Vlasti Demokratske Republike Kongo potvrdile su slučaj ebole u provinciji Južni Kivu, stotinama kilometara udaljenoj od epicentra epidemije u provinciji Ituri. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se virus mogao širiti neotkriven gotovo dva mjeseca prije nego što je epidemija zvanično prijavljena prošle sedmice.Kako su saopštile lokalne vlasti i pobunjenička Alijansa rijeke Kongo, koja kontroliše dio istočnog Konga, zaraženi je bio 28-godišnji muškarac iz ruralnog područja u blizini glavnog grada provincije Bukavu. On je u međuvremenu preminuo i sahranjen na bezbjedan način, prenosi Reuters.Navodi se da je pacijent ranije putovao iz sjevernog grada Kisanganija, ali detalji njegovog kretanja nisu objavljeni.<h2>Dva sumnjiva slučaja</h2>Portparol zdravstvenih vlasti Južnog Kivua Klod Bahizire izjavio je da su u toj provinciji otkrivena dva sumnjiva slučaja ebole, uključujući i preminulog pacijenta, dok je druga osoba izolovana i čeka rezultate testiranja.Prema podacima Ministarstva zdravlja Demokratske Republike Kongo, do sada je registrovano 670 sumnjivih slučajeva zaraze, od kojih je 61 potvrđen, dok je zabilježeno 160 smrtnih ishoda.Dva potvrđena slučaja registrovana su i u susjednoj Ugandi, čije su vlasti saopštile da će u narednih 48 sati obustaviti letove prema Kongu kao mjeru predostrožnosti.<h2>Pogoršanje situacije</h2>Afrička unija saopštila je da će zbog pogoršanja zdravstvene situacije biti odložen samit Forum Indija–Afrika, koji je trebalo da bude održan u Nju Delhiju od 28. do 31. maja.Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tokom vikenda proglasila je epidemiju soja Bundibudžo međunarodnom vanrednom situacijom u oblasti javnog zdravlja, a za taj soj virusa trenutno ne postoji vakcina.Tokom prethodne velike epidemije ebole u istočnom Kongu od 2018. do 2020. godine, u kojoj je umrlo gotovo 2.300 ljudi, stotine zdravstvenih centara bile su meta napada naoružanih grupa i lokalnog stanovništva, navodi Reuters.

Vlasti Demokratske Republike Kongo potvrdile su slučaj ebole u provinciji Južni Kivu, stotinama kilometara udaljenoj od epicentra epidemije

Potvrđen novi slučaj ebole u Kongu, stotinama kilometara od epicentra zaraze

Portparol Kremlja Dmitri Peskov izjavio je da bi Teheran i Vašington trebali razgovarati o ruskom prijedlogu da se iranski obogaćeni uranijum prebaci u Rusiju.Kako je rekao u četvrtak na konferenciji za novinare u Moskvi, Sjedinjene Američke Države za sada nisu prihvatile taj prijedlog.<h2>Razgovor iza zatvorenih vrata</h2>Peskov je naveo da je ruski predsjednik Vladimir Putin o toj ideji razgovarao s kineskim predsjednikom Si Đinpingom tokom sastanka iza zatvorenih vrata.- Razgovarali su o Iranu tokom sastanka uz čaj. On (Putin) je podijelio tu ideju - rekao je portparol Kremlja.Dodao je da ne može iznositi dodatne detalje upravo zato što je sastanak bio zatvorenog tipa.- Upravo zato je razgovor i vođen iza zatvorenih vrata - rekao je Peskov.<h2>Blokada Kube</h2>Govoreći o Kubi, Peskov je kritikovao američku blokadu, navodeći da ona ima teške posljedice po stanovništvo.- Blokada samog ostrva bez presedana je po svojoj prirodi i ima katastrofalne humanitarne posljedice za obične ljude koji tamo žive. Naravno, dalje ‘pokazivanje mišića’ u obliku ove armade i slično može samo pogoršati situaciju za stanovnike ostrva - rekao je.Komentarišući optužbe Sjedinjenih Američkih Država protiv bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra, Peskov je rekao da se Rusija protivi pritiscima na političke lidere.- Vjerujemo da se ni pod kojim okolnostima takve metode, koje graniče s nasiljem, ne bi smjele primjenjivati protiv sadašnjih ili bivših najviših državnih lidera. Ovo nije prvi put da svjedočimo takvim situacijama. Ne odobravamo ništa od toga - rekao je.Dodao je da se pritisak na Kubu ne može opravdati.

Razgovarali su o Iranu tokom sastanka uz čaj. On (Putin) je podijelio tu ideju, rekao je Peskov

Putin i Si iza zatvorenih vrata skovali plan za prebacivanje iranskog uranijuma u Rusiju

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je da će SAD poslati dodatnih 5000 vojnika u Poljsku nakon pobjede Karola Navrockog na predsjedničkim izborima.Tramp je u svojoj objavi naveo da je ponosan što je tokom kampanje podržao Navrockog, te istakao da odluka o slanju dodatnih američkih snaga dolazi i kao rezultat njihovog dobrog odnosa.

- Na osnovu uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske Karola Navrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, zadovoljstvo mi je objaviti da će Sjedinjene Američke Države poslati dodatnih 5000 vojnika u Poljsku - napisao je Tramp.On nije iznio dodatne detalje o raspoređivanju vojnika niti precizan vremenski okvir njihovog dolaska u Poljsku.

On nije iznio dodatne detalje o raspoređivanju vojnika niti precizan vremenski okvir njihovog dolaska u Poljsku

Tramp: SAD će poslati još 5.000 vojnika u Poljsku

Kandidatkinja za američki Kongres iz savezne države Mičigen dospjela je u centar javne pažnje nakon što su snimci na kojima pleše i tverkuje na kuhinjskom pultu postali viralni uoči predizbora zakazanih za 4. august 2026. godine.

<blockquote class="twitter-tweet">🇺🇸 Democratic congressional candidate in Michigan is going viral. Not for policy. For twerking on her kitchen counter on TikTok while running for office. Shelby Campbell. 32. Law student. Single mom. 4 mugshots on her campaign website. Her words: &quot;I&#39;ve been to jail. I&#39;ve been… <a href="https://t.co/hJeLbD6sUA">https://t.co/hJeLbD6sUA</a> <a href="https://t.co/8E1ELSXUmW">pic.twitter.com/8E1ELSXUmW</a>&mdash; Mario Nawfal (@MarioNawfal) <a href="https://twitter.com/MarioNawfal/status/2056173673212788901?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Riječ je o Šelbi Kembel, 32-godišnjoj samohranoj majci i studentkinji prava, koja se kandiduje kao demokratska kandidatkinja za 13. kongresni okrug Mičigena.<h2>Podijeljene reakcije</h2>Njeni snimci brzo su se proširili društvenim mrežama i izazvali podijeljene reakcije u javnosti. Konzervativni komentator Mario Nafal naveo je na mreži X da njena popularnost nema veze s politikom, već s viralnim sadržajem, ističući da "tverkuje na kuhinjskom pultu na TikToku dok vodi kampanju", uz komentar da je internet "ismijava", dok se, prema njegovim riječima, čini da kandidatkinja "uživa u svemu".

<blockquote class="twitter-tweet">Michigan House Democrat candidate Shelby Campbell’s campaign strategy? Twerking for votes. <a href="https://t.co/opMH1SFyLa">pic.twitter.com/opMH1SFyLa</a>&mdash; Libs of TikTok (@libsoftiktok) <a href="https://twitter.com/libsoftiktok/status/2055813111605592493?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

S druge strane, progresivna grupa "Libs of TikTok" njen nastup opisala je kao "kampanjsku strategiju". Ipak, dio komentara bio je znatno oštriji, bez političkih argumenata. Jedan korisnik mreže X napisao je: "Užasno… Ako glasate za ovu geto ženu, treba vas prebiti".<h2>Prihvatila pažnju</h2>Kembel je prihvatila pažnju i kontroverze koje su je okružile. Na njenoj kampanjskoj internet stranici stoji poruka: "Nisam ovdje da se pretvaram da sam savršena".Ona sebe predstavlja kao kandidatkinju koja razumije svakodnevni život običnih građana jer ga je i sama živjela. Ističe da žene čine 51 posto stanovnika 13. okruga, te da se više od polovine njih bavi uslužnim djelatnostima, trgovinom, zdravstvom i automobilskom industrijom. Također navodi da samo 17 posto stanovnika ima visoko obrazovanje.<h2>"Iskren političar"</h2>Kembel tvrdi da je prva u svojoj porodici koja je završila fakultet, te da je ranije radila kao barmenka, konobarica, sertifikovana medicinska pomoćnica i automehaničarka treće generacije. Navodi i da je prodala automobil, da koristi skuter i javni prevoz.Također, navodi da ima kriminalni dosije, a na njenoj stranici objavljene su i policijske fotografije uz biografsku poruku: "Bila sam u zatvoru. Sudili su mi. I ponovo sam ustala".Obrazovanje je stekla na koledžu Rok Vali, a diplomirala je političke nauke i pravo na Državnom univerzitetu Vejn.- Ja nisam običan političar, ja sam iskren političar - navela je Kembel na stranici svoje kampanje. "Kandidujem se da bih predstavljala ljude jer zaslužujemo nekoga ko govori našim jezikom".

Njeni snimci brzo su se proširili društvenim mrežama i izazvali podijeljene reakcije u javnosti

Video / Pogledajte kako na pultu u kuhinji tverkuje kandidatkinja za Kongres SAD 

Dvije maloljetnice silovane su u dva odvojena slučaja u Fordingbridgeu u Engleskoj, pri čemu se prvi napad dogodio 26. novembra 2024., a drugi 17. januara 2025. godine, piše Sky News. Petnaestogodišnjak je osuđen na rehabilitaciju maloljetnika u trajanju od tri godine sa 180 dana intenzivnog nadzora i praćenja zbog silovanja te optužbi za nepristojne slike.Sud je čuo da mu je dijagnosticiran ADHD, kao i "dugotrajna anksioznost". Drugi 15-godišnjak dobio je istu kaznu zbog optužbi za silovanje maloljetnica i optužbi za snimanje nepristojnih slika. Sud je obaviješten da ima IQ "u donjih 1% svojih vršnjaka" te da mu je dijagnosticiran ADHD. Treći tinejdžer, star 14 godina, dobio je rehabilitaciju u trajanju od 18 mjeseci zbog optužbi za poticanje drugog optuženika na silovanje te kaznenog djela nepristojnih slika.Opisan je kao osoba s "blagim kognitivnim oštećenjem".&nbsp;- Moram zapamtiti da niste mali odrasli. Moram razmisliti o tome koliko je vjerojatno da ćete ponovno činiti ozbiljne stvari i moram se pobrinuti da u budućnosti više ne činite ozbiljne stvari - rekao je sudac Nikolas Rovland optuženicima.<h2>Žrtva: Nitko ne zaslužuje traumu silovanja</h2>- Trebao bih izbjeći nepotrebno kriminaliziranje ove djece i razumjeti učinke njihovog ponašanja te podržati njihovu reintegraciju u društvo - rekao je, objašnjavajući svoju kaznu. Dodao je da je "pritisak vršnjaka odigrao veliku ulogu u onome što se dogodilo".Žrtva prvog slučaja, koja je u to vrijeme imala 15 godina, prisustvovala je izricanju presude i pročitala svoju izjavu o utjecaju na žrtvu. Također je pročitala pjesmu koju je napisala i koja je bila upućena napadačima.- Bila sam zatečena, ne želim da se to više nikada dogodi, nikada više neću vratiti tu nevinost - rekla je. Pjesma je sadržavala stih: "Sve što želim je umrijeti, više se ne bojim kada se to dogodi." "Nitko ne zaslužuje traumu silovanja", poručila je.<h2>"Sjedenje u učionici postaje nepodnošljivo"</h2>U izjavi pročitanoj u ime druge žrtve rekla je da je njezino pohađanje škole patilo.&nbsp;- Često se osjećam preopterećeno, tjeskobno i emocionalno iscrpljeno do te mjere da sjedenje u učionici postaje nepodnošljivo - pročitala je.Opisala je noćne more i probleme sa spavanjem.&nbsp;- Osjećam se posramljeno, nesigurno i nelagodno u vlastitom tijelu - izjavila je. Tužiteljica Džodi Mitel rekla je na suđenju da je maloljetnica iz slučaja u studenom posjetila prvog optuženika nakon što ga je upoznala na Snapchatu.<h2>"Šalili su se na moj račun"</h2>Tužiteljici je rekla da je nakon što je izvršila seksualne radnje nad okrivljenim, koji je tada imao 14 godina, postala "uplašena i tjeskobna" kada im se pridružio drugi optuženik s trećim maloljetnikom koji nije optužen. Tužiteljica Mitel rekla je da je djevojčica bila "stjerana u kut i zarobljena" te "skamenjena" dok su je dvojica optuženika silovala, a sve se snimalo.Tužiteljici Mitel rekla je da su joj nakon toga slali snimke događaja, da su se drugi ljudi šalili na njezin račun te da je primala poruke u kojima je nazivana "droljom". Žrtva u slučaju iz januara, koja je tada imala 14 godina, silovana je na polju u blizini rekreacijskog terena Fordingbridge, a sve se također snimalo.

Dvije maloljetnice silovane su u dva odvojena slučaja u Fordingbridgeu u Engleskoj

Tinejdžeri silovali maloljetnice: Dobili blaže kazne zbog niskog IQ-a?

Američki ambasador za Grenland Ken Hauri izjavio je u četvrtak da je predsjednik SAD-a Donald Tramp isključio upotrebu sile prema Grenlandu.Govoreći za grenlandski javni emiter KNR tokom otvaranja novog američkog konzulata u Nuuku, Hauri je upitan da li SAD i dalje teži kontroli nad Grenlandom.- Predsjednik je isključio upotrebu sile. Budućnost Grenlanda je na Grenlanđanima da je odluče - rekao je.Ambasador je kazao da se nada zajedničkom rješenju koje bi adresiralo sigurnosne zabrinutosti koje je izrazio Tramp, kao i zabrinutosti Grenlanda i Danske, uz istovremeno stvaranje ekonomskih prilika za stanovnike Grenlanda.Ove izjave dolaze u trenutku protesta i političkih tenzija koje su pratile ponovno otvaranje američkog konzulata u Nuuku.Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen odbio je prisustvovati ceremoniji otvaranja, dok su neki grenlandski političari odbili pozive konzulata usljed zategnutih odnosa s Vašingtonom.KNR je izvijestio da su se demonstranti okupili u blizini centra u Nuuku prije protesta protiv SAD-a, dok su se posljednjih dana širom glavnog grada pojavili antiamerički plakati.Uprkos tenzijama, Hauri je opisao svoje sastanke s grenlandskim liderima dobrim i iskrenim, ističući da SAD želi jaču saradnju sa Grenlandom u oblastima rudarstva, turizma, ribarstva, energetike i tehnologije.Na ceremoniji je Hauri pohvalio otpornost Grenlanđana i rekao da će SAD ostati susjedi, saveznici i partneri bez obzira na to kako Grenland odluči o svojoj budućnosti.- Naša saradnja je ono što danas slavimo - rekao je on.

Budućnost Grenlanda je na Grenlanđanima da je odluče, rekao je

Tramp_ Želi da kupi stanovnike Grenlanda

Američki ambasador o Grenlandu: Tramp je rekao da neće koristiti silu

Američki državni sekretar Marco Rubio kritikovao je danas zemlje članice NATO-a, tvrdeći da “odbijaju da preduzmu bilo kakve korake” kako bi pomogle Sjedinjenim Američkim Državama u odnosu prema Iranu.Kako je rekao, predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) “ne traži od njih da šalju trupe ili borbene avione, ali oni i dalje ne žele da urade ništa”, dodajući da takav stav izaziva ozbiljno nezadovoljstvo u Vašingtonu.- То nas je jako uznemirilo - poručio je Rubio novinarima uoči odlaska u Švedsku, gdje će učestvovati na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a.Istakao je da mnoge članice NATO-a dijele stav SAD-a da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, ali da, uprkos tome, ne preduzimaju konkretne korake.- Mnoge zemlje članice NATO-a dijele naše uvjerenje da Iran ne smije doći do nuklearnog oružja i da predstavlja prijetnju svijetu - rekao je Rubio, naglasivši da je Tramp zbog toga odlučio “djelovati”.<h2>Napadi bez konzultacija s NATO-om</h2>Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. veljače, za koje se Donald Tramp prethodno nije konzultirao s NATO-om. Ključni evropski saveznici izrazili su sumnju u nužnost rata, osporivši američko-izraelske tvrdnje o neposrednoj iranskoj nuklearnoj prijetnji, a posebno nakon što je odmazda Teherana dovela do naglog porasta globalnih cijena nafte.Španski premijer Pedro Sančez (Pedro Sánchez) osudio je sukob i odbio da dozvoli korištenje američkih baza u Španiji, dok je njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) izazvao oštre reakcije u Vašingtonu izjavom da Iran “ponižava” SAD u pregovorima.<h2>Uloga NATO-a za Ameriku</h2>Rubio je u svom obraćanju otvorio i pitanje uloge NATO-a za Sjedinjene Države.- Oduvijek sam snažno podržavao NATO tokom svoje karijere - rekao je, ali je dodao: “Znam zašto je NATO dobar za Evropu, ali zašto je dobar za Ameriku?”, nazvavši to “potpuno legitimnim pitanjem”.Ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se u četvrtak i petak u Helsingborgu na jugu Švedske, gdje razgovaraju o podršci Ukrajini i pripremama za naredni samit Saveza koji će biti održan u julu u Turskoj.

Mnoge zemlje članice NATO-a dijele naše uvjerenje da Iran ne smije doći do nuklearnog oružja i da predstavlja prijetnju svijetu, rekao je

Rubio: "NATO ne poduzima ništa kako bi pomogao SAD-u s Iranom, to nas je jako uznemirilo"

Sjedinjene Američke Države uputile su dva razarača opremljena naprednim laserskim sistemima u područje odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), koje obuhvata Bliski istok, Centralnu Aziju i Istočnu Afriku. Kako navodi specijalizovani vojni portal The War Zone, riječ je o značajnom tehnološkom jačanju američkih pomorskih snaga u osjetljivom geopolitičkom prostoru.Prema navodima tog izvještaja, razarač USS Spruance raspoređen je kao dio udarne grupe nosača aviona Abraham Lincoln, dok se razarač USS John Finn trenutno nalazi na borbenoj dužnosti u vodama Indijskog okeana. Oba broda opremljena su laserskim sistemom ODIN (Optical Dazzling Interdictor, Navy), koji je razvijen za borbu protiv sve prisutnijih prijetnji koje dolaze od bespilotnih letjelica.Glavna namjena sistema ODIN je ometanje i dezorijentacija neprijateljskih dronova, kao i onesposobljavanje kamera i optičkih senzora na brodovima, podmornicama, avionima s posadom te autonomnim bespilotnim sistemima. Prema podacima američke mornarice, ovakav sistem do sada je instaliran na ukupno devet ratnih plovila.

Ova operacija predstavlja značajno tehnološko pojačanje američkih pomorskih snaga u kriznom regionu

SAD šalju laserske razarače na Bliski istok: Ratni brodovi USS Spruance i USS John Finn raspoređeni u zonu CENTCOM-a

Predsjednik Donald Tramp je u četvrtak rekao da Sjedinjene Američke Države žele pomoći kubanskom narodu i negirao da je dolazak američkog nosača aviona blizu Kube imao za cilj zastrašivanje vlade te otočne države.Govoreći novinarima u Bijeloj kući, Tramp je upitan da li je raspoređivanje nosača aviona ove sedmice bilo upozorenje Havani.- Ne, nimalo - odgovorio je Tramp.- Kubanci, pogledajte, to je neuspješna država. Svi znaju da nemaju struju, nemaju novca, nemaju zapravo ništa. Nemaju hrane, i mi ćemo im pomoći, i mi ćemo im pomoći - rekao je.<h2>Fokus na humanitarna pitanja</h2>Tramp je rekao da će pristup njegove administracije prema Kubi biti fokusiran na humanitarna pitanja, kao i na jačanje veza s kubanskim Amerikancima u SAD-u, posebno u saveznoj državi Floridi.- Broj jedan, želim im pomoći, želim na humanitarnoj osnovi, ali imamo kubansko-američku populaciju, veliki dio njih živi u Miamiju i na Floridi, to je sjajna grupa ljudi - rekao je Tramp.- Nevjerovatna grupa ljudi, vrijedni ljudi. Oni su veliki Amerikanci - dodao je.<h2>"Žele da se vrate"</h2>Tramp je rekao da se mnogi kubanski Amerikanci nadaju da će se jednog dana vratiti na Kubu kako bi je obnovili i investirali.- Oni su željeli te stvari i žele se vratiti u svoju zemlju, žele pomoći svojoj zemlji - rekao je.- Nadam se da će ostati ovdje, ali žele da se vrate, žele investirati u svoju zemlju i vidjeti mogu li je vratiti - dodao je.Tramp je dodao da njegova administracija želi otvoriti to kubanskim Amerikancima gdje mogu da se vrate i pomognu.

Kaže da njegova administracija želi otvoriti Kubu kubanskim Amerikancima gdje oni mogu da se vrate i pomognu

Tramp tvrdi: SAD želi pomoći Kubi

Nakon razornog požara koji je zahvatio stan u bečkom naselju Otakring, potvrđena je teška porodična tragedija – porodica Klokić iz Bosne i Hercegovine izgubila je dvoje djece u razmaku od svega nekoliko dana.Nakon što je trogodišnja djevojčica podlegla teškim povredama, njen dvogodišnji brat je također preminuo u Općoj bolnici u Beču.Požar je izbio u stanu u ulici Efingergase u ponedjeljak, 18. maja, oko 16:45 sati. Bečka vatrogasna služba intervenisala je nakon dojave i nasilno ušla u stan zahvaćen vatrom. Tokom akcije gašenja, tim sa aparatima za disanje pretražio je prostorije i tada je otkrivena tragedija.Dvoje male djece pronađeno je bez svijesti u jednoj od soba. Vatrogasci i hitna pomoć odmah su započeli reanimaciju, nakon što je kod oba djeteta došlo do srčanog zastoja. Djeca su u kritičnom stanju prevezena u bolnicu.U četvrtak je potvrđeno da je trogodišnja djevojčica preminula od posljedica teških povreda. Kako prenosi Heute, njen dvogodišnji brat je ubrzo nakon toga također izgubio bitku za život. Četrnaestogodišnja sestra djece lakše je povrijeđena i prevezena u bolnicu, a u trenutku požara nalazila se u stanu i brinula o mlađoj braći i sestrama. Nije poznato da li je u međuvremenu otpuštena na kućno liječenje.Istraga o uzroku požara je u toku. Prema prvim nalazima, sumnja se da je tehnički kvar izazvao vatru. Bečka policija navodi da je do zapaljenja došlo zbog baterije ručnog usisivača.Brojni prijatelji, poznanici i rodbina izražavaju saučešće putem društvenih mreža. Prijatelji porodice pokrenuli su i humanitarnu kampanju putem platforme "GoFundMe" kako bi pružili finansijsku podršku roditeljima.

Nakon što je trogodišnja djevojčica podlegla teškim povredama, njen dvogodišnji brat je također preminuo u Općoj bolnici u Beču

Tragedija u Beču: Dvoje djece iz BiH stradalo nakon požara u stanu

Nova mađarska vlada, koju predvodi Peter Mađar (Péter Magyar), predložila je ustavni amandman kojim bi se mandat premijera ograničio na najviše osam godina, što bi u praksi onemogućilo povratak Viktora Orbana (Viktor Orbán) na tu funkciju.<h2>Prvi korak</h2>Prijedlog izmjene Ustava podnesen je u srijedu, svega nešto više od sedmicu nakon što je nova vlada preuzela dužnost. Time su Mađar i njegova stranka Tisza napravili prvi korak ka mijenjanju ustavnog okvira koji je, prema kritičarima, tokom Orbanove vladavine više puta prilagođavan političkim potrebama vlasti.Tokom više od dvije godine predizborne kampanje, Mađar je više puta obećavao uvođenje ograničenja mandata, navodeći da je to dio šire reforme za jačanje demokratskih institucija i ravnoteže vlasti u zemlji, piše Guardian.Nakon uvjerljive pobjede na prošlomjesečnim izborima, analitičari upozoravaju da novu vlast očekuju ozbiljni izazovi, uključujući reformu javnih službi i ekonomije, dok i dalje snažan utjecaj imaju kadrovi bliski stranci Fidesz u institucijama, medijima i pravosuđu.<h2>Ograničenje mandata</h2>Predloženi amandman se tumači kao pokušaj da se spriječi eventualni politički povratak Orbána, uz obrazloženje da su ograničenja mandata "ključna" za obnovu vladavine prava.U tekstu prijedloga navodi se: "Osoba koja je obavljala funkciju premijera ukupno najmanje osam godina, uključujući i eventualne prekide, ne može biti izabrana za premijera."Ovo pravilo bi se odnosilo na sve premijerske mandate od demokratizacije 1990. godine, što bi značilo da bi Orban, koji je od 1998. godine obavljao pet mandata i ukupno proveo oko 20 godina na vlasti, bio onemogućen da se ponovo kandiduje.Ipak, predloženi amandman nije potpuno zatvoren mehanizam, jer bi buduće vlade sa dvotrećinskom ili supervećinom mogle ponovo izmijeniti pravila i eventualno produžiti vlastiti politički ostanak.

Prijedlog izmjene Ustava podnesen je u srijedu, svega nešto više od sedmicu nakon što je nova vlada preuzela dužnost

Mađar predložio ustavni amandman koji bi trajno onemogućio povratak na vlast Viktoru Orbanu

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da bi se jednog dana mogao kandidovati za premijera Izraela, tvrdeći da u toj zemlji uživa gotovo potpunu popularnost, prenosi USA Today.Govoreći novinarima prije ceremonije u Obalskoj straži Sjedinjenih Američkih Država, Tramp je naglasio da, prema njegovim riječima, ima ogromnu podršku među izraelskim građanima.- Možda nakon ovoga odem u Izrael i kandidujem se za premijera. Jutros sam vidio anketu. Imam 99 posto podrške, što je dobro - rekao je Tramp, ne precizirajući o kojoj anketi je riječ.<h2>Podrška Netanjahuu</h2>Tramp je tokom obraćanja ponovo uputio snažnu podršku izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu (Benjamin Netanyahu). Na pitanje novinara da li je s njim razgovarao o sukobu s Iranom, odgovorio je:- On je dobro. Vrlo je dobar čovjek. Uradit će sve što ja želim da uradi - rekao je Tramp, dodajući da smatra kako se Netanjahu u Izraelu ne tretira dovoljno pošteno.<h2>Napetosti s Iranom</h2>Ove izjave dolaze u trenutku pojačanih tenzija između Izraela i Irana. Tramp je ranije naveo da razmatra "još jedan veliki udar na Iran", dok je istovremeno poručio da bi određene vojne operacije mogle biti odgođene zbog napretka u pregovorima o mogućem dogovoru.

Tramp je naglasio da, prema njegovim riječima, ima ogromnu podršku među izraelskim građanima

Tramp: "Možda se kandidujem za premijera Izraela, imam 99 posto podrške"

Ekspert za vanjskopolitičke odnose, bivši ministar u Vladi Hrvatske i nekadašnji diplomata Božo Kovačević u "Avazovom intervjuu" govorio je o susretima Si Đinpinga s Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom, pitanju Tajvana, Kubi, Bliskom istoku, a prokomentirao je i odlazak visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Kina se pokazuje kao relevantan igrač u sistemu svjetskih odnosa. Poruka koju Kina šalje:- Svijet se mijenja. Kina nezadrživo napreduje i Kina će prije ili kasnije dostići SAD. Mi Kinezi predlažemo da sve bude riješeno na miran način.Amerikanci su i sami nervozni jer uviđaju da Kina napreduje na mnogim područjima.2' – Potpuno je nezabilježeno da kineski predsjednik upućuje onako direktnu poruku u vezi sa Tajvanom, kakvu je Si Đinping uputio Trampu. Rekao je da je Tajvan dio Kine i ako Amerika bude podržavala moguću neovisnost Tajvana tada može doći do direktnog sukoba vodećih sila. SAD i Kina su dvije su trenutno dvije najvažnije i najmoćnije sile u svijetu i o njihovim odnosima ovisi razvoj međunarodnih odnosa.3' – Amerika je nervozna jer američke političke elite ne mogu zamisliti svijet u kojem Amerika nije prva u svemu. Kina je nervozna zbog toga što pitanje Tajvana nije riješeno onako kako ona hoće. Posjeta Putina Kini je posjeta druge razine. Odnos Pekinga i Moskve nije najvažniji u svijetu.4' – Za razliku od američkog posjeta koji je rezultirao time da Kina kupi 200 Boingovih aviona, Putinova posjeta nije rezultirala ničim konkretnim i velikim.5' – Odnos Kine i Amrike najvažniji odnos u svijetu trenutno i Putin htio ili ne mora se sa tim pomiriti. Sastanak Si – Tramp je za svijet daleko važniji nego satanak Si – Putin. Ali je taj sastanak za Putina bio jako važan i povezan sa velikim ruskim očekivanjima. Ono glavno u tim očekivanjima nije ostvareno.6' – Nije postignuto investiranje u izgradnji plinovoda Sibir 2. Kina je spremna kupovati ruski plin, ali nije spremna investirati u izgradnju tog plina.7' – Teško je govoriti o partnerstvu SAD i Kine, oni su prije svega suparnici. Kina je spremna izgraditi partnerstvo mirnim putem, ali Amerika nije spremna mirnim putem da prepusti svoju hegemoniju.8' – Kina je dan nakon Trampovog posjeta ukinula licence za 400 američkih klaonica u koje izvoze meso u Kinu. Ukupno 600 klaonica u Americi radi izvoz za Kinu i za 400 je ukinuta licenca. Time je Kina pokazala da i ona ima licence utjecaja na Ameriku.9' – To je jasna poruka Trampu da se ne igra carinama kako je pokušao. Tramp je izabran demokratski dok je Si izabran u sistemu koji nije demokratski.10' – Tramp je izrazito hirovit i nepredvidljiv političar i zavidi onim svjetskim liderima čiji opstanak na vlasti ne zavisi od izbora. Volio bi ostati na vlasti dugo kao Putin, kao Si, kao sjevernokorejski lider ili kao engleski kralj. To je izvor njegovih frustracija.11' – Si iako nije demokratski izabran nastoji predstaviti Kinu kao vjerodostojnog partnera koji zaslužuje povjerenje, kao državu koja insistira na uzajamnom uvažavanju država idt. Si u ime Kine uspjeva pribaviti više simpatija širom svijeta dok Amerika gubi saveznike.12' – Tramp ne želi da Tajvan proglasi nezavisnost, što znači da Amerika nije spremna na oružani sukob sa Kinom.13' – Predsjednik Tajvana koji je bio zagovornik samostalnosti nema većinu u Parlamentu. Većinu ima partija koja je za ujedinjenje sa Kinom pod uslovom da u Kini nema komunističke vlasti.14' – Američki odnos prema Tajvanu do sada je bio ambivalentan.15' – Nema izgleda za trajni mir na Bliskom istoku. Netanjahu je nekoliko puta govorio da posao na Bliskom istoku nije završen. Izrael želi srušiti režim u Iranu i postaviti marionetsku vlast ili rasformirati Iran kao državu.16' – Izrael želi staviti trgovinu energentima pod svoj nadzor i smanjiti važnost Hormuškog moreuza.17' – Pitanje Irana za Izrael nije riješeno, a predsjednik Tramp ne zna kako da izađe iz tog problema.18' – Nije korektno raditi pritisak samo na Iran i tolerirati Izrael kao državu koja nelegalno posjeduje nuklearno oružje, koja ne poštuje ljudska prava i međunarodne norme. Mira na Bliskom istoku neće biti u dogledno vrijeme.19' – Neraspoloženje izraelske javnosti prema Netanjahuu je dugo vidljivo, ali postoji i znatna podrška prema imperijalističkim zahtjevima Izraela.20' – Pitanje o odlasku Netanjahua s vlasti.21' – Netanjahu ratuje da bi produžio trajanje vanrednog stanja da bi odgodio izbore, skidanje s vlasti i mogući odlazak u zatvor.22' – EU je prihvatila igru Donalda Trampa sa carinama. Možemo reći da je to i popuštanje, sve u želji da euroatlantski odnosi ne budu raskinuti.23' – Carinska politika je u rukama Evropske komisije. EU je morala intenzivirati diplomatsku komunikaciju sa drugim silama koje bi bile alternativa Americi.24' – EU se nije kostituirala kao samostalni subjekt u međunarodnim odnosima i zbog toga je podložna ucjenama SAD-a.25' – Amerika je na neobičan način iskazala interes za BiH nametanjem rješenja za Južnu interkonekciju. Šmit očigledno nije imao dovoljno čvrstu podršku EU. Otvara se razdoblje neizvjesnosti.26' – Postupci američke administracije su posljedica činjenice da različiti bosanski akteri lobiraju kod različitih američkih institucija. To je za BiH opasno.27' – Saznali smo da Si i Putin podržavaju Kubu kao suverenu državu.28' – Ali Rusija i Kina ne pomažu Kubi na način koji bi osigurao opstanak Kube. Namjere Trampa prema Kubi su jasne. Kubu čeka prilično teško razdoblje.29' – Amerika je potrošila mnoge resurse u ratu sa Iranom, ne može zanemariti Tajvan i pitanje je može li istovremeno ratovati na više frontova i tu je jedina nada za Kubu.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Govorio je o susretima Si Đinpinga s Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom, pitanju Tajvana, Kubi, Bliskom istoku, a prokomentirao je i odlazak visokog predstavnika Kristijana Šmita

Božo Kovačević o geopolitičkim dešavanjima

Video / Božo Kovačević: Ostavka Šmita je iznuđena, očito da nije imao ni dovoljnu podršku EU, slijedi razdoblje neizvjesnosti

Njemačko savezno tužilaštvo podiglo je optužnice protiv dvojice muškaraca u vezi s navodnim planiranjem niza napada koje je, prema tvrdnjama istrage, organizovala iranska obavještajna služba na teritoriji Njemačke.<h2>Mete atentata</h2>U sudskim dokumentima, u koje je uvid imao magazin Spiegel, kao mete navodnog pokušaja atentata označeni su predsjednik Centralnog vijeća Jevreja Jozef Šuster (Josef Schuster) i predsjednik Njemačko-izraelskog društva Volker Bek (Volker Beck).

<blockquote class="twitter-tweet">🇮🇷🇩🇪 IRAN CAUGHT PLOTTING ASSASSINATIONS IN GERMANY Germany has indicted an alleged Iranian regime agent accused of plotting assassinations and arson attacks against Jewish and pro-Israel figures in Germany. Prosecutors say the suspect worked for the IRGC intelligence service… <a href="https://t.co/SmmWCWpUUR">pic.twitter.com/SmmWCWpUUR</a>&mdash; Mossad Commentary (@MOSSADil) <a href="https://twitter.com/MOSSADil/status/2057457952672354639?ref_src=twsrc%5Etfw">May 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema optužnici, danski državljanin afganistanskog porijekla Ali S. (54) navodno je radio za obavještajnu službu Iranske revolucionarne garde i pripremao moguće napade u Njemačkoj. On je, prema navodima istrage, bio u kontaktu s posebnom jedinicom Quds, koja djeluje izvan Irana.Istraga navodi da je početkom 2025. godine dobio instrukcije iz Teherana da prikupi informacije o dvije mete, te da nadzire jevrejske objekte u Berlinu, uključujući prodavnice i košer supermarket.Tokom iste godine navodno je pratio više adresa u Berlinu povezanih s potencijalnim metama i pokušavao pronaći saradnike. U maju 2025. stupio je u kontakt s Avganistancem Tavabom M. (52), koji je također optužen i koji je, prema tužilaštvu, pristao da nabavi oružje i angažuje izvršioca ubistva Volker Beka.Planirani napadi, prema istražiteljima, nikada nisu realizovani. U junu 2025. Ali S. je uhapšen u Arhusu u Danskoj, a potom izručen Njemačkoj. Tereti se za špijunažu u korist Irana i "špijunažu u svrhu sabotaže", dok je njegov saradnik optužen za pokušaj ubistva.Advokat Alija S. najavio je osporavanje optužbi i naveo da se njegov klijent smatra nevinim, dok se advokat Tavaba M. nije oglašavao.<h2>Djelovanje grupa u Evropi</h2>Volker Bek pozvao je njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula (Johann Wadephul) da, kao odgovor, protjera iranskog ambasadora iz Njemačke.- Nijemci ne smiju stajati po strani dok strane države ubijaju Jevreje i prijatelje Izraela ovdje - rekao je Bek.Iako Iran negira bilo kakvu umiješanost, njemačke sigurnosne službe upozoravaju na djelovanje proiranskih grupa u Evropi, koje su postale aktivnije nakon eskalacije sukoba. Sud u Hamburgu treba odlučiti hoće li potvrditi podignute optužnice.

Njemačko savezno tužilaštvo podiglo je optužnice protiv dvojice muškaraca u vezi s navodnim planiranjem niza napada

Iran planirao niz napada u Njemačkoj: Podignute prve optužnice

Predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da Sjedinjene Američke Države ne podržavaju bilo kakve takse na plovidbu kroz Hormuški moreuz te je poručio da Iranu neće biti dozvoljeno da zadrži visoko obogaćeni uranij.- Ne želimo takse. To je međunarodni plovni put. Trenutno se takse ne naplaćuju - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.Tramp je ustvrdio da Iran trpi velike finansijske gubitke zbog ograničenja pomorskih aktivnosti.Upitan da li bi Iran mogao zadržati svoje zalihe visoko obogaćenog uranija u okviru bilo kakvog budućeg sporazuma, Tramp je kratko odgovorio.- Ne, mi ćemo uzeti visoko obogaćeni uranij, mi ćemo ga dobiti. Nama to ne treba. Ne želimo to. Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga dobijemo, ali nećemo im dozvoliti da ga imaju - rekao je.Regionalne tenzije eskalirale su nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran. Teheran je uzvratio napadima na Izrael, kao i na američke saveznike u Zaljevu, uz zatvaranje Hormuškog moreuza.Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Tramp je kasnije produžio primirje na neodređeno vrijeme, uz zadržavanje blokade brodova koji plove prema ili iz iranskih luka kroz Hormuški moreuz.

Ne želimo takse. To je međunarodni plovni put. Trenutno se takse ne naplaćuju, kazao je 

Tramp najavio da će dobiti uranij iz Irana: "Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga dobijemo"

Iran je saopćio da značajno širi područje nad kojim tvrdi da ima vojnu kontrolu u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih i energetskih pravaca, čime dodatno učvršćuje svoje pretenzije nad ovim strateškim prolazom.Mapa koju je objavila novoformirana iranska institucija "Uprava za Hormuški moreuz" prikazuje navodni "nadzor iranskih oružanih snaga" nad područjem većim od 22.000 kvadratnih kilometara. Teheran u svoje tvrdnje uključuje i dijelove teritorijalnih voda Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.Ujedinjeni Arapski Emirati oštro su odbacili iranske navode. Savjetnik predsjednika UAE Anvar Gargaš (Anwar Gargash) izjavio je da Iran "pokušava nametnuti novu realnost nastalu nakon jasnog vojnog poraza", dodajući da su pokušaji kontrole moreuza i narušavanja pomorskog suvereniteta Emirata "ništa više od fragmenata snova".Iranske vlasti poručile su da svaki tranzit kroz Hormuški moreuz "zahtijeva koordinaciju i odobrenje" njihove institucije.Sjedinjene Američke Države i njihove saveznice u Zaljevu godinama odbacuju iranske tvrdnje o kontroli ovog prolaza. Vašington je ranije upozorio trgovačke brodove da ne poštuju pravila koja nameće Teheran.Prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora, brodovima je zagarantovan slobodan prolaz kroz međunarodne plovne puteve, ali Iran ovu konvenciju nije ratifikovao.<h2>Napetosti na moru i novi incidenti</h2>Mediji bliski Iranskoj revolucionarnoj gardi objavili su snimak za koji tvrde da prikazuje "kazneni napad" na tanker u Hormuškom moreuzu.Analiza BBC Verifyja pokazala je da se na snimku vjerovatno nalazi tanker "Barakah", koji plovi pod liberijskom zastavom, a čiji su operateri ranije prijavili da je pogođen nepoznatim projektilima.Novi potezi dolaze u trenutku pojačanih tenzija između Irana i SAD-a. Američke snage presrele su tanker koji je plovio prema Iranu, a Centralna komanda američke vojske (Centcom) saopćila je da je brod bio osumnjičen za kršenje američke blokade iranskih luka.Na snimku koji je objavio Centcom vidi se iskrcavanje američkih marinaca s helikoptera na tanker "Celestial Sea" u Omanskom zaljevu.Prema navodima kompanije Vanguard, nakon kontrole brod je pušten, ali mu je naređena promjena kursa.Tanker "Celestial Sea" je ranije bio pod sankcijama SAD-a zbog povezanosti s Iranom, a trenutno je, prema podacima MarineTraffic, usmjeren prema luci Duqm u Omanu.Centcom navodi da je od početka blokade iranskih luka preusmjereno 94 komercijalna broda, dok su četiri plovila onesposobljena.<h2>Tramp o pregovorima i mogućim napadima</h2>Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je odgodio planirane vojne akcije protiv Irana nakon zahtjeva zemalja Zaljeva, navodeći da su "u toku ozbiljni pregovori".Rekao je da su ga za odgodu zamolili lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.Istovremeno, prema iranskim državnim medijima, načelnik pakistanske vojske Asim Munir boravi u Teheranu gdje vodi razgovore s iranskim zvaničnicima u pokušaju posredovanja između Irana i SAD-a.Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da razmatra nove američke prijedloge za okončanje sukoba.Tramp je poručio da je spreman dati Teheranu još nekoliko dana za dogovor, ali je upozorio da bi američki napadi mogli biti brzo nastavljeni ukoliko pregovori propadnu.- Ako ne dobijemo odgovore koje želimo, sve će se odvijati veoma brzo. Spremni smo - rekao je američki predsjednik.

Teheran u svoje tvrdnje uključuje i dijelove teritorijalnih voda Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

 Iran: Značajno proširujemo područje kontrole

Potvrđen novi slučaj ebole u Kongu, stotinama kilometara od epicentra zaraze

Putin i Si iza zatvorenih vrata skovali plan za prebacivanje iranskog uranijuma u Rusiju

Tramp: SAD će poslati još 5.000 vojnika u Poljsku

Video / Pogledajte kako na pultu u kuhinji tverkuje kandidatkinja za Kongres SAD

Tinejdžeri silovali maloljetnice: Dobili blaže kazne zbog niskog IQ-a?

Američki ambasador o Grenlandu: Tramp je rekao da neće koristiti silu

Rubio: "NATO ne poduzima ništa kako bi pomogao SAD-u s Iranom, to nas je jako uznemirilo"

SAD šalju laserske razarače na Bliski istok: Ratni brodovi USS Spruance i USS John Finn raspoređeni u zonu CENTCOM-a

Tramp tvrdi: SAD želi pomoći Kubi

Tragedija u Beču: Dvoje djece iz BiH stradalo nakon požara u stanu

Mađar predložio ustavni amandman koji bi trajno onemogućio povratak na vlast Viktoru Orbanu

Tramp: "Možda se kandidujem za premijera Izraela, imam 99 posto podrške"

Video / Božo Kovačević: Ostavka Šmita je iznuđena, očito da nije imao ni dovoljnu podršku EU, slijedi razdoblje neizvjesnosti

Iran planirao niz napada u Njemačkoj: Podignute prve optužnice

Tramp najavio da će dobiti uranij iz Irana: "Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga dobijemo"

Iranci objavili kartu: Značajno proširujemo područje kontrole u Hormuškom moreuzu

Globus

Potvrđen novi slučaj ebole u Kongu, stotinama kilometara od epicentra zaraze

Putin i Si iza zatvorenih vrata skovali plan za prebacivanje iranskog uranijuma u Rusiju

Tramp: SAD će poslati još 5.000 vojnika u Poljsku

Video / Pogledajte kako na pultu u kuhinji tverkuje kandidatkinja za Kongres SAD

Tinejdžeri silovali maloljetnice: Dobili blaže kazne zbog niskog IQ-a?

Američki ambasador o Grenlandu: Tramp je rekao da neće koristiti silu

Rubio: "NATO ne poduzima ništa kako bi pomogao SAD-u s Iranom, to nas je jako uznemirilo"

SAD šalju laserske razarače na Bliski istok: Ratni brodovi USS Spruance i USS John Finn raspoređeni u zonu CENTCOM-a

Tramp tvrdi: SAD želi pomoći Kubi

Tragedija u Beču: Dvoje djece iz BiH stradalo nakon požara u stanu

Mađar predložio ustavni amandman koji bi trajno onemogućio povratak na vlast Viktoru Orbanu

Tramp: "Možda se kandidujem za premijera Izraela, imam 99 posto podrške"

Video / Božo Kovačević: Ostavka Šmita je iznuđena, očito da nije imao ni dovoljnu podršku EU, slijedi razdoblje neizvjesnosti

Iran planirao niz napada u Njemačkoj: Podignute prve optužnice

Tramp najavio da će dobiti uranij iz Irana: "Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga dobijemo"

Iranci objavili kartu: Značajno proširujemo područje kontrole u Hormuškom moreuzu