Dug slovenskoj kompaniji "Viaduct“ od 110 miliona KM rezultat je višedecenijskog nemara vlasti na različitim nivoima. Od jedva sedmocifrenog iznosa došlo se na osmocifrenog, koji svaki dan raste za 9.000 eura i prijeti da postane sve veći.Ovo u isto vrijeme pokazuje i sav nemar institucija nakon rata, koje nisu bile u stanju da zakonski riješe ko je dužan da isplaćuje dugove, koji su rezultat međunarodnih obaveza, a u kojima to dolazi na naplatu državnom nivou s mizernim budžetom.Neminovno je da će dug na kraju morati isplatiti država, jer je jedino ona subjekt međunarodnog prava, ali nerealno je da nije unutar države uređeno ko će ta sredstva proslijediti državi ili odakle će ih uzimati, pa se sada vodi polemika između političara šta je pravo rješenje. Nije moguće da država pored tolikih kriminalnih poslova u prethodnih 30 godina nije nikada došla u ovu situaciju.To samo pokazuje svu nedorečenost države i da sve na čemu nisu insistirali stranci se na kraju nije nikada uspjelo ni urediti, pa niti jedna od brojnih vlasti od Dejtona ništa o tom pitanju nije uradila kako bi se regulisalo ovo pitanje.Kao i obično, najveći gubitnici u svemu tome su oni koji nemaju nikakve veze s tim. Prva je BHANSA, koja je morala rezati plaće za svojih 500 uposlenika, upitno je kako će ih dalje uopće isplaćivati, a situacija je takva da im prijeti gubitak kontrole nad bh. nebom. To znači gubitak dodatnih desetaka miliona na godišnjem nivou.Druga je Centralna banka BiH, koja bi mogla ostati bez objekta u Mostaru. Riječ je o dvije rijetke uspješne institucije na državnom nivou.Nakon reda državnog udara, reda borbe oko toga ko će biti ministar u Vladi KS, reda smjena, možda se jednom udostoje da se konačno usaglase o ovom pitanju. Sve one koje nije otjerala politička situacija, otjerat će borba za golu egzistenciju.&nbsp;

Kako smo došli u situaciju da nakon 30 godina nije zakonski regulisano ko je dužan isplatiti novac državi po međunarodnim obavezama

Nedorečenost zvana anarhija

Domagoj Pavičić zasjao je kao prava zvijezda FK Sarajevo, postavši neosporni heroj bordo armije.Njegov gol u 72. minuti protiv Borca (2:0) bio je pravi trenutak magije, koji je navijače digao na noge i osigurao trijumfalan ulazak u finale Kupa Bosne i Hercegovine. Preokrenuvši minimalni poraz iz prve utakmice (1:0) ukupnim rezultatom 2:1, Pavičić je pokazao srce, snagu i genijalnost, dokazavši zašto je jedan od ključnih igrača svog tima.Ovaj gol nije samo pogodak – to je simbol borbenosti, strasti i nepokolebljive volje za pobjedom. Navijači su u ekstazi, Sarajevo slavi, a Pavičićevo ime odjekuje stadionom kao himna uspjeha! Njegova preciznost i hladnokrvnost u ključnom trenutku inspiracija su svima koji sanjaju velike snove. Ovo je trenutak koji će se sigurno pamtiti.Neka ovo bude samo početak njegovog sjajnog puta ka još većim uspjesima. Domagoj Pavičić rođen je 9. marta 1994. godine u Zagrebu.

Njegov gol u 72. minuti protiv Borca (2:0) bio je vrijedan finala Kupa

Domagoj Pavičić: Bordo heroj

Sergej Barbarez i Zoran Zekić su treneri koji utjelovljuju pravo liderstvo, dokazujući da se najveće pobjede rađaju u najtežim trenucima. Obojica su se suočili s nemilosrdnim kritikama i pritiscima, ali su odgovorili rezultatima, pokazavši karakter, stručnost i neuništivu mentalnu snagu. Barbarez, na klupi reprezentacije BiH, prošao je kroz pravi pakao nakon osam utakmica bez pobjede. Mediji i navijači su ga otpisivali, sumnjajući u njegovu sposobnost da vodi "Zmajeve".No, Sergej nije klonuo. Radio je na zajedništvu tima, unio svježinu u taktiku i vratio povjerenje igračima. Rezultat je bio spektakularan: dvije ključne pobjede u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo – 1:0 protiv Rumunije i 2:1 protiv Kipra – vratile su vjeru u bh. fudbal. Barbarezova sposobnost da izdrži oluju i izvuče maksimum iz svojih igrača pokazuje zašto je i dalje legenda bh. sporta.Zoran Zekić, s druge strane, nosio je teret očekivanja na Koševu kao trener FK Sarajevo. Sezona je bila turbulentna, s povredama ključnih igrača i valovima kritika od navijača koji su tražili trenutne rezultate. Bilo je trenutaka kada se činilo da je njegova pozicija neizdrživa, a pritisak sarajevske publike nije lako podnijeti. Ipak, Zekić je ostao vjeran svom direktnom pristupu. Svojim iskustvom i taktičkom prilagodljivošću vratio je Bordo tim na pobjednički kolosijek, a kruna njegovog rada bio je plasman u finale Kupa BiH.Pobjeda nad Borcem osigurala je Sarajevu priliku za prvi trofej pod Zekićevim vodstvom, protiv Širokog Brijega u finalu. Ova pobjeda nije samo sportski trijumf – ona je simbol otpornosti i vjere u viziju.Oba trenera su živi dokaz da se u fudbalu, kao i u životu, ne smije suditi prebrzo. Pritisak je sastavni dio njihovog posla, ali pravi lideri su oni koji u najtamnijim trenucima pronalaze svjetlo. Barbarez i Zekić nisu samo preživjeli oluju – oni su je iskoristili da pokažu svoju snagu i inspiriraju sve oko sebe.Njihove priče su podsjetnik da se uspjeh ne mjeri samo trofejima, već i sposobnošću da se digneš kada te svi gase. Dok Barbarez vodi BiH prema svjetskoj sceni, a Zekić Sarajevo prema novim uspjesima, obojica šalju istu poruku: vjera u sebe i tim uvijek pobjeđuje.

Najveće pobjede rađaju se u najtežim trenucima

Trijumf karaktera

Kenan Kamenjaš, bh. košarkaški reprezentativac, još jednom je dokazao zašto je jedan od najsjajnijih talenata regionalne košarke. U uzbudljivoj pobjedi Budućnosti nad Partizanom rezultatom 81:77 u 27. kolu ABA lige, Kamenjaš je svojim nastupom očarao publiku i privukao svu pažnju. S visinom od 207 centimetara, ovaj snažni centar pokazuje nevjerovatnu kombinaciju snage, agilnosti i košarkaškog instinkta, što ga čini ključnim igračem svoje ekipe.Njegov doprinos na parketu nije samo statistički impresivan – osam poena, četiri skoka i asistencija uz sjajnu odbranu, uključujući ključnu blokadu u završnici – već i emotivan, jer je svojom energijom podigao cijelu "Moraču" na noge. Kamenjaš je nakon utakmice svojim samopouzdanjem i šarmom osvojio simpatije navijača, posebno hit izjavom kojom je obrnuo pitanje novinara o igri protiv Partizanovih centara: "Mislim da je bolje da pitate njih kako im je bilo protiv mene."Sezona 2024/25. za Kamenjaša je bajkovita – od MVP priznanja ABA lige za decembar do uvrštenja u idealnu petorku. Iz Dabravina do regionalne zvijezde, Kenan inspirira trudom i talentom. Njegov san o NBA ligi sve je bliži, a Bosna i Hercegovina s pravom slavi ovog skromnog diva koji osvaja koševe i srca.

Njegov san o NBA ligi sve je bliži

Kamenjaš: Šarmom osvojio simpatije navijača

Kenan Kamenjaš: Skromni div

Turbulencijama i napetostima u našoj zemlji, čini se, nema kraja. Od razdruživanja u fokusu se našlo zaduživanje. Teško je više od 100 miliona KM i iz dana u dan zbog kamata samo "buja“. Radi se, zna se već, o dugu bh. entiteta Republika Srpska prema slovenskoj firmi "Viaduct“, čije se plaćanje pokušalo prebaciti na odlučivanje Fiskalnom vijeću BiH.- Ne damo novac Federacije BiH separatistima iz RS za pokrivanje duga i tačka. Kada treba platiti dugove, onda im je dobra Bosna i Hercegovina, onda može i budžet - najavio je federalni premijer Nermin Nikšić još uoči sjednice Fiskalnog vijeća BiH, na kojoj je, kako je i obećao, uložio veto.Tako je federalni premijer, s jedne strane, zapravo, opisao političko licemjerje iz manjeg bh. entiteta - kada treba platiti dug, zazivaju se Federacija BiH i država upomoć, ista ona koju predsjednik RS naziva "vještačkom tvorevinom“.Odjednom, eto, kada računi počnu stizati na naplatu, RS više nije "država u državi“ i teret tog duga se pokušava svaliti na sve i na svakoga i zato ne treba biti čudno što je iz Federacije BiH stiglo jasno NE.Međutim, taj enormni dug od ekonomskog i političkog pitanja dovodi i do pitanja suvereniteta i sigurnosti, jer prijeti da BiH izgubi kontrolu nad svojim nebom.Jer, ni kriva ni dužna, uz Centralnu banku BiH našla se i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) na čiji se račun zbog tog arbitražnog spora "sjelo“ u EUROCONTROL-u.Iako nisu imali nikakvu vezu s tim pravnim zavrzlamama, uposlenicima BHANSA-e se već režu plaće.Ko će platiti dug nastao, isključivo, zbog nezakonitog i bahatog rada vlasti u RS, pitanje je zasad bez odgovora. Jedno je jasno - tu cijenu zbog političkih prljavština na zemlji ne smije platiti bh. nebo niti smiju ispaštati građani koji pod njim žive.Ko god bio finalna adresa, jasno je da uvijek i stalno cijenu nerada, bezobrazluka, loših političkih odluka bez ikakve odgovornosti, propalih poslova, raznih "talova“ plaćaju građani.

Cijenu zbog političkih prljavština na zemlji ne smije platiti bh. nebo niti smiju ispaštati građani koji pod njim žive

Po džepu građana

Školjka jaja u Bosni i Hercegovini 17 konvertibilnih maraka, a Uskrs je pred vratima. Je li ovo neka morbidna šala ili smo stvarno zakoračili u doba gdje je osnovna namirnica postala luksuzna roba?U zemlji gdje svako selo ima kokoške, gdje je farbanje jaja za Uskrs svetinja, tradicija i dio duše svake porodice, ovakva cijena je kao pljunuti na sve ono što nas čini ljudima. Uskrs nije samo praznik, nije samo vjerski trenutak – to je vrijeme kada se okupljamo, kada djeca vrište od sreće razbijajući šarena jaja, kada baka donese zdjelu salate, a kuća miriše na lukovicu, sirće i toplinu doma.A sad? Sad treba vaditi kalkulator, pregledati budžet i pitati se možeš li uopće priuštiti školjku jaja da dostojanstveno proslaviš blagdan.Ma razumijem ja, inflacija je, sve poskupjelo – gorivo, struja, brašno, ulje, šećer – al’ da jaja postanu kao da kupuješ zlatne poluge? To je već sramota i ruglo. Dok običan čovjek grca da plati račune, napuni frižider i preživi od plaće do plaće, oni gore, u klimatizovanim uredima i skupim odijelima, bave se svojim političkim igricama, dijele fotelje i pune džepove. A narod? Narod ostaje da se snalazi kako zna i umije.Jel’ sad stvarno treba uzeti kredit da djeca mogu osjetiti radost uskršnjeg jutra? Da baka može napraviti onu svoju čuvenu salatu s jajima, bez koje Uskrs nije Uskrs? Ovo nije samo pitanje cijene - ovo je pitanje dostojanstva, poštovanja i osnovne pravde.Kako smo došli do toga da u BiH, zemlji gdje kokoške i dalje nesu, gdje svaka čaršija ima pijacu punu domaćih proizvoda, jaja postanu simbol nečega nedostižnog? Uskrs je vrijeme nade, zajedništva, obnove – a ne stresa zbog toga hoćeš li moći kupiti školjku jaja za praznični stol. Zar je moguće da smo toliko skrenuli s puta da nam tradicija postaje finansijski teret? Neka se oni koji određuju cijene, koji vode ovu zemlju, zapitaju kako su dopustili da nam Uskrs postane sinonim za brigu umjesto za radost. Neka se sjetimo da praznik nije u skupim jajima, već u ljudima oko stola – ali isto tako, neka stid bude onih koji su od najjednostavnije stvari napravili san za privilegovane.Ovo nije samo priča o jajima – ovo je priča o sistemu koji je zaboravio na običnog čovjeka. Dok se cijene penju u nebo, plaće ostaju na zemlji, a nada polako blijedi. Ako je školjka jaja 17 KM, šta nas čeka sutra? Hoćemo li farbati kamenčiće za Uskrs jer jaja više ne možemo priuštiti? Vrijeme je da se probudimo, da dignemo glas i kažemo – dosta je! Jer Uskrs nije samo praznik, to je dio nas, a niko nema pravo da nam to otme, pa makar i po cijenu od 17 maraka po školjci!

Jel’ sad stvarno treba uzeti kredit da djeca mogu osjetiti radost uskršnjeg jutra

Jaja kradu Uskrs

Aktuelni ministar saobraćaja u Vladi KS i predsjednik Kantonalne organizacija sarajevskog SDP-a, samopromovisani ekspert iz "oblasti ekonomije“ u segmentu kriznog menadžementa, marketinga i nabave, koji je završio anonimni fakultet na Sokocu, postao je navodna perjanica izgradnje Kantona Sarajevo.Međutim, s obzirom na dugogodišnju i finansijski nikome poznatu obnovu "Titovih tramvajskih šina“, te tramvajskih stajališta ekstremne skupoće, Šteta se ne može pohvaliti niti jednim novim ozbiljnim infrastrukturnim poslom.Samohvalisavac, koji sebi u političke uspjehe broji početak izgradnje pruge Ilidža-Hrasnica, u tom poslu praktično krade poene agilnog načelnika Ilidže Nermina Muzura.Dok rasteže trolejbuske radove i neko se utaljuje, po drugim gradovima putnike voze električni autobusi, koji se ne hvataju prahistorijskom metodom i žicama.Također, još gora stvar je s izgradnjom tunela prema Vogošći. Taj posao je praktično pokrenula i isfinansirala, pa i ugovorila Novalićeva vlada, a samozvani ekspert samo se s vremena na vrijeme uslika kao da ima nekakve zasluge za sve to.Hvalisanje kupovinom 12 novih tramvaja i obnavljanjem trolejbuske linije do Vogošće su finansijski tragikomični iskoraci za Vladu čiji godišnji budžet premašuje 1,5 milijardi KM.Nije jasno kako i zašto SDP s ovom kadrovskom politikom misli da ubijedi građane Sarajeva da se radi o turbouspješnom ministru, ali to je već stvar njihovih budućih izbornih šteta i drugih razloga zbog čega toliko igraju na njega.Saobraćajni kolaps u Sarajevu, zagađenost zraka zbog koje umire i do 2.000-3.000 ljudi godišnje, jer je Sarajevo najzagađeniji grad u svijetu, otkrio je i moralni kolaps SDP-ove perjanice.On je, naime, brutalno, neodgovorno, diletantski, uličarski i krajnje potcjenjivački pokušao da na N1 televiziji slaže građane i javnost da proglašeni javni interes nad trasom Prve transverzale iz 2019. godine, koji je donijela Skupština KS, ne znači ama baš ništa.Međutim Zakon, između ostalog, obavezuje Vladu KS da sve što je proglašeno javnim interesom ima prioritet u finansiranju, jer je riječ o strateškom interesu građana.Naravno, za Vladu uhićenika, kakva postaje Vlada KS, važnije su helikopterske i druge sage, što ne abolira Štetu, koji se pridružio već poznatom potcjenjivanju građana, javnosti i pravih eksperata građevinske i pravne struke.Ministar koji bi trebao da određuje prave prioritete, ne samo da to ne čini, nego i ruši društvene temelje vlastitog Ministarstva.S obzirom na to da su ekipno srušili i finansiranje MUP-a KS u trenutku dok Dodik naoružava svoju policiju i prijeti ratom, štete od gospodina Štete i njegovih kolega mogu, ne daj Bože, biti i veće od nepodnošljivih saobraćajnih gužvi i laganog umiranja Sarajeva.

Samozvani ekspert se kiti tuđim perjem i svjesno ruši strateške razloge postojanja vlastitog Ministarstva

Adnan Šteta: Ministar za saobraćajni i moralni kolaps

Mnogi Bosanci i Hercegovci i oni koji vole nogometnu reprezentaciju BiH, jučer su sa zebnjom gledali scene kako medicinski tim s terena iznosi Seada Kolašinca. Najvećeg ratnika naše reprezentacije u posljednje dvije decenije.Kolašinac se povrijedio u pobjedi njegove Atalante u okviru 32. kola Serije A protiv Bolonje rezultatom 2:0. Morao je napustiti igru u 45. minuti, a medicinski tim ga je iznio na nosilima.Na osnovu onog što se moglo vidjeti, čini se da je riječ o povredi lijevog koljena. Povreda se desila nakon duela s igračem Bolonje Orsolinijem, a tek će se vidjeti kojeg je stepena. Dugogodišnji reprezentativac BiH ove sezone je upisao 34 nastupa, a pogodio je jedan gol i upisao četiri asistencije, a za reprezentaciju je nezaobilazan faktor.Prema mišljenju mnogih, u najboljoj je formi od svih naših nogometaša.Za nadati se da povreda nije ozbiljnije prirode i da će Kolašinac biti spreman već za San Marino, a pogotovo za utakmice protiv Austrije i Rumunije, koje su nam direktni konkurenti za odlazak na Svjetsko prvenstvo.Ne daj se, majstore!Sead Kolašinac rođen je 20. juna 1993. godine u njemačkom gradu Karlsrueu.&nbsp;

Na osnovu onog što se moglo vidjeti, čini se da je riječ o povredi lijevog koljena

Sead Kolašinac: Ne daj se, majstore

U ruskom raketnom napadu na ukrajinski grad Sumi jučer su ubijena 32 civila, a 84 ih je ranjeno. Na meti se našao sami centar grada, pogođene su zgrade univerziteta, trolejbus, a o posljedicama zvjerskog udara svjedoče stravični snimci tijela koja leže po cesti, koji su jučer obišli svijet. Sumi je samo jedan od brojnih ukrajinskih gradova koji su svakodnevno izloženi napadima raketa i dronova.Dok se broj poginulih s obje strane drži u tajnosti, različite procjene govore da je tokom tri godine agresije na Ukrajinu poginulo od nekoliko stotina hiljada do čak više od 1,6 miliona ljudi, što ovaj sukob čini najkrvavijim u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Rakete su jučer pale i na bolnicu Al-Ahli u ruševinama Gaze. Tvrdeći da gađa komandni centar Hamasa, izraelska vojska pogodila je Odjel hitne pomoći, glavni ulaz u bolnicu i objekt sa zalihama medicinskog kisika, čime je posljednja djelimično funkcionalna zdravstvena ustanova u palestinskoj enklavi prestala s radom. Izrael je i do sada komandne centre Hamasa najčešće i “pronalazio” u bolnicama, školama i izbjegličkim kampovima, a u nedostatku vojnika na suprotnoj strani gađao bolničare, humanitarne radnike i novinare.Istovremeno, nastavlja s napadima, izgladnjivanjem i pritiskom na stotine hiljada civila, dok ih preseljava iz jedan u drugi kraj enklave, stalnim raketiranjima i bombardiranjima pretvorene u bezobličnu masu ruševina i grobnica. U Gazi već 19 mjeseci traje kampanja terora, zločina, istinskog zla i mržnje, zbog čega se Izrael suočava i s optužbama za genocid, a njegova vojska među najbeskrupuloznije u novijoj historiji čovječanstva. Potvrđuje to i podatak da je među više od 50.900 ubijenih Palestinaca, najmanje boraca Hamasa, a najviše žena i djece.Planeta je očigledno na prekretnici, međunarodni poredak uzdrman povampirenim ideologijama, a međunarodno pravo potiskuju zakoni jačeg te bolje, jače i dalekometnije oružje. Dok čovječanstvo klizi u sunovrat, njegov bolji dio je zabrinjavajuće tih i pasivan.

Rakete su jučer pale i na bolnicu Al-Ahli u ruševinama Gaze

Ima li nade za čovječanstvo?

U samoj završnici sedmice objavljena je informacija o tome da je u akciji Europola i Eurojusta uhapšeno sedam osoba zbog sumnje da su oformili međunarodnu mrežu za krijumčarenje vatrenog oružja, uključujući jurišne puške i granate, u zapadnu Evropu sa zapadnog Balkana.Do hapšenja se, kako je objavljeno, došlo nakon niza koordinisanih racija u Francuskoj, Španiji i Bosni i Hercegovini.Tako je otkrivena nova mreža krijumčarenja oružja sa zapadnog Balkana, a izvještaj kaže da je zaplijenjeno 25 jurišnih pušaka tipa AK, 126 ručnih bombi raznih vrsta, 25 kg AK municije, jedan mitraljez i jedna puška.Ova vijest nas je u jeku političke krize i raznih previranja podsjetila na to da smo glavna ruta za trgovinu oružjem, ali i da živimo u zemljama čiji građani spavaju s oružjem pod jastukom.Skoro svake godine Globalni indeks organizovanog kriminala (GI-TOC) pokazuje da je trgovina oružjem koja uključuje šest zemalja zapadnog Balkana stalno viša nego u cijeloj Evropi, dok je Bosna i Hercegovina gore pozicionirana nego druge zemlje regiona.Štaviše, iz GI-TOC-a upozoravaju da je BiH posljednjih nekoliko decenija postala poznata kao zemlja porijekla krijumčarenog naoružanja, ali i kao zemlja tranzita.Uostalom, i bez takvih izvještaja svima je jasno da je naša zemlja preplavljena oružjem i da brojke govore više od svakog upozorenja.Tema trgovine oružjem i stotine hiljada nelegalnog naoružanja u našoj zemlji, premda krajnje ozbiljna, u BiH se godinama gura pod tepih.Uzalud je, izgleda, to što je svima jasno da više oružja dovodi i do porasta nasilja i da nas iz Evrope upozoravaju da je naša zemlja u epicentru međunarodne trgovine oružjem.I dok je Evropa godinama zabrinuta, ali i glasna o ovom pitanju, jer oružje lako prelazi granice, mijenja vlasnike i završava u rukama kriminalaca i raznih bandi, kod nas se na taj problem uglavnom šuti. Naravno, najlakše se praviti kao da nas se to ne tiče.

Svima je jasno da je naša zemlja preplavljena oružjem i da brojke govore više od svakog upozorenja

Od izvora do tranzita

Pravna država u BiH jučer je imala radni dan, pa su u akciji Tužilaštva i MUP-a KS, u okviru istrage inicirane prijavama Uredu za borbu protiv korupcije, uhapšene ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adna Mesihović i njena pomoćnica Dženita Viteškić. Osumnjičene su za zloupotrebu položaja i nezakonito zapošljavanje, a u okviru akcije “Koverta” izvršen je i pretres prostorija Ministarstva. Još jedno kantonalno ministarstvo, i to baš ono za visoko obrazovanje, nauku i mlade, u centru je skandala.Dok istraga traje, neka dokazi govore o krivici ili nevinosti, ali operativcima MUP-a ili ko god da je autor kodnog naziva akcije, treba odati priznanje, jer od koverte, te magične riječi što u Bosni i gvozdena vrata otvara, naročito u slučaju kad je puna, ne postoji adekvatniji. Koverte su nas dovele u rang najkorumpiranijih zemalja Evrope, sposobnost i znanje ostavile ispred vrata, a kancelarije svih institucija, širom države, popunile kadrovima od kojih značajan broj vjerovatno i ne zna šta mu je u opisu posla i čime na kraju mjeseca da opravda svoju plaću.Kanton Sarajevo, naravno, nije izuzetak, jer prigovori zbog zapošljavanja podobnih stižu sa svih strana i sa svih nivoa vlasti.Dok u uredima javne vlasti odavno fali stolica, uzaludni su apeli eksperata da previše trošimo na administraciju i da na taj način sami sječemo granu na kojoj sjedimo. Velikih razlika između stranaka koje su godinama kreirale sistem za zbrinjavanje stranačkih kadrova, kao i onih koji su glasove dobivale na zagovaranju borbe protiv korupcije, čini se da i nema.Nizak izborni prag i beneficije koje se smiješe kandidatima i stranačkim aktivistima osnivanje novih stranaka čine najperspektivnijim firmama u državi, a ono što se zove politika i dalje najsigurnijim “poslom” u kojem je teško podbaciti. Barem dok pravna država ne krene u konačni obračun s korupcijom, a tada će morati raditi svaki dan i prekovremeno.

Ko god da je autor kodnog naziva akcije, treba mu odati priznanje

Akcija "Koverta": Zloupotreba položaja i nezakonito zapošljavanje

Koverta svaka vrata otvara

Njemački trener Hansi Flik (Flick) vratio je život u Barcelonu, katalonski ponos koji godinama muku muči s finansijama, zbog čega trpe i rezultati. Katalonci od 2015. ne znaju za naslov prvaka Evrope, a ove sezone se nadaju da bi se nakon decenije mogli vratiti na tron.Flik je donio novu eru uspjeha i stabilnosti za klub koji je prošao kroz turbulentno razdoblje posljednjih godina. Barcelona je vratila svoj prepoznatljiv stil igre - visok presing i brzi protok lopte, ali s većim fokusom na balans između napada i odbrane.Nijemac je poznat po tome što preferira sistem koji je fleksibilan, ali čvrst u defanzivi. Njegov pristup je pomogao Barceloni da ojača defanzivne linije, dok u isto vrijeme zadrži onu agresivnu napadačku igru koju navijači kluba očekuju."Oživio“ je Roberta Levandovskog (Lewandowski), koji je ponovo neumoljiv u protivničkim šesnaestercima, dok su sa strana nezaustavljivi Rafinja (Raphinha) i čudesni 17-godišnjak Lamine Jamal (Yamal). Jedan od ključnih faktora uspjeha pod Flikom je i odlična integracija mladih igrača, a tu su još Gavi, Pedri i otkrovljenje u odbrani u vidu Paua Kubarsija (Cubarsi).Hansi Flik je svojevremeno s Bajern Minhenom pokorio Evropu 2020. godine, a sada želi taj uspjeh ponoviti s Barcelonom. Katalonci su deklasirali Borusiju Dortmund u prvom meču četvrtfinala (4:0) i jednom nogom zakoračili u polufinale. Na tom putu je Flik razbio svog učitelja i bivšeg saradnika Niku Kovača. Osim toga, Barcelona je lider španskog prvenstva.Hansi Flik je rođen 24. februara 1965. u Hajdelbergu. Nakon skromne igračke karijere, posvetio se trenerskom poslu. Samostalno je vodio Hofenhajm, Bajern, reprezentaciju Njemačke, a od prošlog ljeta je u Barceloni.

Katalonski gigant je ponovo moćan, jednom nogom u polufinalu Lige prvaka, a lider je i u Španiji

Hansi Flik: Preporodio Barcelonu

Engleski veznjak Deklan Rajs (Declan Rice) postao je heroj Arsenala, svoje zemlje i evropskog fudbala nakon čarobne noći protiv Real Madrida.Arsenal je odigrao jednu od najboljih utakmica u posljednjih nekoliko godina, a kao šlag na tortu došao je rezultat protiv aktuelnog prvaka Evrope – Reala od čak 3:0. Moglo je biti i više da Real nije imao spasitelja u vidu golmana Tibe Kurtoe (Thibaut Courtois). Belgijski golman je izluđivao "Topnike“, a onda je došao Rajs.Čak ni "svemogući“ Kurtoa nije uspio spriječiti golove Rajsa koji će se godinama vrtjeti po TV špicama. Prvo jedan, pa drugi, da ne znate koji je bolji od kojeg. Rajs je prvo postigao fantastičan gol iz slobodnjaka u 58. minuti.Dok se još prepričavao taj pogodak, došao je novi spektakl u režiji engleskog veznjaka, samo 12 minuta kasnije. Rajs je pogodio same rašlje gola, "ubio pauka“ i bacio "Kralja“ na koljena.A sve je moglo biti drugačije, da je poslušao Arsenalovog specijalca za prekide Nikolasa Žovera (Nicolas Jover), koji mu je govorio da centrira. Osjećao je Rajs da može pogoditi, a on je čovjek koji ne griješi.Poznat je film "Šutiraj kao Bekam (engl. Bend it like Beckham)“. Nakon onog u utorak, mogao bi se snimiti i "Šutiraj kao Rajs“.Deklan Rajs je rođen 14. januara 1999. godine u Londonu. Odrastao je s irskim i engleskim nasljeđem, a već kao mlad pokazao da se može nositi s kritikama. Najviše ih je dobio kada je promijenio reprezentaciju, pa dres Irske zamijenio onim Engleske. On je dijete Vest Hema iz kojeg je 2023. preselio u Arsenal za 120 miliona eura.

I dok se prepričavala jedna majstorija, režirao je i drugu čaroliju

Deklan Rajs: Arsenalov bombarder

Niti jedna tema, bez ikakvih adekvatnih argumenata, ne privlači toliko pažnje kao što su to izmjene Izbornog zakona BiH.Nekadašnja vlast, a sadašnja opozicija, i mediji bliski njima već godinama stvaraju atmosferu da svako ko je uopšte spreman da sjedne kako bi razgovarao o ovoj temi, jeste izdajnik.Svaki put kad se spomene ova tema pljušte optužbe, pa i teorije zavjere kako će se nešto prodati, kako bi se pogodovalo Draganu Čoviću.Tako je bilo i u Neumu, tako je bilo i u Delegaciji EU, tako će biti i sada kada se ta tačka ponovo postavlja na dnevni red.Sami prijedlozi se ne analiziraju, pa se zbog toga linču izloži i profesor Enver Kazaz, koji kaže da Trojka i HDZ BiH trebaju postići dogovor o Izbornom zakonu. I šta je tu sporno? Nije profesor rekao da Trojka treba ispuniti želje HDZ-a BiH, nego da se treba sjesti i postići dogovor.Svako ko ne misli tako, svjesno ili nesvjesno, podržava i to što se Bošnjak iz RS ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH, kao ni Milan Dunović i Saša Magazinović iz Sarajeva, a podržavaju i to što su ostali diskriminirani na teritoriji cijele BiH.Ako zaista postoji neko rješenje za koje zna profesor Kazaz, a koje je, kako kaže Čović, prihvatljivo njemu, a s druge strane i strankama Trojke, trebalo bi to da bude najveći nacionalni interes, da se postavi na stol i u eventualnom dogovoru s opozicijom korigira u nekoj mjeri, kako bi se jednom zauvijek riješilo ovo pitanje. Naravno, takvo rješenje mora podrazumijevati i presude Evropskog suda za ljudska prava, a sigurno bez toga niko u Sarajevu ne razmišlja o bilo kakvom rješenju.Rješenje bi trajno popravilo odnose u Federaciji BiH i značilo jedinstven glas i vraćeno povjerenje po brojnim drugim temama. No, ljepše je sakupljati političke poene praveći baborogu od ove teme.

Rješenje bi trajno popravilo odnose u Federaciji BiH i značilo jedinstven glas i vraćeno povjerenje po brojnim drugim temama

Čović i Nikšić nakon jučerašnjeg sastanka

Babaroga zvana Izborni zakon

Sarajka Asja Čampara (23) primjer je mlade, inteligentne i uporne djevojke koja je svoj životni poziv pronašla u nauci i čvrsto odlučila dati svoj maksimum kako bi postigla napredak kojem teži.Zahvaljujući tim vrlinama i znanju koje posjeduje, njene prijave na prestižne univerzitete Cambridge i Oxford nisu prošle nezapaženo pa je, iako se iz znatiželje prijavila, primljena na obje institucije.Međutim, otišla je i korak dalje. Prijavila se za stipendiju „Gates Cambridge“, kako bi pokušala ostvariti sredstva potrebna da se školuje na tim univerzitetima, i tu je briljirala. Čampara je bila jedna od samo stotinu studenata koji su dobili stipendiju.Njen cilj i najveća želja jeste da istraži šta je to što uzrokuje vraćanje raka čak i nakon potpunog izlječenja, čime bi mnoge ljude na svijetu spasila mukotrpne borbe koju neki moraju izdržati i više puta.Ali ne samo to, kako kaže, planira ponijeti svoj patriotizam i internacionalnoj zajednici pokazati da u BiH žive uspješni naučnici koji mogu svašta postići i uraditi u poljima nauke, a kada stekne potrebna znanja, u konačnici se želi vratiti u Bosnu i Hercegovinu za šta je istaknula da joj je jako bitno.Dakle, Asja Čampara ide putem na kojem planira prevazići sebe i iskoristiti znanje kako bi pomogla svijetu.

Osvojila stipendiju za prestižni Cambridge

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Stanje kulture u Bosni i Hercegovini je u raspadu, ogledalo države koja tone u apatiju, korupciju i političku trulež. Ova zemlja, nekad raskršće civilizacija s bogatom tradicijom osmanskog sjaja, austrougarske preciznosti i jugoslavenskog šarma, danas je kulturna pustoš gdje se nasljeđe guši pod teretom siromaštva i nemara. Rat je razorio građevine, spomenike, tijela i duše, a ono i oni koji su preživjeli trunu pod rukama nesposobnih.Sami smo ih birali, bit će.Kulturne institucije jedva dišu. Muzeji kao ribe na suhom se koprcaju, biblioteke propadaju, a pozorišta preživljavaju na entuzijazmu pojedinaca jer budžeti odlaze na ko više zna šta sve, a najmanje za kulturu.Nije da nemamo proizvoda kulture. Pobrojte samo koliko je predstava napravljeno prošle godine i za prva tri mjeseca ove. Ne samo u Sarajevu. Već u državi. Ima publika čemu se radovati i ići gledati maestralne izvedbe naših glumaca i sjajne režije reditelja.Dobro, isto ne možemo reći za filmove i serije, koji se na prste jedne ruke mogu izbrojati.Ali, novac za umjetnost? Šala. Umjesto toga, javni prostor zapljusnut je šundom - turbofolk i rijaliti vladaju, dok sevdalinka i prava književnost jedva čujno cvile u pozadini.Otpora ima, kao što ga je tokom agresije bilo. "Dubioza Kolektiv“ razvaljuje sistemske zidove svojim stihovima, Tanović i Žbanić i mnogi drugi reditelji filmovima i serijama pokazuju svijetu da BiH ima šta reći. Mladi umjetnici, bez ikakve podrške, sami se probijaju, ali to nije dovoljno. Tradicija umire jer većinu od malih nogu trpaju etnonacionalnim glupostima, zaglupljujući mozak i gušeći srca. Kultura ovdje nije prioritet – preživljavanje jeste.Dok se vlasti ne trgnu i ne bace pare na nešto pametnije od svojih džepova, Bosna će ostati zemlja u kojoj umjetnost više preživljava iz inata nego iz ljubavi.

Nedorečenost zvana anarhija

Domagoj Pavičić: Bordo heroj

Trijumf karaktera

Kenan Kamenjaš: Skromni div

Po džepu građana

Jaja kradu Uskrs

Adnan Šteta: Ministar za saobraćajni i moralni kolaps

Sead Kolašinac: Ne daj se, majstore

Ima li nade za čovječanstvo?

Od izvora do tranzita

Koverta svaka vrata otvara

Hansi Flik: Preporodio Barcelonu

Deklan Rajs: Arsenalov bombarder

Babaroga zvana Izborni zakon

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Nasljeđe u pepelu

Kolumne

Nedorečenost zvana anarhija

Domagoj Pavičić: Bordo heroj

Trijumf karaktera

Kenan Kamenjaš: Skromni div

Po džepu građana

Jaja kradu Uskrs

Adnan Šteta: Ministar za saobraćajni i moralni kolaps

Sead Kolašinac: Ne daj se, majstore

Ima li nade za čovječanstvo?

Od izvora do tranzita

Koverta svaka vrata otvara

Hansi Flik: Preporodio Barcelonu

Deklan Rajs: Arsenalov bombarder

Babaroga zvana Izborni zakon

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Nasljeđe u pepelu