<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39299/vrtoglavica">Kada vam se zavrti u glavi</a> prilikom ustajanja, često se radi o posljedici sniženog krvnog pritiska. Kada se to i dogodi, traje jako kratko, ali je intenzivno, no nije povezano za druge zdravstvene probleme, a naziva se inicijalnom ortostatskom hipotenzijom (IOH).&nbsp;

Novo istraživanje nudi neke jednostavne vježbe koje možete koristiti prije samog ustajanja sa stolice, ako vas muči ovaj problem, a one bi mogle donijeti olakšanje osobama koje vrtoglavica pri ustajanju muči, a ne uključuje lijekove ili dodatne troškove. Ključ je u tome da se aktiviraju mišići donjeg dijela tijela prije samog ustajanja sa stolice. Dok su se naučnici bavili u prošlosti i proučavanjem ideje da se ljudima pomogne nakon što ustanu i zavrti im se u glavi, uz malo uspjeha, ova nova studija se bavila pitanjem preventive - kako se vrtoglavica može spriječiti prije nego do problema dođe. 
- Radi se o jednostavnim, djelotvornim i besplatnim intervencijama koje pacijent može koristiti kako bi prevenirao simptome IOH-a - napisali su autori studije u izvještaju.

U istraživanje su bile uključene 22 žene koje su se susrele s ovim problemom i one su isprobale dvije vježbe. Prva je da se podignu koljena 30 sekundi prije ustajanja te je potrebno držati noge prekriženima 30 sekundi nakon što ste ustali.

Naučnici su pratili otkucaje srca i mjerili krvni pritisak tokom svakog eksperimenta, s vremenskim razmakom. Pacijenti su upitani da sami istaknu koje su simptome doživjeli pa i vrtoglavicu. U usporedbi s grupom koja je ustala bez korištenja vježbi, navedene su vježbe puno pomogle kada je u pitanju sprečavanje snižavanje pritiska, a i olakšava simptome.&nbsp;

Naučnica Nadija Šeik (Nadia Sheikh) iz Kanade kazala je da pacijenti mogu utjecati u bilo kojem trenutku na to da simptome spriječe. Smatra se da je IOH posljedica “otvaranja” krvnih žila. Ove vježbe bi dakle mogle služiti kao kontrareakcija, a&nbsp;može se koristiti bilo koja od navedenih vježbi&nbsp;i istovremeno.&nbsp;

Danas se čini da u svijetu postoji oko 40 posto osoba koje pate od ovog problema i za njih ne postoji dostupan tretman. Do danas je najbolji savjet bio da se ustaje jako polako kako bi se posljedica spriječila.&nbsp; Iako se radi o relativno maloj studiji u koju su bile uključene samo žene, gore navedene vježbe bi mogle pomoći svakome i promijeniti statistiku. Možda ta vrsta vrtoglavice ne izgleda kao veliki problem, ali on može utjecati na svakodnevicu, a ponekad može uzrokovati i pad i gubitak svijesti te moguće ozlijede.&nbsp;
- Siguran sam da je većina ljudi doživjela vrtoglavicu prilikom ustajanja, a kod nekih se to ponavlja i nekoliko puta u danu, što može biti zastrašujuće i&nbsp;negativno utjecati&nbsp;na kvalitetu svakodnevice - zaključuje Satiš Raj (Satish), kardiolog.&nbsp;

Izbjegnite problem prilikom ustajanja

Vrtoglavica traje jako kratko, ali je intenzivna

Vježbama spriječite vrtoglavicu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/32854/setnja">Započinjanje dana šetnjom ima više</a>&nbsp;beneficija na organizam nego što možete da zamislite. Postoji mnogo razloga zašto bi trebalo da krenete da prakticirate jutarnju šetnju, a ovo su neke od njih, navode stručnjaci.

Bolje raspoloženje - Stručnjaci smatraju da jutarnja šetnja može podići samopouzdanje i raspoloženje, smanjiti osjećaj stresa i umora, čak se smatra da može ublažiti simptome stresa i anksioznosti. Preporučuje se šetnja 20 do 30 minuta, najmanje 5 dana sedmično.

Pozitivan utjecaj na proces mršavljenja -Ak&nbsp;o želite da izgubite kilograme jutarnja šetnja u kombinaciji sa zdravom ishranom i treningom bit će pun pogodak! Ako hodate umjerenim tempom 30 minuta, možete sagorjeti i do 150 kalorija.Jačanje imunološkog sistema i prevencija - Studije su pokazale da hodanje od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 posto. Šetnja može pomoći u smanjivanju nivoa šećera u krvi i jačanju vašeg imunog sistema i mišića.

Poboljšanje koncentracije i izoštrenosti uma - Istraživanja su pokazala da su se kod starijih osoba koje se prakticirale šetnju u jutarnjim satima poboljšale kognitivne funkcije. Šetnja, posebno u prirodi, može vam pomoći da se lakše skoncentrirate na obaveze tokom dana, razmišljate kreativnije i lakše riješite probleme.

Poboljšava san - Sprovedena je studija kako bi se utvrdio odnos između jutarnje šetnje i kvaliteta sna. Istraživanje je pokazalo da starije odrasle osobe od 55 do 65 godina koje su šetale ujutru nisu imale poteškoća da spavaju noću.

Studije su pokazale da hodanje od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 posto

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5325/jasmin-caluk">Rizik od miokarditisa, upalne bolesti</a> mišićnog sloja srca, nakon imunizacije vakcinama protiv COVID-19 baziranim na mRNA tehnologiji izazvao je zabrinutost kad je opisan početkom 2021. godine. Međutim, prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, kaže da se, kako se ta pojava počela studioznije pratiti, ispostavilo da su slučajevi miokarditisa nakon vakcinacije protiv koronavirusa obično blagi i samoograničavajući.

- Mehanizam nastanka miokarditisa povezanog s „Pfizerovom“ i „Moderninom“ vakcinom još nije jasan, ali jedan mogući faktor može biti povezan s osobinom miokarditisa koja je već na početku uočena. Miokarditis se javlja predominantno kod mlađih muškaraca, od 16 do otprilike 40 ili 50 godina životne dobi. Povišen rizik nije zabilježen među ženama, djevojkama i starijim muškarcima - govori dr. Čaluk. Ta opservacija, dodaje dr. Čaluk, dovela je do pretpostavke da povišene koncentracije testosterona (muškog spolnog hormona) kod adolescentnih mladića i mladih muškaraca mogu nekako potaknuti neželjeni efekt vakcine, dok povišene koncentracije estrogena (ženskog spolnog hormona) kod djevojaka i žena istog dobnog raspona mogu biti kardioprotektivne (igrati zaštitnu ulogu).
- Većina slučajeva miokarditisa je dobroćudnog toka, što znači da pacijenti mogu biti hospitalizirani zbog boli u prsima, ali bez slabljenja ejekcijske frakcije (snage srčanog mišića). Tipičan slučaj ovakvog miokarditisa je blag i, praćenjem standardnih parametara, sam se oporavi relativno brzo. Općenito, rizik bilo kakvog oštećenja srca je daleko niži s vakcinom u odnosu na virusnu infekciju. Ovo je kazao Kuper Džunior (Cooper Jr.), ekspert za miokarditis i istraživač iz „Mayo“ klinike - navodi dr. Čaluk.

Naučni dokazi govore da je miokarditis predominantan među mladim odraslim muškarcima i adolescentnim mladićima, naročito nakon druge doze. Rizik je povišen samo među imuniziranim osobama mlađim od 40 godina. U toj dobnoj grupi učestalost miokarditisa nakon vakcinacije je oko 10 slučajeva na milion imuniziranih „Pfizerom“ i oko 15 slučajeva na milion imuniziranih „Modernom“.

Neki istraživači, govori dr. Čaluk, smatraju da je miokarditis kod muškaraca prisutniji više zbog prirode nastanka bilo koje forme miokarditisa općenito, nego zbog samih vakcina. Muški spol je i prema ranijim studijama češće pogođen miokarditisom bilo koje vrste u odnosu na žene, a kako su u najvišem riziku muškarci dobi 16-19 godina, moguće je da su u mehanizam miokarditisa i inače uključeni spolni hormoni.

<h2>Treba sačekati konkretne naučne podatke</h2>

Vakcinacija protiv SARS-CoV-2 virusa nedavno je odobrena od američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC, engl. Centers for Disease Control and Prevention) i za djecu dobi 5-11 godina, i to “Pfizer-BioNTechovom” vakcinom.
- Dosadašnja iskustva sugeriraju da je imunizacija sigurna u ovoj dobnoj skupini i da je rizik od razvoja miokarditisa i drugih komplikacija zanemariv. U perspektivi se očekuje odobrenje i za djecu mlađu od pet godina, pa se postavlja pitanje treba li se brinuti zbog miokarditisa i kod njih. Eksperti kažu, najvjerovatnije ne - kazao je dr. Jasmin Čaluk.
Naš sagovornik dodaje da, ako je komplikacija vođena primarno spolnim hormonima, koncentracije tih hormona u krvi djece prije puberteta su znatno niže, a time je i daleko niži rizik od miokarditisa nego što je to kod mladića u dobnom rasponu 16-19 godina. 
U pretpubertetske djece taj rizik je, vjerovatno, podjednak onome kod ženskih osoba.
- Ostaje da se vidi postoji li rizik od miokarditisa povezanog s vakcinama među djecom mlađom od 12 godina, ali čini se da ne postoji. Djeluje da je takav rizik povezan s pubertetom. Ipak, treba sačekati konkretne naučne podatke prije donošenja zaključaka - navodi dr. Čaluk.

Povišen rizik nije zabilježen među ženama, djevojkama i starijim muškarcima, rekao je dr. Čaluk

Dr. Čaluk: Miokarditis se javlja kod mlađih muškaraca

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

<a href="https://gut.bmj.com/content/early/2022/02/09/gutjnl-2022-326952">U nehospitaliziranih, nevakcinisanih odraslih osoba</a> s blagim do umjerenim COVID-19, liječenje visokom dozom antacidnog lijeka famotidina pomoglo je ubrzanju prolaska simptoma i upale, pokazalo je istraživanje na malom broju uzoraka.

Otprilike polovina ispitanika u istraživanju, koje je obuhvatilo 55 pacijenata, uzimala je famotidin, glavni sastojak Johnson &amp; Johnsonovog široko korištenog lijeka Pepcid protiv žgaravice, tri puta dnevno tokom dvije sedmice. Ostali su uzeli tabletu koja nije sadržavala aktivnu tvar famotidin.

Kod bolesnika u skupini liječenoj famotidinom 14 od 16 praćenih simptoma brže je prošlo, uključujući gubitak mirisa i okusa, otežano disanje i bol u trbuhu. Liječenje famotidinom, također, je dovelo do bržeg poboljšanja upalnih markera bez ikakvih štetnih učinaka na imunosni odgovor pacijenata, objavili su naučnici u časopisu Gut.

- Nadamo se da podaci koje objavljujemo nakon ove studije usmjeravaju buduća ispitivanja koja su neophodna za potvrdu famotidina kao lijeka za pacijente s koronavirusom - rekao je voditelj studije dr. Tobijas Janović (Tobias Janowitz) iz labaratorije „Northwell Health and Cold Spring Harbor“.

Liječenje famotidinom, također, je dovelo do bržeg poboljšanja upalnih markera bez ikakvih štetnih učinaka na imunosni odgovor pacijenata

Lijek, prema istraživanju, ubrzava prolazak simptoma i upala koronavirusa

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/18754/zubi">Ako vas muče osjetljivi zubi</a>, onda ste upoznati s neugodnim osjećajem boli. Monika Biga (Monica), stručnjak za oralno zdravlje pojašnjava kako sami utječemo na razvoj ovog stanja.
- Osjetljivost zubi se može razviti kroz vrijeme kao posljedica istrošenosti zubne cakline ili povlačenja zubnog mesa, a jednom kad je zub tako izložen, povećava se i osjetljivost - pojašnjava Biga.
Stiskanje ili škripanje zubima - Ovo su očite greške i navike koje će uzrokovati povlačenje desni pa ih je potrebno izbjegavati.
Kisela hrana i napici - Ono što jedete i pijete može igrati veliku ulogu kada je u pitanju osjetljivost zubi. Najveći krivci su kisela pića i hrana koji uzrokuju eroziju vanjskog sloja cakline.
Određeni proizvodi za izbjeljivanje - Dok oni profesionalni tretmani nisu toliko štetni, izbjeljivanje zuba može uzrokovati trenutnu osjetljivost. Radi se o tome da se pore u caklini „otvaraju“ i tako dolazi do izloženosti zubne kosti. &nbsp;
Perete zube često i agresivno - Prema riječima Bige, prečesto pranje može, također, uzrokovati probleme sa zubnom caklinom te kasnije na zubnu kost. Činite to pažljivo i nježno.

Najveći krivci su kisela pića i hrana koji uzrokuju eroziju  vanjskog sloja cakline

Osjetljivost zubi se može razviti kroz vrijeme

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/16894/hrana">Ne postoji magična hrana koja</a> će trenutno smanjiti nivo kortizola (hormon stresa), ali određene namirnice mogu smanjiti upale u tijelu i pomoći u reguliranju oslobađanja hormona stresa.
Zeleni čaj - Jedno naučno istraživanje pokazalo je da sastojak zelenog čaja može inhibirati enzime koji proizvode kortizol, što može smanjiti nivo hormona stresa.
Crvena paprika, kivi, citrusi i jagode - Sve ove namirnice su bogate vitaminom C, koji igra veliku ulogu u stabilizaciji nivoa kortizola. Istraživanja su pokazala da nadbubrežne žlijezde imaju visoku koncentraciju vitamina C, a, ako jedete ove namirnice, one mogu blagotvorno utjecati na nadbubrežne žlijezde i održavati nivo kortizola u ravnoteži.
Banane, narandže, dinje, špinat, brokule, slatki krompir i suhe šljive - Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalija, tako da ovi izvori hrane bogati kalijem mogu vratiti te nivoe i smanjiti neželjene efekte koje dolazi sa stresom.
Kiseli kupus - Lactobacillus reuteri je probiotički mikrob koji se prirodno nalazi u gastrointestinalnom traktu ljudi, ali ga mnogi gube tokom vremena. Jedan od mnogih efekata ovog mikroba jeste i njegov utjecaj na mozak da oslobađa oksitocin. Pomaže u smanjenju percipiranog stresa i smanjuje kortizol. Lactobacillus reuteri se može naći u fermentiranoj hrani kao što je kiseli kupus.

Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalija

Namirnice koje mogu ublažiti stres

<a href="https://www.technology.org/2022/02/11/paracetamol-risk-stroke-some-people/">Paracetamol je jedan od najpopularnijih</a> lijekova protiv bolova na svijetu, ali neki od njegovih neželjenih efekata možda nisu dobro poznati. Na primjer, sada su naučnici sa Univerziteta u Edinburgu otkrili da ljudi koji imaju visok krvni pritisak i koriste ovaj lijek duže vrijeme povećavaju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Ova informacija dolazi iz prvog velikog kliničkog ispitivanja da se vidi kakve negativne efekte može imati dugotrajna upotreba paracetamola. Ljudi koji pate od hroničnog bola dobijaju dugoročne recepte za lijekove protiv bolova. Ovaj lijek je zapravo najkorišteniji lijek na svijetu, a ovi pacijenti možda pate od posljedica povrede koju su zadobili davno ili od bolesti.

Ali, sada naučnici kažu da kad god je to moguće ljudi treba da se odluče za najnižu efektivnu dozu paracetamola za najkraće moguće vrijeme. Postoji razlog zašto je paracetamol toliko popularan. Prije svega, generička verzija ovog lijeka je zapravo prilično jeftina i također nema toliko neželjenih nuspojava.
Obično se posmatra kao sigurnija alternativa nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima, za koje se zna da povećavaju krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja. Međutim, naučnici ne kažu da paracetamol treba davati veoma pažljivo, polako povećavajući dozu.

U ovom novom ispitivanju 110 učesnika sa visokim krvnim pritiskom je prepisano po jedan gram paracetamola ili placeba četiri puta dnevno. Ova doza lijeka protiv bolova je u skladu sa onim što se rutinski propisuje pacijentima sa hroničnim bolom.

Naučnici su primjetili da su ljudi u grupi paracetamola imali znatno povećanje krvnog pritiska i ovaj efekat je bio sličan onom zabilježenom u kliničkim ispitivanjima nesteroidnih antiinflamatornih lijekova. Proračuni su pokazali da paracetamol može povećati rizik od srčanih oboljenja ili moždanog udara za oko 20 posto, prenosi Technology.

Ljudi koji pate od hroničnog bola dobijaju dugoročne recepte za lijekove protiv bolova

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19457/kilogrami">Nakupljanje kilograma je često glavni</a> razlog zašto se izbjegava hrana prije spavanja, jer se često povezuje s nezdravom&nbsp;hranom&nbsp;i slabom kontrolom. Neki nutricionisti smatraju kako su kasni obroci direktno povezani s nakupljanjem kilograma.
Međutim, neki baš trebaju kasni obrok, a tu su osobe s dijabetesom, niskim razinama šećera u krivi ili osobe koje se bude tokom noći radi povišenja kortizola često će imati koristi od kasnog obroka. Važno je odabrati&nbsp;nutritivni zalogaj koji je bogat proteinima&nbsp;kako bi pomogao kod kontrole šećera u krvi i pružio zadovoljstvo.
Stručnjaci savjetuju da se večera najkasnije do sat vremena prije odlaska na počinak. Prema riječima nutricionistice Trejsi Lokvud-Bekerman (Tracy Lockwood Beckerman), kruljenje u trbuhu odaje da vam treba kalorija i nutrijenata, pa je onda pametno jesti namirnice koje ih nude.
Proteini, vitamin E,&nbsp;vlakna, minerali, nezasićene masne kiseline… sve se to nalazi u orasima. Također, možete pojesti i bananu. Osim što su ukusne, mogu vam pomoći i da brže utonete u san. Tu je i grčki jogurt s voćem koji će spriječiti da se tokom noći budite.

Stručnjaci savjetuju da se večera najkasnije do sat vremena prije odlaska na počinak

Važno je odabrati nutritivni zalogaj koji je bogat proteinima

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

<a href="https://avaz.ba/tag/65647/udruzenje-srce-za-djecu-oboljelu-od-raka">Međunarodni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti</a> (engl.ICCD- International Childhood Cancer Day) se od 2002. godine obilježava 15. februara, na inicijativu organizacije Childhood Cancer International (CCI), nekadašnjeg Međunarodnog saveza organizacija roditelja djece oboljele od malignih bolesti (ICCCPO).Nedostatak dijagnoze, pogrešna dijagnoza ili odgođena dijagnoza, prepreke pristupu zdravstvenoj zaštiti i odgovarajućoj njezi, te odustajanje od tretmana, razlozi su niske stope preživljavanja. 
Najčešće zastupljene kategorije dječjeg karcinoma su leukemija, karcinom mozga, limfomi i solidni tumori poput neuroblastoma i Wilmsovih tumora; većina se ne može spriječiti ili pregledati.
Uzroci dječjeg karcinoma često su nepoznati, a napori na prevenciji trebaju se usmjeriti na moguće faktore rizika koji, pak, mogu povećati vjerovatnoću za razvoj raka kod odraslih.

Ovaj međunarodni dan obilježava se širom svijeta i promoviše bolje razumijevanje izazova sa kojima se suočavaju djeca oboljela od raka i njihove porodice.&nbsp;Također, obilježavanjem ovog dana podsjeća se na potrebu za pružanjem podrške djeci i mladima oboljelim i izliječenim od raka, kao i njihovim porodicama.

Udruženje je 2017.godine podnijelo inicijativu u Zastupnički dom Parlamenta FBiH za ostvarivanje istog prava roditelja sa ovog područja, ali nisu ostvareni pomaci na tom polju.<a href="https://www.facebook.com/SrceZaDjecu"></a>Ovog 15.februara ponovo pokrećemo istu inicijativu te se nadamo da će ova problematika biti prepoznata te da ćemo uspjeti pronaći rješenje što prije.

U svijetu svake tri minute jedno dijete umire od raka

Međunarodno obilježavanje dana djece oboljele od raka

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/15289/vitamin-d">Vitamin D je esencijalni nutrijent</a>, a stotine aktualnih medicinskih studija pokazuju kako ova tvar ima&nbsp;iznimno velik potencijal kao zaštita protiv bolesti civilizacije, kao što su rak, srčani udar, dijabetes, depresija, demencija…

Neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sistem i druge stanične procese. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sistem, rast stanica te regulira hormonalnu ravnotežu. Sada je nova studija donijela nove podatke, a oni otkrivaju kako se oni koji uzimaju suplemente vitamina D vrlo rijetko susreću s dijagnozom autoimunih bolesti.
Kako su ovaj vitamin i esencijalne masne kiseline pokazale da smanjuju upalne procese dok jačaju imunitet, medicinski tim je skupio grupu ljudi (25.800 odraslih osoba) koje su imale oko 67 godina.
Učesnici su dnevno morali uzimati suplement vitamina D koji je sadržavao oko 2.000 IU, kao i suplement omega 3 masnih kiselina 1.000 miligrama. Neki od učesnika su primili placebo. Kroz idućih 5 godina od sudionika se tražilo da prijave ako se kod njih razvila koja autoimuna bolest, stanje kada imunološki sistem napada stanice koje su zdrave, tkiva i organe, a uključuju bolesti poput psorijaze, artritisa, reume, bolesti štitnjače.

Rezultati studije su objavljeni u magazinu BMJ i otkrili kako je grupa koja je uzimala vitamin D imala smanjenu stopu dijagnoze autoimune bolesti za 22 posto. - Ovo je prvi pravi dokaz koji govori kako dnevna doza vitamina D može smanjiti pojavu autoimunih bolesti - ističe dr. Karen Kostendber (Costenbader), jedan od autora studije.

Do danas je identificirano oko&nbsp;80 autoimunih bolesti&nbsp;što za Ameriku znači oko 24 miliona ljudi koji od njih boluju. Naučnici ističi kako dodatnih 8 miliona ljudi u Americi ima antitijela koja mogu ukazivati da postoje veće šanse da će se kod njih razviti autoimuna bolest.

Naše tijelo može&nbsp;samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć&nbsp;sunca. Prema riječima nutricionistice Ejmi Gorin (Amy),&nbsp;smanjeno izlaganje suncu je uobičajen faktor manjka vitamina D. - Najbolji način za njegov unos je direktno izlaganje suncu što je znatno teže tokom zimskih mjeseci. Osobe koje imaju tamniju kožu su u riziku jer imaju više melatonina, pigmenta koji smanjuje mogućnost tijela da procesuira vitamin D iz sunca – dodaje Gorin.
Ipak, uz uzimanje suplemenata, Gorin ističe kako su ove tri namirnice ipak najbogatiji izvor ovog vitamina, a prvo je istaknula masnu ribu kao što je losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina. Tu su i gljive te napitak kravlje mlijeko, kao i sojino mlijeko.
Sunčev vitamin također potražite u&nbsp;soku narandže, žumanjcima, jetricama i margarinu.

Ima iznimno velik potencijal kao zaštita protiv bolesti civilizacije

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

<a href="https://www.helsinkitimes.fi/themes/themes/health-a-wellbeing/20990-one-in-three-adults-develop-new-conditions-after-covid-infection-finds-study.html">U gotovo trećine (32 od 100) osoba</a> starijih od 65 godina koje su se u 2020. zarazile COVID-19 razvio se barem jedan novi ili trajni zdravstveni problem koji je zahtijevao ljekarsku pomoć u mjesecima oporavka nakon početne infekcije, a to je 11 više u usporedbi s onima koji nisu oboljeli od koronavirusa, rezultati su američke studije objavljene u časopisu British Medical Journal (BMJ).

<h2>Učestalosti i ozbiljnosti posljedica </h2>

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem.

Istraživanje su proveli američki naučnici na gotovo 133.000 Amerikanaca starijih od 65 godina zaraženih koronavirusom u 2020. godini i na otprilike jednakom broju osoba koje nisu bile zaražene koronom iz usporednih skupina.
U studiji o učestalosti i ozbiljnosti posljedica (novih zdravstvenih stanja) nakon infekcije koronavirusom među starijima od 65 godina pokazalo se da je gotovo svaki treći pacijent koji je obolio od korone zatražio ljekarsku pomoć najmanje tri sedmice nakon dijagnoze zbog novog ili trajnog zdravstvenog problema, što je 11 posto veća stopa nego što je uočeno u usporednoj skupini.
U odnosu na grupu iz 2020., kod pacijenata oboljelih od korone uočen je povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, među kojima i od respiratornog zatajenja (dodatnih 7,55 slučajeva na 100 osoba), umora (dodatnih 5,66 slučajeva na 100 osoba), visokoga krvnog pritiska (dodatnih 4,43 slučajeva na 100 ljudi) i dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja (dodatnih 2,5 slučajeva na 100 osoba), ustanovili su američki naučnici.

Slični su nalazi otkriveni i u slučaju grupe iz 2019. godine. Kada su stanje pacijenata oboljelih od korone uporedili sa stanjem osoba prethodno zaraženih ostalim respiratornim virusima, poput virusa gripe, pokazalo se da su novi zdravstveni problemi s respiratornim zatajenjem, demencijom i umorom bili češći nakon oboljenja od COVID-19.

S obzirom na to da se radi o opservacijskoj studiji, nije moguće utvrditi precizan uzrok, a istraživači priznaju i neka ograničenja u istraživanju, poput mogućnosti da neke dijagnoze možda nisu posljedica novih zdravstvenih problema izazvanih COVID-19.
Istovremeno upozoravaju da će, s obzirom na više od 357 miliona ljudi zaraženih koronavirusom u svijetu broj preživjelih s raznim posljedicama nakon akutne infekcije nastaviti rasti.
Naučnici zaključuju i da bi rezultati do kojih su došli mogli pomoći pružateljima usluga i ostalim ključnim dionicima da predvide razmjere budućih zdravstvenih komplikacija i poboljšaju planiranje korištenja zdravstvenih resursa.

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem

Nove opasnosti  u mjesecima oporavka nakon početne infekcije

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/26160/salahudin-dizdarevic">Hrkanje&nbsp;je specifična zvučna manifestacija</a> tokom spavanja koja se javlja pri kretanju zraka&nbsp;tokom&nbsp;disanja.

Otvoren dišni put za prolaz zraka u pluća postiže se pomoću napetosti mišića grla i jezika, ali kada spavamo, mišići grla i jezika se opuštaju i dovode do priljubljivanja mekih zidova dišnog puta, što otežava prolaz zraka. Kako se dišni put steže pa ponovo širi da bi potekao zrak u pluća, to naizmjenično stezanje i širenja dišnog puta stvara vibracije. To vibriranje zidova dišnog puta stvara glasovnu tutnjavu - hrkanje, što je znak da je disanje otežano i da se dišni put zatvara, a to dovodi do prestanka disanja ili apneje.
Sve osobe koje hrču nemaju apneju u spavanju, ali je sigurno da one koje glasno hrču imaju povremeno atake prestanka disanja. Apneja je stanje prestanka disanja u snu. Zapravo, postoje dva tipa apneje: centralna (moždana) i opstruktivna apneja u spavanju.

Do centralne apneje dolazi kod poremećaja funkcije na nivou dijafragme i mozga ili živčanih veza među njima. Nasreću, ta je varijanta poremećenog disanja u spavanju rijetka te, kada se raspravlja o apneji u spavanju, to se odnosi na opstruktivnu apneju. Priroda nas je obdarila grlom, mekim zidom, koji se mogu stisnuti/priljubiti tokom spavanja i zaustaviti protok zraka u pluća.

U trenutku prestanka disanja neposredna budućnost nudi nam dvije mogućnosti: smrt ili buđenje, kako bismo ponovo počeli disati. U apneji se ugljendioksid nagomilava u krvotoku, a nivo kisika, neophodan za život, naglo pada. Nakon minute ili više mozak je u panici bez kisika i baš kad smrt izgleda neizbježna, osoba se naglo probudi ili je neko ko je u njenoj blizini potakne da se probudi. Iznenadne smrti u snu su posljedica apneje koja je trajala duže od jedne minute. Ljudi s apnejom toliko glasno hrču da se njihovo hrkanje može čuti van stana ili kuće. Žrtve ovog „mučenja“ u snu svjesne su da gube energiju, da su umorne cijeli naredni dan, ali ne znaju razlog dok im neko, kome vjeruju, ne kaže šta se događa s njima tokom spavanja.

Prvi znak prijetećeg problema prestanka disanja u snu je hrkanje. Osobe koje hrču dok spavaju pate od visokog krvnog pritiska i dnevnog umora. Osim ovih simptoma, mogu imati i druge poteškoće, kao što su isušena sluznica usta i ždrijela, ezofagealni refluks (vraćanje kiselog želudačnog sadržaja u jednjak), učestalo mokrenje, obilno znojenje, jutarnje glavobolje, gubitak sluha i smanjen seksualni nagon i kod muškaraca i žena.

Žrtve ovog „mučenja“ u snu svjesne su da gube energiju, da su umorne  cijeli naredni dan, ali ne znaju razlog

Sve osobe koje hrču nemaju apneju u spavanju

Hrkanje i apneja su usko povezani: Javljaju se prekidi disanja u snu, što može biti kobno

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/15506/migrena">Migrene su zdravstveni problem koji</a> još uvijek nije dovoljno istražen. Baš iz tog razloga, naučnici još uvijek nisu uspjeli da razumiju šta to tačno utječe na ove glavobolje. Ipak, dosadašnja istraživanja pokazala su da neki faktori utječu na pojavu migrena.

Stres - Dramatično povećanje fizičkog ili psihičkog stresa može uzrokovati glavobolje. Danski naučnici otkrili su da je većina ljudi koja pati od migrena prijavila da su se napadi glavobolje javljali tokom stresnog perioda.

Glad ili dehidratacija - Ljudi koji pate od migrena često izbjegavaju obroke. A upravo je unos male količine hrane okidač za migrene. Isti je slučaj i s unosom male količine vode.
Namirnice - Određena hrana može da bude uzročnik glavobolja. Zapravo, u istraživanjima je pokazano da je hrana odgovorna za migrene kod čak 60 posto ljudi.

Neke od namirnica koje treba izbjegavati su alkohol, čokolada i kofein, navode stručnjaci.

Prekomjerna konzumacija medikamenata - Određeni lijekovi poput analgetika, mogu da uzrokuju glavobolje
Mirisi - Neki ljudi dobiju migrenu zbog jakih ili neobičnih mirisa, a najčešće u pitanju su parfemi. Isto tako, osobe koje pate od migrena nisu tolerantne na mirise tokom epizoda glavobolja.

U istraživanjima je pokazano da je hrana odgovorna  za migrene kod čak 60 posto ljudi

Ljudi koji pate od migrena često izbjegavaju obroke

Faktori koji utječu na pojavu migrena

<a href="https://www.uchicagomedicine.org/forefront/research-and-discoveries-articles/getting-more-sleep-reduces-caloric-intake">Duže spavanje moglo bi postati</a>&nbsp;jednostavan način za skidanje viška kilograma, pokazalo je novo istraživanje. Odspavate li noću sat ili dva duže, mogli biste ukloniti oko 270 kalorija iz ciklusa dnevne prehrane, što odgovara polovini manje table čokolade.

Tako biste u tri godine, terapijom spavanja mogli izgubiti na težini i do 11,7 kg, tvrde naučnici sa Univerziteta u Čikagu. Oni su, u sklopu svojih istraživanja željeli ustanoviti kakva je interakcija spavanja i pretilosti, zbog čega su proveli kliničko ispitivanje na 80 odraslih osoba.

Otkrili su da su mlade odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, koje su u uobičajenim okolnostima noću spavale manje od 6,5 sati, nakon savjetovanja s ljekarima uspjele u prosjeku tokom noći produžiti san za sat i po. Cilj je bio poboljšati navike i higijenu sna.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Jama Internal Medicine, a pokazali su da je, zahvaljujući dodatnim satima spavanja kod većine ispitanika prosječan ukupni dnevni unos kalorija bio manji za 270, a kod nekih se radilo i o 500 kalorija manje.
Dr. Esra Tasali, iz Centra za higijenu sna Univerziteta u Čikagu, rekla je da svrha studije nije bila baviti se gubitkom težine.
- U dvosedmičnom istraživanju uspjeli smo dokazati smanjenje kalorijskog unosa u organizam i negativnu energetsku bilancu - kalorijski je unos manji od sagorjelih kalorija - rekla je dr. Tasali.

Kad bi se zdrave navike spavanja, dodaje, održale dugoročno, s vremenom bi one rezultirale klinički značajnim gubitkom težine.

- Mnogi ljudi pokušavaju pronaći idealan način da smanje unos kalorija u organizam, a cilj im je smršavjeti. Mi smo dokazali da dužim spavanjem pojedinci dugoročno uspijevaju izgubiti znatan višak kilograma – ističe dr. Tasali.
U sklopu studije naučnici nisu ograničavali količinu hrane koju su ispitanici unosili u organizam. Umjesto toga, ispitanici su spavali u svojim domovima, a njihov se san pratio uz pomoć posebnih uređaja. Dr. Tasali je rekla da su prakticirali uobičajen način života bez ikakvih uputa o prehrani ili o tjelovježbi.

Kad bi se zdrave navike spavanja  održale dugoročno, s vremenom bi one rezultirale klinički značajnim gubitkom težine

Kako spavanje može pomoći u mršavljenju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/127403/emina-nukovic">Acne vulgaris je multifaktorska i upalna</a> bolest kože koja zahvata pilosebacealnu jedinicu. Pretežno zahvata lice, grudi, gornji dio leđa.

Karakteristične lezije su komedoni, papule, pustule, nodule, ciste i ožiljci. Iako pogađa sve starosne grupe, kaže dr. Emina Nuković, spec. dermatovenerologije, akne se prvenstveno smatraju bolešću adolescencije. - Tokom posljednje decenije uočeno je da se sve više javljaju kod osoba starijih od 25 godina. Iako se podjednako često javljaju kod muškaraca i žena, teži oblik akni je prisutniji kod muškaraca. Neliječene akne mogu ostaviti trajne ožiljke. Osim toga, akne na fizički vidljivim mjestima mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje osobe i značajno smanjiti socijalni život i samopouzdanje - govori dr. Nuković.

Povećano lučenje sebuma u koži, dodaje dr. Nuković, kombinira se s mrtvim ćelijama kože te se formiraju crno-bijeli čepovi koje nazivamo komedoni.

- Osim toga, faktori okoline, kao što su neadekvatne kreme nanesene na kožu, šminka i zagađenje zraka, uzrokuju začepljenje pora na koži. Kada se bakterije nasele u ovim začepljenim porama i započnu hemijsku reakciju, počinje proces upale i iz upaljene crvene kože nastaju natečeni prištići - dodaje naša sagovornica.

Uzroci nastanka: genetska predispozicija, hormonske nepravilnosti, stresan život, začepljenje pora upotrebom neodgovarajućih krema i proizvoda za šminkanje, prekomjerno stvaranje sebuma na koži te zagađenje zraka, pušenje... - Prije svega, pacijenta treba pregledati dermatolog i uzeti detaljnu kliničku anamnezu kako bi se ispitali uzroci. Najprikladnija opcija liječenja određuje se uzimajući u obzir težinu kliničke slike akni (blage, umjerene, teške) i zdravstveno stanje osobe. Liječenje akni je dugotrajan proces koji zahtijeva dobru saradnju pacijenta i ljekara, tako da je veoma važno da se osoba pridržava propisanih tretmana i kontinuiteta u liječenju.

Načini liječenja su: lokalni tretman, oralni tretmani lijekovima, laserska terapija, hemijski piling te medicinska njega kože. Osim toga, ističe dr. Nuković, liječenje akni je podržano kremama za čišćenje i hidrataciju odabranim prema tipu kože.

<h2>Preporučuje se usvajanje zdravih prehrambenih navika</h2>

Stiskanje akni se ne preporučuje, kaže dr. Emina Nuković, spec. dermatovenerologije, jer može uzrokovati širenje postojeće upale i povećati rizik od ožiljaka.
- Samo neke vrste akni se mogu drenirati pod nadzorom ljekara. Teške akne zacjeljuju ostavljajući ožiljke. Ožiljci od akni se mogu tretirati kremama za piling, hemijskim pilingom, dermapenom, radiofrekvencijom i laserskim aplikacijama - navodi dr. Nuković.

Najnovija istraživanja, dodaje naša sagovornica, upućuju na povezanost povećane proizvodnje lojnih žlijezda i prehrane. Naime, pokazalo se da je konzumacija proizvoda poput rafiniranih ugljikohidrata i obranog mlijeka povezana s nastankom akni.

- Pacijentima s aknama preporučuju se uravnotežena ishrana s niskim glikemijskim indeksom, izbjegavanje prerađene hrane, izbjegavanje rafiniranog šećera, mliječnih proizvoda (posebno obranog mlijeka), rafiniranih ulja te se savjetuje konzumacija svježeg voća i povrća, nemasnog mesa , ribe i morskih plodova - govori dr. Nuković.
Dakle, preporučuje se usvajanje zdravih prehrambenih navika i konzumacija veće količine vode kako bi se podržalo liječenje akni.

Prvenstveno se smatraju bolešću adolescencije

Neadekvatne kreme mogu biti uzrok nastanka akni

Upalna bolest kože: Akne mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje

Svakodnevnim navikama nesvjesno&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25612/jetra">uništavamo jetru</a>. Ako niste sigurni da li vam je ovaj organ u dobrom stanju, obratite pažnju na ovaj simptom, savjetuju stručnjaci. Prema riječima stručnjaka, ako noću osjećate&nbsp;svrab, što prije provjerite jetru. Svrab je povezan s oboljenjem jetre, a ima tendenciju da se pogorša kasno uvečer i tokom noći.
Prema riječima stručnjaka, jedan od zadataka jetre je razlaganje i izlučivanje supstanci koje vašem tijelu nisu potrebne, i to putem žuči. Ako to ne uspije, iz bilo kog razloga, sljedeći organ koji će pokušati da se oslobodi žučnih soli jeste koža. Tako se javlja svrab.
Kako da prepoznate da je baš u jetri problem?&nbsp;Svrab&nbsp;povezan s oboljenjem jetre ne izaziva osip i&nbsp;najčešće se javlja na dlanovima i tabanima. Pogoršava se noću i usljed vrućine, tokom menstrualnog ciklusa, ako uzimate hormonsku terapiju, trudni ste ili vam je koža u kontaktu s vunom.&nbsp;Ostali simptomi koji ukazuju da je jetra ugrožena mogu biti i bol u stomaku, povraćanje, žuta koža, umor i problemi s mišićima.

Ima tendenciju da se pogorša kasno uvečer i tokom noći

Svrab povezan s oboljenjem jetre ne izaziva osip

Vježbama spriječite vrtoglavicu

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

Namirnice koje mogu ublažiti stres

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

Hrkanje i apneja su usko povezani: Javljaju se prekidi disanja u snu, što može biti kobno

Faktori koji utječu na pojavu migrena

Kako spavanje može pomoći u mršavljenju

Upalna bolest kože: Akne mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje

Svrab kože može ukazivati na ovo oboljenje

Zdravlje

Vježbama spriječite vrtoglavicu

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

Namirnice koje mogu ublažiti stres

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

Hrkanje i apneja su usko povezani: Javljaju se prekidi disanja u snu, što može biti kobno

Faktori koji utječu na pojavu migrena

Kako spavanje može pomoći u mršavljenju

Upalna bolest kože: Akne mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje

Svrab kože može ukazivati na ovo oboljenje