Let je neočekivano prekinut nakon ozbiljnog incidenta među putnicima, zbog čega je posada donijela odluku koja je promijenila tok putovanja.Tokom leta sa španskog ostrva Tenerife prema Liverpulu u utorak navečer došlo je do tuče u avionu kompanije Izi Džet (easyJet), u kojoj je učestvovalo desetak putnika.Zbog incidenta, avion je morao promijeniti pravac i vratiti se na polazni aerodrom Tenerife-Jug, oko 30 minuta nakon polijetanja.Kapetan je odluku donio zbog procjene da ponašanje putnika predstavlja opasnost za sigurnost leta, izjavio je kontrolor letenja, prenosi Sky News.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Mass mid-air brawl forces easyJet plane to return to Tenerife Read more 🔗 <a href="https://t.co/O6RdFcYF5r">https://t.co/O6RdFcYF5r</a>&mdash; Sky News (@SkyNews) <a href="https://x.com/SkyNews/status/2079955557817999863?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Po slijetanju aviona, na zahtjev posade intervenirala je lokalna policija, koja je dočekala let EZY3352.Iz kompanije Izi Džet saopćeno je da se avion vratio zbog grupe putnika koji su se "neprimjereno ponašali".– Ovakve incidente shvatamo veoma ozbiljno i ne toleriramo neprimjereno ponašanje prema našem osoblju. Naše kabinsko i zemaljsko osoblje obučeno je da procijeni situacije i brzo reaguje kako bi sigurnost leta i drugih putnika u svakom trenutku bila zaštićena – naveli su iz kompanije.Nakon policijske intervencije i privođenja problematičnih putnika, avion sa 186 putnika nastavio je put prema Liverpulu.

Mirno putovanje pretvorilo se u incident koji je zahtijevao reakciju posade i promjenu plana leta, nakon sukoba među putnicima u avionu

Pobuna u vazduhu: Desetine putnika napravile haos

U pucnjavi na sjeveru okupirane Zapadne obale, u blizini Nablusa, poginula su četiri Palestinca i jedan Izraelac, dok je više osoba povrijeđeno, saopćili su zdravstveni zvaničnici u petak.Uzroci i tačan tok incidenta još nisu u potpunosti razjašnjeni, a nasilje na području Zapadne obale posljednjih dana bilježi značajan porast.Palestinsko ministarstvo zdravstva sa sjedištem u Ramalahu (Ramallahu) saopćilo je da su četvorica Palestinaca ubijena od strane izraelskih snaga.&nbsp;Prema istom izvoru, još četiri Palestinca zadobila su povrede, a trojica se nalaze u kritičnom stanju.Izraelska hitna služba Magen David Adom nije precizirala ko je odgovoran za smrt izraelskog državljanina. Naveli su da se dvije povrijeđene osobe iz Izraela helikopterom prevoze sa Zapadne obale radi liječenja.Izraelska vojska saopćila je da su njeni pripadnici reagovali nakon prijave napada na izraelske civile koji su planinarili u blizini naselja Havat Gilad, zapadno od Nablusa.Vojska je također navela da je nakon incidenta uvedena "privremena blokada" područja oko Nablusa i obližnjeg palestinskog sela Tel (Tell).

Izraelska vojska saopćila je da su njeni pripadnici reagovali nakon prijave napada na izraelske civile koji su planinarili

Novi val nasilja na Zapadnoj obali: Četiri Palestinca i jedan Izraelac poginuli

Nove napetosti oko jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta izazvale su strah od poremećaja u međunarodnom saobraćaju i mogućeg širenja sukoba na Bliskom istoku.Jemenski Huti, militantna grupa koju podržava Iran, navodno su napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, čime se otvara nova mogućnost širenja sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.Nova prijetnja dolazi nakon što su Huti najavili pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije, što bi moglo ugroziti jednu od najvažnijih ruta za svjetsku trgovinu i transport energenata.Ukoliko se potvrdi, napad na tankere bio bi prvi nakon što su Huti proglasili blokadu. Ova grupa tvrdi da su gađali saudijska plovila zbog navodne blokade luka i aerodroma na području Jemena pod njihovom kontrolom.Saudijska Arabija odbacila je optužbe i poručila da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoje brodove u skladu s međunarodnim pravom.Prema pisanju BBC-a, najmanje sedam tankera koji su plovili prema saudijskim lukama ili iz njih promijenilo je pravac u blizini Jemena zbog straha od napada. Dio brodova već izbjegava prolazak kroz tjesnac Bab el-Mandeb.

<h2>Strah od udara na svjetsku trgovinu</h2>Crveno more jedna je od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, kroz koju prolazi veliki dio međunarodne trgovine. Ovaj prolaz povezuje Evropu i Aziju preko Sueckog kanala i tjesnaca Bab el-Mandeb.Posebna zabrinutost vlada zbog mogućnosti da bi nova blokada mogla dodatno otežati transport nafte i drugih energenata, posebno nakon problema u Hormuškom moreuzu.Stručnjaci upozoravaju da sama prijetnja napadima može biti dovoljna da brodarske kompanije promijene rute, povećaju troškove osiguranja i dodatno opterete globalnu trgovinu.Huti tvrde da će zaustavljati samo brodove povezane sa Saudijskom Arabijom, ali ranija iskustva pokazuju da su tokom prethodnih pomorskih napada bile pogođene i kompanije koje nisu bile direktno povezane sa sukobom.<h2>Moguće novo rasplamsavanje rata u Jemenu</h2>Nova eskalacija mogla bi ponovo otvoriti sukob između Huta i Saudijske Arabije, nakon što je primirje iz 2022. godine smanjilo intenzitet borbi u Jemenu.Huti su tokom rata u Gazi napali veliki broj brodova, prije nego što su međunarodni vojni udari zaustavili dio njihovih operacija.Analitičari smatraju da Iran kroz aktivnosti Huta može dobiti dodatni pritisak u trenutku kada se suočava sa američkim vojnim udarima.Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) poručio je da će Sjedinjene Američke Države reagovati ukoliko Huti pokušaju blokirati Crveno more i ugroziti energetski izvoz Saudijske Arabije.Situacija u Crvenom moru tako ostaje jedno od najosjetljivijih žarišta na Bliskom istoku, dok međunarodna zajednica prati svaki novi potez.

Jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta našla se pod novim pritiskom, a strah od velikih posljedica za trgovinu i energente sve više raste

Nove napetosti: Huti udarili na ključnu svjetsku rutu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) izjavio je u četvrtak da namjerava koristiti iranska finansijska sredstva za pokrivanje troškova eventualne štete koja bi mogla nastati na brodovima u području Hormuškog moreuza.

Čedomir Domuz: 34. godišnjica pogibije “Vuka s Igmana”

Na njegovu izjavu ubrzo je reagovao iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi), koji je upozorio da bi takva odluka predstavljala opasan i "zapaljiv presedan".U objavi na društvenoj mreži X, šef iranske diplomatije naveo je da bi oduzimanje imovine jedne države radi podmirivanja nepovezanih budućih potraživanja predstavljalo prijetnju za sve zemlje.

Demonstracija vojne moći: Iran prikazao raketu Zulfikar na javnom trgu

- Oni koji slave ili profitiraju od ovakvih poteza trebaju zapamtiti: kada vlade normalizuju konfiskaciju, ničija imovina više nije sigurna. Haos koji će uslijediti neće biti ni lijep ni miran - poručio je Aragči.Aragči je istakao da bi takva praksa mogla otvoriti vrata široj zloupotrebi i ugroziti sigurnost imovine država širom svijeta.

Haos koji će uslijediti neće biti ni lijep ni miran, poručio je Aragči

Sukob oko iranske imovine: Aragči oštro odgovorio Trampu

Test izdržljivosti donio je novo priznanje nakon što je jedan muškarac uspio ostvariti podvig u ekstremnim zimskim uslovima.Poljskom stručnjaku za izdržljivost Damijanu Kaspržiku (Damian Kasprzyk) priznat je nevjerovatan podvig koji je postavio tokom zime, čime je ušao u Ginisovu knjigu rekorda.Kaspržik je proveo 2 sata, 12 minuta i 12 sekundi potpuno zatrpan u snijegu, čime je oborio svjetski rekord za najduže vrijeme provedeno u direktnom kontaktu cijelog tijela sa snijegom u muškoj konkurenciji.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Meet Damian Kasprzyk, the man who spent the longest time in direct full-body contact with snow in 2 hours 12 minutes 12 seconds <a href="https://t.co/nYIA6Gt4R0">pic.twitter.com/nYIA6Gt4R0</a>&mdash; YabaLeftOnline (@yabaleftonline) <a href="https://x.com/yabaleftonline/status/2080276755089351089?ref_src=twsrc%5Etfw">July 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podvig je izveo 21. februara u mjestu Šlahtova u Poljskoj, gdje je izdržao ekstremne uslove i pomjerio granice ljudske izdržljivosti.Ovo nije njegov prvi veliki uspjeh. Kaspržik je ranije oborio rekord za najduži kontakt cijelog tijela s ledom, kada je izdržao 5 sati, 1 minut i 33 sekunde, prenio je UPI.Za pripremu ovog izazova zahvalio je Valerijanu Romanovskom (Walerian Romanowski), višestrukom rekorderu u Ginisovoj knjizi, koji mu je pomogao u fizičkoj i mentalnoj pripremi.– On je bio ključan u tome da me pripremi za ono što je potrebno kako bi se izdržali tako ekstremni uslovi – rekao je Kaspržik za Ginisovu knjigu rekorda.Njegov podvig još jednom je pokazao koliko daleko ljudsko tijelo može ići kada se spoje vrhunska priprema, disciplina i izuzetna mentalna snaga.

Nevjerovatan test izdržljivosti donio je novo priznanje nakon što je jedan muškarac uspio ostvariti podvig u ekstremnim zimskim uslovima

Nevjerovatan podvig: Dva sata ležao pod snijegom i ušao u Ginisovu knjigu rekorda

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastat će se s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trumpom) tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama sljedeće sedmice, prenio je Ukrinform pozivajući se na diplomatske izvore.Prema navodima tog ukrajinskog portala, Zelenski će boraviti u SAD-u 28. jula, gdje će prisustvovati sahrani senatora Linzdija Grejema (Lindseyja Grahama) i održati sastanak s Trampom.Ukrinform je također prenio da je Zelenski izjavio kako bi novi trilateralni sastanak predstavnika Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije trebao biti održan do jeseni.

Zelenski će boraviti u SAD-u 28. jula, gdje će prisustvovati sahrani senatora Linzdija Grejema

Zelenski u SAD: Razgovori s Trampom i planovi za novu rundu pregovora

Vašington&nbsp; i Teheran nisu uspjeli napraviti ključni korak ka smirivanju krize, dok strah od širenja sukoba na Bliskom istoku sve više raste.Iran je zvanično odbio prijedlog Sjedinjenih Američkih Država o privremenom prekidu vatre, koji je u Teheran donio irački premijer Ali al-Zaidi. Diplomatski pokušaj deeskalacije dolazi u trenutku kada američki zračni udari na iranske ciljeve traju već 13 uzastopnih noći, piše New York Times.Irački premijer Ali al-Zaidi (Ali al-Zaidi), koji je nedavno boravio u Bijeloj kući gdje se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump), doputovao je u četvrtak u glavni grad Irana.Tokom prve zvanične posjete Teheranu otkako je u maju preuzeo dužnost, Al-Zaidi je predvodio visoku delegaciju i sastao se s najvišim iranskim zvaničnicima – predsjednikom Masudom Pezeškijanom (Masoud Pezeshkian), ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem (Abbas Araghchi) i predsjednikom parlamenta Mohamadom Bagerom Galibafom (Mohammad Bagher Ghalibaf).<h2>Ključna prepreka</h2>Iako detalji prijedloga o prekidu vatre nisu poznati javnosti, iranski zvaničnici potvrdili su da je riječ o jedinoj ponudi koja je bila na stolu.

Teheran je prijedlog odbio jer nije riješeno jedno od najvažnijih geopolitičkih pitanja – kontrola nad Hormuškim moreuzom, ključnom rutom za transport nafte i energenata.Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči oštro je kritikovao američku inicijativu, navodeći da problem nije u posrednicima, već u stavu Vašingtona, koji je opisao kao nelogičan i usmjeren na kontrolu.<h2>Prijetnja širenjem sukoba</h2>Neuspjeli diplomatski pokušaj odvija se u trenutku sve većih prijetnji širim ratom.Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ranije je upozorio da razmatra veliki vojni odgovor, nakon što je prethodni sporazum o prekidu vatre proglašen nevažećim.Prema navodima zapadnih medija, Iran se priprema za različite scenarije, uključujući moguće napade na ključnu infrastrukturu. Iranski zvaničnici upozoravaju da bi u slučaju nove eskalacije sukob mogao zahvatiti cijeli region.Kao mogući odgovor spominju se raketni udari na Izrael, ali i aktiviranje jemenskih Huta radi zatvaranja strateški važnog moreuza Bab el-Mandeb u Crvenom moru.Za iračkog premijera Al-Zeidija ova misija predstavlja veliki politički izazov, jer Irak pokušava balansirati između odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i izbjegavanja direktnog sukoba sa susjednim Iranom.

Diplomatski pokušaj smirivanja jedne od najvećih kriza na Bliskom istoku nije uspio, dok se strah od nove eskalacije sve više povećava

Samo jedan potez dijeli regiju od haosa: Iran odbio prekid vatre

Logistički centri ruske internetske trgovine Wildberries u Sent Petersburgu (Sankt Peterburgu), Tveru i na okupiranom Krimu našli su se tokom noći na meti ukrajinskih napada dronovima. Prema navodima Kyiv Independenta, napadi su bili dio šire operacije ukrajinskih bespilotnih letjelica usmjerene na ciljeve unutar Rusije.<h2>Napadi na logističke centre</h2>Ruski Telegram kanali objavili su da je nekoliko lokacija u Sent Petersburgu pogođeno, pri čemu je u jednom od objekata izbio veliki požar. Stanovnici su na društvenim mrežama dijelili snimke gustog crnog dima.Jedan od pogođenih objekata nalazi se u logističkom parku Utkin Zavod u selu Novosaratovka, južno od grada, gdje se nalazi skladište kompanije Wildberries.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">St. Petersburg <a href="https://t.co/Sr8KMqMP7y">pic.twitter.com/Sr8KMqMP7y</a>&mdash; Exilenova+ (@Exilenova_plus) <a href="https://x.com/Exilenova_plus/status/2080479040633540661?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nezavisni ruski Telegram kanal ASTRA izvijestio je i o drugom napadu u gradskoj četvrti Šušari, gdje je također zabilježen gust dim.Guverner Sent Petersburga Aleksandar Beglov potvrdio je napad dronovima, navodeći da su pogođeni neprecizirani "objekti civilne infrastrukture na Moskovskoj autocesti". Nekoliko sati kasnije guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko potvrdio je napad na objekt u Novosaratovki i saopćio da su tri osobe povrijeđene.Iz Wildberriesa, koji se često opisuje kao "ruski Amazon", saopćeno je da je rad u logističkim centrima u Šušariju i Utkinom Zavodu privremeno obustavljen. Zbog napada došlo je i do kašnjenja oko 50 letova na aerodromu Pulkovo.Sent Petersburg, rodni grad ruskog predsjednika Vladimira Putina, udaljen je približno 1.100 kilometara od ukrajinske granice. Grad je ranije rijetko bio meta napada zbog snažne protivzračne odbrane, ali ukrajinski razvoj bespilotnih sistema posljednjih mjeseci omogućio je napade i na udaljene ruske lokacije.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">WTF 😳 St. Petersburg 🔥🔥🔥🔥 <a href="https://t.co/EMDGGga4cT">pic.twitter.com/EMDGGga4cT</a>&mdash; @BrennpunktUA 🇩🇪🇺🇦 (@BrennpunktUA) <a href="https://x.com/BrennpunktUA/status/2080498490208125427?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Serija napada</h2>Najnoviji incident predstavlja peti napad na objekte Wildberriesa u samo sedam dana.Tokom iste noći pojavili su se izvještaji o velikom požaru u skladištu kompanije u Simferopolju, glavnom logističkom centru za okupirani Krim.Snimci koje su objavili lokalni stanovnici navodno prikazuju trenutak udara drona. Iz Wildberriesa su potvrdili da je jedno njihovo skladište u Simferopolju pogođeno, ali nisu iznijeli detalje o pričinjenoj šteti.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Saint Petersburg. blueberries on fire! 🤣🔥 <a href="https://t.co/PfpnHsqZcI">pic.twitter.com/PfpnHsqZcI</a>&mdash; Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) <a href="https://x.com/BohuslavskaKate/status/2080463324974580178?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Stanovnici Tvera također su prijavili požar u logističkom centru ove kompanije, dok razmjeri štete još nisu poznati. Prethodno su ukrajinske snage pogodile objekt Wildberriesa u Voronježu, a 22. jula požari su izbili i u skladištima na jugu Rusije, u Krasnodaru i Stavropoljskom kraju, nakon napada dronovima.Ukrajinska vojska nije zvanično komentarisala ove napade, a navode ruskih zvaničnika i izvještaje o šteti nije moguće nezavisno potvrditi. Analitičari procjenjuju da bi ukupna ekonomska šteta mogla iznositi najmanje 100 milijardi rubalja, odnosno oko 1,2 milijarde dolara.<h2>Ukrajinski argumenti</h2>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je, nakon napada na jedno skladište Wildberriesa 18. jula, izjavio da ti objekti imaju ulogu u podršci ruskim vojnim operacijama.- To su ruski logistički objekti, tačnije skladišta koja služe za opskrbu ratnim materijalom: navigacijskom opremom, komponentama za proizvodnju dronova i drugim potrepštinama za rusku vojsku - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.

<blockquote class="twitter-tweet">Wildberries warehouse is Simferopol, in Ukraine’s Russian-occupied Crimea, is also on fire this morning. <a href="https://t.co/p1c7LHgIQ5">pic.twitter.com/p1c7LHgIQ5</a>&mdash; Euan MacDonald (@Euan_MacDonald) <a href="https://x.com/Euan_MacDonald/status/2080498278114705854?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na platformi Wildberriesa dostupna je različita roba vojne namjene, uključujući dijelove za dronove i zaštitnu opremu poput pancira. Kompanija, kao i njena osnivačica Tatjana Kim, koja se smatra najbogatijom ženom u Rusiji, nalaze se pod međunarodnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu.Poljska je prilikom uvođenja sankcija 2022. godine navela da je Wildberries "najveći porezni obveznik u Ruskoj Federaciji".

Poljska je prilikom uvođenja sankcija 2022. godine navela da je Wildberries "najveći porezni obveznik u Ruskoj Federaciji"

Požari nakon napada dronovima: Na udaru logistički centri ruskog online giganta

U Grčkoj i dalje postoji problem s korištenjem oštećene saobraćajne infrastrukture, uprkos upozorenjima na moguću opasnost.Poljoprivrednici i pojedini turisti i dalje prelaze preko srušenog mosta Palaiopirgos u Grčkoj, iako je njegova konstrukcija teško oštećena i predstavlja ozbiljan rizik.Oluja Danijel pogodila je Grčku prije tri godine, a snažne bujice tada su uništile čak 79 mostova. Među njima se našao i most Palaiopirgos, koji pojedini vozači i dalje koriste smatrajući da je prelazak moguć.Prizori s ovog mjesta, međutim, pokazuju koliko je situacija opasna. Centralni dio mosta je napukao i sada visi nekoliko centimetara iznad rijeke Pineios.

Prema pisanju lokalnih medija, poljoprivrednici se odlučuju na ovaj potez jer im prelazak preko oštećenog mosta štedi gorivo i vrijeme koje bi izgubili koristeći duže obilazne pravce.Dodatni problem predstavlja navigacija, koja pojedine turiste i dalje usmjerava prema ovom mjestu. Nakon dolaska pred most, putnici se suočavaju s dilemom – nastaviti prelazak ili odustati i potražiti alternativni pravac.Iako most više nije siguran za korištenje, svakodnevni prelazak preko njega i dalje traje.

Centralni dio mosta je napukao i sada visi nekoliko centimetara iznad rijeke

Most se raspada i visi nad rijekom, ali vozači i dalje prelaze

Ljekari se bore za život osobe koja je teško povrijeđena nakon što se avion kompanije Kenmore Air srušio kod Sijetla (Seattlea).&nbsp;Prema navodima vlasti, iz letjelice je spašeno svih 11 putnika, dok su četiri osobe zadobile povrede.Letjelica, koja je bila na putu prema Roš Harboru (Roche Harboru) na otocima San Huan (San Juan), srušila se u more u četvrtak navečer kod otoka Susija (Sucia), nakon čega je avion zahvatio požar.Avion je poletio iz Sijetla oko 17:15 sati i prinudno sletio u zaljev Šelou Bej (Shallow Bay), nakon čega se zapalio, saopćili su kompanija Kenmore Air i Obalna straža.&nbsp;Na snimcima i fotografijama s mjesta nesreće vide se dijelovi aviona razbacani po stijenama i u vodi, dok se iz olupine uzdizao veliki stub crnog dima.

<blockquote class="twitter-tweet">A Kenmore Air de Havilland DHC-3 Otter aircraft with 11 occupants was involved in an accident near Sucia Island, north of Seattle. The successful evacuation of carrying 10 passengers and 1 pilot, highlights the effectiveness of the pilot&#39;s emergency response and the safety… <a href="https://t.co/6r0NDZmaST">pic.twitter.com/6r0NDZmaST</a>&mdash; FL360aero (@fl360aero) <a href="https://x.com/fl360aero/status/2080519399434485840?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>"Povrede glave i posjekotine"</h2>Povrijeđene su četiri osobe, od kojih se jedna nalazi u kritičnom stanju. Dvije osobe prevezene su u medicinske ustanove u Belingemu (Bellinghamu), dok su dvije transportovane na otok Orkas radi ljekarskog pregleda. Ured šerifa okruga San Huan saopćio je da povrede uključuju "povrede glave, prijelome kostiju i posjekotine".Otok Susija je malo ostrvo sjeverno od otoka Orkas (Orcas) i nalazi se oko 6,5 kilometara južno od pomorske granice između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Iako prevoze relativno mali broj putnika, hidroavioni su neizostavan dio ljetnog neba iznad Sijetla, sa stotinama polijetanja i slijetanja svakog dana prema otocima u Salishkom moru ili na panoramskim letovima.U trenutku nesreće područje su zahvatile grmljavinske oluje, uz udare vjetra od 19 do 32 kilometra na sat i vidljivost od oko 16 kilometara, rekao je meteorolog Nacionalne meteorološke službe Herison Redmaher (Harrison Rademacher).Let od Sijetla do Roš Harbora obično traje između 30 i 45 minuta. Pilot najčešće leti sjeverozapadno od Seattlea duž obale otoka Vidbej (Whidbey), zatim prolazi zapadno od otoka Lopez prije slijetanja u Roš Harbor na sjeveru otoka San Huan.Avion je u četvrtak poletio u 16:33 sati i krenuo prema sjeverozapadu, zatim je letio istočno od otoka Lopez, Dekatur (Decatur) i Blejkli (Blakeley), prije nego što je napravio zaokret oko otoka Orkas, pokazuju podaci servisa FlightRadar24. Sjeverno od otoka Voldron (Waldron) avion je napravio nagli zaokret prema istoku, nakon čega je iznenada izgubio visinu i srušio se kod otoka Susija.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Kenmore Air plane carrying 11 people crashes north of Seattle. Multiple people being rescued <a href="https://t.co/5396wT6319">pic.twitter.com/5396wT6319</a>&mdash; BNO News (@BNONews) <a href="https://x.com/BNONews/status/2080477973950390364?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Uzrok nesreće</h2>Kompanija Kenmore Air, koja leti sa jezera Union i iz baze u Kenmoreu na sjevernom dijelu jezera Vašington, najveći je operater hidroaviona u Sjedinjenim Američkim Državama.Godišnje preveze više od 90.000 putnika na više od 45 destinacija širom sjeverozapadnog Pacifika i Kanade. Kompanija zapošljava 52 pilota i raspolaže flotom od 25 aviona.Njeni putnici su stanovnici otoka koji svakodnevno putuju u Sijetl i nazad, ali i brojni turisti.Kompanija je saopćila da je aktivirala svoje "procedure za vanredne situacije" i da za sada neće iznositi pretpostavke o uzroku nesreće.- Zahvalni smo što su sve osobe koje su bile u avionu pronađene i evidentirane. Naš prioritet je da putnici i pilot dobiju svu potrebnu njegu i podršku - izjavio je izvršni direktor Kenmore Aira Dejvid Gudsel (David Goodsel).Avion koji se srušio, de Havilland DHC-3 Otter, najveći je i najsnažniji model u floti kompanije Kenmore Air. Može prevesti 10 putnika i ima domet od oko 800 kilometara.

Avion koji se srušio, de Havilland DHC-3 Otter, najveći je i najsnažniji model u floti kompanije Kenmore Air

Avion pao u more kod Sijetla: Spasioci izvukli sve putnike iz letjelice

Dvije sedmice nakon nastavka američke kampanje bombardovanja Irana, tokom koje su zabilježeni gubici na američkoj strani i sve veća zabrinutost saveznika zbog mogućeg širenja sukoba, predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) tvrdi da Teheran očajnički pokušava zaustaviti američke napade.Ipak, prema procjenama američkih obavještajnih službi, trenutna strategija bombardovanja vjerovatno neće natjerati Iran da promijeni svoju pregovaračku poziciju.&nbsp;Dvojica američkih zvaničnika upoznatih s analizama navode da su i CIA i Obavještajna agencija Ministarstva odbrane (DIA) zaključile kako vazdušni udari sami po sebi neće ostvariti željeni politički pritisak na iransko rukovodstvo.Dodatni problem za diplomatske napore predstavlja stav Katara, ključnog posrednika između Vašingtona (Washingtona) i Teherana, koji je zaprijetio povlačenjem iz pregovora nakon što je Iran ranije ovog mjeseca napao katarski tanker. Američki zvaničnici upozoravaju da bi takav potez mogao ozbiljno ugroziti mogućnost postizanja dogovora.<h2>Glavna tačka krize</h2>Jedna od najvećih posljedica sukoba jeste stanje u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji je prije rata prolazio veliki broj brodova.&nbsp;Nakon eskalacije, plovidba je gotovo potpuno zaustavljena, dok Iran pokušava kontrolisati područje putem napada dronovima i prijetnji postavljanjem mina.Trampova administracija sada se suočava s ograničenim brojem opcija, posebno uoči novembarskih izbora za Kongres, na kojima se njegova Republikanska stranka suočava s mogućim političkim gubicima.Jedna od mogućnosti bila bi dodatna eskalacija, uključujući slanje američkih kopnenih snaga. Tramp je ranije spominjao mogućnost zauzimanja otoka Harg (Kharg) ili preuzimanja iranskog visoko obogaćenog uranija, ali bi takav potez bio suprotan obećanjima koja je davao biračima pokreta MAGA.- Neću vas slati da se borite i ginete u besmislenim stranim ratovima koji nikada ne završavaju - rekao je Tramp tokom predizbornog skupa 2024. godine.Američki predsjednik također je nagovijestio mogućnost napada na sumnjivi nuklearni objekt ispod planine Pikeks (Pickaxe), u blizini iranskog nuklearnog kompleksa Natanz.Druga opcija za Vašington bila bi prihvatanje dugotrajnog sukoba niskog intenziteta, nastavka međusobnih napada koji bi mogli donijeti nove žrtve i ostaviti Hormuški moreuz u stanju stalne nestabilnosti.Tramp je na društvenoj mreži Truth Social poručio da bi SAD odgovarale na iranske napade na brodove u Hormuškom moreuzu udarima na ključnu infrastrukturu poput mostova i elektrana.<h2>Različite strategije</h2>Glavni izazov za američku administraciju jeste činjenica da dvije strane vode različite vrste sukoba. SAD koriste svoju konvencionalnu vojnu nadmoć kako bi napadima na strateške ciljeve pokušale promijeniti odluke iranskog rukovodstva.Iran, iako oslabljenih vojnih kapaciteta nakon američkih udara, koristi drugačiju taktiku, napada američke saveznike u regiji i energetsku infrastrukturu kako bi povećao politički i ekonomski pritisak na Vašington.Iz Bijele kuće tvrde da će se napadi nastaviti dok predsjednik ne odluči drugačije.- Predsjednik je trenutno fokusiran na to da Iran plati cijenu zbog kršenja Memoranduma o razumijevanju i nastavka terorističkih aktivnosti u Hormuškom moreuzu - rekao je jedan američki zvaničnik.Dodao je da će Iran biti pozvan na odgovornost i zbog pogibije američkih vojnika, ali da diplomatski kontakti i dalje postoje.<h2>Prijetnje širenjem sukoba</h2>Dodatni rizik predstavljaju jemenski Huti, saveznici Irana, koji su zaprijetili napadima na brodove u području Bab el-Mandeba, važnog pomorskog prolaza prema Crvenom moru.Huti su saopćili da su izveli napade na saudijske naftne tankere, čime bi se dodatno mogao ugroziti globalni energetski promet.U američkom Kongresu pojavila se sve veća zabrinutost zbog nedostatka jasne strategije. Članovi Senatskog odbora za aproprijacije tražili su od ministra odbrane Pita Hegseta (Petea Hegsetha) i drugih vojnih zvaničnika objašnjenja o ciljevima i mogućem završetku sukoba.Tramp i Hegset su na početku rata tvrdili da je Iran vojno poražen, ali Teheran je, iako oslabljen, uspio proširiti sukob napadima na energetsku infrastrukturu u regiji.Zbog toga saveznici SAD-a sve snažnije pozivaju Vašington da ograniči vojne operacije i pronađe diplomatsko rješenje koje bi omogućilo ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.Analitičari smatraju da Iran pokušava izdržati američki pritisak vjerujući da će politička volja Vašingtona oslabiti prije nego što Teheran bude prisiljen na veće ustupke.Alex Vatanka, analitičar Vašingtonskog instituta za Bliski istok, rekao je da iransko rukovodstvo ne želi beskonačan rat, ali smatra da bi diplomatski dogovor mogao biti manje rizičan od otvorenog sukoba bez kraja.SAD su istovremeno ponovo aktivirale ekonomsku blokadu, za koju neki stručnjaci smatraju da bi mogla imati veći učinak na Iran nego sama bombardovanja.Ipak, sposobnost Teherana da ugrozi Hormuški moreuz i regionalnu energetsku infrastrukturu ostaje njegova najvažnija poluga pritiska.Iran je tokom sukoba pokazao da ciljanim napadima na energetske objekte može izazvati velike posljedice, a američki obavještajni izvori upozoravaju da ta sposobnost neće nestati.<h2>Kritike strategije bombardovanja</h2>Zvaničnici Trampove administracije tvrde da je osnovni cilj operacije spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje. Međutim, kritičari upozoravaju da je ta poruka postala nejasna nakon ranijih tvrdnji administracije da su iranski nuklearni kapaciteti već bili potpuno uništeni.Džo Kent (Joe Kent), bivši zvaničnik Trampove administracije koji je podnio ostavku zbog načina na koji je sukob pokrenut, kritikovao je nastavak operacije.- Biramo eskalaciju u trenutku kada je deeskalacija i dalje opcija, sve dublje se uvlačimo u širi rat koji nemamo sposobnost niti želju da održimo - napisao je.Dodao je da dodatni zračni udari neće natjerati Iran da otvori Hormuški moreuz niti prihvati američke zahtjeve, već bi mogli dodatno učvrstiti stav Teherana.

Biramo eskalaciju u trenutku kada je deeskalacija i dalje opcija, napisao je Kent

Rat bez jasnog cilja: Tramp traži pritisak na Iran, saveznici strahuju od šireg sukoba

Napetosti na Bliskom istoku ponovo rastu, dok novi razvoj događaja izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica po svjetsku trgovinu.Jemenski Huti objavili su da su izveli napade na brodove u Crvenom moru, čime je dodatno povećana opasnost od eskalacije sukoba u regiji. Tvrde da su dio plovila prisilili na povratak iz moreuza Bab el-Mandeb, što predstavlja ozbiljnu prijetnju jednoj od najvažnijih pomorskih ruta između Evrope i Azije, piše BBC.Novi incidenti dolaze u vrijeme uzajamnih napada između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok sporazum o razvoju saudijskog nuklearnog programa dodatno podiže tenzije i strah od nove utrke u naoružanju. Za dijelove Bliskog istoka, 2026. godina već se smatra jednom od najnestabilnijih u posljednje vrijeme.Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da već 13 noći zaredom izvodi zračne udare na iranske vojne ciljeve.– Napali smo iranske vojne komandne centre, skladišta dronova, komunikacijske mreže, obalne nadzorne stanice i pomorske kapacitete. Cilj je dodatno smanjiti prijetnju koju Iran predstavlja civilnim pomorcima i trgovačkim brodovima u Hormuškom moreuzu – navodi se u saopćenju.<h2>Napadi na brodove</h2>Arapske države Zaljeva, koje su godinama važile za oaze stabilnosti, sada se suočavaju s napadima koje povezuju s Iranom. U sukob su se uključili i jemenski Huti, koje podržava Teheran, nakon propasti primirja sa Saudijskom Arabijom iz 2022. godine.Prema njihovim tvrdnjama, ove sedmice projektilima su pogođena dva saudijska broda u Crvenom moru, dok je još deset plovila navodno prisiljeno na povratak uz upozorenje da izbjegavaju saudijske luke.<h2>Crvena blokada</h2>Time je dodatno otežana plovidba kroz strateški moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje južni dio Crvenog mora s Indijskim okeanom.Poremećaji u snabdijevanju energentima i đubrivima, izazvani iranskim ograničavanjem plovidbe kroz Hormuški moreuz, sada su dobili novu dimenziju. Stručnjaci upozoravaju da bi istovremeni poremećaji na obje ključne pomorske rute mogli imati ozbiljne posljedice po globalnu trgovinu i svjetsku ekonomiju.

Napetosti na Bliskom istoku ponovo rastu, dok novi razvoj događaja izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica po svjetsku trgovinu

Nova prijetnja svijetu: Huti krenuli u blokadu Crvenog mora

Sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji između Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, na kojem se radilo više od 20 godina, potpisan je u srijedu u Vašingtonu (Washingtonu), ali je njegova budućnost već narednog dana dovedena u pitanje. Predsjednik Donald Tramp (Trump) naknadno je postavio novi uslov za realizaciju dogovora, čime je izazvao novu neizvjesnost oko njegovog provođenja.Ceremonija potpisivanja u sjedištu američkog Ministarstva energetike trebala je predstavljati završetak dugogodišnjih pregovora.U prisustvu američkih i saudijskih zvaničnika, sporazum je formalno zaključen, a Saudijska Arabija dobila je ključne elemente koje je tražila.Međutim, situacija se promijenila nakon Trampove objave na društvenim mrežama. Američki predsjednik poručio je da će sporazum zavisiti od toga da Saudijska Arabija pristupi Abrahamovim sporazumima, inicijativi iz njegovog prvog mandata kojom su pojedine arapske zemlje normalizovale odnose s Izraelom.&nbsp;Istovremeno je odbacio tvrdnje da bi dogovor omogućio Saudijcima obogaćivanje uranija.<h2>Političke reakcije</h2>Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Trump je bio nezadovoljan što je sporazum javno predstavljen bez njegovog prethodnog odobrenja.&nbsp;Njegovo nezadovoljstvo dodatno su pojačale kritike stručnjaka i konzervativnih medija, uključujući priloge na Fox Newsu i tekstove u Wall Street Journalu, koji su postavljali pitanje zašto nuklearni sporazum nije povezan s normalizacijom odnosa Saudijske Arabije i Izraela.Iako je Bijela kuća tvrdila da je taj uslov oduvijek bio dio Trampove politike, izvori navode da je iznenadio čak i neke članove administracije koji su radili na nuklearnim pregovorima.U međuvremenu su iz Bijele kuće kritike usmjerene prema Ministarstvu energetike, tvrdeći da objava nije trebala biti održana u tom trenutku. Ipak, ministar energetike Kris Vrajt (Chris Wright) nastavio je s planiranom ceremonijom i medijskim predstavljanjem sporazuma.Portparolka Bijele kuće Taylor Rogers izjavila je:- Energetski tim predsjednika Trumpa u potpunosti je usklađen i uvijek je bio. Civilni nuklearni sporazum o kojem se pregovara između SAD-a i Saudijske Arabije uvjetovan je pristupanjem Saudijske Arabije uspješnim Abrahamovim sporazumima, što će pomoći u postizanju istinskog mira na Bliskom istoku - rekla je portparolka Bijele kuće Tejlor Rodžers (Taylor Rogers).Iz Ministarstva energetike odbacili su navode o neslaganju s Bijelom kućom. Sekretar za štampu Ben Ditrih (Ben Dietderich) rekao je da su pregovori i objava sporazuma bili usklađeni s predsjednikovom administracijom i State Departmentom.- To su lažne vijesti. Ministarstvo energetike tijesno je koordiniralo pregovore i objavu ovih sporazuma s Bijelom kućom i State Departmentom - poručio je Ditrih.<h2>Nova ograničenja</h2>Trampova objava iznenadila je i saudijsku stranu, koja je sporazum bez zahtjeva za normalizacijom odnosa s Izraelom smatrala velikim diplomatskim uspjehom.Dogovor je predviđao mogućnost razvoja civilnog nuklearnog programa i potencijalno obogaćivanje uranija pod određenim uslovima, ali uz određena ograničenja u međunarodnom nadzoru.&nbsp;Kritičari su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti širenja nuklearnih kapaciteta, dok su zagovornici tvrdili da bi američko partnerstvo omogućilo bolju kontrolu nego eventualna saradnja Rijada s Kinom ili Rusijom.<h2>Dugogodišnji pregovori</h2>SAD i Saudijska Arabija već gotovo dvije decenije razgovaraju o saradnji u oblasti nuklearne energije. Privremeni dogovor postignut je prošle godine, nakon čega je američka administracija obavijestila Kongres o postignutom napretku.Međutim, proces je mjesecima bio odgođen zbog političkih dilema, uključujući zabrinutost oko situacije na Bliskom istoku i mogućih reakcija Kongresa. Zvaničnici Ministarstva energetike smatrali su da su krajem prošle sedmice dobili Trampove saglasnost za nastavak procesa, ali se kasnije ispostavilo da predsjednik nije dao potpuno odobrenje za konačnu objavu.<h2>Izrael i pitanje normalizacije odnosa</h2>Nakon Trampove intervencije pojavile su se spekulacije da je na odluku mogao utjecati izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu), koji se dugo protivi mogućnosti da Saudijska Arabija razvija nuklearne kapacitete bez dodatnih garancija.Izraelski izvori naveli su da je Netanjahu želio da normalizacija odnosa između Rijada i Tel Aviva bude uključena u sporazum. Ipak, Bijela kuća je saopćila da Trump nije razgovarao s izraelskim premijerom prije objave novog uslova.Portparolka Karoline Leavitt rekla je da je predsjednik samo ponovio svoj dugogodišnji stav da Saudijska Arabija treba uspostaviti odnose s Izraelom.<h2>Uticaj konzervativnih medija</h2>Prema osobama upoznatim s događajima, izvještavanje konzervativnih medija imalo je značajan utjecaj na Trampovu odluku. Wall Street Journal i Fox News ukazivali su na činjenicu da je ranije bilo očekivano da nuklearna saradnja bude povezana s normalizacijom odnosa između Saudijske Arabije i Izraela.Takvi stavovi dodatno su pojačali politički pritisak na administraciju, koja se našla između želje za strateškim sporazumom s Rijadom i zahtjeva da se ispune širi diplomatski ciljevi na Bliskom istoku.Bivši američki zvaničnici podsjećaju da su i tokom administracije Džoa Bajdena (Joea Bidena) vođeni pregovori o sličnom aranžmanu, ali su proces zaustavili događaji nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i izraelske vojne operacije u Gazi.

Tramp dao zeleno svjetlo: Saudijska Arabija korak bliže nuklearnoj moći

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman (Mohammed bin Salman) ranije je poručio da normalizacija odnosa s Izraelom zavisi od jasnog puta prema rješenju palestinskog pitanja.Tramp je, ipak, ponovo istakao taj zahtjev, čime je sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji između SAD-a i Saudijske Arabije ušao u novu fazu neizvjesnosti.

Tramp je, ponovo istakao taj zahtjev, čime je sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji između SAD-a i Saudijske Arabije ušao u novu fazu neizvjesnosti

Zaokret iz Bijele kuće: Saudijski nuklearni sporazum pod znakom pitanja

Izborne vlasti na Aljasci uputile su 3.048 pisama registrovanim biračima sa zahtjevom da potvrde svoj status američkog državljanstva prije predizbora koji će biti održani 18. avgusta.Direktorica Odjela za izbore Aljaske Kerol Bičer (Carol Beecher) izjavila je pred zakonodavcima da je riječ o neuobičajeno velikom broju obavještenja, za koji smatra da je posljedica zastarjelih podataka otkrivenih tokom ažuriranja biračkih spiskova upoređivanjem s evidencijama Odjela za motorna vozila (DMV).&nbsp;Kako je navela, uobičajeno se na ovaj način izdvoji oko 200 osoba za dodatnu provjeru, ali je ovog puta taj broj bio znatno veći.Slanje pisama izazvalo je zabrinutost među pojedinim zastupnicima, koji tvrde da su im se obratili građani s američkim državljanstvom, a koji su ipak dobili zahtjev za provjeru.<h2>Glasački listići&nbsp;</h2>Bičer je pojasnila da se osobe koje prime ovakvo obavještenje privremeno prebacuju na listu neaktivnih birača, ali da time ne gube pravo glasa.- To ne oduzima osobi pravo da glasa, već je to mjera koju odjel mora preduzeti kako bi bili sigurni da glasaju samo državljani - rekla je Bičer.Dodala je da birači koji ne odgovore na pismo i dalje mogu glasati putem posebnog glasačkog listića, uz dodatnu izjavu kojom potvrđuju da ispunjavaju zakonske uslove za glasanje.Ona je odbacila tvrdnje da je ovaj slučaj povezan s prošlogodišnjom odlukom Aljaske da američkom Ministarstvu pravde dostavi detaljne podatke o biračima.- To nema nikakve veze s tim - poručila je Bičer, naglasivši da su podaci korišteni u provjeri isključivo iz evidencije DMV-a.<h2>Brojna istraživanja</h2>Ovaj slučaj dolazi u vrijeme pojačane političke rasprave o mogućnosti da na izborima glasaju osobe koje nisu američki državljani, iako su brojna istraživanja i sudski postupci pokazali da su takvi slučajevi veoma rijetki.Prema navodima izbornih zvaničnika, do ovakvih situacija može doći ako je neko vozačku dozvolu dobio prije sticanja američkog državljanstva, a nakon toga nije ažurirao svoje podatke u evidenciji DMV-a.&nbsp;Zbog toga su birači pozvani da pravovremeno usklade svoje podatke kako bi izbjegli slične provjere u budućnosti.

To ne oduzima osobi pravo da glasa, već je to mjera koju odjel mora preduzeti kako bi bili sigurni da glasaju samo državljani, rekla je Bičer

Uoči predizbora na Aljasci: Otvorena provjera državljanstva registrovanih birača

S nevjerovatnim ulaganjima od čak 4,8 posto BDP-a prošle godine, Poljska je, da je sve išlo prema planu, danas trebala biti najmoćnija i borbeno najsposobnija sila Evrope, piše<a href="https://www.dnevno.hr/vijesti/ukrajina-ima-najmocniju-vojsku-na-svijetu-razvili-su-novu-metodu-ratovanja-ostali-izgledaju-kao-relikvije-3368918/">&nbsp;Dnevno.hr</a>.Ipak, 2026. godine postaje jasno da je Poljska odbranu budućnosti pripremala na osnovu podataka iz prošlosti, jer se metode ratovanja danas mijenjaju brže nego ikad.Rat u Ukrajini, koji je počeo kao "specijalna vojna operacija" (što je i dalje službeni naziv u Rusiji), trebao je biti munjevit.&nbsp;Svijet je očekivao da će moćna ruska vojska u nekoliko dana ili sedmica pregaziti mnogo manju i slabiju susjednu zemlju.&nbsp;Četiri i po godine poslije, Rusija i Ukrajina i dalje se nesmiljeno bore, bez naznake kraja krvoprolića. Sporedni, ali ovdje najzanimljiviji rezultat toga jeste da je Ukrajina danas nesumnjivo u više kategorija apsolutno najveća vojska u Evropi, pa i šire.Poređenje snaga: Danas samo Francuska, Turska i Poljska imaju više od 200.000 aktivnih ili odmah dostupnih vojnika.Ukrajinska vojska: Prema procjenama, ukrajinske oružane snage sada imaju oko 900.000 ljudi – više od tri najveće evropske vojske zajedno.<h2>Revolucija u ratovanju</h2>Proteklih sedmica u domaćim i stranim medijima bilo je mnogo izvještaja o velikim uspjesima ukrajinske vojske. Iz njih je jasno da Ukrajina nema samo najmoćniju vojsku, nego je svojim inovacijama uspjela iz temelja promijeniti moderno ratovanje. Najbolji primjer za to su bespilotne letjelice.Potez američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) prošle sedmice dao je Ukrajini još nešto što, osim SAD-a, imaju samo vojske Japana i Njemačke.&nbsp;Tramp će Ukrajini odobriti licencu za proizvodnju presretača i dijelova sistema protivzračne odbrane (PZO) Patriot, najtraženijih sistema PZO-a na svijetu.Analitičari kažu da će se u početku gotovo sigurno samo sklapati projektili od američkih i evropskih komponenti te proizvoditi manje osjetljivi dijelovi.Ključne tehnologije, poput radarskog samonavođenja, vjerovatno nisu dio licence.Proizvodnja će teško početi za manje od godinu i po do dvije.Iako to neće odmah promijeniti aktuelnu situaciju na frontu, dugoročno će Ukrajini dati nezamislivu stratešku prednost. I to dolazi od Trampa, koji je ranije najžešće napadao vojnu pomoć i srdačnije se susretao s Putinom nego sa Zelenskim.<h2>Hirurška preciznost dronova</h2>Poljski planovi o floti tenkova većoj od one koju imaju Francuska i Njemačka zajedno sada se čine gotovo smiješnima. Tenkove vrijedne milione dolara danas hirurški precizno uništavaju dronovi koji koštaju tek nekoliko stotina dolara.Zahvaljujući dronovima navođenima na daljinu, Ukrajina ima znatno manje ljudske gubitke. S druge strane, Rusija i dalje bilježi zastrašujuće gubitke.&nbsp;Procjenjuje se da svakog mjeseca bude ubijeno, teško ranjeno ili onesposobljeno za borbu čak 30.000 njenih vojnika.Prvih dana jula, Ukrajina je izvela jedan od najvećih koordiniranih napada dronovima od početka rata:Pogođene su rafinerije TANECO i TAIF-NK u Tatarstanu.Pogođena je rafinerija u Saratovu i naftna infrastruktura u Baškortostanu.Pogođeno je više tankera u Azovskom moru.Ruske vlasti priznale su napade i objavile da su tokom jedne noći oborile više od 400 ukrajinskih dronova, što samo po sebi govori o razmjerima operacije.<h2>Gubitak artiljerije</h2>Veliku pažnju privukla je operacija ukrajinske jedinice Lasar Group. Početkom juna, u dvodnevnoj operaciji pogođeno je više od 230 ruskih artiljerijskih sistema. Korišteno je preko 800 posebno prilagođenih FPV dronova s novom vrstom municije namijenjene uništavanju cijevi haubica. Ako su podaci tačni, to je jedan od najvećih pojedinačnih gubitaka ruske artiljerije u ratu.Analize Institute for the Study of War (ISW) pokazale su da je rusko napredovanje u junu bilo znatno sporije nego prethodne godine. Ruske snage su tokom juna napredovale prosječno jedan kvadratni kilometar na dan.&nbsp;Prema podacima Euronewsa, rusko mjesečno napredovanje u 2026. palo je na 15 kvadratnih kilometara mjesečno, naspram prosječnih 405 kvadratnih kilometara mjesečno tokom 2025. godine.<h2>Politička scena</h2>O uspjesima Ukrajine počelo se glasnije govoriti nakon vijesti da bi se do kraja godine trebali održati parlamentarni i predsjednički izbori.&nbsp;Volodimir Zelenski, kojem je mandat istekao, najavio je kandidaturu kako bi stekao nužan legitimitet. Pobjeda mu je bila gotovo zagarantovana sve dok se kao "izazivač" nije javio legendarni general Valerij Zalužni. Zalužni, kojeg mnogi smatraju mozgom ukrajinskih vojnih iznenađenja, poručio je da će na izborima "postati predsjednik".Istovremeno, ruski mediji su već četiri godine izloženi neviđenoj blokadi Zapada. U takvim uslovima, bez softvera za zaobilaženje blokada, nemoguće je pristupiti ruskim portalima iz EU i SAD-a.&nbsp;Zbog toga se postavlja pitanje koliko je ukrajinska vojska zaista moćna, a koliko je to zapadna propaganda ili dio kampanje Zelenskog. Zalužni zvuči uvjerljivo kada kaže da je najrealniji ishod rata zamrznuti sukob, što se protivi planovima Zelenskog koji najavljuje borbu do konačne pobjede.<h2>Visokotehnološki laboratorij</h2>Dr. sc. Petar Popović, ugledni politolog s Fakulteta političkih nauka, objašnjava složenost stanja.- Tehnološki skok kojem svjedočimo izravna je posljedica činjenice da obje strane vode rat iscrpljivanja u uslovima demografskog sloma. U Ukrajini je mobilizacija ogroman problem, dok Putin izbjegava provesti novi val mobilizacije zbog katastrofalnog deficita radne snage. Kako je ljudstvo sve oskudniji resurs, tako raste vrijednost autonomnih platformi i umjetne inteligencije. Ipak, rat se ne može dobiti isključivo naprednom tehnologijom. Dron može uništiti neprijateljski položaj, ali ga trajno držati može jedino kopnena vojska - objašnjava Popović.Po njegovom mišljenju, naglo intenziviranje ukrajinskih napada vjerovatno je priprema za skorašnju veću kontraofanzivu. Dr. Popović također upozorava na poznati problem evropskih vojski, rascjepkanost opreme i probleme s interoperabilnošću, te ističe da se nametnuo zaključak kako Ukrajina više nije samo primalac sigurnosti, već i njen izvoznik.<h2>Kako je narasla ukrajinska vojska?</h2>Matija Blaće, vojni analitičar poznat po YouTube kanalu Codex Militaria, smatra da je Putin precijenio snagu svoje vojske i podcijenio ukrajinsku odbranu, kao i volju Zapada da stane iza Kijeva.Blaće ističe da je Ukrajina danas najmoćnija kopnena sila Evrope.S oko 900.000 vojnika višestruko nadmašuje bilo koju evropsku vojsku. Raspolaže s više od 1.000 tenkova i samohodnih haubica. Ima između 5.000 i 6.000 drugih borbenih vozila.<h2>Obnovljena industrija</h2>Baza znanja iz sovjetskog doba ostala je u Ukrajini. Iako su kapaciteti dobrim dijelom bili izgubljeni ili bombardovani na početku rata, oni su obnavljani nakon 2014. i posebno 2022. godine.&nbsp;Danas ukrajinska ratna proizvodnja zadovoljava 50 do 75 posto potreba njihove vojske. Dobar primjer je haubica Bohgdana, u kojoj 85 posto komponenti dolazi iz Ukrajine (sklapa se oko 40 komada mjesečno).Strana pomoć, zajednička proizvodnja sa evropskim partnerima i finansijska podrška drže Ukrajinu iznad vode. Vojni troškovi prelaze 40 posto BDP-a (oko 87 milijardi dolara), što je sedmi najveći vojni budžet u svijetu. Blaće upozorava da svi ukrajinski porezi idu u ratne troškove, dok se zdravstvo i školstvo finansiraju isključivo stranim donacijama, što će otežati stabilizaciju sistema nakon rata.<h2>Era dronova</h2>Dronovi su potpuno promijenili paradigmu ratovanja u 21. vijeku. Vjeruje se da iza 90 posto svih ljudskih žrtava stoje bespilotne letjelice.Ukrajina godišnje proizvede oko četiri miliona dronova. Rusija proizvede i do osam miliona dronova.Informacijski rat podjednako je aktivan. Na društvenim mrežama, posebno na Telegramu, vodi se bitka oko broja žrtava. Ruska strana stalno umanjuje svoje i preuveličava ukrajinske gubitke, dok Ukrajina naglašava civilne žrtve raketnih napada.<h2>Perspektive za budućnost</h2>Dok Ukrajina dominira upotrebom dronova, njena slaba tačka ostaje zrakoplovstvo. Zapadni avioni poput F-16 i Mirage 2000 ne mogu se mjeriti sa znatno modernijom ruskom avijacijom čije dalekometne bombe imaju ključan učinak na ratištu.&nbsp;Antibalistička zaštita Ukrajine ovisi o američkom sistemu Patriot, a ukrajinska nada je da će Evropa preusmjeriti proizvodnju iz novih fabrika u Njemačkoj i Poljskoj prema njima u 2027. godini.Na diplomatskom frontu, Zelenski je nedavno postavio ultimatum bjeloruskom lideru Aleksandru Lukašenku da ugasi sisteme za radionavođenje ruskih letjelica ili će biti zasut dronovima. U strahu od ukrajinskih dalekometnih udara, Lukašenko je bio prisiljen popustiti.Činjenice pokazuju da se nakon pet godina rata Ukrajina još drži te se čini stabilnom, ali analitičari upozoravaju da su kolaps Ukrajine, baš kao i kolaps Ruske Federacije, i dalje mogući scenariji. Najbolja prognoza u ovom trenutku jeste da će rat trajati još barem godinu dana, sa stabilnim linijama fronta.

Najbolja prognoza u ovom trenutku jeste da će rat trajati još barem godinu dana, sa stabilnim linijama fronta

Rat koji je promijenio sve: Ukrajina predvodi novu eru modernog ratovanja

Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je usvojio rezoluciju kojom se od predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) traži povlačenje američkih oružanih snaga iz sukoba s Iranom.Za prijedlog je glasalo 214 zastupnika, dok ih je 208 bilo protiv. Odluku su podržala i četiri republikanca, Tomas Masi (Thomas Massie) iz Kentakija (Kentuckyja), Tom Beret (Tom Barrett) iz Mičigena (Michigana), Voren Dejvidson (Warren Davidson) iz Ohaja i Brajan Ficpatrik (Brian Fitzpatrick) iz Pensilvanije (Pennsylvanije), koji su se pridružili demokratama i omogućili usvajanje rezolucije.<h2>Senat nije podržao</h2>Istog dana, Senat nije podržao zajedničku rezoluciju koja bi imala zakonsku snagu i kojom bi se formalno okončalo američko učešće u ratu s Iranom.&nbsp;Tokom glasanja, republikanska senatorka Suzan Kolins (Susan Collins) pridružila se gotovo svim demokratama, dok je senator Džon Feterman (John Fetterman) bio jedini demokrata koji nije podržao nastavak razmatranja prijedloga.Glasanja u oba doma Kongresa uslijedila su u trenutku kada demokrate nastoje natjerati republikance da se javno izjasne o sukobu koji, prema anketama i političkim procjenama, nema široku podršku javnosti.&nbsp;Istovremeno žele naglasiti ustavnu ulogu Kongresa u odlučivanju o objavi rata.<h2>Vojna politika</h2>Iako je dio republikanaca pokazao spremnost da predsjedniku ostavi više prostora za vođenje vojne politike, četvero zastupnika njihove stranke ipak je podržalo neobavezujuću rezoluciju Predstavničkog doma, što se tumači kao znak rastućeg protivljenja nastavku sukoba.Vodeći demokrata u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma Gregori Miks (Gregory Meeks) izjavio je za NBC News da rezultat glasanja pokazuje kako se Kongres sve više približava stavu većine američkih građana koji se protive ratu.&nbsp;Prema njegovim riječima, Kongres treba iskoristiti svoja ustavna ovlaštenja kako bi uticao na okončanje sukoba.Miks je najavio da će demokrate pokušati izvršiti dodatni pritisak kroz proces usvajanja budžeta, koji Kongres treba odobriti do 30. septembra, uključujući finansiranje vojske.&nbsp;Također je rekao da planira predstaviti rezoluciju protiv administracije zbog, kako tvrdi, zaobilaženja Kongresa u donošenju odluka o ratu s Iranom te zatražiti glasanje o toj mjeri nakon završetka ljetne pauze Predstavničkog doma.

Pobuna u vazduhu: Desetine putnika napravile haos

Novi val nasilja na Zapadnoj obali: Četiri Palestinca i jedan Izraelac poginuli

Nove napetosti: Huti udarili na ključnu svjetsku rutu

Sukob oko iranske imovine: Aragči oštro odgovorio Trampu

Nevjerovatan podvig: Dva sata ležao pod snijegom i ušao u Ginisovu knjigu rekorda

Zelenski u SAD: Razgovori s Trampom i planovi za novu rundu pregovora

Samo jedan potez dijeli regiju od haosa: Iran odbio prekid vatre

Požari nakon napada dronovima: Na udaru logistički centri ruskog online giganta

Most se raspada i visi nad rijekom, ali vozači i dalje prelaze

Avion pao u more kod Sijetla: Spasioci izvukli sve putnike iz letjelice

Rat bez jasnog cilja: Tramp traži pritisak na Iran, saveznici strahuju od šireg sukoba

Nova prijetnja svijetu: Huti krenuli u blokadu Crvenog mora

Zaokret iz Bijele kuće: Saudijski nuklearni sporazum pod znakom pitanja

Uoči predizbora na Aljasci: Otvorena provjera državljanstva registrovanih birača

Rat koji je promijenio sve: Ukrajina predvodi novu eru modernog ratovanja

Američki Kongres podijeljen oko rata s Iranom: Predstavnički dom usvojio rezoluciju

Globus

Pobuna u vazduhu: Desetine putnika napravile haos

Novi val nasilja na Zapadnoj obali: Četiri Palestinca i jedan Izraelac poginuli

Nove napetosti: Huti udarili na ključnu svjetsku rutu

Sukob oko iranske imovine: Aragči oštro odgovorio Trampu

Nevjerovatan podvig: Dva sata ležao pod snijegom i ušao u Ginisovu knjigu rekorda

Zelenski u SAD: Razgovori s Trampom i planovi za novu rundu pregovora

Samo jedan potez dijeli regiju od haosa: Iran odbio prekid vatre

Požari nakon napada dronovima: Na udaru logistički centri ruskog online giganta

Most se raspada i visi nad rijekom, ali vozači i dalje prelaze

Avion pao u more kod Sijetla: Spasioci izvukli sve putnike iz letjelice

Rat bez jasnog cilja: Tramp traži pritisak na Iran, saveznici strahuju od šireg sukoba

Nova prijetnja svijetu: Huti krenuli u blokadu Crvenog mora

Zaokret iz Bijele kuće: Saudijski nuklearni sporazum pod znakom pitanja

Uoči predizbora na Aljasci: Otvorena provjera državljanstva registrovanih birača

Rat koji je promijenio sve: Ukrajina predvodi novu eru modernog ratovanja

Američki Kongres podijeljen oko rata s Iranom: Predstavnički dom usvojio rezoluciju