvi i odličan je borac protiv virusa, bakterija i gljivica u organizmu.&nbsp;

Kao i cimet, i karanfilić je odličan izvor fenola, ali i antioksidanata i time odličan prirodan izvor sastojaka koji snižavaju krvni pritisak.
&nbsp;Pored toga, karanfilić podstiče bolji rad digestivnog trakta, eliminira potencijalno štetne bakterije iz organizma i pomaže da se hrana efikasnije obradi.&nbsp;Cimet sadrži veliku količinu fenola - jedinjenja za koje je dokazano da stabilizira šećer u krvi, podstičući inzulin na normalan rad.

Ovo značajno pomaže kod snižavanja visokog pritiska.&nbsp;Smanjen unos soli možete postići tako što ćete reducirati unos suhomesnatih proizvoda i gotove prerađene hrane, koja inače obiluje ovim začinom.&nbsp;Isto tako, ograničite soljenje kod pripreme svakodnevnih obroka.

Paradajz sadrži jedan od najsnažnijih antioksidanata - likopen, koji pomaže u zaštiti srca od infarkta, suženja krvnih sudova i visokog pritiska, ali i poboljšava cjelokupno stanje organizma. Za što bolji učinak, pored konzumiranja u sirovom stanju, preporučuje se piti (nesoljen) sok od paradajza.&nbsp;

Cimet sadrži veliku količinu fenola - jedinjenja za koje je dokazano da  stabilizira šećer u krvi

Snizite pritisak na prirodan način

Dehidracija je mnogo češća nego što&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/625175/neobicne-promjene-tokom-hladnih-dana">ljudi</a> misle. Čak 75 posto ljudi je dehidrirano, a da to ne znaju. Oko 60 posto tijela sastoji se od vode, 75 posto vode je u mišićima, a 85 posto u mozgu.
Ako se ne osjećate dobro, dehidracija može biti uzrok toga. Znakovi dehidracije su:&nbsp;umor, hronični zatvor i glavobolja.
Savjeti stručnjaka su da pijete dvije čaše vode ujutro, kupite flašu u koju ćete svakodnevno sipati vodu, konzumirati hranu koja sadrži dosta vode - krastavci, lubenica i grejpfrut.

Čak 75 posto ljudi je dehidrirano, a da to ne znaju

Savjeti stručnjaka su da pijete dvije čaše vode ujutro

Znakovi dehidracije

Ispratili smo 2020, godinu koja je u centar pažnje stavila brigu o javnom zdravlju, a 2021. smo dočekali s velikom nadom da će biti bolja, zdravija, da ćemo biti sigurniji, i da smo – što je od najveće važnosti – svjesniji rizika kojima se izlažemo, ali i šta sve možemo da učinimo kako bismo ih smanjili. Iako nam djeluje da je pobjeda nad COVID-19 tu, na dohvatu, dva nova soja virusa podsjetila su nas da se ne opuštamo i da briga o zdravlju i nas i naše okoline treba ostati u najužem fokusu. 

„Mutacija već postojećeg virusa nije nepoznata i neočekivana stvar,“ kaže na početku dr Amela Vilić, doktorica opće prakse u ambulanti Dobrinja u Sarajevu, dodavši da: „što je virus duže među populacijom, veće su šanse da mutira.“ 
	
Brzina je vrlina, ali je važan i broj vakcinisanih osoba 
Naučnici su sigurni da će vakcine biti uspješne i u suzbijanju ovih novih sojeva. Vakcine simuliraju imuni sistem kod ljudi tako što ‘napadaju’ različite dijelove virusa, tako da čak i ako je, na primjer, nivo bjelančevina mutirao, vakcine će i dalje biti efikasne. 

“Ključno je da se vakciniše što je više moguće osoba, u što kraćem periodu, prije nego što virus mutira u tolikoj mjeri da trenutne vakcine ne mogu djelovati. Ali svaka vakcina se može malo prilagoditi, ukoliko se pojavi novi soj, a očigledan primjer za to je vakcina protiv gripe, koja se svake godine prilagođava,” kaže doktorica Vilić. 

Vakcine, pa tako i ova protiv COVID-19, najpoznatiji su i najvažniji vid preventive, koja se sastoji od populacijske i individualne intervencije za primarnu i sekundarnu prevenciju, s ciljem smanjenja tereta bolesti i povezanih faktora rizika. 
Iako su preventiva i lijek uvijek opcije koje trebaju biti ultimativni cilj, treba biti svjestan da je u nekim okolnostima i situacijama to nemoguće i da su neki problemi već dugo tu. Šta uraditi u tim situacijama, da li i za njih postoji rješenje? 
Da li je koncept smanjenja štetnosti rešenje? 
Odgovor na ovo prethodno pitanje je – postoji, i nalazi se u danas sve zastupljenijem konceptu smanjenja štetnosti. To svakako ne bi trebalo miješati s preventivom, ali ono što je zajedničko i jednom i drugom pristupu je da daju efekte. Dok će prevencija pomoći rješavanju problema i njegovog otklanjanja u potpunosti i prije nego što je nastao, koncept smanjenja štete je neki vid “srednjeg rješenja” ili boljeg izbora, reaktivnog rješenja na već postojeći problem. 
&nbsp;„Harm reduction, odnosno koncept smanjenja štetnosti za cilj ima smanjenje pobolijevanja i smrtnost povezanu s aktivnostima koje mogu uzrokovati štetu“, navodi dr Vilić. 

Doktorica Vilić ističe da je koncept smanjenja štetnosti sveobuhvatan, neosuđujući pristup koji je usmjeren na sprečavanje štete, a ne sprečavanje upotrebe. Jer nekada je upotreba neminovna i nemoguće je spriječiti, ali je moguće ublažiti njene štetne efekte. Dokazi pokazuju da je koncept smanjenja štete pragmatično, sigurno, isplativo i spasonosno reagiranje na rješavanje štetnih zdravstvenih i socijalnih rezultata povezanih s upotrebom tvari ili načinom življenja. Iako stvar izbora, životne navike se ne mogu posmatrati odvojeno od društvenih prilika. 

“Mi svi pravimo izbor. Vi ili ja možemo svaki dan odlučiti da li ćemo zdravo živjeti ili ne. Ali, moramo biti svjesni da naše životne navike nisu stvorene u vakumu, nego su i dijelom rezultat uticaja našeg okruženja. Ukoliko imate oko sebe više pušača, vjerovatnije je da ćete i vi pušiti; ako više ljudi oko vas vježba – i vi ćete. Kao zdravstveni radnik, ja smatram da trebam jasno reći da ljudi trebaju imati izbor, u konkretnom slučaju pušenja, najbolji izbor je potpuni prestanak pušenja, ali i da za one koji ne žele ostaviti cigarete i dalje postoji rješenje”, nastavlja dr Vilić. 

Ključ uspješnosti leži u alternativama? 
Ponašanje i odluke u vezi sa zdravljem trebaju biti donijete na osnovu činjenica, u njihovoj osnovi treba stajati nauka, ali i koncentrirana djelovanja u društvu koja će biti praktičnija i učinkovitija od pojedinačnih. 
“Tipičan primjer za to su kampanje za kontrolu pušenja, provedene širom svijeta, koja su objedinile napore volontera, javnog zdravstva i medicinskih radnika. Čitav društveni kontekst prihvatljivosti pušenja se promijenio, ljudi su počeli drugačije razmišljati i odnositi se prema ovom društvenom fenomenu”, odgovora dr Vilić. 
Ipak, pušenje nije iskorijenjeno, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će i 2025. godine biti milijarda pušača na svijetu.

“Naravno da nije, i ne vjerujem ni da će biti iskorijenjeno. Smatram da apsolutna zabrana i snažna društvena stigma koja se veže za pojedine navike na kraju ne pokaže onoliko dobrom i svrsishodnom koliko se na početku smatrala. Ja imam pacijente koji jednostavno ne žele prestati pušiti, iz raznih razloga. Upravo zbog toga, ja sam zagovornik da njih treba upoznati s konceptom primjene koncepta smanjenja štetnosti. To praktično znači prelazak u potpunosti na dokazano bolje alternative od nastavka pušenja, za sve one koji ne žele ili bi i inače nastavili pušiti”, smatra dr Vilić.
 
Da li je koncept smanjenja štetnosti zaista u interesu društva, i interesu javnog zdravlja?&nbsp;Može li se prelaskom na alternative dati šansa na bolji izbor i mogućnost kvalitetnijeg života velikom broju ljudi koji jednostavno ne prestaju pušiti?&nbsp;
“Koncept smanjenja štetnosti, odnosno izbora dokazano boljih alternativa se odavno primjenjuje. Kada se vozite autom, tu je sigurnosni pojas. Ako ste alergični na gluten, tu su bezglutenski proizvodi. Za ovisnost o cigaretama se već odavno primjenjuje nikotinska zamjenska terapija, i mnoge druge. Znači, alternative postoje, ali se i one mijenjaju kako se mijenja društvo, ali i tehnološke mogućnosti društva. Ako imamo novu alternativu, koja nije postojala ranije, da li to znači da ćemo je ignorirati? Moje mišljenje je da bi velikom broju pušača koji ne žele da prestanu pušiti, liječnici trebali pomoći i informirati ih da takve alternative postoje i da su bolje rješenje. Jer što imamo više provjerenih i pouzdanih alternativa, imamo i priliku da budemo dio društvo koje smanjuje rizik od brojnih bolesti, a pušači šansu da vode kvalitetniji život“, zaključuje Vilić.

Ključ zdravog društva je u pametnom izboru

Zima je godišnje doba kojemu se ne vesele baš svi. Hladni zimski dani osim snježnih radosti mogu donijeti loše psihičko i <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/624896/sta-sve-moze-ostetiti-zube">fizičko stanje</a>.

Umor, crvenilo kože, bol u ekstremitetima samo su neke od nuspojava koje donosi zima.&nbsp; Sama pomisao da vas vani očekuju temperature ispod nule navodi na razmišljanje o tome što će takvi vremenski uvjeti napraviti našoj koži ili našem organizmu. 
Ovo su neobične promjene koje se događaju s tijelom uslijed niskih temperatura, tvrde stručnjaci.
1. Trošimo više kalorija - Istraživanja koja su proveli naučnici sa Univerziteta Wyoming pokazala su da se za vrijeme zime i hladnog dana povećava razina potrošenih kalorija. Prema njemu, našem je tijelu potrebno puno više napora i vremena da bi se ugrijalo. Za skidanje kilograma se, ipak, moramo malo više potruditi jer je broj kalorija koji trošimo jako mali.
2. Prsti se stanjuju - Ne, nije šala za vrijeme zime prsti se stanjuju. Razlog tome je taj što manje krvi dolazi do ekstremiteta, a rezultat su manji prsti.

3. Bol u ekstremitetima - Neugodan i bolan osjećaj kao da nemate prste na nogama ili rukama može biti znak Raynaudove bolesti, koja nastaje i zbog stezanja malih arterijskih krvnih žila, no najčešće je povezana s hladnoćom i nije opasna, a vrlo lako se može spriječiti nošenjem toplije odjeće.

Vjetar, snježne padavine i hladno vrijeme djeluju loše i na vid. Bjelina snijega loše utječe na mrežicu oka, tako ako se odlučite za nošenje sunčanih naočala u vrijeme zime, nećete pogriješiti jer ćete time zaštiti svoje oči od oštećenja.

Crvenilo lica normalna je stvar, a događa se iz razloga što krv iz lica odlazi u važnije dijelove tijela kao što su srce ili pluća. Čim se organizam ugrije, boja kože vraća se u normalu.&nbsp; Kako bi se osigurala veća toplina tijela, tvrde stručnjaci, srce pojačano radi da bi dovelo više krvi do naših ekstremiteta, a rezultat toga je povišeni krvni pritisak koji vodi do srčanog udara. Mogućnost dobivanja srčanog udara odnosi se većinom na starije ljude i osobe koje imaju probleme sa srcem.
Također, manjak D vitamina i sunca rezultira lošim raspoloženjem, koje ponekad nosi i nemilu depresiju. Kako biste izbjegli negativne osjećaje, dobra ideja je povećati druženja s prijateljima ili upisati neku slobodnu aktivnost.

Umor, crvenilo kože, bol u  ekstremitetima samo su neke od nuspojava koje donosi zima

Hladni zimski dani mogu donijeti loše psihičko i fizičko stanje

Neobične promjene tokom hladnih dana

Za neke&nbsp;navike ne bi vam palo na pamet da <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/624895/prije-dorucka-pojedite-ovu-vocku">uništavaju</a> zube, kao što je, recimo, plivanje u bazenu ili previše četkanja. Ali, britanski stomatolozi upozoravaju da je to zaista tako.&nbsp;&nbsp; 1. Grickanje leda iz pića -&nbsp;krhkost i niska temperatura kockice leda lako može uzrokovati to da se dio zuba otkrhne. 
2. Mućkanje vina u ustima - vino stvara kiselinu koja nagriza zubnu caklinu, a bijelo je opasnije od crnoga. Još gora su gazirana vina. 
3. Plivanje u bazenu - u ovom slučaju za propadanje zubne cakline mogu biti krive hemikalije koje se dodaju u bazensku vodu, posebno hlor.

4. Pranje pretvrdom četkicom - neki misle da će tvrdom četkicom bolje oprati zube, ali zapravo tako oštećuju caklinu. 
5. Previše četkanja - pranje zuba dva puta dnevno, ujutro i prije spavanja, je sasvim dovoljno. Sve više od toga samo može napraviti više štete nego koristi. 
6. Piercing na jeziku ili usnama - ljudi koji ga imaju na tim mjestima znaju si njime slučajno oštetiti zube dok jedu.
7. Korištenje zuba kao alata - na primjer za uklanjane etikete s nove odjeće. U takvim situacijama lako može dovesti do oštećenja, slabljenja zuba i lomova

Krhkost i niska temperatura kockice leda lako može uzrokovati to da se dio zuba otkrhne

Šta sve može oštetiti zube

Postoji dosta namirnica, koje pomažu u prevenciji i <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/624496/obratite-paznju-na-signale-koje-vam-salje-tijelo">liječenju</a> bakterijskih infekcija i tako praktično zamjenjuju antibiotike.&nbsp;

Bijeli luk sadrži alicin, bezbojnu, uljastu materiju, koja uništava stafilokoke, streptokoke. Također i bakcile nekih bolesti kao što su dizenterija i tifus. Bolje pomaže ako se jede presan, termički neobrađen. Preventivno bi trebalo uzimati po dva čehna dnevno, a u slučaju infekcije četiri čehna.

Brusnica sprečava prijanjanje bakterija za zidove sluzokože. Zato se najviše <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/624498/dobrobiti-niskih-temperatura">koristi</a> u prevenciji urinarnih infekcija, posebno onih izazvanih bakterijom ešerihijom koli.

Osim što sadrži dosta vitamina C, kupus je i odličan prirodni antibiotik. Ovo posebno važi za kiseo kupus, pošto se antibakterijske moći ove biljke povećavaju nakon procesa fermentacije.

Origano, koga najviše poznajemo u ulozi začina i tako ga i koristimo, zbog izrazitih antibakterijskih svojstva, efikasan je i u sprečavanju bolesti probavnog sistema.

Med su u antibiotske svrhe koristili još u starom Rimu. Odlična je ispomoć u slučaju infekcija, a da bi ispoljio svoje najbolje osobine treba ga uzimati pola sata prije jela, što duže držati u ustima bez obzira da li se uzima sam ili rastvoren u nekoj tečnosti, kao što je mlijeko, čaj ili voda.

Praktično zamjenjuju antibiotike

Namirnice koje uništavaju bakterije i viruse

Vjerojatno vam je teško zamisliti da bi niske <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/624481/koliko-je-kafe-dovoljno-dnevno">temperature</a>, vjetar i snijeg mogli biti blagotvorni po zdravlje.

Međutim, suprotno uvriježenom uvjerenju o štetnosti zime, stručnjaci ističu da od hladnoće imamo i mnogo koristi, samo što ih nismo svjesni.&nbsp; 1. Tijelo po hladnoći troši više energije da bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu na približno 36,7 stepeni. Također, hladnoća sagorijeva stanice smeđih masnoća. To su masnoće koje rashlađeno tijelo troši da bi se zagrijalo. Hodanje po hladnom vremenu povećat će vam potrošnju energije i održati je visokom još satima poslije.
2. Trčanje po vrućem i vlažnom vremenu izrazito je naporno za organizam. Kad zahladi, lakše je i ugodnije trčati jer se smanjuje toplinski stres, koji nepovoljno djeluje na tijelo. Ako niste ljubitelj trčanja, i žustro hodanje će vam koristiti.
3. Hladnoća vam može pomoći da bolje spavate. Budući da ljudi koji pate od nesanice imaju povišenu tjelesnu temperaturu, blago rashlađena spavaća soba optimalna je za spavanje. Trošit ćete više kalorija, a usput ćete uštedjeti na računu za struju.

4. Želite li ojačati imunitet, iskoristite zimske uvjete jer izlazak na hladno čini vaš organizam otpornijim. Naime, kada izađete na hladno, stanice koje se bore protiv infekcije u tijelu se&nbsp;umnožavaju. Mnogi ozlijeđeni sportaši primjenjuju&nbsp;krioterapiju, tretman izuzetno niskom temperaturom za liječenje iscrpljenih mišića.&nbsp;

Studije pokazuju da toplo i lijepo vrijeme ometa u donošenju složenih odluka, shvaćanju, pamćenju i prisjećanju. Na visokim temperaturama mozak pojačano troši glukozu, što nepovoljno utječe na kognitivne sposobnosti. Mozak radi bolje na umjereno niskoj temperaturi. Naučnici potvrđuju da je 17-18 stepeni Celzija optimalna temperatura za rad mozga. Istraživanje iz 1972. utvrdilo je da školska djeca ostvaruju najbolje rezultate u prostoriji s tom temperaturom.

Niske temperature donose i rizik od bolesti i ozljede, a u najvećoj su opasnosti mala djeca, stariji i hronični bolesnici. Stručnjaci upozoravaju na sljedeće zimske prijetnje:&nbsp; - Hipotermija ili pothlađenost nastupa kada tjelesna temperatura padne na 35 stepeni Celzija ili niže. Može biti smrtonosna ako se brzo ne otkrije i liječi. Da biste spriječili hipotermiju, nosite toplu, višeslojnu odjeću, kapu, rukavice i toplu obuću.
- Ozeblinu uzrokuje duža izloženost hladnoći i oslabljeni krvotok, a najugroženiji su nos, uši, obrazi, podbradak i prsti. Pretrpite li ozeblinu, uđite čim prije u toplu prostoriju i uronite zahvaćena područja u toplu (ne vruću) vodu.
- Niska je temperatura jedan od faktora rizika. Uzrok je vjerojatno suženje krvnih žila i porast krvnog pritiska. Stoga se dobro odjenite kad izlazite na hladnoću i izbjegavajte veće tjelesne napore.

Iskoristite hladno vrijeme i poboljšajte zdravlje

Vjetar i snijeg mogli biti blagotvorni po zdravlje

Dobrobiti niskih temperatura

Selen&nbsp;je za&nbsp;organizam nužan oligoelement i snažan&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/624072/povrce-koje-se-smatra-kraljicom-zdravlja">antioksidans</a>. Štiti ćelije od oksidacije te sprečava prerano starenje&nbsp;kože,&nbsp;mišića&nbsp;i&nbsp;mozga.Također, učestvuje u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jača&nbsp;imunitet, a u jetri potiče izbacivanje nekih toksina. Prema nekim istraživanjima, selen bi mogao smanjiti opasnost od gastrointestinalnog raka i raka prostate.&nbsp;&nbsp; Studije su pokazale da selen pozitivno utječe i na mušku plodnost. Ljudski organizam ne proizvodi selen, pa ga je potrebno unijeti pravilnom ishranom.&nbsp;Hrana bogata proteinima, ujedno obiluje i selenom. Zato se pobrinite da na vašem stolu svoje mjesto pronađu plodovi mora, riba (tuna), teletina, jaja, crveno meso i žitarice.

Hrana bogata proteinima, ujedno obiluje i selenom

Element neophodan organizmu

Puna minerala kao što su&nbsp;kalcij, kalij, željezo i magnezij te prepuna folne kiseline, brokula vas snabdijeva i najvažnijim vitaminima. U njoj se nalazi dva puta više vitamina C&nbsp;nego u špinatu i jednaka količina kao u limunu. Zbog toga ima važnu ulogu u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/624066/dokazano-je-da-je-ovaj-polozaj-u-snu-najzdraviji">zaštiti imuniteta</a>.&nbsp;&nbsp; Pročišćava jetru i vrlo je bogata celulozom, koja stimulira rad crijeva. Osim toga, ta prisutnost vlakana u velikoj količini smanjuje rizik od raka, posebno od raka debelog crijeva. A djelotvorni učinak njenih vlakana naglašeniji je i zbog posebnih ugljikohidratnih sastojaka, koji imaju lagano laksativno svojstvo. 
Brokula pomaže i u borbi protiv srčanih bolesti, poboljšava vid smanjujući dalekovidnost, mrenu na oku i konjunktivitis. Pomaže, također, u borbi protiv gripe i bronhitisa, Parkinsonove bolesti i starenja.&nbsp;Dakle, slobodno možemo zaključiti da je to povrće zaista kraljica zdravlja pa se zato iznimno preporučuje.

Pomaže u borbi protiv gripe i bronhitisa, Parkinsonove bolesti i starenja

Brokula pomaže i u borbi protiv srčanih bolesti

Povrće koje se smatra kraljicom zdravlja

Ako ste mislili da je najbolji <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/623832/namirnica-koja-rjesava-zdravstvene-probleme">položaj</a> za spavanje onaj koji je vama najudobniji, varate se, izuzev ako i inače spavate na lijevoj strani tijela. Naime, dokazano je da je položaj u snu na lijevom boku najzdraviji. Zašto?&nbsp;Spavanjem na lijevom boku olakšava se cjelokupan srčani rad, s obzirom na to da se glavna arterija kroz koju se transportira krv kroz organizam anatomski povija ulijevo.&nbsp;Kroz limfni sistem se transportiraju štetne materije duž lijeve strane ljudskog tijela. Stoga je spavanje na lijevom boku daleko povoljnije za bržu drenažu.
&nbsp;Anatomski želudac se nalazi na lijevoj strani abdomena. Spavanjem na desnoj strani tijela, želudac se postavlja u nepovoljan položaj u kojem vrši pritisak na pankreas remeteći njegovo optimalno funkcioniranje.&nbsp;Ukoliko spavate na lijevoj strani tijela, sprečavate prelijevanje želučane kiseline u ezofagus, čiji je izlaz pozicioniran na desnoj strani želuca. Na ovaj način sva kiselina se zadržava u želucu pa je i samo varenje olakšano.&nbsp;Toksini ljudskog tijela obrađuju se u slezeni koja se, također, nalazi na lijevoj strani stomaka. Spavanjem na lijevom boku transport toksina je olakšan, njihovo uklanjanje u slezeni ubrzano, a ovom organu osigurano više vremena za oporavak.&nbsp;

Spavanjem na lijevom boku olakšava se cjelokupan srčani rad

Dokazano je da je ovaj položaj u snu najzdraviji

Prema najnovijim istraživanjima Univerziteta Lund u Švedskoj, upotreba ječma u ishrani mogla bi da u kratkom roku pokaže odlične rezultate u rješavanju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/623828/konzumiranje-cigareta-ugrozava-arterije">problema</a> sa gojaznošću, bolestima srca i dijabetesom.

Naučnici se nadaju da će ljudi u budućnosti početi češće da koriste ječam u ishrani i preporučuju da se njim zamjene riža i krompir.&nbsp; Za ljudsku ishranu koristi se oguljen ječam, poznat pod nazivom geršla. Kuhanjem ječma oslobađa se sluz koja povoljno djeluje na organizam. Ova žitarica obiluje vitaminima B kompleksa, magnezijem, manganom, selenom, cinkom, proteinima i dijetalnim vlaknima

Sve ove blagodati mogu se iskoristiti u napitku koji se naziva ječmena voda. Ovaj napitak se može konzumirati samostalno, može se koristiti kao dodatak salatama, čorbama ili termički obrađenom povrću.

Ječmena voda predstavlja učinkovit diuretik i pomaže pri normalnom i zdravom funkcioniranju urinarnog trakta. Također, pozitivno utječe na rad bubrega i ima antiupalno djelovanje. Ova voda odlična je i za sprečavanje infekcija i dobar je izbor za osobe koje žele da izgube kilograme. Sadrži dosta vlakana i održava vas sitima duže vrijeme.&nbsp; &nbsp; Budući da je alkalne prirode i da je bogata vlaknima, ječmena voda je odlična za zdravlje sistema za probavu i pomaže kod zatvora, hemoroida i gastritisa. Ovaj napitak se preporučuje i u slučajevima dijareje, kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina i vra

Ječmena voda pomaže u izbacivanju toksina iz tijela i time kožu održava zdravom i blistavom. Pored toga, ječam sadrži sastojak azelaik koji efikasno djeluje protiv akni i smanjuje upale.&nbsp; Antioksidansi u ječmu sprečavaju slobodne radikale da oštete ćelije i tako odlažu pojavu znakova starenja na koži. Ječmenu vodu možete koristiti i kao masku. Nanesite je na lice, ostavite da djeluje 10 minuta, pa isperite.&nbsp; Ipak, obzirom na to da je diuretik, nemojte piti više od šest čaša ječmene vode na dan. Ovo piće sadrži gluten, pa se ne preporučuje osobama koje su intolerantne na ovaj protein.
Isperite ječam pod mlazom vode, a zatim ga potopite i ostavite da stoji u vodi najmanje četiri sata dok sjemenke ne nabujaju. Procjedite ječam i pomješajte šoljicu ječma i 750 mililitara vode. Stavite na vatru i kuhajte dok ne počne ključati, zatim smanjite temperaturu i ostavite poklopljeno na laganoj vatri da ključa oko 45 minuta do sat vremena, dok zrna ne omekšaju. Ostavite da se ohladi, pa procjedite.

Naučnici se nadaju da će ljudi u budućnosti češće početi   koristiti ječam u ishrani

Rješava probleme sa gojaznošću, bolestima srca i dijabetesom

Namirnica koja rješava zdravstvene probleme

Pušenje, pa čak i kratkoročno, povećava rizik od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/623758/rotkvice-podsticu-budenje-organizma">razvijanja</a> bolesti perifernih arterija kod žena. Ako pušite više od 15 cigareta dnevno, tada je vaš rizik od razvijanja ove bolesti više nego deseterostruk, tvrde harvardski istraživači.
Periferna arterijska bolest predstavlja suženje perifernih arterija, pogotovo u nogama. Slična je bolesti koronarnih arterija i često se događa da osoba boluje od obje bolesti.
Pušenje, visoki pritisak i holesterol te dijabetes povećavaju rizik od periferne arterijske bolesti koja u zapadnim zemljama pogađa oko pet posto populacije starosti između 55 i 74 godine. Simptomi uključuju bol u nogama i osjećaj umora mišića nogu za vrijeme hodanja.

Pušenje, visoki pritisak i holesterol te dijabetes povećavaju rizik od periferne arterijske bolesti

Rizik od razvijanja bolesti više nego deseterostruk

Konzumiranje cigareta ugrožava arterije

Rotkvice pomažu proljetnom buđenju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/623585/kakao-cuva-zdravlje">organizma</a> i štite bubrege od stvaranja kamenaca. Istraživanja su pokazala da rotkvice sadrže supstance koje su odličan borac protiv raka. Sadržaj vlakana u ovom povrću čini ih naročito efikasnim u sprečavanju i borbi protiv raka debelog crijeva.&nbsp; Rotkvice se posebno preporučuju onima koji su tokom zime preležali bronhitis ili upalu sinusa. Osim toga, blagotvorne su za osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti, snižavaju holesterol, reguliraju nivo šećera i krvni pritisak.

Blagotvorne su za osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti

Rotkvice se posebno preporučuju onima koji su tokom zime preležali bronhitis

Rotkvice podstiču buđenje organizma

Tri četvrtine hospitalizovanih pacijenata sa kovidom-19 imaju najmanje jedan simptom bolesti šest mjeseci pošto su se razboljeli, navodi se u novom kineskom naučnom istraživanju koje potvrđuje da se od infekcije <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Koronavirus&amp;">koronavirusom</a> ne oporavlja lako i brzo.

Istraživači koji su studiju objavili u medicinskom časopisu The Lancet, proučavali su podatke 1.733 pacijenta prosječne starosti 57 godina u Vuhanu. Utvrđeno je da je 76% imalo jedan ili više simptoma šest mjeseci nakon početne dijagnoze infekcije.

Najčešći simptom je umor ili slabost mišića (kod 63% pacijenata, odnosno kod skoro dva od tri), dok se često prijavljuju i poteškoće sa spavanjem (kod 26% ili kod svakog četvrtog) i anksioznost ili depresija (kod 23%).

Pacijenti koji su hospitalizovani u težem stanju i kojima je bio potreban kiseonik ili su bili na respiratoru, šest mjeseci kasnije imali su veća oštećenja pluća i otežano disanje (29%, odnosno 56% pacijenata), kao i bubrežne probleme (13% pacijenata)

Najčešći simptom je umor ili slabost mišića

Najčešći simptom koronavirusa  su umor ili slabost mišića

Važan pokazatelj stanja organizma

Probiotici čuvaju zdravlje jetre

Snizite pritisak na prirodan način

Znakovi dehidracije

Ključ zdravog društva je u pametnom izboru

Neobične promjene tokom hladnih dana

Šta sve može oštetiti zube

Namirnice koje uništavaju bakterije i viruse

Dobrobiti niskih temperatura

Element neophodan organizmu

Povrće koje se smatra kraljicom zdravlja

Dokazano je da je ovaj položaj u snu najzdraviji

Namirnica koja rješava zdravstvene probleme

Konzumiranje cigareta ugrožava arterije

Rotkvice podstiču buđenje organizma

Simptomi koronavirusa mogu da potraju i pola godine

Zdravlje

Važan pokazatelj stanja organizma

Probiotici čuvaju zdravlje jetre

Snizite pritisak na prirodan način

Znakovi dehidracije

Ključ zdravog društva je u pametnom izboru

Neobične promjene tokom hladnih dana

Šta sve može oštetiti zube

Namirnice koje uništavaju bakterije i viruse

Dobrobiti niskih temperatura

Element neophodan organizmu

Povrće koje se smatra kraljicom zdravlja

Dokazano je da je ovaj položaj u snu najzdraviji

Namirnica koja rješava zdravstvene probleme

Konzumiranje cigareta ugrožava arterije

Rotkvice podstiču buđenje organizma

Simptomi koronavirusa mogu da potraju i pola godine