S novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, koji je stupio na snagu u novembru prošle godine i između ostalog uveo mjeru zabrane rada prodajnih objekata nedjeljom i na državne praznike, radnici su se izborili za svoja prava.Međutim, posljednjih mjeseci stalno se u javnosti diže hampa o tome trebaju li shopping centri i trgovine raditi nedjeljom. Pojedini građani negoduju, a naročito oni koji imaju samo jedan slobodan dan u sedmici – nedjelju, koju planiraju iskoristiti za kupovinu i odmor. Tako je to kod nas, kupite radnim danom hljeb, mlijeko, kafu ili sok dok se pretežno uvijek namirivalo vikendom, što su dokazivale fotografije gužvi više puta. Nekolicina građana iz Federacije pohrli u trgovine u bh. entitet Republika Srpska, gdje imaju mogućnost kupiti osnovne potrepštine, koje možda nisu stigli tokom sedmice. Poznato je da nekoliko takvih objekata radi tokom dana.Međutim, da li je došlo do rasterećenja ili radnici imaju puno više posla? Da li je donesena mjera bila opravdana?Od usvajanja Zakona, Federalnom ministarstvu trgovine dostavljeno je čak dvanaest zahtjeva lokalnih zajednica za izuzeće od zabrane rada nedjeljom. Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Sapna, Foča i Orašje dostavili su sve potrebne podatke, a njihovi zahtjevi su proslijeđeni Vladi FBiH. Nadležno ministarstvo tvrdi kako su se potrošačke navike prilagodile, a promet se nije značajnije mijenjao. Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić upozorio je i na prijedlog da se institut izuzeća u potpunosti ukine, osim za male trgovine u kojima rade vlasnici i članovi porodice.Bilo kako bilo, uvijek će biti negodovanja, ali uvijek moramo imati razumijevanja jedni za druge.&nbsp;

Nekolicina građana iz Federacije pohrli u trgovine u bh. entiteta Republika Srpska

Kome prija neradna nedjelja

Narodna skupština RS danas će održati novu posebnu sjednicu. Zakonodavni organ u kojem su sve sjednice na neki način posebne, ponovo će raspravljati o vlastitim zaključcima, kako bi ih još jedanput preispitala i zauzela jedinstven stav o stavovima koje je već zauzela. Podsjetimo, na sjednici u avgustu 50, od 65 prisutnih poslanika, bez glasova protiv i suzdržanih, usvojilo je zaključke kojima su odbacili presudu Suda BiH protiv bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, odluku CIK-a BiH kojom mu je oduzet mandat, te mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora za predsjednika RS. Od političkih subjekata su zahtijevali da se ne prijavljuju na izbore, a od organa vlasti i lokalnih jedinica da ne poduzimaju nikakve radnje u vezi s izborima.Samo mjesec kasnije, presuda Suda BiH je priznata i izvršena. Dodik je otkupio kaznu, a potpisivanje akata prepustio potpredsjedniku RS. I raspoloženje u NSRS je bitno drugačije. Nakon što su opozicione partije počele konsultacije o zajedničkom kandidatu na izborima, ni aktuelna vlast ne može da sjedi skrštenih ruku.Ovo je još jedna u nizu situacija koja pokazuje svu apsurdnost politike konflikta, inata i bahatosti, spremne na svaki zaokret, samo da sačuva vlast. Ona nije svojstvena samo jednom entitetu ili političaru, ali predugo traje, opasne poruke šalje i poteze vuče, a građanima donosi samo zebnju i zabrinutost, te uzima zadnju nadu da će u ovoj zemlji doživjeti istinski mir i prosperitet.Istovremeno, ignoriramo pruženu ruku i poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos: “EU treba BiH, a BiH treba EU”. Aktuelnoj garnituri na vlasti iz ruku klizi historijska šansa da krenemo ka zajednici mirnih i prosperitetnih država, a s njom i prilika da za taj napor budemo još i nagrađeni s milijardu eura iz Plana rasta. Kraj je septembra, rok ističe, a obaveze stoje. Za razliku od zaključaka NSRS, odluke koje donesemo sada, za mjesec neće moći biti popravljene.

Pokazatelj apsurdnosti politike konflikta, inata i bahatosti, spremne na svaki zaokret, samo da sačuva vlast

Posebne sjednice NSRS

Iako pojedini političari u BiH nastoje ostaviti dojam da ih nisu čuli, poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos svakako će upamtiti. Visoka zvaničnica Evropske komisije tokom posjete BiH nastoji probuditi optimizam, ali istovremeno upozorava s kako važnim pitanjem se vlasti poigravaju.- EU treba Bosnu i Hercegovinu, a BiH treba Evropsku uniju – poručila je komesarka Kos u ekskluzivnom i vrlo otvorenom razgovoru za „Avaz“.Podsjetila je da u posljednjih godinu i po dana nije bilo značajnijeg napretka i da odgovornost snose domaće vlasti, kojima je ostavila šansu da pokažu da je BiH sposobna napredovati. Na stolu su milijarda eura podrške za BiH, ali i niz pogodnosti za građane - od slobodnog roaminga ili besplatnih transfera novca, za početak. EU nudi podršku ekonomskom rastu, izgradnji snažnih demokratskih institucija, vladavini prava i zaštiti građana ...- Nudimo vam budućnost u zajednici u kojoj nikada nije bilo rata – poručila je Kos. Samo ova rečenica dovoljna je da se duboko zamislimo nad potezima onih zbog kojih je Kos u posjeti BiH.Marta Kos rođena je 28. juna 1965. godine u Šempeteru pri Gorici, u Sloveniji. Iskusna je diplomatkinja, poslovna liderka, konsultantkinja, stručnjakinja za komunikacije. Poznata je i kao nekadašnja šampionka Jugoslavije u plivanju te novinarka RTV Slovenije.

Visoka zvaničnica Evropske komisije tokom posjete BiH nastoji probuditi optimizam

Kos: EU treba Bosnu i Hercegovinu, a BiH treba Evropsku uniju

Marta Kos: Snažne poruke

Član Plivačkog kluba “Spid” iz Sarajeva Ismail Barlov novi je viceprvak svijeta u utrci na 50 metara prsno. On je u finalu Svjetskog prvenstva u Singapuru, s vremenom 58.55, izborio srebrenu medalju za Bosnu i Hercegovinu.- Veoma sam zadovoljan ostvarenim rezultatom i očekivao sam ovakav rezultat. Imali smo zahtjevne pripreme u Splitu sa svjetskim prvakom i rad i trud su se isplatili. U narednom periodu ću nastaviti trenirati i truditi se da ostvarim što bolje rezultate - kazao je Barlov u javljanju iz Singapura za "Avaz".Srebrena medalja sjaji jače i od zlata, jer stiže s takmičenja svjetskog ranga, a upravo takva je nedostajala u vitrinama 15-godišnjeg šampiona i njegovog trenera Amela Kape. Uspjeh Ismaila Barlova, čuda od djeteta, još je veći uz podatak da vrhunske rezultate kao 15-godišnjak postiže u seniorskoj konkurenciji.

Srebrena medalja sjaji jače i od zlata, jer stiže s takmičenja svjetskog ranga

Ismail Barlov: Čudo od djeteta

Desetak dana nas dijeli od prve godišnjice smrtnosnih poplava, odrona i klizišta u BiH, kada je život izgubilo 27 osoba. Samo u Jablanici je tog 4. oktobra 2024. godine kataklizma odnijela 19 osoba. Jedna osoba je stradala u selu Zlate, a čak 18 u Donjoj Jablanici. Tu će prva godišnjica njihovog stradanja biti obilježena 3. oktobra komemorativnim okupljanjem u blizini stare željezničke stanice.Dan poslije, dan u kojem se izgubili svoje najmilije, onaj koji im je zauvijek promijenio živote, porodice žele biti same, u svojoj boli, tuzi, uz nišane svojih voljenih...Nažalost, tu prvu godišnjicu svi oni koji su ostali bez svoga krova nad glavom dočekat će u tuđim domovima, poneko i u limenim kontejnerima. Premda su svi mještani potpisali ugovore za izgradnju i obnovu njihovih kuća, taj proces se odvija nestvarno sporo. Činjenica je da su se birokratske vjetrenjače bile ispriječile na izgradnji zamjenskih kuća i rekonstrukciji i sanaciji stambenih objekata, ali silni milioni nisu donijeli očekivani zamah, pa su tužni prizori Donje Jablanice i dan-danas surova realnost.Međutim, više od razrušenih domova mještane, ali i brojne građane BiH, boli šutnja o istrazi. Priroda jeste bila nemilosrdna, jer zna se da su u noći s 3. na 4. oktobar u Jablanici pala čak 323 litra kiše po metru kvadratnom, ali se jednako tako zna da je iznad Donje Jablanice radio kamenolom, onaj od kojeg bi svi, najradije, oprali ruke.Jer, koliko god pričali o kiši, bujici, području opustošenom od požara, pitanje je koliko je ljudski faktor doprinio toj tragediji. Gdje su rezultati silnih vještačenja? Šta su pokazale analize tih vještačenja, od rudarskih i geodetskih do geoloških? Nalazi obdukcije su odavno poznati. Žrtve su većinom stradale usljed gušenja zemljom i sličnim materijalima, kao i usljed mehaničkih ozljeda izazvanih silinom odrona. Postoji li krivica? Ičija? Nije valjda da će se ova tragedija pripisati „višoj sili“?Prva godišnjica je povod da se sjetimo, da tugujemo, ali i da podsjetimo da nadležne institucije porodicama stradalih duguju istinu.&nbsp;

Koliko god pričali o kiši, bujici, području opustošenom od požara, pitanje je koliko je ljudski faktor doprinio toj tragediji

Istina na čekanju

Renomirani međunarodni festival baletne umjetnosti “Balet Fest Sarajevo” svečano je otvoren u petak izložbom „Veliki format“, posvećenom velikanu domaće baletne scene Nedžadu Potogiji. Time je označen početak bogatog programa koji će sve do 1. oktobra, kroz izložbe, radionice, konferenciju i vrhunske baletne izvedbe, Sarajevo još jednom pozicionirati Sarajevo na mapu važnih kulturnih centara regiona.Izložba, čija je autorica direktorica Festivala Edina Papo, ne predstavlja samo vizuelni omaž jednom umjetniku, već i svjedočanstvo o snazi i trajanju baletne umjetnosti u BiH. Osim izložbe, Festival nudi i stručnu radionicu savremene tehnike plesa, a kulminirat će s dvije večeri spektakularnog gala baletnog programa, 30. septembra i 1. oktobra, u kojem će učestvovati prvaci i solisti baleta iz cijele Evrope i regiona.Balet u BiH živi, razvija se i, kroz festivale poput ovog, nastavlja da inspirira nove generacije, poruka je direktorice Papo.Edina Papo rođena je 9. aprila 1958. godine u Sarajevu. Uporedo sa srednjom školom stekla je i baletno obrazovanje, a u Baletu NPS-a angažirana je već sa 16 godina. Sve ostalo je priča o uspjesima i nagradama prve dame bh. baleta.

“Balet Fest Sarajevo” svečano je otvoren u petak izložbom „Veliki format“

Edina Papo: Balet u BiH živi

Težak i izazovan proces pristupanja Evropskoj uniji sve dosadašnje članice prošle su vođene željom da postanu dio uređenog, civiliziranog, na pravu i pravilima utemeljenog dijela svijeta. Uz nekoliko izuzetaka, svoju poziciju za stolom zaslužili su napornim radom, ali i iskrenim opredjeljenjem da je zauzmu, a samo članovi vlada, pregovaračkih timova, pa i brojnih administracija znaju koliko je to bio dug i iscrpljujući posao.BiH je imala sreću što je, spletom geopolitičkih okolnosti i snažnim zalaganjem prijateljskih država, najprije dobila kandidatski status, a potom se – ničim izazvana, jer rezultati joj i nisu išli u prilog, našla među državama čije će reforme biti, vrlo direktno i izdašno i finansijski podržane. Radi se o iznosu od 6,3 milijardi eura za države zapadnog Balkana, od kojih je 1,085 milijardi trebalo stići u BiH. Bespovratnih ili povoljnih kreditnih sredstava, svejedno.U julu se taj iznos „istopio“ na 976,6 miliona, a već u oktobru bi mogao biti dodatno umanjen na 868,1 milion eura, a ne bi iznenadilo da BiH bude potpuno isključena iz Plana rasta. Nisu u pitanju milijarde, jer desetine su ih proteklih decenija iz budžeta, infrastrukturnih i drugih projekata već preusmjerili u vlastite džepove. Problem je što se gasi posljednja nada građana u evropsku perspektivu BiH, koji svoju djecu šalju u Evropu dok čekaju da njihova domovina postane dio nje. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pokušat će to danas objasniti svojim domaćinima u Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH.BiH ima nesreću da su joj na vlasti i bahate, primitivne i isključivo vlastitom interesu posvećene individue. Dok države u okruženju rade, oni se igraju i šegače sa sudbinama svojih građana. Kako drugačije protumačiti najave bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika da će SNSD bojkotirati obraćanje visoke gošće iz Brisela u Parlamentu BiH, ili da će onemogućiti njeno obraćanje u Domu naroda?! Poruka kojom je više rekao o sebi, neće nasekirati komesarku Kos, već će ponovo pokazati s kim evropski zvaničnici u BiH imaju posla. Zato, legendarni Balašević je to najbolje dočarao: “Putuj, Evropo, nemoj više čekati na nas … nama je lepo, taman kako smo zaslužili”.

BiH ima nesreću da su joj na vlasti i bahate, primitivne i isključivo vlastitom interesu posvećene individue

Putuj, Evropo

Treći "Muzički kamp za mlade virtuoze", koji se održava od 15. do 23. septembra Sarajevu, okuplja 23 talentovana učenika iz cijele Bosne i Hercegovine, a završit će se održavanjem dva koncerta mladih solista i orkestra povodom Međunarodnog dana mira.Aktivnosti kampa za mlade virtuoze uključuju intenzivne probe gudačkog orkestra, kao i predavanja i edukativne radionice.Kroz rad s renomiranim bosanskohercegovačkim muzičkim pedagozima i profesionalcima orkestar i solisti će, kroz zajedničko učenje i sviranje, pripremati program za dva cjelovečernja koncerta koji će biti upriličeni povodom Međunarodnog dana mira, kao vrhunac ovogodišnjeg Kampa.<h2>Bogat program</h2>Prvi koncert će biti upriličen sutra u 19.00 u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu, dok će drugi biti održan dan kasnije, 23. septembra u 19.30 u Zemaljskom muzeju BiH.Solisti i orkestar mladih virtuoza će, pod dirigentskim vodstvom Fuada Šetića izvesti Koncerte za violinu W. A. Mozarta, kao i Koncert za violončelo J. Haydna. Program koncerata će uključiti i djelo Musica Slovaca koje je komponovao slovački kompozitor I. Zeljenka.Ovom prilikom kao solisti će nastupiti violinisti Iva Ristić iz Umjetničke škola "Vlado Milošević", Banja Luka, Antonio Šarić iz Muzičke škola I i II stupnja Mostar, Lamija Šišić iz Srednje muzičke škola Sarajevo te violončelistica Ajna Bučo iz Osnovne muzičke škole "Mladen Pozajić".Organizatori napominju da su ulazi na otvorenu probu i koncerte slobodni.<h2>Organizatori</h2>Kamp se održava u prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a organiziraju ga Udruženje za istraživanje umjetnosti "Artes" i Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu.Nastupe će imati 23 učenika osnovnih i srednjih muzičkih škola i talentovane violiniste iz Banje Luke, Mostara, Ljubuškog, Tuzle, Zenice, Novog Travnika i Sarajeva.Projekat vodi i realizira Udruženje za istraživanje umjetnosti Artes, u saradnji s Centrom za muzičku edukaciju Univerziteta u Sarajevu - Muzičke akademije, Odjelom za umjetnost, umjetničkoistraživački rad, kulturu i sport Univerziteta u Sarajevu.Pokrovitelji projekta su Ambasada Slovačke Republike u BiH, SlovakAid, UN Peacebuilding Fund, United Nations Population Fund - UNFPA, Italijanska ambasada u Sarajevu, Rotary Club Sarajevo International Delta, te prof. Hyoung-Kyu Kim i dr. Hyeong-Tae Kim iz Južne Koreje, saopćeno je iz Udruženja Artes.

Aktivnosti kampa za mlade virtuoze uključuju intenzivne probe gudačkog orkestra, kao i predavanja i edukativne radionice

Treći muzički kamp za virtuoze: Koncerti talentiranih učenika iz BiH

Dok su njihove misli svakodnevno s preživjelom rodbinom, komšijama i prijateljima nad kojima se vrši genocid u razorenoj Gazi, dok sanjaju dom kojeg više nemaju, dvije palestinske porodice El Baravi i Rajab, odlučile su graditi novi život u Mostaru u kojem su pronašli utočište. Skoro dvije godine, koliko je prošlo da su smješteni u Izbjegličko- prihvatnom centru Salakovac, odlučili su vlastitim rukama zarađivati za sebe i svoje najmilije, ali, jednako tako doprinijeti i onima koji su ostali u Gazi.Inicijator pokretanja biznisa, male porodične radnje u kojoj će prodavati svoje tradicionalne kolače i peciva, ali i domaće je Samira El Baravi Rajab. Iako je u početku, kada su svoje proizvode počeli nuditi preko grupe „Carry for Palestine“ htjela odustati, uz podršku svoje sestre Dalile, ali i drugih članova porodice, Samira je strpljivo nastavila raditi, ali i razmišljati o otvaranju vlastite radnje.Pravi poticaj za njenu ideju stigao je od CRS-a i UNHCR-a i danas je ponosna vlasnica svoga obrta, „Palestinske kuće“ Velika podrška su joj svi članovi porodice, posebno sestra Dalila, a ponosni su na majku Sutku koja je Bosanka i na svog oca Samira, nekadašnjeg sarajevskog studenta. Sudbina je htjela da njeni roditelji i sestra spas od rata u BiH pronađu u Palestini, a sada je tu brojnu porodicu pakao Gaze prisilio na svojevrsni povratak, ali i ostanak u BiH.

Palestinka u Mostaru pokrenula vlastiti biznis

Samira El Baravi Rajab: Novi život

Politička stranka mora da bude država u malom – sa spremnim stručnjacima, institucijama i politikama koje mogu odmah preuzeti vlast. Da bih ikada osnivao stranku, prvo bih mjesecima okupljao dokazne ljude iz ekonomije, energetike, medicine, arhitekture, telekomunikacija, ekologije... Bez takvih ljudi i njihovog pristanka, projekt ne bi vrijedio. Problem naših stranaka je što su organizovane kao interesne grupe, a ne ozbiljni timovi s jasnom ideologijom.Trojka je najplastičniji primjer. Dino Konaković je stranku okupio oko raje s DIF-a i Soukbunara, rođaka i „genetski predodređenih“ sinova, uz pokoje trećerazredne bivše SDA-ovce. Naša stranka više liči na društvo okupljeno oko muzičkog ukusa prema EKV-u nego na ozbiljnu političku platformu. SDP, iako starija i masovnija, ima nešto kvalitetnije članstvo, ali oni koji su zaista ozbiljni u svojim profesijama tu su uglavnom reda radi. Strankom dominiraju kadrovi sumnjivog obrazovanja i skromnih kompetencija, a ključne odluke donose oni s najmanje kvalifikacija.Bezbroj puta sam razgovarao s protagonistima Trojke i upozoravao ih da članstvo koje imaju ne može nositi odgovornost. Uvijek isti izgovor: „ljudi neće u politiku“, „ne privlači ih ministarska plata“... Možda ponegdje i jeste tačno, ali ja vjerujem da oni ozbiljne ljude nikada nisu ni pokušali privući. Zašto? Zato što bi im ugrozili komfor i otvorili pitanje zašto baš oni sjede u foteljama. Lakše je državu voditi kao kafansko društvo – bez opasnosti da te neko ozbiljan podsjeti koliko si nestručan.Tako dođemo do apsurda da DIF-ovci vode ekonomiju, pripravnici postaju premijeri, studenti ljudskih prava iz Zenice bave se prostornim uređenjem, a policijskim sektorom upravljaju Ramo Isak &amp; Sons. Kao da fudbalski tim sastaviš od košarkaša i očekuješ ulazak u prvu ligu. Rezultati su logični – nikakvi.

Umjesto da okupe stručnjake iz ekonomije, medicine ili energetike, bh. partije vlast grade na raji, rodbini i slučajnim poznanicima

Kolut naprijed, nazad tri

Najbolji bosanskohercegovački nogometni sudija i jedan od najboljih u regionu Irfan Peljto sudio je u utakmici Lige prvaka između Real Madrida i Marseja (Marseille) u kojoj su domaćini slavili rezultatom 2:1. Tradicija teških mečeva s nizom spornih situacija nastavljena je, pa je Peljto u dva poluvremena dosudio po jedan penal, a u drugom dijelu utakmice pokazao je i jedan crveni karton.Irfanu Peljti je ovo peta sezona u Ligi prvaka, a utakmica između španskog i francuskog velikana bila je 16. za poznatog bosanskohercegovačkog sudiju u elitnom takmičenju. Inače, Peljto je delegiran za Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina od 27. septembra do 19. oktobra ove godine u Čileu i na listi je kandidata za Svjetsko prvenstvo 2026. koje će se održati u SAD, Kanadi i Meksiku.Irfan Peljto rođen je 18. jula 1984. godine u Sarajevu. FIFA-in sudija je od 2015., a Premijer ligu BiH sudi od 2013. godine. Krenuo je iz Prijedora, gdje je sudio prvi meč Premijer lige BiH između Rudara i Radnika, a tokom sudačke karijere vinuo se do Lige prvaka, finala UEFA-ine Konferencijske lige i svjetskih prvenstava.

Irfanu Peljti je ovo peta sezona u Ligi prvaka

Irfan Peljto: Svjetski, a naš!

Ni hitna telefonska, ni redovna sjednica, ni cijelo ljeto, ni godina nisu bili dovoljni Vijeću ministara BiH da usaglasi tekst Reformske agende i pošalje ga u Brisel. Tako bi ova zemlja uhvatila priključak za ostalim državama kandidatima za članstvo i počela koristiti značajnu finansijsku pomoć koja joj stoji na raspolaganju, a politički akteri u vlasti pokazali bi da su im na prvom mjestu građani zbog kojih su spremni svađe i razlike ostaviti po strani, te evropski put bez kojeg ostajemo u ćorsokaku i izolaciji.Ipak, besmisleni politički stavovi, inat i međusobne optužbe ponovo su izbili u prvi plan, a Vijeće ministara je još jednom pokazalo da će nacionalne i entitetske šavove biti veoma teško ponovo spojiti. Za tako nešto nema političkog umijeća ni snage, a možda ni volje, koje nije nedostajalo prilikom donošenja odluka o imenovanjima ili raspodjeli novca.Obrazlažući poteze kojima je evropski put BiH praktično zaustavljen, ministri iz RS tvrde da institucije ovog entiteta nastoje učiniti “vidljivim” u svim procesima, iako je bivši entitetski predsjednik nevidljiv pred zakonom još od pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je zabranjeno vršenje ove dužnosti. S druge strane, njihove kolege iz FBiH, osim čuđenja i optužbi koje sežu i do Moskve, izgovora i opravdanja u medijima i na društvenim mrežama, nemaju ništa drugo za ponuditi.Podsjetimo, lideri stranaka koje nas drže na dnu, jedni druge su odabrali za partnere. Ne tako davno pred kamerama su zagrljeni pozirali, građanima obećavali bolji život i tvrdili da baš oko evropskih integracija nemaju nesporazuma. Pri tome su imali značajnu podršku i snažan vjetar u leđa, kako medija, tako i svih intelektualaca koji su svjesni šta bi članstvo u EU značilo ovoj zemlji. Zato danas i odgovornost moraju podijeliti. Odgovornost za izgubljeno vrijeme, iznevjerena očekivanja i lažna obećanja, ali i potpuni gubitak nade. Jer, ako nisu u stanju dogovoriti ni spisak reformi, kako ih tek planiraju provesti?!

Besmisleni politički stavovi, inat i međusobne optužbe ponovo su izbili u prvi plan

Ćorsokak i izolacija

Da snovi nisu nedostižni, čak i onda kada se čine takvim, pokazala je inspirativna životna priča Nune Bajrića, jednog od 238 mladih policijskih službenika MUP-a KS koji su ponosno stajali u stroju. Nuno je dijete odraslo bez roditelja, s dvije godine smješteno u Dječiji dom Bjelave, te godinama ogromnog truda i rada kojeg traži školovanje i borba bez roditeljske ljubavi i podrške, koju su mu pokušavali nadoknaditi osoblje ustanove, prijatelji iz doma i sugrađani.Tokom studija radio je različite, pa i najteže fizičke poslove, ali odustajanje nije bilo opcija. Čak i nakon što je ljekarskom pregledu utvrđeno da ima oštećenje vida, zbog kojeg ne bi mogao raditi u policiji, Nuno je hrabro zakoračio dalje. Odlučio se na veoma rizičnu operaciju gdje je postojalo 50 posto šansi da potpuno izgubi vid. Njegova odlučnost bila je jača od svake prepreke na putu ka cilju – da postane policajac.Iza njega su konkursi na koje, poput brojnih kadeta s kojima je položio zakletvu, nije primljen, uprkos vrhunskoj fizičkoj spremi i znanju studenta završne godine sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka, ali sada je u uniformi koju je zaslužio da nosi, u MUP-u KS koji treba da je ponosan što ovakve mladiće ima u svojim redovima.- Volio bih da moj primjer slijede i drugi. Da nikad ne odustaju i da idu ka svom cilju – poručio je.

Tokom studija radio je različite, pa i najteže fizičke poslove

Nuno Bajrić: Ispunjeni snovi

Stanje tehničko-tehnološke nesreće, koju je na prijedlog Štaba civilne zaštite Grada Mostara proglasio gradonačelnik Mario Kordić, spasilo je najveći grad na Neretvi od ekološke katastrofe.Nakon dvije sedmice, koliko je prošlo da su federalni inspektori zabranili odlaganje otpada na deponiju „Uborak“, s mostarskih ulica su se tone smeća ponovo počele odlagati na deponiju.Upravo su slike Mostara, jednog od najljepših gradova u BiH, popularne turističke destinacije koja ima područje pod zaštitom UNESCO-a, kako se guši u smeću posljednjih dana samo još jednom potvrdile da je „pet do 12“ za rješavanje tog problema davno odzvonilo.Fitilj cijele te situacije izgorio je do kraja i vremena za odugovlačenje više nema. Jer, treba priznati da je iznađeno tek privremeno rješenje i da se smeće odlaže na plohu za koju nadležni nemaju okolinsku dozvolu.Pa, nisu tek tako federalni inspektori donijeli rješenje o zabrani odlaganja komunalnog otpada niti su se gradske vlasti u međuvremenu potrudile da iznađu zajednički jezik s mještanima koji žive u blizini „Uborka“ i koji godinama traže zatvaranje, saniranje i izmještanje te deponije na drugu lokaciju.Jer, o novoj lokaciji za deponiju se ne govori, dok se spalionice otpada i slična moguća rješenja spominju u nekim predizbornim pričama nakon čega sve krene „po starom“.S druge strane, sve da nadležni nastave ignorisati poteze mještana koji strahuju za svoje zdravlje i sigurnost i koji su odlučni u svojoj borbi za ostvarenje cilja i to svim dostupnim pravnim sredstvima, pravo pitanje je koliko dugo Mostar može koristiti preostali dio „Uborka“.A, kako to obično biva, ta deponija je istovremeno godinama i predmet raznih, ali i političkih prepucavanja, od kojih ništa nemaju građani Mostara. Ni oni na sjeveru, ni na jugu, istočno ili zapadno. Svi oni čekaju da se taj ekološki, a ne politički problem napokon riješi.

Slike Mostara kako se guši u smeću još jednom potvrdile da je „pet do 12“ davno odzvonilo

Umalo katastrofa

Svijet nogometa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini slavi jednu izuzetnu predstavu. Nail Omerović, bh. reprezentativac, svojim je het-trikom odveo NK Osijek do prve prvenstvene pobjede u sezoni.U šestom kolu SuperSport Prve HNL Osijek savladao je Vukovar 1991 sa 4:0. Prvi gol je postigao Luka Jelenić u 32. minuti. Omerović je zatim doveo domaće na 2:0 golom u nadoknadi prvog poluvremena. U nastavku je bio nezaustavljiv – treći gol je zabio u 73., a het-trik kompletirao u 87. minuti utakmice.Ovo je bio prvi het-trik u novoj sezoni HNL-a i značajan preokret za Osijek, koji je prije ove pobjede bio bez trijumfa u domaćim prvenstvenim utakmicama.Za Naila Omerovića, rođenog 2002. godine, ovo je najupečatljivija partija u karijeri i generalno prvi put daje postigao tri gola na jednoj utakmici. Do sada je postigao ukupno četiri gola u šest nastupa u ligi ove sezone.Ukoliko nastavi s ovakvim partijama, nema sumnje da bismo sljedeće sezone Naila Omerovića mogli gledati u klubu jačem od Osijeka i u ligi jačoj od hrvatske. Njegova trenutna tržišna vrijednost procjenjuje se na dva miliona eura, a ugovor s Osijekom ima do ljeta 2028. godine.Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine je do sada upisao tri nastupa, a bio je i na posljednjem spisku selektora Sergeja Barbareza za utakmice sa San Marinom i Austrijom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.&nbsp;

Bh. reprezentativac postigao prvi het-trik u karijeri i donio Osijeku prvi trijumf ove sezone

Nail Omerović: Utakmica karijere

Rođaci, supruge, supruzi, kumovi, kume ne trebaju biti zapošljavani u ministarstva, na bilo koju javnu poziciju, bez obzira da li bila je riječ o vrsnim stručnjacima ili ne, jer percepcija korupcije je ozbiljan problem koliko i sama korupcija.To bi valjda trebao da zna i Nihad Uk, s obzirom da je riječ o kadru stranke koja je najbliža raznoraznim ubleharenjima pojedinih nevladinih organizacija, gdje se čula ova rečenica mali milion puta.Ne možete kritikovati SDA kada je Sebija Izetbegović direktorica Kliničkog centra u Univerziteta u Sarajevu, a onda uhljebiti u svoj kabinet suprugu stranačkog kolege i prijatelja. Koja je razlika? Jednostavno, nema je. Sa zakonskog osnova, možda, tu i nema nikakvih problema, ali s moralnog aspekta je potpuna katastrofa i utječe na već spomenutu percepciju korupcije.Gazi po svemu onome za šta si ranije tvrdio da se boriš i onda ti je opravdanje da je ona magistar kominukologije, a uz dužno poštovanje prema njenom obrazovanju, u Sarajevu s istim zvanjem ima više stotina osoba, a možda i četverocifren broj.I kako bi sve to opravdali, onda: udri na medije, oni su posebno krivi što su objavili da je supruga Adija Škaljića u tvom kabinetu i to za plaću veću od šefice kabineta.Što se tiče Ukove „prijetnje“ medijima, gdje tvrdi da „neće tolerisati niti jedan napad na svoje saradnike“ i da će „poduzeti zakonom propisane aktivnosti da ih zaštiti“, pitamo se: na koji tačno način to premijer misli da neće tolerisati objavljivanje prostih činjenica? Da nas neće možda tući?Naravno, kada to dolazi od čovjeka kojeg je kantonalni zastupnik SDA Faruk Kapidžić s razlogom usporedio s “higijeničarem VII-3 razreda”, sve skupa zvuči više komično nego ozbiljno. Ali, bez obzira na komičnu dimenziju, ovakve izjave predstavljaju direktan pritisak na slobodu medija. Zato očekujemo da će se novinarska udruženja i kolege oglasiti i reagovati na ovakvo ponašanje premijera.

Kome prija neradna nedjelja

Posebne sjednice NSRS

Marta Kos: Snažne poruke

Ismail Barlov: Čudo od djeteta

Istina na čekanju

Edina Papo: Balet u BiH živi

Putuj, Evropo

Treći muzički kamp za virtuoze: Koncerti talentiranih učenika iz BiH

Samira El Baravi Rajab: Novi život

Kolut naprijed, nazad tri

Irfan Peljto: Svjetski, a naš!

Ćorsokak i izolacija

Nuno Bajrić: Ispunjeni snovi

Umalo katastrofa

Nail Omerović: Utakmica karijere

Poštenije uhljebim od njih

Kolumne

Kome prija neradna nedjelja

Posebne sjednice NSRS

Marta Kos: Snažne poruke

Ismail Barlov: Čudo od djeteta

Istina na čekanju

Edina Papo: Balet u BiH živi

Putuj, Evropo

Treći muzički kamp za virtuoze: Koncerti talentiranih učenika iz BiH

Samira El Baravi Rajab: Novi život

Kolut naprijed, nazad tri

Irfan Peljto: Svjetski, a naš!

Ćorsokak i izolacija

Nuno Bajrić: Ispunjeni snovi

Umalo katastrofa

Nail Omerović: Utakmica karijere

Poštenije uhljebim od njih