Dok se cijeli svijet raduje proljeću, buđenju prirode i rađanju novog života, malo je pripadnika Armije RBiH kojima april ne vrati sjećanja na početak agresije i razaranje bh. gradova.
Zbog toga je ovo mjesec pomiješanih emocija, bolnih uspomena, ali i ponosa na činjenicu da je narod kojem je bio pripremljen pakao i koji je bio osuđen na nestanak, kako mu je iza skupštinske govornice, prijeteći prstom, najavljivao predsjednik SDS-a Radovan Karadžić, uspio da se odbrani i sačuva svoju državu.
Ratni put Armije RBiH, od grupa mladića u džinsu i patikama koji su branili Sarajevo i ostale gradove do strojeva Petog korpusa nadomak Banje Luke pred kraj rata, bio je težak i bolan, ali častan. Učenici, studenti, radnici preko noći su morali postati vojnici, suočeni sa silom koja je nastojala uništiti jednu međunarodno priznatu državu, pri tome ne prezajući ni od najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, pa i genocida.
Patrioti koji nisu imali ništa osim srce i ogromnu želju da sačuvaju domovinu suprotstavili su se korpusima bivše JNA, dobro naoružanim lokalnim formacijama, dobrovoljačkim jedinicama iz Srbije, Rusije i drugih zemalja. Da, plaćena je visoka cijena, ova zemlja je izgubila mnogo, ali je opstala u okolnostima u kojima joj niko nije davao šansu.
Političar koji je devedesetih prijetio danas je ratni zločinac. Rat je završio prerušen u vidovnjaka, pa danas iz ćelije - a u sličnima su završili i njegovi najbliži saradnici - šalje najbolju opomenu kako uvijek završe kreatori mržnje i zla.
Dok pokušavamo teško breme iz prošlosti spustiti kako bismo mogli nastaviti dalje, dok gledamo političke elite koje su ubile duh jednakosti i svjedočimo njihovoj nesposobnosti da odbranjenu državu naprave boljom i prosperitetnijom, svjedočimo i novim atacima na BiH. Ipak, bez heroja iz devedesetih ova zemlja danas ne bi postojala, pa ni borba, čak ni nada da će jednog dana BiH biti mirnija, bolja i dovoljno široka za sve.&nbsp;

Bez heroja iz devedesetih ova zemlja danas ne bi postojala

Ratni put Armije RBiH bio je težak i bolan, ali častan

Godine ponosa

Nakon što je izbacio Juventus Viljareal je kreirao još jednu senzaciju u Ligi prvaka. Klub iz gradića od 50.000 stanovnika je preko favoriziranog Bajern Minhena prošao u polufinale i ponovio svoj najveći uspjeh iz sezone 2005./’06.
Najveće zasluge za ovaj rezultat idu Unaiju Emeriju (Emery), čovjeku koji nosi epitet najboljeg trenera na svijetu za „male“ klubove.
To je opravdao još u svojoj prvoj sezoni u klubu s El Madrigala (2020./’21.), s kojim je osvojio Evropsku ligu i donio mu prvi trofej u historiji.
Unai Emeri rođen je 3. novembra 1971. godine u Hondaribiji. Da će od njega biti nešto, pokazao je još početkom 2000-ih u Almeriji, koju je prvo uveo u La Ligu, a potom osvojio odlično osmo mjesto. Preko Valensije i Spartaka put ga je doveo do Sevilje, s kojom je kasnije osvojio tri evropske lige. U PSG-u i Arsenalu nije uspio da pokaže koliko zna, a ispostavilo se da je sredina u kojoj ima mir i u kojoj nema velikog pritiska za njega idealna.

Predvodio Viljareal do novog velikog podviga

Unai Emeri: Tvorac čuda iz provincije

Ambasada Rusije u BiH, s Igorom Kalabuhovom na čelu, otvoreno je jučer zaprijetila OHR-u i Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt), visokom predstavniku u BiH.
- Nastavi li PIC popuštati Šmitu, odgovornost za destabilizaciju će pasti na međunarodnu zajednicu - stoji u reakciji Ambasade Rusije u BiH, koja se našla uvrijeđena odlukom Šmita da suspendira Zakon o imovini u RS.
Ova nova i nimalo bezazlena prijetnja trebala bi konačno biti shvaćena ozbiljno. Jer Kalabuhov je top u rukama opasnog Vladimira Putina, predsjednika Rusije, kojem je destabilizacija zapadnog Balkana, prema tvrdnjama stručnjaka, novi i nimalo nemoguć cilj.
Jer iza svega što priča Kalabuhov stoji Moskva. Ovaj diplomata već mjesecima otvoreno prijeti medijima, državi BiH, ali i zemljama regiona. Svaki put naše zemlje u NATO savez za Kalabuhova je nemoguć. I to otvoreno priznaje.
Prijetnja “udarom iz dna ruske duše”, koju je uputio novinarima „Avaza“ i, kako je rekao, cinicima sa Zapada, i to četiri dana pred rusku invaziju na Ukrajinu, samo dokazuje da je riječ o diplomati opasnih namjera, čije su prijetnje itekako opasne.
Ovo je novi alarm za državu BiH. I dok države Evrope i regiona zbog ruske invazije protjeruju ruske diplomate, bh. vlast, barem ona koja se poziva da štiti interese države, spava i ne poduzima ništa.
Umjesto da slijedimo primjere Slovenije i Hrvatske, koje su protjerale na desetine diplomata, čekamo da nam Kalabuhov, čija je država u svijetu proglašena agresorskom i zločinačkom, drži moralne lekcije i pritom svima prijeti.
Vrijeme je da ga pošaljemo kući. Što prije, to bolje - po sve.

Ovaj diplomata već mjesecima  otvoreno prijeti medijima, državi BiH,  ali i zemljama regiona

Ambasada Rusije u BiH, s Igorom Kalabuhovom na čelu, otvoreno je jučer zaprijetila OHR-u

Putinov upaljač

NBA liga je u godini u kojoj slavi 75. rođendan odlučila izabrati najbolju evropsku petorku svih vremena, u kojoj se našao i jedan igrač s ovih prostora.
Riječ je o Slovencu Luki Dončiću, košarkašu Dalas Meveriksa, koji je glasovima ljubitelja najjače košarkaške lige i stručnog žirija zauzeo svoje mjesto u idealnom timu, zajedno s Grkom Janisom Adetokumbom (Giannis Antetokounmpo), Špancem Pauom Gasolom, Nijemcem Dirkom Novickim (Nowitzki) i Francuzom Tonijem Parkerom (Tony).
Luka Dončić rođen je 28. februara 1999. godine u Ljubljani. Prošao je školu košarke Real Madrida, za čiji je prvi tim nastupao tri godine (2015.-2018.), da bi onda s krunom evropskog prvaka izašao na NBA draft. Od 2018. godine igra u najjačoj košarkaškoj ligi, a tri puta je bio učesnik Ol-star utakmice. Proglašen je i „rukijem“ 2019. godine.
Za reprezentaciju Slovenije debitirao je sa samo 17 godina, da bi je kasnije (2017.) odveo do evropske titule.

Košarkaš Dalasa izabran u najbolji evropski NBA tim svih vremena

Luka Dončić: Priznanje za Slovenca

<a href="https://avaz.ba/tag/538/komentar-dana">U jeku enormnog rasta cijen</a>a svih namirnica u Bosni i Hercegovini društvenim mrežama proširila se neobična priča koja, navodno, stiže iz Argentine.
Ne ulazeći u njenu istinitost, naime, priča kaže kako je državljanin Argentine otišao kupiti karton jaja, ali, kada mu je prodavač rekao da je cijena viša od uobičajene, upitao ga je za razlog.
Trgovac mu je kratko odgovorio da su distributeri podigli cijenu.
Građanin je, kako priča dalje kaže, uzeo karton jaja i vratio ga na mjesto rekavši: “Nemam potrebe za jajima, mogu živjeti bez njih.” Tako su uradili i svi drugi građani. Bez kampanja i štrajkova.
Narod nije prihvatio da ga ucjenjuju. Nakon što su firme počele osjećati veliki gubitak snizile su cijenu, ali narod je i dalje bojkotirao kupovinu jaja. Firme su skoro proglasile bankrot, pa su se njihovi predstavnici ponovo sastali i donijeli odluku da upute izvinjenje narodu te urade korekciju cijene na četvrtinu njene prethodne vrijednosti.
Ova priča o volji naroda trebala bi biti poučna nama u BiH. No, sudeći prema našoj kratkoj pameti, kako smo 30 godina unazad, tako ćemo, očigledno, i ko zna dokad plaćati danak zbog nesposobne vlasti, a da pri tome prstom nećemo mrdnuti. Suho meso 50 KM - uredu, piletina 15 KM, i to je uredu, izgleda, za većinu građana u BiH, u zemlji krvi i bola, gdje ni 30 godina nakon rata vladajuća kasta nikada ni približno nije uspjela stvoriti funkcionalno društvo i državu.
U brutalnim ekonomskim turbulencijama oni koji su odgovorni nemaju ni viziju ni strategiju kako da obuzdaju ovo divljanje cijena. Umjesto toga, barem im ne manjka svakodnevnih besmislenih političkih prepucavanja i napetosti. Jedino jasno u cijeloj situaciji je da bi u ovoj godini broj građana koji će napustiti BiH mogao biti znatno veći, što vlastodršcima, naravno, i odgovara.

U ovim  ekonomskim turbulencijama  oni koji su odgovorni nemaju ni viziju ni strategiju kako da obuzdaju divljanje cijena

Život bez jaja

Punih pet godina ime Pejke Medić, otkako ova bivša uposlenica RTRS-a i urednica lokalnog radija u Bosanskoj Gradišci obavlja dužnost direktorice BH Radija 1, u javnost ispliva samo kada su u pitanju provokativne izjave i skandalozne odluke. Posljednja odluka, zbog koje je ponovo proključala bh. medijska i javna scena, odnosi se na sudbinu emisije "Sedmica" i priloga o 30. godišnjici opsade Sarajeva, koji u programu radija nije emitiran. 

Kao što ni ranije za ime Pejke Medić niko nije čuo po profesionalnim uspjesima, ni na novoj dužnosti u medijima se ne spominje po dobru, postignutim rezultatima, unapređenju uvjeta rada uposlenika, nabavci opreme, poboljšanju kvaliteta programa. Za Pejku se čuje kad suspendira dokumentarne sadržaje o Srebrenici, čestita neustavni dan RS, vrijeđa stanovnike glavnog grada BiH... 
Na poziciji direktorice podsjeća tek na blijedu kopiju svojih inspiratora iz Banje Luke. Međutim, BiH, istina, BH Radio 1 i Sarajevo će biti, sve drugo će proći, pa i Pejka Medić, žena čiji će CV ostati prazan i nakon mandata direktorice BH Radija 1 koji istječe u maju ove godine.

Za Pejku se čuje kad čestita neustavni dan RS, vrijeđa stanovnike glavnog grada BiH...

Medić: Blijeda kopija svojih inspiratora iz Banje Luke

Pejka Medić: Mala od skandala

Velika Britanija uvela je sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović. Kao razlozi se navode to što je Dodik pokrenuo akciju za povlačenje RS iz ključnih državnih institucija koristeći se podjelom, opasnom nacionalističkom retorikom, podrivajući domaći i regionalni mir i potičući etničku mržnju i poricanje genocida, dok se u slučaju Cvijanović navodi negiranje genocida.

Velika Britanija sankcije Dodiku uvodi nakon što su mu u januaru SAD proširile sankcije. No, za razliku od Sjedinjenih Država, koje su odranije imale praksu da prema sumnjivim licima iz BiH primjenjuju ovakve mjere, ovo je prvi put da i Velika Britanija sankcionira nekoga iz naše zemlje. 
Nema sumnje u to da će, nakon Britanije, postepeno i druge zapadne sile početi primjenjivati slične sankcije prema Dodiku. Formalno, sankcije znače da Dodik i Cvijanović neće moći putovati u Veliku Britaniju i da će im sva imovina u ovoj državi biti zamrznuta.

No, one indirektne posljedice bit će još mnogo gore. Dodik i čitav njegov režim sebe vode u potpunu izolaciju. Zapadni diplomati izbjegavat će, kao što već čine, bilo kakav kontakt s njima, krediti će se teže dobivati, firme bliske s Dodikom vrlo teško će ostvarivati saradnju i poslovati na Zapadu. Sve to davat će snažan motiv političkom i tajkunskom okruženju da okrene leđa Dodiku.

Biti blizak Dodiku donedavno je bilo unosno, sada postaje sve opasnije. I predsjedniku Srbije i stvarnom lideru srpskog naroda Aleksandru Vučiću, koji se u sukobu Rusije i Zapada stidljivo, ali jasno svrstava na drugu stranu, Dodik sada postaje još veći teret.
Na vijest o sankcijama Dodik je reagirao u svom tipičnom kočijaško-krkanskom stilu, gdje je brutalno izvrijeđao britanske zvaničnike i zaključio da iza svega stoji bošnjački ili, kako bi on rekao, muslimanski lobi. Možete misliti što su moćni ti Bošnjaci, kontroliraju i britansku državnu politiku!
Na Dodikovu žalost, jedan mnogo veći silnik i kabadahija, s ozbiljnom vojnom mašinerijom, nakon što je prolio more krvi, umislio je sebi da može prkositi i siliti se kompletnom zapadnom svijetu. Zvao se Slobodan Milošević i završio je tako što ga je vlastiti narod svrgnuo i na kraju poslao u Hag. Prethodno je, slično poput Dodika, isti taj narod držao u bijedi i propadanju. Zbogom, Milorade.&nbsp;&nbsp;

Biti blizak Dodiku donedavno je bilo unosno, sada postaje sve opasnije

Dodik i čitav njegov režim sebe vode u potpunu izolaciju

Gotov je!

Lacio je uvjerljivom pobjedom u Đenovi (1:4), u 32. kolu&nbsp;Serije A,&nbsp;nastavio borbu za plasman u Evropu.&nbsp;U jučerašnjoj utakmici posebno je bio raspoložen Ćiro Imobile (Ciro Immobile), koji je upisao het-trik i za samo 30 minuta preskočio Dušana Vlahovića na čelu liste strijelaca italijanske Serije A.
Imobile sada na svom kontu ima 24 gola, a srbijanski napadač iz Juventusa&nbsp;22.
Seriju golova u Đenovi Imobile je počeo u sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena, kada je pogodio za 0:2, nakon što je Rimljane u vodstvo doveo Adam Marušić (31).
U nastavku meča vidjeli smo još dva gola sjajnog napadača reprezentacije Italije.
U 63. minuti Imobile povisuje vodstvo svog tima na 3:0, a nakon što su domaćini smanjili autogolom Patrika (Patric) Imobile postiže het-trik u 76. minuti, uz asistenciju Pedra.
Ćiro Imobile rođen je 20. februara 1990. godine u Tore Anuncijati (Napulj). Omladinski staž zaključio je u Juventusu, nakon nastupa za nade Sorenta i Salernitane, a potom ga je lopta odvela u Sijenu, Juventus, Groseto, Peskaru, Đenovu, Torino, Borusiju Dortmund, Sevilju te Lacio. Za „A“ reprezentaciju Italije odigrao je 55 utakmica i postigao 15 golova.

Imobile sada na svom kontu ima 24 gola, a srbijanski napadač iz Juventusa 22

Ćiro Imobile: Het-trikom prestigao Vlahovića

Ljuti politički protivnici u Srbiji Aleksandar Vučić i Dragan Đilas danas planiraju sastanak na kojem će pokušati naći rješenje komplicirane postizborne situacije u Beogradu, a vjeruje se da će lideri dvije suprotstavljene partije razgovarati i o raskrsnici pred kojom se danas nalazi Srbija. 

Na stranu sada hoće li dosadašnje političke razlike biti nesavladiva prepreka da ljuti protivnici u teškim vremenima zauzmu isti stav, ali odgovorni političari moraju tražiti i traže rješenja, zanemarujući vlastitu sujetu i reakcije i u vlastitom biračkom tijelu. 
BiH se, također, suočava s brojnim problemima. Oni postizborni traju već tri i po godine, u hodu ih se nakupilo još sijaset, a posljednjih mjeseci rat u Ukrajini i njegove posljedice donijeli su i nove. Rješenja onih sigurnosnih su u što bržem stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU te ubrzanom prijemu naše zemlje u NATO, ali pojačanu političku aktivnost na tom planu ne vidimo ni unutar BiH, ali ni u Vašingtonu, Briselu, Berlinu, Londonu, gdje nema posjeta ni inicijative bh. zvaničnika i diplomata. 
&nbsp; &nbsp;

Usljed pojačanog angažmana EUFOR-a i poruka iz NATO-a da će podržati BiH, pasivnost odgovornih, sigurnosni izazovi, telefonske i druge veze Banje Luke i Moskve trenutno su u drugom planu. Zbog ekonomskih posljedica agresije na Ukrajinu pitanje kako preživjeti sada se čini aktuelnijim, ali za aktuelnu vlast podjednako nerješivim poput svih ostalih.

Dok se s cijenama građani jedva nose, a preporuke ekonomskih stručnjaka i dalje odlaze uzrak, danas, jasnije nego ikada, svjedočimo nebrizi, lijenosti i nekompetentnosti bh. političara.
Bh. zvaničnici ne žele se ni privremeno odreći poreza i akciza, a ne čuju ni poziv da se, barem dok trenutnoj drami ne naslutimo kraj, otkažu sve javne nabavke bez kojih možemo do naredne godine. Desetine miliona maraka odnose se na njihove automobile, kabinete i nezasluženi luksuz u kojem uživaju. Sve veći jaz između mjesečnih primanja i realnih potreba građana sa skromnim povećanjima penzija, boračkih primanja i plaća - a i na njih se mora sačekati - bit će teško prevazići.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Bh. zvaničnici ne žele se ni privremeno odreći poreza i akciza, a ne čuju ni poziv da se otkažu javne nabavke bez kojih možemo

Bh. zvaničnici ne žele se ni privremeno odreći poreza i akciza

Kako preživjeti

Osnovne životne namirnice. To je simboličan naziv za proizvode poput brašna, šećera, ulja, mlijeka, mesa... bez kojih, doslovno, bez imalo pretjerivanja, ne možemo živjeti. Sve to je postalo, maltene, luksuz - voće i povrće kupuju se na komad, a meso i sir na grame. Pileći file u pojedinim prodavnicama košta vrtoglavih 15 KM. Sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za februar ove godine, iznosi 2.389,12 KM i za 32,08 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 43,78 posto, navode iz SSSBiH. 
Prema ovoj statistici, prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu troškova za osnovne životne namirnice za jedan mjesec, a gdje su tu režije, gorivo, lijekovi.... Šta, onda, da rade oni penzioneri kojima minimalna penzija u FBiH nije ni 400 KM. Izgleda da u našoj zemlji, pored zakonske obaveze odlaska u penziju, stvarna ne postoji. 
Iako je to žalosno, sada to više nije izuzetak, nego praksa, da penzioneri rade, i to nacrno, za sitne pare. Da prežive i skrpe se do prvog. Dugovi se gomilaju, krediti se ne mogu podići - a i da ih i dignu, kako će ih vraćati? Jedino, kada bi te iste pare krenule rasti na drveću, kako smo maštali kao djeca. 
Proteklih nekoliko godina BiH je bila raj za goste iz susjednih zemalja, posebno za one iz pograničnih gradova. „Šoping turizam“ u našoj zemlji bio je na obostrano zadovoljstvo i korist - dok su unosili strane valute u BiH, uživali su u niskim cijenama hrane i goriva. Sada imaju kratak i jasan komentar za nas - vi ste majstori preživljavanja. 
Hvala Dodiku, Čoviću i Džaferoviću. Hvala SNSD-u, HDZ-u i SDA. Sve ste nam ovo vi omogućili, naše je, izgleda, samo da budemo poslušne ovce u toru i klimamo glavom dok preživljavamo. 
Ili da čekamo u redu ispred neke od ambasada.

Sindikalna potrošačka korpa u februaru ove godine iznosila 2.389,12 KM

Prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu troškova za osnovne životne namirnice za jedan mjesec

Majstori preživljavanja

Trideset je godina prošlo od početka najduže opsade jednog grada u modernoj historiji. Slike neviđenog terora i divljaštva, koje se puna 44 mjeseca provodilo nad Sarajevom, isprepliću se i miješaju s ratnom kataklizmom koja se dešava u Ukrajini.
Kao da su jučer bili Sarajevo, Srebrenica, Foča... Bosna i Hercegovina i kao da je jučer svijet rekao: „Nikad više.“ A, evo, ponavlja se brutalna i krvava agresija nad nedužnim ljudima koji ginu u svom na svom jer se ne uklapaju u planove nekoga ko misli da je važniji i veći od njih.
Bude se bolna sjećanja i sve, nekako, podsjeća na krvave devedesete kod nas - osim razlike što svijet u Ukrajinu šalje sve - od bombi do soli, a nama su uveli embargo na oružje. Ali smo se odbranili.

Knedla je u grlu i nikako da prođe. Zbog nedužne mladosti koja je krvlju natopila bosansku zemlju, koju danas gaze, uništavaju i pokušavaju da rastave na proste faktore. Zbog fotografija iz Ukrajine koje, razdirući dušu i mozak, podsjećaju na Bosnu. Zbog svijeta u kojem je čovjek nebitan, u kojem su poginuli samo broj i koji s lakoćom tuđe sinove šalje na front i u rovove. Zbog svijeta u kojem pravde nema.

I knedla u grlu stoji tako čvrsto, kao da je naumila tu ostati za vijek vjekova. A, opet, zbog naše djece, kako se pomiriti da smo nemoćni i da smo, da parafraziram Dinu Šarana, samo matični brojevi, brojevi računa i da nas nikad nije ni bilo. Nikako - već odgovoriti im pjesmom Ede Maajke: „Mater vam j***m“, pomnožiti ih s nulom i - zbog naše djece i nas samih - uključiti mozak i poslati ih tamo gdje im je mjesto.

Zbog svijeta u kojem je čovjek nebitan, u kojem su poginuli samo broj i koji s lakoćom tuđe sinove šalje na front i u rovove, nekad u Bosni, danas u Ukrajini

Kao da su jučer bili Sarajevo, Srebrenica, Foča...

Knedla u grlu

Karim Benzema blistao je u pobjedi Real Madrida nad Čelzijem (1:3) u prvom susretu četvrtfinala Lige prvaka.
Francuz je postigao sva tri gola za svoj tim, a osim što je donio veliku pobjedu, ispisao je historiju postavši najstariji fudbaler s postignutim het-trikom u najelitnijem evropskom klupskom takmičenju. To je uspio napraviti s 34 godine i 108 dana starosti.
Također, ovo je bio njegov četvrti het-trik u Ligi prvaka, a ispred njega su samo Kristijano Ronaldo (Cristiano) i Lionel Mesi (Messi), koji su postizali het-trikove po osam puta.
Francuz je, također, postao četvrti igrač koji je postigao 80 ili više golova u Ligi prvaka. Prije njega to je uspjelo Ronaldu, Mesiju i Robertu Levandovskom (Lewandowski).
Karim Benzema rođen je 19. decembra 1987. godine u Lionu. Tu je i počeo karijeru, a poslije četiri uzastopne titule prvaka Francuske 2009. godine, u transferu vrijednom 35 miliona eura, preselio se u Real Madrid. S „Kraljevskim klubom“ je osvojio sve što se može osvojiti. Tri puta je bio prvak Španije, četiri puta prvak Evrope, a u karijeri ima ukupno 28 trofeja.

Najstariji fudbaler koji je postigao het-trik u najelitnijem evropskom klupskom takmičenju

Karim Benzema: Ispisao historiju Lige prvaka

I bez komemorativnih skupova, buketa cvijeća na mjestima stradanja, snimaka i fotografija iz godina opsade, svaki april u svakom Sarajliji probudi tugu, koja se vremenom samo potisne. 
Pritaji se i sakrije, ali iz čovjeka nikad ne odlazi, jer 1.425 dana najduže opsade jednog glavnog grada i više od 11.000 žrtava suludog fašističkog projekta prekrajanja granica i uništenja jednog naroda ostavili su tugu kao vječnu zaostavštinu. 
Ali i ponos zbog podviga koji ni onima koji su u njemu učestvovali ni tri decenije poslije nije do kraja jasan.&nbsp;
Uprkos činjenici da su se u prve redove ponovo gurali političari, da su među zvanicama trebali biti i mnogi zaboravljeni heroji koji su, na ovaj ili onaj način, branili grad i domovinu, 30. godišnjica početka opsade Sarajeva obilježena je onako kako i priliči vremenu u kojem se suočavamo s novim izazovima. Ne slučajno - učesnici konferencije uporedili su odbranu BiH s otporom hrabrih Ukrajinaca ruskim agresorskim snagama. 
Toliko sličnosti u sudbini dvije zemlje i njihovim zlim susjedima, a opet jedna velika, ključna razlika - braniocima Ukrajine pomaže cijeli svijet i u njihovim rukama je najmodernije naoružanje, dok mi i danas pamtimo dječake koji su u patikama i nenaoružani trčali ususret tenkovima. Kako u Sarajevu, gdje su izvojevane neke od najvažnijih pobjeda, tako i širom slobodne BiH.&nbsp;Zato, uprkos svim razočarenjima kasnije, branioci ove zemlje trebaju osjećati ponos zbog pobjede kakvu ne bilježi historija ratovanja. Dokaz te pobjede je i obnovljeno Sarajevo koje se, poput feniksa, podiglo iz pepela pa danas prkosi svojim rušiteljima.

Zato, uprkos svim razočarenjima kasnije, branioci ove zemlje trebaju osjećati ponos

Poput feniksa

Samo jedan dolazak u Sarajevo predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i prvog sudije Haškog tribunala Karmela Ađijusa (Carmel Agius) dovoljan je da neutralizira godine relativiziranja i negiranja istine o zločinima nad stanovnicima Sarajeva, Srebrenice i drugih bh. gradova. Njegovo obraćanje u sarajevskoj Vijećnici, povodom 30. godišnjice početka opsade Sarajeva, najučinkovitiji je „paracetamol“ upaljenim nacionalistima koji konstantno pokušavaju promijeniti historijske činjenice. Upravo o njima govorio je ovaj pravni ekspert i predsjednik Mehanizma, upozoravajući i njih i cijeli svijet da na taj način rade na destabilizaciji regiona i da je tragično što u tome učestvuju i politički lideri.
Ađijus je slične dobro upoznao i u sudnici.
Sljedbenici lažnih pokajnika koji su lažnim priznanjima nastojali isprositi manje kazne, hladnokrvnih ubica koji su nastojali opravdati svoja nedjela, “pempas generala” i ratnog vođe koji se godinama skrivao pod identitetom vidovnjaka, dobili su još jednu jasnu poruku - laži neće proći. Od riječi Ađijusa još vrednije su desetine hiljada dokumenata i sudskih presuda i stenograma koji ostaju trajno pohranjeni u historiji čovječanstva.

Od njegovih riječi još vrednije su desetine hiljada dokumenata

Karmel Ađijus: Glas istine

Teško je u svijetu pronaći sličan primjer da je jedan datum ostavio toliko traga u historiji jednog grada kao što je 6. april u historiji Sarajeva. Taj datum provlači se kroz cijelu modernu historiju ovog grada, najavljujući ili početak vremena velike tragedije ili kraj teškog vremena. A svašta je snašlo grad u posljednjih stotinjak godina i dubinski ga mijenjalo.
Na ovaj dan, u rano jutro 1941. godine, njemački avioni izvršili su napad na aerodrom Rajlovac. Sarajevo je postalo dio najstrašnijeg sukoba u historiji svijeta. Ubrzo će biti priključeno kvislinškoj NDH. U naredne četiri godine grad će izgubiti više od 10.000 svojih građana. Jevrejska zajednica, koja je više od četiri stoljeća gradila i oblikovala Sarajevo, bit će gotovo potpuno izbrisana.
Četverogodišnji teror i iživljavanje na građanima, koje su fašističke zvijeri označile rasno nepoželjnim, bit će okončan 6. aprila 1945. ulaskom partizanskih jedinica u Sarajevo. Otada se ovaj datum obilježava kao Dan grada.
Nešto manje od pola stoljeća kasnije, na isti dan, novi fašisti, sada samo s drugačijim etničkim predznakom i s drugim žrtvama koje će označiti kao „rasno nepoželjne“, započele su krvavu četverogodišnju opsadu grada. Opsade ne bi bilo da nije bilo odbrane, tj. da su uspjeli osvojiti grad. 
Umjesto toga, pokušali su ga postepeno ubijati, granatama, snajperima, četiri duga ljeta, ubivši 11.541&nbsp;građanina. Ali grad je preživio. 
Na divljačku mržnju, šovinizam i želju da se uništi sve nesrpsko, Sarajevo nije odgovorilo jednakom mržnjom i radikalizmom, nego kosmopolitizmom i evropskim duhom. Bio je to, poput antičke tragedije, sukob civilizacije i barbarstva u realnom svijetu.
Taj kosmopolitski duh Sarajeva uspio je preživjeti agresije i ideologije zla, ali nije sigurno uspijeva li preživjeti mir, u kome Sarajevo, čini se, tiho ide u pravcu provincijalizacije, urbicida, sivila, letargije i dosade.
Stoga, valja se ovog 6. aprila podsjetiti ne samo na slavna djela naših predaka i sugrađana, koji su uspjeli u dva navrata pobijediti iskonsko zlo, nego razmišljati kako ponovo probuditi onaj duh grada koji će od njega učiniti ono što Sarajevo treba da bude - jedna moderna, razvijena, kulturna i otvorena metropola.
A taj duh, čini se, da nam nikad nije bio potrebniji.

Kosmopolitski duh Sarajeva uspio je preživjeti agresije i ideologije zla, ali nije sigurno uspijeva li preživjeti mir

Na ovaj dan, u rano jutro 1941. godine, njemački avioni izvršili su napad na aerodrom Rajlovac

Ist das Walter?

U trojci sve puca po šavovima, svira sa svih strana, što najočitije pokazuje primjer posljednje sjednice Skupštine Kantona Sarajevo, gdje, kako su ukazali zastupnici i pozicije i opozicije, prvi put u historiji Skupštine nije usvojen dnevni red, čime su brojne važne tačke za građane stavljene na čekanje. S obzirom na to da je izborna godina, laktanje političkih glumaca na sceni sve je očitije, a u Sarajevu je sve jasnije da je ovakva trojka, od koje se očekivalo mnogo, najbolji poklon za SDA. A trojka je za ovo vrijeme na vlasti opravdala jedino status Facebook koalicije.
Zapravo, ako je suditi upravo po njihovom najjačem oružju, Facebooku, metode djelovanja im se ne razlikuju pretjerano od radikalnih SDA botova. I za najmanju kritiku na njihov rad riskirate da vas postave na svoj zid, gdje će svojim pratiocima dati oduška da vas vrijeđaju i kite raznim epitetima.
Njihovi Facebook zidovi postali su slika i prilika stanja u društvu koje oni kreiraju, no, pritom koriste isti, klasični hejtovski manir, retoriku i taktiku kao SDA. Počinje se s redom „ugroženosti od dušmana“, pa objašnjenjem šta su rekli i mislili (što je Forto doktorirao), pa onda idu hvalospjevi o vlastitoj bitnosti. 
Neki će svoju „borbu“, čak, pakovati i u omot držanja predavanja drugima kako trebaju raditi svoj posao, što dokazuje i status preletačice Jasne Duraković (SDP) na tekst u „Avazu“.
Od nekoliko sagovornika, Jasninih stranačkih drugova, dobili smo informaciju da je ona ljuta jer se nalazi tek na devetom mjestu na listi za izbore, pa je odlučila pokazati zube ili, kako ona napisa, ne biti samo nijema ikebana za estetizaciju prostora, kako joj je, valjda, neko rekao, već će pokazati svoj stav tako što neće doći na sjednicu i time pokazati koliko je potrebna i koliko je važna njena uloga. Mogla je ona, kada smo je zvali prije objave teksta, reagirati i reći je li to tačno ili nije, no, umjesto toga, iskoristila je Facebook da napiše kako „Avaz“ ima nešto protiv nje.
Otvoreno i javno joj poručujemo da „Avaz“ nema ništa ni protiv nje ni protiv njenog rejtinga u SDP-u, bila na devetom mjestu kantonalne liste ili kandidat za člana Predsjedništva, ali smo oštro protiv nemara prema građanima i uzimanja hiljada maraka s fakulteta i iz zastupničkih klupa, a da pritom ne radi dobro ni jedno ni drugo. Ne dolaziti na sjednice Skupštine kada se odlučuje o važnim pitanjima je, u najmanju ruku, bahato prema građanima, a da je dobar profesor, ne bi „Avaz“ morao ulagati svoje resurse i trošiti dodatno vrijeme na novinarsku obuku Jasninih studenata koji dođu u našu redakciju, pa ne znaju ko je Abdulah Sidran ili da Alija Izetbegović nije živ. To je rezultat desetina hiljada maraka poreznog novca koji joj, kao porezni obveznici, svake godine uplatimo.
Nakon niza negativnih, radikalnih komentara FGR esdepeovske raje na Facebooku, pitali smo je zašto nije dala izjavu, a ona se, pak, odlučila napasti Irfana Čengića, stranačkog kolegu, za kojeg je rekla da nam je nekredibilan izvor, iako ga mi nismo spomenuli u tom kontekstu.
Očit je to dokaz narušenih unutarstranačkih odnosa i raznih struja, a građani su sve svjesniji da se doslovno, na svakom koraku sapliću o katastrofalne rezultate pogrešnih izbora, koji od mudrovanja i moralisanja na Facebooku nemaju vremena da se pozabave svojim poslom, tako da je njihova vladavina po štihu i tamburi montipajtonovske priče.

Ne dolaziti na sjednice Skupštine kada se odlučuje o važnim pitanjima je, u najmanju ruku, bahato prema građanima, a da je dobar profesor, ne bi "Avaz" morao ulagati svoje resurse i trošiti dodatno vrijeme na novinarsku obuku njenih studenata

Godine ponosa

Unai Emeri: Tvorac čuda iz provincije

Putinov upaljač

Luka Dončić: Priznanje za Slovenca

Život bez jaja

Pejka Medić: Mala od skandala

Gotov je!

Ćiro Imobile: Het-trikom prestigao Vlahovića

Kako preživjeti

Majstori preživljavanja

Knedla u grlu

Karim Benzema: Ispisao historiju Lige prvaka

Poput feniksa

Karmel Ađijus: Glas istine

Ist das Walter?

Preletačica Jasna

Kolumne

Godine ponosa

Unai Emeri: Tvorac čuda iz provincije

Putinov upaljač

Luka Dončić: Priznanje za Slovenca

Život bez jaja

Pejka Medić: Mala od skandala

Gotov je!

Ćiro Imobile: Het-trikom prestigao Vlahovića

Kako preživjeti

Majstori preživljavanja

Knedla u grlu

Karim Benzema: Ispisao historiju Lige prvaka

Poput feniksa

Karmel Ađijus: Glas istine

Ist das Walter?

Preletačica Jasna