Penzionisani admiral i bivši komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi Džejms Stavridis (James Stavridis) komentarisao je za CNN novi sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji koji su potpisale Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija, ocijenivši da je njegov ključni motiv očuvanje bliskog strateškog partnerstva između Vašingtona i Rijada.Na pitanje CNN-a, zašto SAD žele postići ovakav sporazum sa Saudijskom Arabijom, Stavridis je kratko odgovorio:&nbsp;- Želimo ostati vrlo usklađeni sa Saudijcima.Dodao je da Rijad već održava veoma bliske veze s Pakistanom, koji posjeduje nuklearno oružje, kao i funkcionalne odnose s Rusijom, zbog čega Vašington želi ostati glavni sigurnosni i tehnološki partner kraljevine.Prema njegovim riječima, američka administracija procjenjuje da će Saudijska Arabija dugoročno razviti nuklearne kapacitete za civilne potrebe, pa je za SAD strateški važnije da taj proces bude vezan uz američku tehnologiju i saradnju nego uz konkurentske sile.Sporazum, poznat kao "123 Agreement", predviđa okvir za višedecenijsku civilnu nuklearnu saradnju i sada prolazi proceduru razmatranja u američkom Kongresu. Kako izvještava Reuters, njegov sadržaj izazvao je rasprave zbog pitanja obogaćivanja uranija i međunarodnih sigurnosnih garancija.

Prema njegovim riječima, američka administracija procjenjuje da će Saudijska Arabija dugoročno razviti nuklearne kapacitete za civilne potrebe

Američki general: SAD žele zadržati Saudijsku Arabiju u svojoj sferi utjecaja

Dvadesetsedmogodišnji Australijanac Laki Perem (Lachie Perrem) iz Perta zadobio stravične opekotine nakon eksplozije robotskog usisivača u vlastitom domu.Nesreća se dogodila početkom jula, a prema riječima njegove porodice, sumnja se da je uzrok bila neispravna litij-ionska baterija koja je danima prije eksplozije pokazivala znakove kvara.Mladić je u trenutku nesreće ušao u kuhinju kako bi pripremio doručak, nakon čega je došlo do snažne eksplozije. Zadobio je opekotine na čak 75 posto tijela i hitno je prebačen u bolnicu.Ljekari su ga stavili u induciranu komu kako bi stabilizirali njegovo stanje i započeli složeno liječenje, uključujući operacije presađivanja kože.Nakon više dana neizvjesnosti, sredinom jula stigli su prvi pozitivni znakovi. Lachie se probudio iz kome, počeo komunicirati s porodicom, a liječnici bilježe pomake u oporavku - od pokreta ruku do postepenog zarastanja rana.Ipak, pred njim je dug put rehabilitacije koji će uključivati nove operacije, presađivanje kože i psihološku podršku.

Mladić je u trenutku nesreće ušao u kuhinju kako bi pripremio doručak, nakon čega je došlo do snažne eksplozije

Eksplozija robotskog usisivača teško povrijedila mladića: Ima opekotine na 75 posto tijela

Snažno podrhtavanje tla uznemirilo je stanovnike Austrije i dijelova Slovenije, nakon što je tokom noći zabilježen zemljotres magnitude 4,5.Zemljotres je registrovan u 1:59 sati, a epicentar je bio na području Semmeringa u Austriji. Podrhtavanje je izazvalo manju materijalnu štetu, kao i odrone kamenja na pojedinim lokacijama.Austrijska geološka služba Geosphere Austria saopćila je da je epicentar bio na dubini od oko četiri kilometra. Službe su primile veliki broj prijava građana iz istočnog dijela Donje Austrije i Štajerske.Prema pisanju austrijskih medija, podrhtavanje tla osjetilo se i u Beču, gdje su pojedini stanovnici prijavili da su osjetili kratkotrajno pomjeranje tla.Nakon zemljotresa intervenisali su i vatrogasci na putu između mjesta Šotvin (Schottwien) i Brajtenštajn (Breitenstein), gdje se nekoliko stijena odronilo na saobraćajnicu.Potres su zabilježili i seizmografi slovenske Agencije za okoliš (ARSO). Prema njihovim procjenama, podrhtavanje se osjetilo u sjeverozapadnim dijelovima Slovenije, ali intenzitet nije prelazio treći stepen Evropske makroseizmičke ljestvice.Za sada nema izvještaja o većim posljedicama, a nadležne službe nastavljaju pratiti situaciju nakon noćnog udara.

Snažno podrhtavanje tla uznemirilo je stanovnike Austrije i dijelova Slovenije, nakon što je tokom noći zabilježen zemljotres magnitude 4,5.

Zemlja se zatresla: Odroni nakon zemljotresa

Naseljenim područjima Madrida približila se vatrena stihija, dok su hiljade ljudi morale napustiti domove pred razornim požarima.Naselja koja tokom ljeta vrve od života, sa luksuznim vilama, bazenima i uređenim dvorištima, za samo nekoliko sati pretvorila su se u puste ulice. Kuće i vozila ostali su oštećeni ili uništeni nakon što je vatra stigla do područja jugozapadno od Madrida.Stanovnici kompleksa El Enčinar del Alberče (El Encinar del Alberche) u Vilja del Pradu (Villa del Prado), kao i hiljade drugih ljudi iz okolnih mjesta, morali su napustiti svoje domove zbog opasnosti koju su donijeli požari.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Lucha sin cuartel contra las llamas en San Martín de Valdeiglesias, con afectación a Pelayos de la Presa 🛡️🔥 Los equipos de la <a href="https://x.com/hashtag/UME?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#UME</a> pelean casa por casa en una defensa de interfaz urbano-forestal trabajando sin descanso para proteger a la población y las viviendas.… <a href="https://t.co/x8wlu84NGn">pic.twitter.com/x8wlu84NGn</a>&mdash; UME (@UMEgob) <a href="https://x.com/UMEgob/status/2080362631139827795?ref_src=twsrc%5Etfw">July 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vlasti su zatvorile pojedine saobraćajnice, poslale upozorenja stanovništvu i evakuisale više od 10.000 ljudi. Među evakuisanim područjima su Aldea del Fresna, San Martin de Valdeiglesijasa i Pelajos de la Presa.Požar koji je izbio u Almoroksu (Almorox), u pokrajini Toledo, proširio se prema području Madrida, a vatrogasne ekipe danima se bore sa vatrenom stihijom.<h2>Tražena pomoć države</h2>Zbog ozbiljnosti situacije vlasti Madrida zatražile su od centralne vlade proglašenje najvišeg nivoa vanredne situacije, kako bi država preuzela veći dio operacije gašenja.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">👩‍🚒 Durante la noche, nuestras unidades han realizado misiones de ataque directo sobre frente de llama y protección en el flanco derecho del incendio en <a href="https://x.com/hashtag/PelayosdeLaPresa?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#PelayosdeLaPresa</a> <a href="https://t.co/BoqQ0tvg0s">pic.twitter.com/BoqQ0tvg0s</a>&mdash; UME (@UMEgob) <a href="https://x.com/UMEgob/status/2080551817557987689?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Predsjednica Zajednice Madrid Izabel Dijaz Ajuso (Isabel Díaz Ayuso) izjavila je da se vatrogasci i pripadnici Vojne jedinice za vanredne situacije (UME) bore za svaki život i imovinu.Španska vlada potom je proglasila nacionalnu vanrednu situaciju u Madridu i Avili zbog širenja požara.Stanovnicima okolnih mjesta stigla su upozorenja da ostanu u kućama, zatvore prozore i vrata te izbjegavaju izlazak dok opasnost ne prođe.<h2>Vatra stigla kao raketa</h2>Gradonačelnik Sjenisijentosa (Cenicientos) opisao je trenutak kada je požar stigao do naselja.

– Rano ujutro vatra je došla kao raketa. Krošnje drveća počele su gorjeti nevjerovatnom brzinom – rekao je.Brojni stanovnici u panici su napuštali domove, vodeći sa sobom kućne ljubimce i najosnovnije stvari. Za evakuaciju su organizovani autobusi, dok su ekipe na terenu pokušavale spriječiti daljnje širenje vatre.Iako je dio požara stavljen pod kontrolu, vlasti upozoravaju da visoke temperature i snažni vjetrovi i dalje predstavljaju veliki rizik.U pojedinim područjima ostale su spaljene šume, zgarišta i kuće koje su stanovnici morali napustiti prije nego što je plamen stigao do njih.

Vatrena stihija približila se naseljenim područjima Madrida, dok su hiljade ljudi morale napustiti domove pred razornim požarima.

Luksuz pretvoren u pepeo: Vatra stigla pred vrata kuća

Strah od širenja sukoba sve je veći nakon raketnih i dronovskih napada koji su izazvali novu eskalaciju na Bliskom istoku.Tenzije su dodatno porasle nakon što su Bahrein i Kuvajt saopćili da su bili mete napada raketama i dronovima, dok se istovremeno nastavljaju vojne operacije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.Granični prijelaz Abdali između Iraka i Kuvajta, važno čvorište za teretni i putnički saobraćaj, pogođen je u dva navrata tokom jednog dana u napadu dronom, saopćili su kuvajtski zvaničnici.U napadima nije bilo žrtava, ali je pričinjena materijalna šteta. Kuvajtsko Ministarstvo odbrane nije objavilo ko stoji iza napada, ali je potvrđeno da je nakon udara izbio požar koji su vatrogasci ugasili. Prijelaz je privremeno zatvoren.<h2>Sirene i protivzračna odbrana</h2>Kuvajtske oružane snage saopćile su da su tokom noći aktivirale protivzračnu odbranu kako bi odgovorile na prijetnje raketama i dronovima.U Bahreinu su se oglasile sirene za zračnu opasnost, a stanovnici su pozvani da se sklone na sigurna mjesta nakon registriranih prijetnji.Velika Britanija je u međuvremenu poručila da su njene oružane snage spremne zaštititi zemlju od mogućih napada. Londonske vlasti navele su da raspolažu višeslojnim sistemima protivzračne i protivraketne odbrane uz podršku mornarice, vojske i ratnog zrakoplovstva.

<h2>Prijetnje širenjem sukoba</h2>Prema navodima američkih medija, iranski zvaničnici razmatraju moguće odgovore ukoliko dođe do novih napada na ključnu infrastrukturu. Među mogućim scenarijima spominju se napadi na izraelske ciljeve i pritisak na pomorski saobraćaj u Crvenom moru.Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ranije je poručio da bi eventualna šteta na brodovima i teretu u Hormuškom moreuzu mogla biti nadoknađena sredstvima povezanima s Iranom.Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) upozorio je da bi zapljena imovine druge države predstavljala opasan presedan.– Kada vlade normalizuju konfiskaciju, ničija imovina nije sigurna. Haos koji nastaje neće biti lijep niti miran – naveo je Aragči.<h2>Novi američki udari</h2>Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da je završena nova runda udara na Iran, tokom koje su gađani vojni komandni centri, skladišta dronova, komunikacijske mreže i obalski položaji.Kako je navedeno, cilj operacije bio je smanjenje prijetnji komercijalnom brodarstvu i povećanje pritiska na iranske vojne kapacitete.Situacija u regiji ostaje izuzetno napeta, dok postoji strah da bi svaki novi udar mogao dodatno proširiti sukob.

Nova eskalacija na Bliskom istoku podigla je alarm u regiji, nakon raketnih i dronovskih napada koji su otvorili strah od širenja sukoba

Rakete lete, dronovi udaraju: Nova ratna kriza

Japanska premijerka Sanae Takaiči (Sanae Takaichi) izazvala je veliku pažnju javnosti nakon što je na platformi X otkrila da noću spava najviše tri sata. Njena izjava pokrenula je raspravu o tome može li se jedna od najvećih svjetskih ekonomija uspješno voditi uz tako malo odmora.<h2>(Ne)zdrava odluka&nbsp;</h2>Premijerka nije precizirala koliko dugo održava ovakav ritam niti da li nadoknađuje san tokom dana, ali priznanje da ponekad gotovo uopće ne spava izazvalo je brojna pitanja o zdravlju, radnim navikama i pritisku koji nosi najviša politička funkcija.Njena izjava posebno je odjeknula u Japanu, zemlji poznatoj po kulturi dugog radnog vremena i velikoj posvećenosti poslu. Japanske vlasti i kompanije sve više uvode fleksibilnije modele rada, a pojedine firme testiraju i četverodnevnu radnu sedmicu kako bi poboljšale ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Analitičari ističu da je otvorena i šira tema - gdje se nalazi granica između profesionalne odgovornosti i iscrpljivanja.Dok dio javnosti premijerkin ritam vidi kao dokaz velike predanosti, drugi upozoravaju da nedostatak sna ne bi trebao biti predstavljen kao simbol uspjeha. Stručnjaci podsjećaju da odmor ima ključnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka, posebno kod ljudi koji obavljaju izuzetno odgovorne poslove.<h2>Slobodno vrijeme</h2>Posebno se ističe generacija Z, koja sve češće odbija tradicionalni model u kojem se karijera stavlja iznad ličnog života. Mlađi Japanci traže više slobodnog vremena, bolje uslove rada i jasniju granicu između radnog vremena i odmora.Priznanje japanske premijerke tako je preraslo ličnu priču i postalo rasprava o radnoj kulturi, očekivanjima društva i pitanju da li se uspjeh treba mjeriti brojem neprospavanih sati ili sposobnošću donošenja ispravnih odluka.

Njena izjava pokrenula je raspravu o tome može li se jedna od najvećih svjetskih ekonomija uspješno voditi uz tako malo odmora

Japanska premijerka razbjesnila javnost izjavom: Spavam najviše tri sata dnevno

Veliki infrastrukturni projekat koji je trebao biti simbol saradnje dvije zemlje našao se u sjeni novih političkih nesuglasica.Nova veza između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, koja će povezati kanadski Vindzor (Windsor) i američki Detroit, bit će zvanično otvorena 27. jula.Ceremonija presijecanja vrpce bila je planirana za 24. juli, uz očekivano prisustvo američkih i kanadskih zvaničnika. Međutim, Kanada je u međuvremenu otkazala zajedničku proslavu, navodeći kao razlog trgovinske prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).– Kanada je i dalje posvećena otvaranju 27. jula, ali će ovu prekretnicu obilježiti slavljem među Kanađanima u petak – rekla je Džena Gasabe (Jenna Ghassabeh), glasnogovornica kanadskog ministra infrastrukture Gregora Robertsona.Projekat vrijedan 4,7 milijardi dolara nosi ime po legendarnom hokejašu Detroit Red Wingsa Gordiju Hauu (Gordie Howe), a prvobitno je njegovo otvaranje bilo planirano za juni.

<h2>Trampove prijetnje izazvale reakciju</h2>U februaru je Tramp zaprijetio blokiranjem projekta, navodeći kao razlog trgovinske nesuglasice, uključujući pitanje skladištenja određenih američkih alkoholnih pića u Kanadi, carine na mliječne proizvode i odnose u trgovinskim pregovorima s Kinom.Prema sporazumu o izgradnji, čelik i željezo korišteni za projekat morali su biti proizvedeni u Kanadi ili SAD-u, uz princip da nijedna zemlja ne bude favorizirana.

<h2>Nova tenzija</h2>Iako je sada došlo do političkog zahlađenja, Tramp je tokom prvog mandata pozitivno govorio o značaju projekta.U zajedničkoj izjavi iz 2017. godine s tadašnjim kanadskim premijerom Džastinom Trudoom (Justin Trudeau), američki predsjednik je ovaj projekat nazvao važnom ekonomskom vezom između dvije zemlje.Novi prelaz preko rijeke Detroit trebao bi dodatno olakšati trgovinu i saobraćaj između dvije države, koje imaju jedan od najprometnijih ekonomskih odnosa na svijetu.

Veliki infrastrukturni projekat koji je trebao biti simbol saradnje dvije zemlje našao se u sjeni novih političkih nesuglasica

Nova svađa preko granice: Most u centru pažnje

Austriju je tokom noći pogodio zemljotres magnitude 4,5, čiji je epicentar bio na području Semeringa. Podrhtavanje tla izazvalo je manju materijalnu štetu i odrone kamenja, a osjetili su ga stanovnici dijelova Austrije i Slovenije.Zemljotres se dogodio u 1:59 sati, a epicentar je bio na dubini od oko četiri kilometra. Austrijska geološka služba Geosphere Austria saopćila je da je primila veliki broj prijava građana iz istočnih dijelova Donje Austrije i Štajerske.Prema pisanju austrijskih medija, podrhtavanje se osjetilo čak i u Beču, gdje su pojedini stanovnici prijavili kratkotrajno ljuljanje objekata.Zbog posljedica zemljotresa intervenirale su i vatrogasne službe. Na cesti je zabilježen odron kamenja, zbog čega je bilo potrebno ukloniti stijene s puta.Podrhtavanje su registrirali i seizmografi slovenske Agencije za okoliš (ARSO). Stanovnici sjeverozapadnih dijelova Slovenije također su osjetili potres, ali prema procjenama stručnjaka intenzitet na slovenskom području nije prelazio treći stepen Evropske makroseizmičke ljestvice.Za sada nema izvještaja o većoj materijalnoj šteti niti povrijeđenim osobama.

Podrhtavanje tla izazvalo je manju materijalnu štetu i odrone kamenja

Zemljotres jačine 4,5 stepeni pogodio Austriju: Podrhtavanje se osjetilo i u Sloveniji

Globalna potražnja za naprednim sistemima protivzračne odbrane sve više raste, dok države nastoje ojačati svoje kapacitete zbog novih sigurnosnih izazova.Kompanija Raytheon objavila je da je dobila novu domaću narudžbu za presretače serije PAC-2 namijenjene protivzračnom raketnom sistemu Patriot. Prema navodima kompanije, riječ je o prvoj narudžbi novih PAC-2 presretača za američku vojsku nakon više od 30 godina.Ovaj potez dolazi u trenutku povećane zabrinutosti zbog količine zaliha naprednih protivzračnih presretača i druge ključne municije, posebno nakon novih sukoba i rastućih sigurnosnih prijetnji širom svijeta.<h2>Povratak Patriota</h2>Sistemi Patriot i njihovi presretači posljednjih godina bilježe veliku potražnju, prvenstveno zbog rata u Ukrajini i tenzija na Bliskom istoku. Zbog promijenjenog sigurnosnog okruženja, ovaj raketni sistem ponovo je postao jedan od najvažnijih elemenata moderne protivzračne odbrane.Patriot je bio jedna od glavnih tema tokom predstavljanja poslovnih rezultata kompanije Raytheon, danas poznate kao RTX. Ova kompanija je glavni proizvođač sistema Patriot i presretača PAC-2, dok je Lockheed Martin zadužen za posebnu porodicu presretača PAC-3.<h2>Jačanje raketne odbrane</h2>Predsjednik i izvršni direktor RTX-a Kristofer Kalio (Christopher Calio) izjavio je da je kompanija ugovorila poslove vrijedne gotovo 20 milijardi dolara, uključujući više od pet milijardi dolara vrijedne narudžbe za presretače Patriot GEM-T, uglavnom od međunarodnih kupaca.- Među tim ugovorima nalazi se i naša prva domaća narudžba za proizvodnju GEM-T presretača u više od 30 godina -&nbsp; rekao je Kalio.Iako detalji nove narudžbe nisu objavljeni, navodi se da je američka vojska ranije ove godine dodijelila ugovor vrijedan oko 441,6 miliona dolara, povezan s podrškom vojnoj operaciji protiv Irana.Patriot sistemi smatraju se jednim od najnaprednijih odbrambenih raketnih sistema, sposobnim za presretanje različitih vrsta zračnih prijetnji, uključujući projektile i bespilotne letjelice.

Rastuće tenzije u svijetu povećale su potražnju za sistemima protivzračne odbrane, a ključni presretači ponovo su u fokusu

Amerika se sprema za najgori scenarij: 30 godina čekanja završeno

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas (Kaja Kallas) dovela je u pitanje razloge zbog kojih je Vašington (Washington) uveo nove carine na robu iz Evropske unije, navodeći da su optužbe o nedovoljno strogoj provedbi zabrane prisilnog rada neutemeljene.- Ne možete to reći za Evropsku uniju - kazala je Kalas za Reuters na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili.- Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Američkim Državama, mislim, mi imamo plaćeni godišnji odmor, imamo veoma dobre radne uslove za naše zaposlenike, pa to zaista nije utemeljeno - dodala je.Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) u petak je uvela nove carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima se nalazi i Evropska unija.Kao razlog su navedene tvrdnje da određene zemlje ne provode dovoljno strogo zabrane prisilnog rada. Nove mjere stupile su na snagu nakon isteka privremene globalne carine od 10 posto.<h2>"Ko to više može pratiti"</h2>Na pitanje da li je Evropska unija očekivala da će biti obuhvaćena novim američkim mjerama, Kalas je jasno odgovorila.- Ko to više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali - rekla je.Nove carine predstavljaju posljednji pokušaj ostvarivanja Trampove predizborne politike gotovo globalnog carinskog režima, nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove takozvane "recipročne" carine uvedene na osnovu izvanrednih ovlasti s ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita.Kalas je kazala da će Evropska unija od Vašingtona zatražiti dodatna pojašnjenja, naglašavajući da je blok ispunio obaveze iz prošlogodišnjeg transatlantskog trgovinskog sporazuma.- Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora, te strane dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje - rekla je.<h2>"Sankcije imaju učinak"</h2>Govoreći o Rusiji, Kallas je istakla da je najnoviji paket sankcija Evropske unije usmjeren na dodatni pritisak na Moskvu i ograničavanje njenih mogućnosti za finansiranje rata u Ukrajini.- Cilj je uskratiti im sredstva za finansiranje ovog rata - rekla je.Dodala je da sankcije već ostavljaju posljedice na rusku ekonomiju i otežavaju Moskvi pristup međunarodnim finansijskim tržištima.- Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak - kazala je.<h2>Ruski bankarski sektor</h2>Vijeće Evropske unije u četvrtak je odobrilo 21. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, kojim su uvedena nova ograničenja za ruski bankarski sektor i mreže povezane s kriptovalutama.Kalas je naglasila da su sankcije samo jedan dio šire evropske strategije čiji je cilj izvršiti pritisak na Rusiju kako bi pristala na ozbiljne pregovore s Ukrajinom.- Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo šta još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da uistinu sjedne za pregovarački sto i pregovara s Ukrajinom - rekla je Kalas.

Razmatramo šta još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da uistinu sjedne za pregovarački sto i pregovara, rekla je Kalas

Brisel iznenađen Trampovim carinama: Kaja Kalas traži objašnjenje Vašingtona

Iran je, prema tvrdnjama svojih zvaničnika i pojedinih vojnih analitičara, uspio značajno unaprijediti sposobnosti svog raketnog programa uprkos višemjesečnim napadima SAD-a i Izraela na njegove vojne objekte.<h2>Ozbiljna prijetnja&nbsp;</h2>Nedavni udari na američke baze pokazali su da iranske balističke rakete i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Iako su iz Vašingtona ranije tvrdili da je raketni kapacitet Teherana teško oštećen, Iran je nastavio s lansiranjima i, prema vlastitim navodima, ubrzao obnovu sistema.Iranski zvaničnici tvrde da su poboljšanja rezultat iskustva stečenog tokom sukoba. Kako navode, američki napadi pomogli su im da unaprijede taktiku, brzinu reakcije i sposobnost skrivanja raketnih sistema.Dok je ranije Iranu bilo potrebno i do 15 sati da ponovo osposobi pogođene lansirne lokacije, sada tvrde da mogu odgovoriti za manje od pola sata. Posebnu pažnju posvetili su razvoju bržih projektila, raketa na čvrsto gorivo i sistema koji otežavaju njihovo presretanje.Temelj iranskog arsenala čine takozvani "raketni gradovi" - duboko ukopani podzemni kompleksi u planinama koji služe za skladištenje i lansiranje projektila. Analitičari vjeruju da je Iran nakon napada uspio obnoviti dio tih kapaciteta.<h2>Novi udari</h2>Pojedini stručnjaci smatraju da preciznost novih udara može biti povezana i s mogućom pomoći Rusije i Kine, posebno u oblasti tehnologije i obavještajnih podataka.Iran, međutim, tvrdi da se oslanja prvenstveno na vlastiti razvoj. Njegovi zvaničnici poručuju da cilj nije samo povećanje broja projektila, već stvaranje bržeg i otpornijeg sistema koji bi mogao preživjeti eventualne nove napade.

Nedavni udari na američke baze pokazali su da iranske balističke rakete i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju

Kako su iranske rakete postale preciznije: Teheran tvrdi da je naučio lekcije od Amerikanaca

Let je neočekivano prekinut nakon ozbiljnog incidenta među putnicima, zbog čega je posada donijela odluku koja je promijenila tok putovanja.Tokom leta sa španskog ostrva Tenerife prema Liverpulu u utorak navečer došlo je do tuče u avionu kompanije Izi Džet (easyJet), u kojoj je učestvovalo desetak putnika.Zbog incidenta, avion je morao promijeniti pravac i vratiti se na polazni aerodrom Tenerife-Jug, oko 30 minuta nakon polijetanja.Kapetan je odluku donio zbog procjene da ponašanje putnika predstavlja opasnost za sigurnost leta, izjavio je kontrolor letenja, prenosi Sky News.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Mass mid-air brawl forces easyJet plane to return to Tenerife Read more 🔗 <a href="https://t.co/O6RdFcYF5r">https://t.co/O6RdFcYF5r</a>&mdash; Sky News (@SkyNews) <a href="https://x.com/SkyNews/status/2079955557817999863?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Po slijetanju aviona, na zahtjev posade intervenirala je lokalna policija, koja je dočekala let EZY3352.Iz kompanije Izi Džet saopćeno je da se avion vratio zbog grupe putnika koji su se "neprimjereno ponašali".– Ovakve incidente shvatamo veoma ozbiljno i ne toleriramo neprimjereno ponašanje prema našem osoblju. Naše kabinsko i zemaljsko osoblje obučeno je da procijeni situacije i brzo reaguje kako bi sigurnost leta i drugih putnika u svakom trenutku bila zaštićena – naveli su iz kompanije.Nakon policijske intervencije i privođenja problematičnih putnika, avion sa 186 putnika nastavio je put prema Liverpulu.

Mirno putovanje pretvorilo se u incident koji je zahtijevao reakciju posade i promjenu plana leta, nakon sukoba među putnicima u avionu

Pobuna u vazduhu: Desetine putnika napravile haos

U pucnjavi na sjeveru okupirane Zapadne obale, u blizini Nablusa, poginula su četiri Palestinca i jedan Izraelac, dok je više osoba povrijeđeno, saopćili su zdravstveni zvaničnici u petak.Uzroci i tačan tok incidenta još nisu u potpunosti razjašnjeni, a nasilje na području Zapadne obale posljednjih dana bilježi značajan porast.Palestinsko ministarstvo zdravstva sa sjedištem u Ramalahu (Ramallahu) saopćilo je da su četvorica Palestinaca ubijena od strane izraelskih snaga.&nbsp;Prema istom izvoru, još četiri Palestinca zadobila su povrede, a trojica se nalaze u kritičnom stanju.Izraelska hitna služba Magen David Adom nije precizirala ko je odgovoran za smrt izraelskog državljanina. Naveli su da se dvije povrijeđene osobe iz Izraela helikopterom prevoze sa Zapadne obale radi liječenja.Izraelska vojska saopćila je da su njeni pripadnici reagovali nakon prijave napada na izraelske civile koji su planinarili u blizini naselja Havat Gilad, zapadno od Nablusa.Vojska je također navela da je nakon incidenta uvedena "privremena blokada" područja oko Nablusa i obližnjeg palestinskog sela Tel (Tell).

Izraelska vojska saopćila je da su njeni pripadnici reagovali nakon prijave napada na izraelske civile koji su planinarili

Novi val nasilja na Zapadnoj obali: Četiri Palestinca i jedan Izraelac poginuli

Nove napetosti oko jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta izazvale su strah od poremećaja u međunarodnom saobraćaju i mogućeg širenja sukoba na Bliskom istoku.Jemenski Huti, militantna grupa koju podržava Iran, navodno su napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, čime se otvara nova mogućnost širenja sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.Nova prijetnja dolazi nakon što su Huti najavili pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije, što bi moglo ugroziti jednu od najvažnijih ruta za svjetsku trgovinu i transport energenata.Ukoliko se potvrdi, napad na tankere bio bi prvi nakon što su Huti proglasili blokadu. Ova grupa tvrdi da su gađali saudijska plovila zbog navodne blokade luka i aerodroma na području Jemena pod njihovom kontrolom.Saudijska Arabija odbacila je optužbe i poručila da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoje brodove u skladu s međunarodnim pravom.Prema pisanju BBC-a, najmanje sedam tankera koji su plovili prema saudijskim lukama ili iz njih promijenilo je pravac u blizini Jemena zbog straha od napada. Dio brodova već izbjegava prolazak kroz tjesnac Bab el-Mandeb.

<h2>Strah od udara na svjetsku trgovinu</h2>Crveno more jedna je od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, kroz koju prolazi veliki dio međunarodne trgovine. Ovaj prolaz povezuje Evropu i Aziju preko Sueckog kanala i tjesnaca Bab el-Mandeb.Posebna zabrinutost vlada zbog mogućnosti da bi nova blokada mogla dodatno otežati transport nafte i drugih energenata, posebno nakon problema u Hormuškom moreuzu.Stručnjaci upozoravaju da sama prijetnja napadima može biti dovoljna da brodarske kompanije promijene rute, povećaju troškove osiguranja i dodatno opterete globalnu trgovinu.Huti tvrde da će zaustavljati samo brodove povezane sa Saudijskom Arabijom, ali ranija iskustva pokazuju da su tokom prethodnih pomorskih napada bile pogođene i kompanije koje nisu bile direktno povezane sa sukobom.<h2>Moguće novo rasplamsavanje rata u Jemenu</h2>Nova eskalacija mogla bi ponovo otvoriti sukob između Huta i Saudijske Arabije, nakon što je primirje iz 2022. godine smanjilo intenzitet borbi u Jemenu.Huti su tokom rata u Gazi napali veliki broj brodova, prije nego što su međunarodni vojni udari zaustavili dio njihovih operacija.Analitičari smatraju da Iran kroz aktivnosti Huta može dobiti dodatni pritisak u trenutku kada se suočava sa američkim vojnim udarima.Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) poručio je da će Sjedinjene Američke Države reagovati ukoliko Huti pokušaju blokirati Crveno more i ugroziti energetski izvoz Saudijske Arabije.Situacija u Crvenom moru tako ostaje jedno od najosjetljivijih žarišta na Bliskom istoku, dok međunarodna zajednica prati svaki novi potez.

Jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta našla se pod novim pritiskom, a strah od velikih posljedica za trgovinu i energente sve više raste

Nove napetosti: Huti udarili na ključnu svjetsku rutu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) izjavio je u četvrtak da namjerava koristiti iranska finansijska sredstva za pokrivanje troškova eventualne štete koja bi mogla nastati na brodovima u području Hormuškog moreuza.

Čedomir Domuz: 34. godišnjica pogibije “Vuka s Igmana”

Na njegovu izjavu ubrzo je reagovao iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi), koji je upozorio da bi takva odluka predstavljala opasan i "zapaljiv presedan".U objavi na društvenoj mreži X, šef iranske diplomatije naveo je da bi oduzimanje imovine jedne države radi podmirivanja nepovezanih budućih potraživanja predstavljalo prijetnju za sve zemlje.

Demonstracija vojne moći: Iran prikazao raketu Zulfikar na javnom trgu

- Oni koji slave ili profitiraju od ovakvih poteza trebaju zapamtiti: kada vlade normalizuju konfiskaciju, ničija imovina više nije sigurna. Haos koji će uslijediti neće biti ni lijep ni miran - poručio je Aragči.Aragči je istakao da bi takva praksa mogla otvoriti vrata široj zloupotrebi i ugroziti sigurnost imovine država širom svijeta.

Haos koji će uslijediti neće biti ni lijep ni miran, poručio je Aragči

Sukob oko iranske imovine: Aragči oštro odgovorio Trampu

Test izdržljivosti donio je novo priznanje nakon što je jedan muškarac uspio ostvariti podvig u ekstremnim zimskim uslovima.Poljskom stručnjaku za izdržljivost Damijanu Kaspržiku (Damian Kasprzyk) priznat je nevjerovatan podvig koji je postavio tokom zime, čime je ušao u Ginisovu knjigu rekorda.Kaspržik je proveo 2 sata, 12 minuta i 12 sekundi potpuno zatrpan u snijegu, čime je oborio svjetski rekord za najduže vrijeme provedeno u direktnom kontaktu cijelog tijela sa snijegom u muškoj konkurenciji.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Meet Damian Kasprzyk, the man who spent the longest time in direct full-body contact with snow in 2 hours 12 minutes 12 seconds <a href="https://t.co/nYIA6Gt4R0">pic.twitter.com/nYIA6Gt4R0</a>&mdash; YabaLeftOnline (@yabaleftonline) <a href="https://x.com/yabaleftonline/status/2080276755089351089?ref_src=twsrc%5Etfw">July 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podvig je izveo 21. februara u mjestu Šlahtova u Poljskoj, gdje je izdržao ekstremne uslove i pomjerio granice ljudske izdržljivosti.Ovo nije njegov prvi veliki uspjeh. Kaspržik je ranije oborio rekord za najduži kontakt cijelog tijela s ledom, kada je izdržao 5 sati, 1 minut i 33 sekunde, prenio je UPI.Za pripremu ovog izazova zahvalio je Valerijanu Romanovskom (Walerian Romanowski), višestrukom rekorderu u Ginisovoj knjizi, koji mu je pomogao u fizičkoj i mentalnoj pripremi.– On je bio ključan u tome da me pripremi za ono što je potrebno kako bi se izdržali tako ekstremni uslovi – rekao je Kaspržik za Ginisovu knjigu rekorda.Njegov podvig još jednom je pokazao koliko daleko ljudsko tijelo može ići kada se spoje vrhunska priprema, disciplina i izuzetna mentalna snaga.

Američki general: SAD žele zadržati Saudijsku Arabiju u svojoj sferi utjecaja

Eksplozija robotskog usisivača teško povrijedila mladića: Ima opekotine na 75 posto tijela

Zemlja se zatresla: Odroni nakon zemljotresa

Luksuz pretvoren u pepeo: Vatra stigla pred vrata kuća

Rakete lete, dronovi udaraju: Nova ratna kriza

Japanska premijerka razbjesnila javnost izjavom: Spavam najviše tri sata dnevno

Nova svađa preko granice: Most u centru pažnje

Zemljotres jačine 4,5 stepeni pogodio Austriju: Podrhtavanje se osjetilo i u Sloveniji

Amerika se sprema za najgori scenarij: 30 godina čekanja završeno

Brisel iznenađen Trampovim carinama: Kaja Kalas traži objašnjenje Vašingtona

Kako su iranske rakete postale preciznije: Teheran tvrdi da je naučio lekcije od Amerikanaca

Pobuna u vazduhu: Desetine putnika napravile haos

Novi val nasilja na Zapadnoj obali: Četiri Palestinca i jedan Izraelac poginuli

Nove napetosti: Huti udarili na ključnu svjetsku rutu

Sukob oko iranske imovine: Aragči oštro odgovorio Trampu

Nevjerovatan podvig: Dva sata ležao pod snijegom i ušao u Ginisovu knjigu rekorda

Globus

Američki general: SAD žele zadržati Saudijsku Arabiju u svojoj sferi utjecaja

Eksplozija robotskog usisivača teško povrijedila mladića: Ima opekotine na 75 posto tijela

Zemlja se zatresla: Odroni nakon zemljotresa

Luksuz pretvoren u pepeo: Vatra stigla pred vrata kuća

Rakete lete, dronovi udaraju: Nova ratna kriza

Japanska premijerka razbjesnila javnost izjavom: Spavam najviše tri sata dnevno

Nova svađa preko granice: Most u centru pažnje

Zemljotres jačine 4,5 stepeni pogodio Austriju: Podrhtavanje se osjetilo i u Sloveniji

Amerika se sprema za najgori scenarij: 30 godina čekanja završeno

Brisel iznenađen Trampovim carinama: Kaja Kalas traži objašnjenje Vašingtona

Kako su iranske rakete postale preciznije: Teheran tvrdi da je naučio lekcije od Amerikanaca

Pobuna u vazduhu: Desetine putnika napravile haos

Novi val nasilja na Zapadnoj obali: Četiri Palestinca i jedan Izraelac poginuli

Nove napetosti: Huti udarili na ključnu svjetsku rutu

Sukob oko iranske imovine: Aragči oštro odgovorio Trampu

Nevjerovatan podvig: Dva sata ležao pod snijegom i ušao u Ginisovu knjigu rekorda