<a href="https://avaz.ba/tag/68838/rifat-fejzic">Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić stupio je na dužnost</a>. U svom govoru uputio je snažne poruke, naglasivši da je upravljanje Islamskom zajednicom u Crnoj Gori velika čast te da će uvijek biti zahvalan onima koji pohvale njegove postupke, a još više onima koji mu ukažu na greške.
Najavio je da će se i dalje truditi da razumije druge i drugačije „kako bi drugi razumjeli nas“. Kako i dolikuje vjerskom poglavaru, poručio je da pomirenje treba obuhvatiti sve elemente društva.
- Jedinstvo je ključni oslonac opstanka i napretka u našim različitostima, a ujedno i valjan zalog za budućnost naše djece - kazao je Reis.
Fejzić je istakao da je obaveza Islamske zajednice u Crnoj Gori da doprinosi međusobnom uvažavanju i razumijevanju multietničkog društva kao što je crnogorsko.
Rifat ef. Fejzić je u novembru prošle godine ponovo izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori na Izbornoj skupštini Posebnog izbornog tijela za izbor reisa održanoj u Podgorici. Funkciju reisa obavlja od 2003. godine, a završio je Islamski fakultet Univerziteta „Dokuz Eylul“ u Izmiru. Govori i turski jezik, oženjen je i otac troje djece.

Jedinstvo je ključni oslonac opstanka i napretka u našim različitostima, kazao je reis Fejzić

Reis Fejzić: Doprinijeti međusobnom razumijevanju

Reis Rifat Fejzić: Čovjek stabilnosti

<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1">Da se niko od vladajućih neće ni „počešati“ zbog neimaštine građana</a>, koji iz dana u dan pokušavaju izaći iz bezizlazne situacije, uvjetovane stalnim poskupljenima u Bosni i Hercegovini - nije ništa novo. Navika iz vremena velikih donacija je ostala. Krčmi se budžetsko, a građani će se već snaći. Smislit će već oni priču o nekim navodnim mjerama ili sve gurnuti ukraj novom međunacionalnom svađom, a narod će gladovati.
Gotovo je nevjerovatno kojom brzinom cijene u ovoj zemlji rastu. Više se ne radi o mjesecima, pa ni danima. Kao da iz sata u sat na policama dolazi do izmjene cijena. 
Možda je najbolje pitanje kako se tako brzo korigiraju sve cijene na policama. Prema svemu sudeći, u Bosni i Hercegovini se formiralo novo zanimanje - ono „za brzo mijenjanje cijena“, a kako stvari stoje, uskoro bi se kroz obrazovni sistemi mogao osposobljavati kadar za ovu namjenu.
Nimalo nije smiješno to što će ponovo neki od ovih na vlasti izaći javno i reći kako se ipak ovdje dobro živi. Možda će neka ministrica ljudima objasniti kako su ustvari paraziti, dok njoj uredno liježu hiljade maraka.
Ruku na srce, malo je normalnih koji od njih očekuju da suosjećaju s narodom, pa se tako može razumjeti ministrica i njoj slični, ali ima li kraja. Dokle planiraju mrcvariti svoj narod, onaj narod koji ih, ako ništa drugo, već godinama drži u udobnim foteljama.
Na stranu što je naš narod „lud“, ni to niko ne može poreći, ali kako se ovdašnjim vlastodršcima dosad nije „omakla“ barem jedna ozbiljna mjera, kako bi se, ako ništa drugo, uposleni na promjeni cijena malo odmorili, a narod prodisao. 
To je već podatak za anale.

Kako se čini, uskoro bi se kroz obrazovni sistem mogao osposobljavati kadar za brzu promjenu cijena

Gotovo je nevjerovatno kojom brzinom cijene u ovoj zemlji rastu

Novo zanimanje

”Dobar dan, kako se i moj mandat bliži kraju, želio sam pod svaku cijenu iskoristiti priliku da se oprostim od građana BiH.&nbsp;Prije svega, hvala vam&nbsp;za gostoprimstvo koje ste mi ukazali tokom&nbsp;tri godine mog mandata kao ambasadora SAD.”
Govoreći na bosanskom jeziku,&nbsp;ovim riječima započeo je svoju oproštajnu poruku <a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">američki ambasador u BiH&nbsp;Erik Nelson</a> (Eric), koju je, u formi videozapisa, objavio na društvenim mrežama.
- Širom zemlje sam vidio ogroman potencijal BiH. Često sam slušao građane i čuo želju za bolju budućnost, evropsku budućnost za njih i njihove porodice. Amerika gaji iste nade za BiH. Zato smo toliko naporno radili zajedno s EU, da bismo potakli provođenje vaših reformi, uključujući i izbornu - naveo je Nelson.

<h2>Bosansko jelo ostalo posebno u srcu</h2>

Jedno bosansko jelo Nelsonu je ostalo posebno u srcu.

- Uvijek ću se rado sjećati vremena koje sam proveo u BiH s Filipom i našim dodžem (ovdašnji sleng za psa mješanca, op.a.) Burekom. Želim vam sve najbolje u godinama koje dolaze. Hvala od srca - poručio je ambasador građanima u BiH.
Nelson je od prvog dana svog mandata djelovao kao veliki prijatelj naše države, pružao je BiH bezrezervnu podršku u euroatlantskim integracijama, pomažući u obračunu s korupcijom, provođenju evropskih standarda, ali i osujećivanju onih političara i snaga koji otvoreno rade na razgradnji Bosne i Hercegovine te vrše udar na njene ključne institucije.
Bio je, također, posvećen pružanju pomoći građanima da uzmu učešće u reformama i napretku u Bosni i Hercegovini.

<h2>Diplomirao hemijsko inžinjerstvo</h2>

Ambasador Nelson započeo je svoju karijeru u javnoj službi kao dobrovoljac Mirovnog korpusa u Liberiji. U periodu 2013. – 2014. bio je saradnik na XXI seminaru Centra za međunarodne studije “Massachusetts Institute of Technology”. Diplomirao je hemijsko inžinjerstvo na Univerzitetu „Rice“ i magistrirao poslovnu administraciju na Univerzitetu „Texas“ u Ostinu. Nelson tečno govori italijanski, španski i njemački te uči bosanski jezik.

Ambasador Nelson od prvog dana svog mandata  djelovao je kao veliki prijatelj naše države

Erik Nelson: Odlazak prijatelja

<a href="https://avaz.ba/tag/26911/cijene">Teško je pronaći proizvod na policama</a> bilo koje trgovine u državi koji u proteklih godinu nije promijenio cijenu, distributeri goriva u BiH odmah registriraju svako poskupljenje na svjetskom tržištu, a nekako su “gluhi” na suprotne trendove, skuplja plin, ogrjev, sve što oko može vidjeti i što želudac osiromašenih građana svakodnevno traži. Skuplja sve, osim obraza političara koji u svojim rukama imaju mehanizme da zaštite narod, ali ih ne koriste. Umjesto da rade svoj posao, iz udobnih fotelja, iza skupštinskih govornica, putem medija i društvenih mreža, građane uvjeravaju da im je dobro i lijepo, samo što to oni nikako da osjete, ne vide i ne priznaju.
Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju da smo suočeni s velikim inflatornim udarom i besplatno dijele savjete kako do zelene grane, a kao jednu od prvih mjera navode smanjenje troškova glomazne, lijene i nekompetentne administrativne hobotnice, vlastima ni u planu nije da teret krize preuzmu malo i na sebe. 
Režim(i) stvarani godinama uz pomoć stranačkih kadrovskih komisija, podređeni stranačkim i ličnim interesima, privilegijama, trgovinama, dugovima i međusobnim blokadama, osim kad se pare dijele, odavno već ne razumiju svakodnevnu muku svojih birača. 
A muka svakodnevna strpljivo se trpi. Dokazima rastrošnosti i rađanja nove društvene klase, koja u ovoj siromašnoj zemlji živi američki san, nalaze se opravdanja ili se nemoćno sliježe ramenima. Prošle godine u BiH je uvezeno blizu 52.000 automobila, vrijednih oko 757 miliona KM. Parfeme iz uvoza platili smo 27, a satove oko 13 miliona maraka. Milioni za luksuz otišli su iz siromašne države, poznate po krizama, korupciji, “daj šta daš” donacijama i najnižem standardu građana u Evropi. 
Jesu li ih pošteno zaradili uspješni pojedinci, privrednici, naučnici, inovatori, stručnjaci, književnici ili uglavnom klasa koja moć crpi iz vlasti, uz vlast i u ambijentu koji je i kreiran kako bi ona bila rođena?

Teško je pronaći proizvod na policama bilo koje trgovine u državi koji u proteklih godinu nije promijenio cijenu

Jeftin obraz

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne/714613/milorad-siledzija">Američke sankcije i snažni pritisak na Milorada Dodika</a> dali su rezultat. Donekle. Narodna skupština Republike Srpske donijela je odluku da se predstavnici ovog entiteta vrate u državne institucije. I zaista, zastupnici SNDS-a jučer su prisustvovali sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Donekle. Do trenutka glasanja sjednici nisu prisustvovali zastupnici SNSD-a, ali su ušli kada je počelo glasanje kako bi digli ruku za tačke koje se tiču finansijskih sredstava za Republiku Srpsku. 
Ostali prijedlozi zakona i inicijative nisu dobili dovoljnu entitetsku podršku, iako je postojala opća većina, što znači da će uslijediti naknadno usaglašavanje.
Elem, u Parlament se došlo samo da se pokupi lova za RS, a sve ostalo se nastavilo blokirati. Drugim riječima, Dodikovi i njegovi parlamentarci prešli su u novu fazu, tj. s bojkota na izvrgavanje ruglu Bosne i Hercegovine i njenih institucija, naravno, uz nastavak blokada. 
I ovaj posljednji igrokaz kada su u pitanju predstavnici iz RS šalje jasnu i nedvosmislenu poruku: Dodik je nepopravljiv. On jeste prešao crvenu liniju. Povratka više nema. Dodik može, kao što je jučer uradio, hiniti kooperativnost i (zlo)upotrebljavati institucije države onoliko koliko je njemu potrebno kako bi izvukao neku sitnu korist i otupio oštricu međunarodne zajednice prema sebi. 
No, čim mu se pruži i najmanja prilika, Dodik će nastaviti sa starom politikom izazivanja konflikata, blokiranja, urušavanja, izvrgavanja ruglu Bosne i Hercegovine. 
Dodik je politički siledžija. Posljedice njegove politike su haos i destrukcija. Sa siledžijama se ne pregovora, siledžijama se ne popušta, jezik nasilja se ne smije prihvatati kao legitiman, jer on znači propast za svako društvo. Nasilnici se oštro kažnjavaju i uklanjaju od društva. U konkretnom slučaju, mora se biti svjestan činjenice da BiH neće biti mirna dok god na njenoj političkoj sceni egzistira Milorad Dodik.

BiH neće biti mirna dok god na njenoj političkoj sceni egzistira Milorad Dodik

Milorad, siledžija

<a href="https://avaz.ba/tag/131362/smail-besic">Profesor Smail Bešić mogao je, poput mnogih</a>, gledati svoja posla i penzionerske dane popunjavati manje napornim aktivnostima, ali ratne uspomene nisu mu dale da mirno gleda kako jedan od važnih gračaničkih ratnih puteva i dalje propada. Odlučio je, zasukao rukave, angažirao i pomoć, pa je za nekoliko dana put Soko - Škahovica, koji je vodio do ratne bolnice i spasio veliki broj ljudi, vraćen u solidno stanje. Bivši pripadnik Petog bataljona odlučio je to, kako kaže, uraditi „za svoju dušu“, ali je svojim gestom motivirao i druge, pa su se u akciju uključili i mještani. Tako je komunikacija između dva sela kod Gračanice skraćena za deset kilometara.
Ni u ovom slučaju nije bitan broj kilometara, dana rada ili kubika posipnog materijala koliko još jedan dokaz da je najčešće potrebno napraviti prvi korak, iskrenom željom potaknuti i druge, kako bi svi skupa na kraju svjedočili napretku u našoj okolini. Svojom skromnom akcijom Smail je, s komšijama iz dva sela, poslao i opomenu hiljadama drugih da se sjećanjem treba boriti protiv zaborava jer će nam, čekajući da ih se sjeti neko drugi, svi putevi koji su nam nekad bili važni zarasti u korov i šikaru.

Inicirao obnovu ratnih puteva

Smail Bešić: Borac protiv zaborava

<a href="https://avaz.ba/tag/7598/tom-brady">Poslije 22 NFL sezone i sedam osvojenih</a> titula legendarni kvoterbek i najbolji igrač u historiji američkog fudbala Tom Brejdi (Brady) odlučio je završiti impresivnu karijeru. Brejdi je svoju odluku saopćio u utorak na društvenim mrežama, istakavši kako „više neće igrati“ te da je „vrijeme da se fokusira na neke druge stvari“.
Tom Brejdi rođen je 3. avgusta 1977. godine u San Mateu (Kalifornija). Najveći dio svoje NFL karijere proveo je u Nju Ingland Petriotsima, s kojima je osvojio šest naslova prvaka (2001., 2003., 2004., 2014., 2016. i 2018.) te još tri puta igrao Superboul (2007., 2011., 2017.). 
Nakon 20 sezona provedenih u ovom klubu 2020. godine prešao je u Tampa Bej Bakanirse te se u svojoj prvoj sezoni okitio novom titulom.
Brejdi je tokom karijere pet puta osvajao nagradu za najkorisnijeg igrača Superboula, a u svom vlasništvu ima i tri nagrade za MVP-a sezone.
Posljednja utakmica mu tako ostaje ovosezonski poraz u doigravanju od Los Anđeles Remsa, koji su u međuvremenu izborili nastup na Superboulu.

Legendarni kvoterbek završio impresivnu karijeru

Tom Brejdi: Odlazak najvećeg u historiji

<a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">Korupcija, uhljebljivanje, prevara, laž, nepravda</a>, suština je bosanskohercegovačkog društva posljednjih nekoliko decenija koja je otjerala milione građana naše zemlje van nje. Poput zarazne bolesti širi se, razvija i jede svaki iole zdravi segment društva i gura nas sve dublje i dublje. Iz međunarodne zajednice nebrojeno puta do sada izgovorili su da je korupcija rak-rana u BiH, a svjetlo u liječenju ove bolesti posljednjih nekoliko godina daje rad Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.
Kao što je napomenuo i Erik Nelson (Eric), odlazeći ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Ured za borbu protiv korupcije i njegov rad su model za ostatak BiH i kako se beskompromisno boriti sa svim nepravdama i neregularnostima.
Ured koji vodi Erduan Kafedžić pokrenuo je brojne istrage o lažnim diplomama, ekološkim i građevinskim prevarama i sve to, istovremeno, trpeći ogroman pritisak politički kontroliranih institucija da prekine svoj rad.
Prste su, naravno, umiješali kriminalni, beskrupulozni i nesposobni političari koji su nas doveli do ovog stepena. Za svoj transparentni rad Kafedžiću je neophodna podrška pravosudnih institucija.
Kriza etike u pravosuđu i neuspjeh da se osigura odgovornost za korupciju izjedaju ovo društvo, no vrijeme je i da se mi, koje najviše boli ova nepravda, koja je otjerala naše najbliže negdje van BiH, probudimo i kažemo - dosta!

Kriza etike u pravosuđu i neuspjeh da se osigura odgovornost za korupciju izjedaju ovo društvo do srži

Nelsonova poruka

<a href="https://avaz.ba/tag/56821/anel-ahmedhodzic">Duga nagađanja u vezi s odlaskom bh. reprezentativca Anela Ahmedhodžića</a> iz Malmea obistinila su se posljednjeg dana zimskog prijelaznog roka. Talentirani stoper ostvario je transfer u redove francuskog prvoligaša Bordoa, u koji je stigao na šestomjesečnu posudbu s obaveznim otkupom.
Popularni „Žirondinci“ će na kraju sezone za njegov igrački karton švedskom prvaku isplatiti četiri miliona eura.
Anel Ahmedhodžić rođen je 26. marta 1999. godine u Malmeu, gdje je i počeo karijeru. Potom je prešao u redove engleskog Notingema, odakle se vratio u Malme, a jedno vrijeme boravio je na posudbi u danskom Hobru.
S Malmeom je osvojio dvije titule prvaka, a odigrao je 82 utakmice i postigao tri gola.
U dresu reprezentacije BiH debitirao je 8. oktobra 2020. godine u meču baraža za odlazak na EP protiv Sjeverne Irske i do sada sakupio 11 nastupa, uz jedan postignut gol.

Bh. reprezentativac ostvario transfer u francuski Bordo

Ahmedhodžić: Stigao na posudbu s obaveznim otkupom

Anel Ahmedhodžić: Novi izazov

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a i članu Predsjedništva BiH, kako stvari stoje, ne može niko ništa</a>. Ni američke sankcije, ni najavljene blokade, ni prijetnje EU i SAD zvaničnika, ni istrage Tužilaštva BiH. Dodik, što bi se reklo, puca i ne staje. Pitanje je samo do kada i ko će snositi posljedice njegovog avanturizma.
Nakon što se na mjesec primirio, prije toga u Predsjedništvo BiH harmonikaša doveo, neustavne zakone predložio, opet je nastavio po starom. Pokazala je to i jučerašnja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS). 
Za govornicom parlamenta RS skoro pola sata je, jasno i nedvosmisleno, govorio i poručio da neće odustati od formiranja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, što je jasan udarac na bh. pravosuđe.
Već je odredio i datum. Svi koji su mislili da su ga sankcije prestrašile, izgleda da su se prevarili. Ne jednom, nego deset puta.
Pitanje je samo kuda plovi Dodikov brod. Gdje će odvesti narod Republike Srpske, koji je sit ratne retorike i praznih obećanja. Novih podjela i tenzija. 
Narod je sit svega, ali političari nisu. Dodikove namjere su opasne. Koliko god se činile bezazlene, mjesecima on polako prelazi crvenu liniju. Usto, ima podršku stranaka u vlasti RS.
Ima i čvrstu podršku HDZ-a i Dragana Čovića. Pokazao je to njegov dolazak u Banju Luku.
S druge strane, opozicija u RS je bojažljiva. Ponavljaju mjesecima isto - Dodik nas vodi u izolaciju, ali ne blokiraju rad i sjednice na kojima Dodik najavljuje secesiju. 
I Evropska unija već mjesecima najavljuje da će pratiti američke sankcije Dodiku.
I dok sankcije najavljuju, Dodik se ne zaustavlja. On je još samouvjereniji. S pravom, svaki novi dan donosi novu neizvjesnost. S pravom se ljudi boje rata i podjela. Pitanje je ko će i kada zaustaviti njegove itekako opasne ciljeve.
Vrijeme je davno isteklo.

Svi koji su mislili da su ga sankcije prestrašile, izgleda da su se prevarili. Ne jednom, nego deset puta

Dodik: Pitanje je samo do kada i ko će snositi posljedice njegovog avanturizma

Čovjek opasnih namjera

<a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">Duga je historija Komšićevog dijeljenja, spletkarenja, zabijanja noževa u leđa</a> ljevici u BiH. Ako se u početku činilo da je izlazak iz SDP-a i formiranje DF-a dašak svježeg zraka na ljevici, nakon decenije i po Lagumdžijine samovolje i autokratskog upravljanja, ubrzo su, međutim, postali jasni stvarni motivi ovog raskola na ljevici, kada je Komšić, poslije izbora 2014., utrčao u vladajuću koaliciju sa SDA i HDZ-om. U međuvremenu je njegova partija izrasla u sekularističko-militantnu pobočnu satniju SDA. 
Okupljajući oko sebe različite vrste bošnjačkih radikala, kojima je ljubav prema kapljici onemogućavala da ih prihvate u SDA, Komšić i njegov kružok godinama dosljedno huškaju, dižu tenzije, prijete ratom i, kada god ustreba, uskaču u ulogu kamikaze SDA - od formiranja državne vlasti s Dodikom, preko rušenja vlade šestorke, do branjenja brojnih koruptivnih afera zelene stranke.
Ipak, takav konfliktni i nestašni Komšić u međuvremenu je postao smetnja i samom Izetbegoviću. Pritisnut s jedne strane od međunarodne zajednice, a s druge brojnim aferama i osipanjem vlastite stranke, Izetbegović nema više luksuz da politički izdržava Komšića i njegov DF. 
Logičan epilog svega bio bi odlazak na smetljište političke historije Komšića i njegove strančice (što upravo ankete i pokazuju), koja je odigrala svoju jednokratnu ulogu. No, glupost na ljevici se, izgleda, ne smije potcijeniti.
Kukavičko odbijanje SDP-a i NS-a da s američkim i evropskim prijateljima učestvuju u pregovorima o promjeni Izbornog zakona spremno su dočekali iz DF-a, čiji trbuhozborci gromoglasno najavljuju ujedinjenje ljevice. Isti oni trbuhozborci koji su na račun članova SDP-a i posebno NS-a do prije nekoliko dana sipali najgore uvrede i optužbe. 
Zašto je Komšiću, koji kod Izetbegovića ima sve manje manevarskog prostora, stalo da se prišlepa SDP-u i NS-u, jasno je.
Ali zašto zbližavanje s Komšićevom strančicom, nakon svih izdaja i spletki, sada pozdravljaju i pojedinci iz SDP-a, ne može se racionalno objasniti, a da se ne pokrene pitanje inteligencije onih koji su pod svoje skute ponovo spremni primiti lažnog Valtera.

Podrška Komšiću od pojedinaca iz SDP-a ne može se racionalno objasniti

Zašto je Komšiću, koji kod Izetbegovića ima sve manje manevarskog prostora, stalo da se prišlepa SDP-u i NS-u, jasno je

Lažni Valter Komšić

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/2079/mohamed-salah">Fudbalska reprezentacija Egipta predvođena Mohamedom Salahom</a> plasirala se u polufinale Afričkog kupa nacija, nakon što je poslije produžetka pobijedila s 2:1 (1:1) Maroko našeg Vahida Halilhodžića. Raspoloženi as Liverpula učestvovao je u oba pogotka Egipćana. Prvo je izjednačio rezultat u 53. minuti, da bi u 100. majstorski asistirao za odlučujući pogodak Trezegea.&nbsp;
Salah i Egipat žele osmu titulu na Kupu afričkih nacija i sada su na dva koraka od novog trofeja. Naredni, polufinalni protivnik je domaćin Kamerun, s kojim se sastaju u četvrtak od 20 sati.
Mohamed Salah rođen je 15. juna 1992. godine u Basjunu. Seniorsku karijeru počeo je u egipatskom Mokavlonu, a 1. jula 2012. godine lopta ga je odvela u Evropu. Prva stanica bio je švicarski Bazel, a potom je igrao za Čelzi, Fiorentinu i Romu. Od 1. jula 2017. član je Liverpula.
Za A-reprezentaciju Egipta odigrao je 78 utakmica i postigao 45 golova.

Raspoloženi as odveo Egipćane u polufinale Kupa afričkih nacija

Salah: Protiv Maroka strijelac i asistent

Mohamed Salah: Igrač odluke

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih">Više od pola miliona ljudi koji su u posljednjih</a> desetak godina napustili ovu zemlju riješilo se svakodnevnih egzistencijalnih, ali i muka zbog neizvjesnosti, nesigurnosti, nepotizma, korupcije, ambijenta u kojem je teško procijeniti do kada će sve trajati i u kojem je nemoguće dokučiti kada će lokalne kabadahije prestati crtati neke nove granice i hoće li na njih poslati mladost da ih tijelima brani.
Istovremeno, veliki broj od oko dva i po miliona stanovnika BiH, koliko se procjenjuje da nas trenutno ima, onih čija nada nije potpuno zgasnula, kojima je kasno za neki novi početak, muku nastoji ublažiti na različite načine.
Svake godine izvještaji poreznih uprava i agencija za statistiku iznova šokiraju. 
Još se nisu stišale reakcije na porazne podatke da smo u prošloj godini, dok smo se pokušavali sačuvati od virusa i sprintom nastojali doći do proizvoda prije nego što im ponovo poraste cijena, na klađenje dali blizu 1,6 milijardi KM, a dobivamo i novi izvještaj da nas je uvoz alkohola koštao oko 191,6 miliona KM.
Popili smo 173,5 tona piva, vina, rakija, likera i drugih vrsta alkoholnih pića. 
Poplavi različitih vatrenih voda od grožđa, šljive, kruške, jabuke, raznih trava, žita, voća i povrća, pa i riže iz uvoza, treba pridodati i količine iz domaćih fabrika, ali i kućnih kazana i destilerija, pa da slika bude kompletna.
Koliko god se na taj podatak neki mrštili, nije tajna da je dobra kapljica dio tradicije ovih prostora, ali nekada se, uz nju, kada su ljudi bili sretniji, znala čuti i pjesma. 
Danas ona služi uglavnom kako bi se svakodnevica pokušala učiniti podnošljivijom, nerijetko puni i stupce crnih hronika, predstavlja problem svima osim vladama koje zbog rasta prihoda zadovoljno trljaju ruke.

Popili smo 173,5 tona piva, vina, rakija, likera i drugih vrsta alkoholnih pića

Svake godine izvještaji poreznih uprava i agencija za statistiku iznova šokiraju

A zašto ne pjevamo

<a href="https://avaz.ba/tag/1876/rafael-nadal">Španski teniser Rafael Nadal</a> savladao je Danila Medvedeva nakon velikog preokreta (3:2 - 2:6, 6:7, 6:4, 6:4, 7:5) u finalu Australian Opena i stigao do 21. grend slem titule u karijeri, a druge u Melburnu. Tako je Španac nadmašio Novaka Đokovića i Rodžera Federera (Roger), koji su osvojili po 20 grend slem titula. 
Fenomenalan meč odigrali su Španac i Rus u Melburnu, a nakon dva seta djelovalo je da Medvedev sigurno ide ka tituli. U tom periodu igre djelovao je sigurnije, dominantnije, dok je Nadal mnogo griješio. Španca nije slušao ni servis, a ni malobrojne šanse koje su se otvorile u igri nije koristio.
No, od sredine trećeg seta Španac je igrao fenomenalno, preokrenuo meč u svoju korist i ispisao historiju. Meč je mogao i ranije riješiti u petom setu, ali je u desetom gemu dozvolio Medvedevu da se vrati. Meč je trajao pet sati i 28 minuta.
Posljednju grend slem titulu, prije jučerašnjeg finala u Melburnu, Nadal je osvojio 2020. godine na Rolan Garosu.
Rafael Nadal rođen je 3. juna 1986. godine u Manakoru. Jučer je postao drugi teniser, nakon Đokovića, koji je sva četiri grend slema osvojio makar po dva puta. Također, u nedjelju je 23. put u finalu jedan teniser nadoknadio dva seta zaostatka i osvojio titulu. 
S druge strane, Medvedev je propustio veliku priliku da preuzme 1. mjesto ATP liste od Đokovića.

Španski teniser pobijedio u finalu Australian Opena i stigao do 21. grend slem titule

Nadal: Preokrenuo 0:2 u setovima i ispisao historiju

Rafael Nadal: Novi rekord

<a href="https://avaz.ba/tag/3406/ivan-dodig">Ovogodišnji naslov Australijan opena u konkurenciji mješovitih parova pripao</a> je Hercegovcu Ivanu Dodigu i Francuskinji Kristini Mladenović.

Oni su u finalu, odigranom u petak, savladali australsku kombinaciju Džejmi Furlis (Jaimee Fourlis) – Džejson Kubler (Jason) sa 6:3, 6:4 nakon 77 minuta igre. Ivan i Kristina prvi put su zaigrali zajedno i s pet vezanih pobjeda stigli do samog kraja.
Ivan Dodig rođen je 2. januara 1985. godine u Međugorju. Od 2004. do 2008. godine nastupao je pod zastavom BiH, a od 2008. brani boje Hrvatske.
Australijan open bio mu je ukupno šesti osvojeni gren slem, četvrti u konkurenciji mješovitih parova te drugi u Melburn Parku, gdje je prošle godine slavio u muškim parovima sa Slovakom Filipom Polašekom.

U mješovitim parovima Dodig je prva tri naslova osvojio s Tajvankom Latišom Čan (Latisha Chan), s kojom je dvaput bio pobjednik na Rolan Garosu (2018. i 2019.), a jednom na Vimbldonu (2019.). Osim Australijan opena prošle godine, u muškim parovima osvojio je i Rolan Garos (2015.), zajedno s Brazilcem Marselom Melom (Marcelo).
Hrvatskoj je na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. godine donio srebro u muškim parovima.

Mladenović je treći put trijumfirala u mješovitim parovima, a ima još pet gren slem trofeja u ženskim parovima.

Na Australijan openu je četvrti put proglašena pobjednicom, nakon što je 2014. slavila u miksu s Kanađaninom Danijelom Nestorom (Daniel), a 2018. i 2020. osvojila je turnire ženskih parova s Mađaricom Timeom Babos.
Iako je rođena Francuskinja, Mladenović, kada je u pitanju porijeklo, ima sličnu priču kao i Dodig, s obzirom na to da su joj majka Dženita Helić, bivša srbijanska odbojkaška reprezentativka bosanskih korijena, a otac Dragan Mladenović, nekadašnji jugoslavenski reprezentativac u rukometu iz Pirota.

U paru s Kristinom Mladenović osvojio prvi gren slem sezone

Dodig: Četvrti trofej u konkurenciji mješovitih parova

Ivan Dodig: Hercegovac "pokorio" Australiju

<a href="https://avaz.ba/autor/124/Fadil%20Mandal">Kada se konji pobiju, ždrebad</a>&nbsp;strada, kaže stara narodna poslovica, koja u svom podtekstu ima i ne baš junačku poruku - da je bolje da se sakrijete u neku sigurnu zavjetrinu dok ne prođu velike oluje. Neki veliki događaji i neke presudne bitke, međutim, neizostavno traže izlazak iz vlastitog komfora. Takva vremena od malih ljudi stvaraju heroje, od hrabrih političara vizionare, a od izvikanih snagatora i galamdžija prave kukavice i gubitnike.

Nije poznato da li se baš s ovim mislima u glavi nedavno probudio hrvatski predsjednik Zoran Milanović pa je pred okupljenim novinarima u „Krašu“ dao svoj sud o rovovskom diplomatskom okršaju koji posljednjih mjeseci vode Amerika i Rusija u vezi s ukrajinskim pitanjem, ali su njegove riječi otkrile da on na globalnom polju nije ni slika ni prilika neukrotivog ždrepca kakvim se predstavlja na domaćem terenu u Hrvatskoj i bližem balkanskom okruženju. Milanović je tako svojim skandaloznim komentarima poslao poruku saveznicima u NATO-u da će hrvatska vojska prvom zgodom pobjeći s bojnog polja, a Ukrajincima je savjetovao da dignu ruke od samostalnog državnog puta izvan nekadašnjeg Sovjetskog saveza i predaju se pred nadolazećom agresijom iz Moskve bez borbe.
Također, nediplomatski i drsko, Ukrajinu je smjestio u rusko predsoblje i nazvao je korumpiranom državom nedostojnom da bude dio evropske porodice i euroatlantskog sigurnosnog sistema.
Nastranu sada što, prema takvoj nakaradnoj Milanovićevoj logici, ni Hrvatska nije imala ni pravo da se brani od napada zloglasne i do zuba naoružane JNA i Miloševićevog velikosrpskog projekta, ali se na kraju ipak borila i izborila za državnu nezavisnost i život izvan jugoslavenske federacije.

Nastranu i to što se Milanović, skupa sa svojim političkim bratom blizancem Miloradom Dodikom, gotovo svakodnevno kabadahijski istresa i prijeti državi BiH i njenom najbrojnijem narodu, Bošnjacima, a istovremeno hinjski povija rep i uškopljeno šeni pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Milanović se, jednostavno, u najvećoj globalnoj sigurnosnoj krizi nakon Drugog svjetskog rata osobno svrstao na pogrešnu stranu historije. I nije tu riječ samo o banalnom i krajnje uprošćenom izboru između ruskog govna i američke torte.
Na stolu su - bez ikakvog pretjerivanja - budućnost i opstanak i Evrope i zapadnih demokratskih vrijednosti, a one su sudbonosno ugrožene nezajažljivim apetitima ruskog medvjeda koji u prvoj fazi, porobljavanjem Ukrajine i drugih susjednih zemalja, želi vratiti obrise sovjetske imperije, a nakon toga nisu daleko ni Berlin ni druge evropske prijestonice.
U takvom povijesnom trenutku temeljno je važno znati procijeniti naredne korake, a ne precijeniti vlastitu ulogu. Milanović i Dodik misle da su sigurniji u Putinovom krilu, što na kratke staze možda i ima nekakvu pragmatičnu korist.
Šta će se, međutim, dogoditi kada konfrontacija SAD, evropskih saveznika i Rusije oko Ukrajine dođe do tačke kada će umjesto diplomatije progovoriti oružje. A taj dan je, sudeći prema izjavama američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), vrlo blizu.

Pritom je posve jasno da, i u slučaju agresije Rusije na Ukrajinu i u slučaju diplomatskog zaustavljanja ruske armije na istočnim granicama Ukrajine, svi Putinovi štićenici i glorifikatori zapadno od Kijeva riskiraju da prije ili kasnije i oni i njihova politika dobiju status petokolonaša. Milanović i Dodik, kao političari manjeg kalibra i ograničenih dometa, već su na tom spisku. Oni veći, poput Viktora Orbana ili Aleksandra Vučića, za sada mudro balansiraju i čekaju da ih sam razvoj situacije svrsta na ovu ili onu stranu.

I u slučaju agresije Rusije na Ukrajinu i u slučaju diplomatskog zaustavljanja ruske armije na istočnim granicama Ukrajine, svi Putinovi štićenici i glorifikatori zapadno od Kijeva riskiraju da prije ili kasnije i oni i njihova politika dobiju status

Milanović: U povijesnom trenutku izabrao pogrešnu stranu

Reis Rifat Fejzić: Čovjek stabilnosti

Novo zanimanje

Erik Nelson: Odlazak prijatelja

Jeftin obraz

Milorad, siledžija

Smail Bešić: Borac protiv zaborava

Tom Brejdi: Odlazak najvećeg u historiji

Nelsonova poruka

Anel Ahmedhodžić: Novi izazov

Čovjek opasnih namjera

Lažni Valter Komšić

Mohamed Salah: Igrač odluke

A zašto ne pjevamo

Rafael Nadal: Novi rekord

Ivan Dodig: Hercegovac "pokorio" Australiju

Zoki na ruskom konju

Kolumne

Reis Rifat Fejzić: Čovjek stabilnosti

Novo zanimanje

Erik Nelson: Odlazak prijatelja

Jeftin obraz

Milorad, siledžija

Smail Bešić: Borac protiv zaborava

Tom Brejdi: Odlazak najvećeg u historiji

Nelsonova poruka

Anel Ahmedhodžić: Novi izazov

Čovjek opasnih namjera

Lažni Valter Komšić

Mohamed Salah: Igrač odluke

A zašto ne pjevamo

Rafael Nadal: Novi rekord

Ivan Dodig: Hercegovac "pokorio" Australiju

Zoki na ruskom konju