Predsjednik Libana Džozef Aun (Joseph Aoun) ove sedmice će doputovati u prvu posjetu Bijeloj kući, gdje će američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump) predstaviti plan za razoružavanje militantne grupe Hezbolah (Hezbollah) i zatražiti podršku za povlačenje izraelskih snaga iz Libana.Aun, koji je prije dolaska na predsjedničku funkciju obavljao dužnost komandanta libanske vojske uz podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), izabran je za predsjednika prošle godine. On će biti prvi libanski šef države u gotovo dvije decenije koji će posjetiti Bijelu kuću i prvi put se uživo sastati s Trampom.<h2>Pritisak na Izrael</h2>Sastanak zakazan za utorak dolazi u osjetljivom trenutku za Liban. Izraelske snage i dalje kontrolišu dio juga zemlje, stotine hiljada Libanaca raseljeno je nakon izraelskih napada, dok je Hezbolah odbacio direktne pregovore libanske vlade s Izraelom, kao i pokušaje države da ga razoruža.U izjavama koje je prošle sedmice objavio njegov ured, Aun je poručio da će od Trampa tražiti da izvrši potreban pritisak na Izrael kako bi se proveo sporazum između Libana i Izraela od 26. juna, postignut uz posredovanje SAD-a.<h2>Razoružavanje Hezbolaha</h2>Cilj tog sporazuma je razoružavanje Hezbolaha, postepeno povlačenje izraelskih trupa te stvaranje uslova za uspostavljanje mirnijih odnosa između dvije države.Jedan libanski zvaničnik kazao je da će Aun američkom predsjedniku predstaviti pisani prijedlog o načinu uklanjanja velikog arsenala Hezbolaha. Prema njegovim riječima, libanski predsjednik smatra da jedino Tramp ima dovoljan uticaj da izvrši pritisak na Izrael kako bi povukao svoje snage i pomogao Libanu da obnovi svoj suverenitet.Aun je na funkciju predsjednika došao prošle godine, neposredno prije nego što je Tramp započeo svoj drugi mandat u Bijeloj kući. Sjedinjene Američke Države pozdravile su njegov izbor.

Cilj tog sporazuma je razoružavanje Hezbolaha, postepeno povlačenje izraelskih trupa te stvaranje uslova za uspostavljanje mirnijih odnosa između dvije države

Libanski predsjednik ide kod Trampa: Tražit će povlačenje Izraela i plan za razoružavanje Hezbolaha

Prava drama odvijala se u grčkoj prijestolnici Atini, u naselju Kipseli, gdje je u napuštenom objektu pronađeno tijelo u poodmakloj fazi raspadanja, skriveno u koferu.Sve je počelo u subotu oko 13 sati, kada je beskućnik koji je utočište pronašao u napuštenoj zgradi u ulici Evelpidon osjetio snažan neugodan miris. Prateći izvor mirisa, ušao je u jednu od prostorija stare industrijske zgrade i ugledao kofer iz kojeg je virilo ljudsko stopalo.<h2>Pozvao policiju</h2>Odmah je pozvao policiju, koja je osigurala mjesto događaja, dok je sudski ljekar obavio prvi pregled tijela.Prema prvim informacijama, najvjerovatnije se radi o ženi starijoj od 30 godina, visokoj oko 165 centimetara, s crvenkastom kosom vezanom u punđu. Na sebi je imala crnu majicu i crni šorc.<h2>Tijelo umotano u kesu</h2>Tijelo je bilo umotano u kesu i ugurano u kofer. Za sada nisu pronađene vidljive povrede niti tragovi nasilja, a procjenjuje se da je smrt nastupila prije šest do sedam dana.Ovaj vremenski okvir, prema dosadašnjim procjenama, smanjuje mogućnost da je riječ o kineskoj državljanki koja je nestala prošlog maja na području Artemide, ali policija još uvijek nije isključila ni tu opciju.Istražitelji iz Odjeljenja za ubistva provjeravaju prijave nestalih osoba iz posljednjeg perioda kako bi utvrdili identitet žrtve.<h2>Analiza snimaka&nbsp;</h2>Istovremeno analiziraju snimke sigurnosnih kamera iz okoline napuštene zgrade kako bi otkrili ko je i kada donio kofer s tijelom.Policija razmatra i mogućnost da je žrtva žena koja je ranije boravila u napuštenim objektima u centru Atine, gdje posljednjih godina utočište pronalaze beskućnici i osobe ovisne o narkoticima, nakon njihovog izmještanja iz parka Pedion Areos.Istraga je i dalje u toku, a više informacija o identitetu žrtve i uzroku smrti očekuje se nakon obdukcije.

Prateći izvor mirisa, ušao je u jednu od prostorija stare industrijske zgrade i ugledao kofer iz kojeg je virilo ljudsko stopalo

Jeziv prizor: Tijelo žene pronađeno u koferu u napuštenoj zgradi

Najmanje jedna osoba je poginula, a 15 je povrijeđeno u novom ruskom raketnom napadu na Kijev i okolinu, koji je izveden u ranim jutarnjim satima u nedjelju. Eksplozije su odjekivale širom glavnog grada Ukrajine, dok su na više lokacija izbili veliki požari, prenose Reuters i ukrajinski mediji.Prema podacima ukrajinske ratne avijacije, Rusija je tokom noći ispalila ukupno 39 projektila, među kojima su bile 31 balistička raketa i osam hipersoničnih projektila tipa "Cirkon". Napad je uslijedio nakon što je Ukrajina dronovima gađala logističke objekte i skladišta internetske trgovine na teritoriji Rusije.Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopćio je putem Telegrama da su pogođeni brojni dijelovi grada. Požari su izbili u studentskom domu, stambenim objektima i jednom supermarketu, dok su spasilačke ekipe odmah upućene na mjesta udara.Novinari AFP-a koji se nalaze u Kijevu izvijestili su da su snažne detonacije odjeknule ubrzo nakon što je izdano upozorenje na dolazak balističkih projektila. Jedna od eksplozija bila je toliko jaka da je aktivirala alarme na automobilima parkiranim u centru grada.Vojna uprava Kijeva potvrdila je da je, prema prvim informacijama, jedna osoba izgubila život, dok je najmanje 15 ljudi zadobilo povrede.Među pogođenim područjima nalazi se i gradska četvrt Solomjanski, gdje je projektil pogodio stambenu zgradu, nakon čega je izbio požar u obližnjoj trgovini. U četvrti Svjatošinski zapaljena je porodična kuća, dok su štetu pretrpjeli i trgovački centar u Dnjeprovskom okrugu te jedna stambena zgrada u Ševčenkivskom dijelu grada.Ruske snage gotovo svakodnevno izvode napade bespilotnim letjelicama i projektilima na Kijev i druge ukrajinske gradove otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine.S druge strane, Ukrajina je u subotu izvela napade dronovima na ciljeve u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti. Među metama su bila skladišta logističkih centara koja, prema tvrdnjama Kijeva, služe za snabdijevanje ruske vojne industrije komponentama za proizvodnju dronova i navigacione opreme. U tim napadima poginulo je osam osoba, a izbili su i veliki požari.

<blockquote class="twitter-tweet">Overnight, Russia carried out one of its largest ballistic missile attacks on Kyiv. The enemy launched more than 40 missiles of various types – most of them against the capital – and 120 attack drones. As of now, one person has been reported killed in Kyiv and the region, and 16… <a href="https://t.co/YMWDlB6wGA">pic.twitter.com/YMWDlB6wGA</a>&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://x.com/ZelenskyyUa/status/2078727414268502269?ref_src=twsrc%5Etfw">July 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da su napadi izvedeni kao odgovor na kontinuirano granatiranje ukrajinskih gradova i civilne infrastrukture.Tokom proteklih mjeseci Kijev je pojačao operacije duboko unutar ruske teritorije, usmjeravajući napade prvenstveno na energetsku i logističku infrastrukturu. Ukrajinske vlasti ovu strategiju nazivaju "dalekometnim sankcijama", ističući da je cilj oslabiti ruske vojne kapacitete.Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopćio je da je tokom noći prema Moskovskoj oblasti lansirano više od 370 ukrajinskih dronova. Dodao je da je između 11. i 18. jula ruska protivzračna odbrana presrela gotovo 1.900 bespilotnih letjelica koje su bile usmjerene prema glavnom gradu Rusije.Istovremeno, Ukrajinu potresa i politička kriza. Hiljade građana treći dan zaredom protestovale su u više gradova zbog smjene ministra odbrane Mihajla Fedorova, kojeg je predsjednik Zelenski razriješio dužnosti u okviru rekonstrukcije vlade.Smjena je izazvala brojne reakcije u javnosti, posebno zbog činjenice da je uslijedila u trenutku kada se vode intenzivne vojne operacije. Mediji u Ukrajini posljednjih dana spekulišu i o mogućim promjenama u vrhu vojske, uključujući budućnost glavnog komandanta Oleksandra Sirskog, nakon sastanaka koje je Zelenski održao s vojnim rukovodstvom.

Rusija je izvela velik noćni raketni napad lansiravši 31 balističku raketu i osam Circon hipersoničnih projektila 

Osveta za udar na "ruski Amazon": Projektili pogodili Kijev, požari bukte širom grada

Američka vojska saopćila je u subotu da su u Jordanu poginula još dvojica pripadnika oružanih snaga, čime je ukupan broj američkih žrtava u ratu s Iranom porastao na 16.Najnoviji slučaj pokazuje da sukob odavno nije ograničen na kopnene operacije, jer se najveći dio borbi vodi uz upotrebu dronova, projektila i borbenih aviona. Zbog raspoređenosti američkih snaga širom Bliskog istoka, i druge države u regiji postale su mete iranskih napada nakon propasti mirovnih pregovora.Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je rat neophodan kako bi se Iran spriječio u razvoju nuklearnog oružja. Do subote poslijepodne nije se oglašavao povodom najnovijih pogibija, dok je Bijela kuća medijima proslijedila saopćenje Američke centralne komande (United States Central Command – CENTCOM).Nedugo nakon početka rata, 28. februara, u iranskom napadu dronom na civilnu luku u Kuvajtu (Kuwait) poginulo je šest američkih vojnika. Pripadali su logističkoj jedinici iz savezne države Ajova (Iowa), a nalazili su se u objektu nalik transportnom kontejneru koji nije imao odgovarajuću zaštitu.<h2>Napad na zračnu bazu&nbsp;</h2>Sedmi američki vojnik preminuo je više od sedam dana nakon što je ranjen u iranskom napadu 1. marta na zračnu bazu Princ Sultan (Prince Sultan) u Saudijskoj Arabiji.Kasnije tokom marta život je izgubilo još šest pripadnika američke vojske kada se u Iraku (Iraq) srušio avion za dopunu goriva KC-135, angažovan u operacijama protiv Irana. Iz CENTCOM-a su tada saopćili da se letjelica nalazila u "prijateljskom" zračnom prostoru kada je došlo do nepreciziranog incidenta s drugim avionom.Američka vojska je u ponedjeljak objavila i da je pilot mornarice poginuo nakon pada helikoptera u Arapskom moru. Prvobitno je bilo navedeno da je 1. jula riječ o prinudnom slijetanju, bez naznaka neprijateljskog djelovanja, dok su preostala tri mornara spašena.<h2>Stradali tokom odbrane&nbsp;</h2>U najnovijem napadu u Jordanu dvojica vojnika poginula su braneći se od iranskih balističkih projektila i dronova, dok se jedan pripadnik američke vojske i dalje vodi kao nestao. Vojska je navela da dodatne informacije, uključujući identitete poginulih, neće biti objavljene prije nego što proteknu 24 sata od obavještavanja njihovih porodica.Žrtve ovog sukoba nisu samo američki vojnici. Iranske vlasti tvrde da je u američkim napadima tokom protekle tri sedmice poginulo najmanje 50 ljudi, dok je više od 500 ranjeno, uključujući osam poginulih u napadu na most u petak. U sukobu su stradali i ljudi na brodovima, strani radnici te drugi civili u zaljevskim državama, Izraelu i Libanu.

 Zbog raspoređenosti američkih snaga širom Bliskog istoka, i druge države u regiji postale su mete iranskih napada nakon propasti mirovnih pregovora

Crni bilans raste: Poginula još dvojica američkih vojnika, rat s Iranom odnio već 16 života

Broj poginulih u razornim zemljotresima koji su pogodili Venecuelu (Venezuela) porastao je na 5.119, saopćio je predsjednik Narodne skupštine Horhe Rodriges (Jorge Rodríguez).Prema posljednjem izvještaju, više od 16.700 osoba je povrijeđeno, dok je direktnu pomoć dobilo 128.324 porodice. Istovremeno, 21.470 ljudi smješteno je u 107 privremenih kampova, koji su uspostavljeni za građane čiji su domovi uništeni, naveo je Rodriges.Lokalni mediji prenose da je iz ruševina do sada spašeno 6.462 ljudi, dok su vlasti zabilježile 1.350 naknadnih potresa nakon glavnog zemljotresa.U izvještaju se navodi i da je 17.907 građana ostalo bez krova nad glavom te da je oštećeno ukupno 856 zgrada, od kojih je 190 potpuno srušeno.<h2>Humanitarna pomoć</h2>Rodriges je istakao da je u okviru humanitarne pomoći distribuirano 10.063 tone hrane i 32.854.150 litara vode, dok je medicinsku njegu primilo 38.292 pacijenta.U akcijama potrage, pružanja pomoći i logističke podrške angažovano je 30.989 pripadnika različitih službi, 31.745 volontera te 2.278 međunarodnih spasilaca.Nacionalna vlada poručila je da će napori i dalje biti usmjereni na pomoć stanovništvu pogođenom katastrofom, provođenje procjena stabilnosti objekata i proširenje kapaciteta za odgovor u najteže pogođenim područjima.<h2>Dva snažna zemljotresa</h2>Venecuelu su 24. juna pogodila dva snažna zemljotresa jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali, u razmaku od svega 39 sekundi.Nakon katastrofe proglašeno je vanredno stanje, a međunarodna zajednica uputila je spasilačke timove i humanitarnu pomoć.

Prema posljednjem izvještaju, više od 16.700 osoba je povrijeđeno, dok je direktnu pomoć dobilo 128.324 porodice

Crni bilans katastrofe raste: Više od 5.100 mrtvih nakon razornih zemljotresa

Jedna osoba je poginula, a osam ih je povrijeđeno u noćnom ruskom napadu na Kijev, nakon višesatnog bombardovanja glavnog grada Ukrajine balističkim projektilima.Prema informacijama lokalnih vlasti, napad je počeo oko 1:30 sati po lokalnom vremenu i trajao je nekoliko sati, dok su se eksplozije čule širom ukrajinske prijestonice.Udarima je izazvano više požara u pet gradskih okruga, a oštećeni su stambeni objekti, kancelarijske i industrijske zgrade, studentski dom te veći broj vozila.

Ukrajina pogodila "ruski Amazon"

Ukrajinska državna služba za vanredne situacije saopćila je da su spasioci iz zapaljene privatne kuće u okrugu Svjatošinski izvukli četiri osobe, dok su iz goruće trospratnice u okrugu Ševčenkivski evakuisali stanare.Požar na jednoj nestambenoj zgradi u međuvremenu je stavljen pod kontrolu, a tokom intervencije pronađeno je tijelo jedne osobe. Vatrogasci su gasili požare i u okruzima Solomjanski, Desnjanski i Dnjipro.

Zelenski: Nisu gađana skladišta, već ključne tačke ruskog vojnog programa

Rusija je posljednjih sedmica izvela više velikih napada na Kijev u vrijeme kada se Ukrajina suočava s nedostatkom projektila za sistem protivzračne odbrane Patriot, koji predstavlja njeno najefikasnije sredstvo za presretanje ruskih balističkih projektila.

Ukrajinski dronovi pogodili Rusiju i Krim: Poginulo sedam radnika, izbili požari

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je spreman odobriti Ukrajini licence za proizvodnju presretačkih projektila Patriot, što bi moglo dodatno ojačati odbranu Kijeva, ali detalji i rokovi za provođenje te odluke za sada nisu poznati.

Rusija je posljednjih sedmica izvela više velikih napada na Kijev u vrijeme kada se Ukrajina suočava s nedostatkom projektila za sistem protivzračne odbrane Patriot

Paklena noć u Kijevu: Raketni udari odnijeli život, gorjeli stanovi i zgrade širom grada

Američka centralna komanda (United States Central Command – CENTCOM) saopćila je da je, po naređenju vrhovnog komandanta, 18. jula u 23:30 sati po istočnom američkom vremenu (Eastern Time – ET) završila novu rundu vojnih udara na Iran.Tokom osme uzastopne noći napada, snage CENTCOM-a uspješno su pogodile iranske vojne objekte namijenjene obalnom nadzoru i protivzračnoj odbrani, kao i pomorske kapacitete te skladišta raketa i dronova, nastavljajući, kako navode, degradaciju iranskih vojnih sposobnosti.

<blockquote class="twitter-tweet">Newly released footage of US forces conducting airstrikes on Iran overnight, seen hitting construction equipment and a coastal radar site. <a href="https://t.co/n9F3LeESjc">pic.twitter.com/n9F3LeESjc</a>&mdash; OSINTtechnical (@Osinttechnical) <a href="https://x.com/Osinttechnical/status/2078695241515692078?ref_src=twsrc%5Etfw">July 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Američke vojne snage također su gađale pripadnike Korpusa islamske revolucionarne garde (Islamic Revolutionary Guard Corps – IRGC), za koje tvrde da su 17. jula izveli napade na američke vojnike u Jordanu (Jordan).- Više od 50.000 američkih muškaraca i žena u uniformama djeluje širom Bliskog istoka. Oni su i dalje vrlo oprezni, fokusirani, smrtonosni i spremni - poručili su iz CENTCOM-a.

Oni su i dalje vrlo oprezni, fokusirani, smrtonosni i spremni, poručili su iz CENTCOM-a

Nova žestoka akcija Amerike: CENTCOM pogodio vojne ciljeve u Iranu, poslata i snažna poruka

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je pogibija dvojice američkih vojnika u iranskim napadima "veoma tužna", istovremeno poručivši da Sjedinjene Američke Države (SAD) neće dozvoliti Iranu da dođe do nuklearnog oružja.U svojoj prvoj reakciji nakon najnovijih dešavanja, Tramp je u subotu za NewsNation rekao da ga "uopšte nije briga" za izjave Irana da se više ne pridržava Memoranduma o razumijevanju.Dvojica američkih vojnika poginula su, dok se jedan vodi kao nestao nakon žestokog iranskog napada balističkim projektilima i dronovima na zračnu bazu Muafak Salti (Muwaffaq Salti) u Jordanu. Napad je izveden u noći s petka na subotu i označio je potpuni slom krhkog primirja na Bliskom istoku.

Američki vojnici poginuli u iranskom napadu na bazu u Jordanu

U dosad najsmrtonosnijem talasu sukoba, iranske snage izvele su koordinirani napad na bazu Muafak Salti, koja se nalazi u blizini jordanskog grada Al-Azrak (Al-Azraq), a koju aktivno koristi američko ratno zrakoplovstvo (USAF).Prema zvaničnom saopćenju Američke centralne komande (United States Central Command – CENTCOM), potvrđena su dva smrtna slučaja među američkim vojnim osobljem, dok su četiri vojnika povrijeđena. Specijalne jedinice i dalje intenzivno tragaju za jednim vojnikom koji se vodi kao nestao u akciji.Satelitski sistemi NASA-e potvrdili su velika razaranja i požare unutar kompleksa neposredno nakon raketnog udara.Napad je uslijedio neposredno nakon što je Teheran objavio da više ne poštuje Memorandum o razumijevanju, optužujući Vašington (Washington) za prethodne zračne udare.

Satelitski sistemi NASA-e potvrdili su velika razaranja i požare unutar kompleksa neposredno nakon raketnog udara

Tramp nakon iranskog napada: Poginuli američki vojnici, a poslao i jasnu poruku Teheranu

Izraelski pisac i politički analitičar Alon Mizrahi, koji živi i radi u Velikoj Britaniji, ocijenio je da su iranski odmazdni udari na Sjedinjene Američke Države (SAD) historijski presedan, tvrdeći da se Vašington (Washington) prvi put suočio s "pravom vojskom".U objavi na svom nalogu na društvenoj mreži X, objavljenoj u subotu, Mizrahi je naveo da nijedna vojna sila u historiji nije izvela tako precizne i efikasne udare na američke snage kao Iran.- Nijedna vojska u historiji nije pogodila američke snage s efikasnošću i preciznošću iranskih oružanih snaga - napisao je.Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države imaju vrlo malo iskustva u suočavanju s konvencionalnom vojnom silom koja je sposobna voditi dugotrajne operacije.- Amerikanci čak ni ne znaju šta znači suočiti se s pravom vojskom, a bivaju uništeni - rekao je.<h2>Moderna supersila</h2>Govoreći o iranskoj vojnoj strategiji, Mizrahi je istakao da ona predstavlja spoj savremenih vojnih sposobnosti i ideološke posvećenosti.- Iran se bori kao moderna supersila s duhom svete, domaće islamske vojske - rekao je, dodajući da "još uvijek koriste samo mali dio svojih sposobnosti".Osvrćući se na aktuelni sukob, ocijenio ga je jednim od najznačajnijih vojnih obračuna u modernoj historiji.- Svjedočimo najvećoj i najepskijoj bitci otkako je Crvena armija pobijedila naciste u Drugom svjetskom ratu."<h2>Iznenadni napad</h2>U međuvremenu, Iranski Korpus islamske garde (Islamic Revolutionary Guard Corps – IRGC) saopćio je da je pokrenuo iznenadni napad na komandni centar američkih specijalnih operacija u sirijskoj regiji Al-Tanf (al-Tanf), kao odgovor na, kako navode, američki teroristički napad na spavaonicu vojnog garnizona.Prema istim navodima, mete napada bili su i američki radarski sistemi u Omanu, kao i skladišta u Kuvajtu (Kuwait).

Nijedna vojska u historiji nije pogodila američke snage s efikasnošću i preciznošću iranskih oružanih snaga, napisao je

Izraelski analitičar šokirao izjavom: "Amerikanci ne znaju šta znači suočiti se s pravom vojskom"

Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) u pisanoj poruci zaprijetio je da će Iran i njegovi saveznici Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) održati lekcije koje neće zaboraviti, nakon što su dvije zemlje ponovo započele međusobne napade, optužujući jedna drugu za kršenje Memoranduma o razumijevanju.U saopćenju koje su prenijeli iranski mediji, Hamnei je poručio da kontinuirano kršenje Memoranduma od strane SAD pokazuje da je potpis američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) "bezvrijedan i nevažeći".- Sada, kada američki neprijatelj nastoji da izazove rat i snosi teže posljedice i veću sramotu, neka zna da narod Irana i osovina otpora za njega imaju lekcije koje se ne zaboravljaju, što su svojim primerom ovih dana pokazali hrabri islamski borci i požrtvovani narod na jugu zemlje - kaže se u saopćenju.Prema njegovim riječima, ponovljeno kršenje obećanja u vezi s Memorandumom potpisanim između predsjednika Irana i SAD "još jednom je svima dokazalo da su osionost i totalitarizam neodvojivi dijelovi američke ideologije i prakse", prenijela je agencija Irna.Hamnei je također istakao da očuvanje jedinstva te izbjegavanje podjela, sukoba, političkih razmirica i naglašavanja društvenih razlika predstavlja opću dužnost. Posebno je naglasio značaj uloge zvaničnika i pojedinaca privrženih revoluciji i vrhovnom vođi.- Ne smijemo neprijatelju da pružimo nikakve znake slabosti, jer, ako se u potpunosti budemo pridržavali ovih mera opreza, on će se neizbježno suočiti sa porazom - poručio je Hamnei.

Ne smijemo neprijatelju da pružimo nikakve znake slabosti, poručio je 

Iranski vrhovni vođa žestoko zaprijetio Americi, spomenuo i "lekcije koje se ne zaboravljaju"

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa priprema novi program finansijske podrške organizacijama u Evropi i drugim dijelovima svijeta koje promovišu vrijednosti bliske pokretu MAGA (Make America Great Again), u okviru značajne promjene prioriteta američke vanjske pomoći, piše Financial Times.Prema nacrtu dokumenta koji je State Department dostavio članovima američkog Kongresa, najveći pojedinačni grant, vrijedan 40 miliona dolara, namijenjen je američkoj neprofitnoj organizaciji Victims of Communism Memorial Foundation, koja se bavi očuvanjem sjećanja na žrtve komunističkih režima.Među planiranim projektima nalazi se i grant od dva miliona dolara za inicijative usmjerene na suprotstavljanje, kako navodi administracija, cenzuri koja proizlazi iz regulative Evropske unije, uključujući Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA).Sredstva bi, prema prijedlogu, mogla biti iskorištena za projekte koji promovišu slobodu govora, politički pluralizam i zaštitu nacionalnog suvereniteta u evropskim državama.Poseban grant od dva miliona dolara predviđen je i za organizacije u istočnoj Evropi i na Balkanu koje se, prema dokumentu, protive pokušajima podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti. Za sada nije poznato koje bi organizacije mogle biti korisnici tih sredstava.Program nije ograničen samo na Evropu. Dokument State Departmenta predviđa i podršku organizacijama u Brazilu koje se, prema navodima administracije, bore protiv "sudskog aktivizma i cenzure" usmjerenih prema bivšem predsjedniku Jairu Bolsonaru, iako iznos planirane pomoći nije preciziran.Također, milion dolara planirano je za nevladine organizacije u Južnoafričkoj Republici koje se bave pitanjima kršenja ljudskih prava etničkih manjina.Predloženi program dio je šire reforme američke vanjske pomoći kojom Trumpova administracija nastoji finansijsku podršku usmjeriti prema projektima koji su usklađeni s njenim političkim prioritetima i vanjskopolitičkom agendom.

State Department predlaže milionske grantove za organizacije koje promovišu slobodu govora, nacionalni suverenitet i vrijednosti pokreta MAGA

Trampova administracija planira finansirati desničarske grupe na Balkanu

Tiranija stigla je u Mađarsku zbog poteza premijera Petera Magyara i njegove stranke Tisza, saopćio je opozicioni Fidesz, komentirajući odluku predsjednika Tamasa Sulyoka da potpiše ustavni amandman kojim se okončava njegov mandat.<h2>Nasilan napad</h2>"Magyar i stranka Tisza izvršili su nasilan napad na predsjednika na način kakav nije viđen u Evropskoj uniji. Doveli su ga u ponižavajući položaj, vršili pritisak na njega i na kraju ga samovoljno smijenili. To je bez presedana u Mađarskoj još od najmračnijih diktatura", poručili su iz Fidesza.Iz stranke bivšeg premijera Viktora Orbana navode da je Sulyok postao žrtva političkog nasilja stranke Tisza te tvrde da je Magyar zemlju gurnuo u ustavnu krizu."Ako se danas to može učiniti predsjedniku države, onda se sutra može učiniti bilo kome u Mađarskoj", saopćio je Fidesz.<h2>Orban: Tiranija više nije prijetnja, nego stvarnost</h2>Parlamentarni klub Fidesza najavio je da će iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se suprotstavio, kako navode, autokratiji te podržao sve oblike mirnog i zakonitog otpora.Orban je na Facebooku poručio:"Danas je uklonjena posljednja prepreka. Tiranija više nije prijetnja, nego stvarnost.""Ako se ovo može učiniti predsjedniku Republike, onda više niko nije siguran", upozorio je Orban."Bože, čuvaj Mađarsku", dodao je.

Prema pisanju AFP-a, predsjednica mađarskog parlamenta Agnes Forsthoffer privremeno će obavljati dužnost šefice države dok parlament u roku od 30 dana ne izabere novog predsjednika Mađarske.Predsjednik Mađarske nema pravo veta kada su u pitanju ustavne reforme.

Iz stranke bivšeg premijera Viktora Orbana navode da je Sulyok postao žrtva političkog nasilja stranke Tisza

Orban: Tiranija više nije prijetnja, već stvarnost, Bože, čuvaj Mađarsku

Za slučaj gubitka vlasti Viktor Orban pobrinuo se unaprijed – barem je tako mislio. Tokom godina njegova vlada popunila je mnoge ključne funkcije u mađarskoj državi i administraciji lojalnim kadrovima, čije je razrješenje bilo vezano za odluku parlamenta donesenu dvotrećinskom većinom.Na taj način Orban je želio osigurati da pojedine institucije ostanu trajna ostavština njegove vlasti. Logika iza toga bila je jasna – što više otežati rad svake buduće vlade. Čak i kada više ne bi bio premijer, iz pozadine bi mogao nastaviti povlačiti konce.Međutim, ono što autokrata poražen na izborima 12. aprila nije očekivao bio je katastrofalan poraz njegove stranke Fidesz (Savez mladih demokrata) i historijska dvotrećinska većina koju je osvojila opoziciona stranka Tisza (Poštovanje i sloboda). Tom većinom novi mađarski premijer Peter Magyar i njegova parlamentarna većina sada se uveliko koriste kako bi ubrzano demontirali Orbanov sistem. Magyar taj proces naziva „Operacija Čistilište“, piše Deutsche Welle.<h2>Odlazak „Orbanovih marioneta“</h2>Najvažniji dio tog procesa proveden je u ponedjeljak, 13. jula 2026. godine, samo dva mjeseca nakon preuzimanja vlasti. Mađarski parlament usvojio je opsežne ustavne promjene koje su Magyar i njegova vlada predložili krajem juna.Tim izmjenama, s jedne strane, brojni visoki zvaničnici iz Orbanovog sistema prisiljeni su napustiti funkcije, među njima predsjednik države Tamas Sulyok i četvero sudija Ustavnog suda. Peter Magyar je Sulyoka i druge zvaničnike, poput predsjednika Ustavnog suda Petera Polta, više puta nazivao „Orbanovim marionetama“ te je još tokom izborne kampanje najavio da će ih smijeniti.S druge strane, ustavne promjene ukidaju neka od najznačajnijih ograničenja vladavine prava uvedenih tokom Orbanove vlasti. Ustavni sud ponovo dobija svoje izvorne nadležnosti, jača se nezavisnost pravosuđa, smanjuje broj zakona za čije je mijenjanje potrebna dvotrećinska većina, osniva se tijelo za povrat nezakonito stečene imovine, a zastupnicima se ograničava mogućnost obavljanja funkcije na najviše tri uzastopna mandata.

Steže se obruč oko Sijarta: Mađarska pred suđenje stoljeća za izdaju

Koliko daleko treba ići?Pitanje mogu li se populistički i autokratski režimi demontirati te kako obnoviti demokratiju predmet je rasprava u Evropskoj uniji još od Orbanovog dolaska na vlast 2010. godine. Istovremeno se vodi debata koliko daleko treba ići kako bi se ispravile nepravde nastale tokom takvih režima.Vlada Petera Magyara, međutim, nakon dva mjeseca mandata pokazuje da nema namjeru postupati oprezno. Za razliku od, primjerice, vlade Donalda Tuska u Poljskoj, raspolaže potrebnom dvotrećinskom većinom i koristi je za brzu promjenu sistema.Istovremeno, među članovima stranke Tisza, ali i značajnim dijelom mađarske javnosti, postoji snažna politička volja za radikalnim obračunom s Orbanovim naslijeđem.Atmosfera u zemlji mnoge podsjeća na period političkih promjena iz 1989. godine, pa se u Mađarskoj sve češće govori o „promjeni sistema“. Nakon 16 godina Orbanove vlasti, koju su mnogi Mađari doživljavali kao sve autoritarniju, dio javnosti smatra da su i radikalni potezi opravdani.Peter Magyar odbacio je sve kritike upućene zbog ustavnih izmjena.„Bila bi izdaja mađarske nacije kada ne bismo dirali sadašnji Ustav“, rekao je, nazivajući ga „temeljnim dokumentom Cosa Nostre“, odnosno mafijaškog sistema koji su uspostavili Fidesz i njemu bliska Kršćansko-demokratska narodna stranka (KDNP).Tokom posljednjih petnaest godina Orban je, prema mišljenju brojnih ustavnopravnih stručnjaka, Ustav prilagođavao vlastitim političkim interesima, unoseći u njega odredbe za koje smatraju da ne pripadaju jednom temeljnom državnom aktu.<h2>Orban govori o kraju demokratije</h2>Zastupnici Fidesza i KDNP-a bojkotovali su sjednicu parlamenta i nisu učestvovali u glasanju. Danima prije toga Orban i drugi funkcioneri Fidesza tvrdili su da ustavne promjene predstavljaju „kraj demokratije i vladavine prava“ u Mađarskoj.Na protest koji je Fidesz organizovao u Budimpešti 9. jula odazvalo se tek nekoliko hiljada ljudi, što predstavlja veliki pad u odnosu na ranije skupove na kojima su učestvovale desetine, pa i stotine hiljada pristalica.Istovremeno se nastavlja osipanje Orbanovog političkog tabora. Neposredno prije glasanja ostavku je podnio šef poslaničkog kluba Fidesza Gergely Gulyas, nekada treći čovjek u hijerarhiji stranke, navodeći da više nije u stanju voditi zastupnički klub.Sam Viktor Orban, koji je nakon izbornog poraza odustao od zastupničkog mandata, ali je ponovo izabran za predsjednika Fidesza, u to vrijeme nalazio se u Sjedinjenim Američkim Državama povodom Svjetskog prvenstva u nogometu.<h2>Bivši premijer na margini</h2>Mnogi politički analitičari smatraju da je Orban time ostavio vlastitu stranku i pristalice bez političkog vođstva.„Viktor Orban upravo sam sebe gura na političku marginu“, ocijenio je portal Telex.Politolog Gabor Török napisao je na Facebooku:„Orban ne bi trebao putovati na Svjetsko prvenstvo ako smatra da je demokratija u Mađarskoj završila.“Prema njegovom mišljenju, prije je riječ o kraju političkog mita Viktora Orbana nego o kraju demokratije.Većina nezavisnih posmatrača trenutno ne smatra da bi vlada Petera Magyara mogla uspostaviti novu autokratiju. Ipak, dio mađarskih pravnika i organizacija za zaštitu ljudskih prava upozorava na pojedine ustavne izmjene i brzinu kojom se provode.Mađarski Helsinški odbor i organizacija TASZ, između ostalog, kritikuju ograničenje prema kojem zastupnici mogu obavljati funkciju najviše tri mandata, dok TASZ zamjera i to što nisu izmijenjene ustavne odredbe koje se odnose na seksualne i etničke manjine.<h2>Kritike zbog smjene predsjednika</h2>Kada je riječ o kampanji protiv predsjednika države Tamasa Sulyoka, javnost je podijeljena.Sulyok je bio izrazito nepopularan i često je šutio o najspornijim potezima Orbanove vlasti, zbog čega mnogi smatraju da je politički opravdano tražiti njegovu ostavku.S druge strane, upozorava se da Magyar ne bi smio koristiti iste metode koje je koristio Orban, odnosno prilagođavati Ustav kako bi uklonio konkretne osobe s funkcija. Na to, između ostalih, upozorava Amnesty International Mađarska.Sulyok je danas potpisao ustavni amandman kojim mu prestaje mandat predsjednika države.Kazao je da nije imao izbora jer su izmjene usvojene u skladu sa zakonom, ali je upozorio da je reforma nanijela štetu vladavini prava.„Sedamnaesti amandman Ustava predstavlja prekretnicu u ustavnoj demokratiji Mađarske“, poručio je.„Smjena javnog dužnosnika na način koji otvoreno narušava vladavinu prava predstavlja negativan presedan koji nanosi duboku ranu ustavnim vrijednostima demokratije, podjeli vlasti i vladavini prava“, dodao je.Parlament će izabrati novog predsjednika države koji će obavljati funkciju do donošenja novog ustava ili najduže pet godina.Peter Magyar u međuvremenu je najavio da su sadašnje ustavne promjene samo privremeno rješenje, dok bi od jeseni trebala početi široka javna rasprava o donošenju potpuno novog Ustava Mađarske.

Ono što autokrata poražen na izborima 12. aprila nije očekivao bio je katastrofalan poraz njegove stranke Fidesz

Mađar je razmontirao Orbanovu državu: Predsjednik potpisao vlastitu smjenu

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei izjavio je da su "ponovljena američka kršenja memoranduma o razumijevanju pokazala da potpis američkog predsjednika Donalda Trampa nije legitiman i da nema vrijednost"."Nakon toliko kršenja memoranduma, potpis američkog predsjednika ne vrijedi apsolutno ništa i lišen je svakog kredibiliteta", naveo je Hamnei u pisanoj izjavi.

Iran suspendirao sporazum sa SAD-om

On je dodao da Sjedinjene Države treba da znaju da iranski narod i "front otpora" imaju za njih "nezaboravne lekcije".Vašington i Teheran su proteklih dana razmjenjivali vazdušne udare nakon što je prošle sedmice propao sporazum o prekidu vatre koji su potpisali predsjednici Irana i Sjedinjenih Država, što je ponovo izazvalo strahovanja od izbijanja potpunog rata.

On je dodao da Sjedinjene Države treba da znaju da iranski narod i "front otpora" imaju za njih "nezaboravne lekcije"

Hamnei: Kršenje sporazuma pokazuje da je Trampov potpis bezvrijedan

Dva pripadnika američke vojske su poginula, a jedan se vodi kao nestao u akciji, saopštila je vojska. Vojnici su poginuli u iranskom napadu na američku bazu u Jordanu. Istovremeno, jedan američki vojnik se vodi kao nestao.Ovo je ujedno prva smrt američkih vojnika u ratu u Iranu od marta, prenio je CNN.Centralna komanda SAD (saopštila je da su se ona i njene partnerske snage branile od iranskih napada kada je došlo do napada."Dva pripadnika američke vojske u Jordanu su poginula u akciji dok su se Centralna komanda SAD i partnerske snage branile od iranskih napada balističkih raketa i dronova. Pored toga, jedan pripadnik se trenutno vodi kao nestao u akciji", saopštila je Centralna komanda SAD u objavi na društvenim mrežama.Još četiri američka pripadnika su medicinski evakuisana u bolnice u Jordanu, ali su u međuvremenu otpuštena. Ostalo osoblje je zadobilo lakše povrede i vratilo se na dužnost.CENTCOM je saopštio da će zadržati identitet poginulih vojnika do 24 sata nakon što njihovi najbliži rođaci budu obaviješteni.Ove smrti su bile 15. i 16. među pripadnicima američke vojske od početka rata sa Iranom u februaru, a preko 430 je ranjeno.Napadi iz Irana dogodili su se usred novog blickriga širom Bliskog istoka poslednjih dana, nakon što su pregovori sa administracijom Donalda Trampa propali i prekinuto prekid vatre.U petak uveče je bila sedma noć zaredom udara koje su SAD pokrenule protiv Irana, a Iranska revolucionarna garda je uzvratila napadima "oko za oko" na američke mete u Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Bahreinu i Siriji.Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei rekao je ove nedelje da će američki udari na Iran dovesti do "nezaboravnih lekcija" za SAD, optužujući predsjednika Trampa da "teži eskalaciji sukoba".

Ovo je ujedno prva smrt američkih vojnika u ratu u Iranu od marta, prenio je CNN

Iranska vlada je u subotu objavila da okvirni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana više nije važeći, javlja iranska novinska agencija Fars.Iran je suspendirao sporazum, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Haribabadi, prema izvješću agencije Fars."Zauzeti smo obranom zemlje", kazao je Haribabadi u televizijskom intervjuu."Nažalost, Amerikanci su svojim agresivnim mjerama prekršili svoje obaveze prema Memorandumu o razumijevanju iz Islamabada", dodao je.Pojasnio je da Iran stoga smatra da više nije dužan pridržavati se svojih obaveza dogovorenih dokumentom.Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei u pisanoj izjavi u subotu je rekao da su ponovljena američka kršenja sporazuma pokazala da je potpis predsjednika Donalda Trumpa "potpuno bezvrijedan i lišen vjerodostojnosti", prenosi Reuters.Hamenei je rekao da Sjedinjene Države trebaju znati da iranski narod i "fronta otpora" imaju "nezaboravne lekcije" za to.SAD i Iran u pristali na okvirni sporazum sredinom lipnja koji je trebao pripremiti put prema trajnom kraju rata. Okvirni sporazum je predviđao postizanje konačnog dogovora unutar 60 dana te otvaranje Hormuškog tjesnaca.Također, prekid vatre je bio na snazi od početka travnja, no sukob je ponovo eskalirao početkom srpnja.

Libanski predsjednik ide kod Trampa: Tražit će povlačenje Izraela i plan za razoružavanje Hezbolaha

Jeziv prizor: Tijelo žene pronađeno u koferu u napuštenoj zgradi

Osveta za udar na "ruski Amazon": Projektili pogodili Kijev, požari bukte širom grada

Crni bilans raste: Poginula još dvojica američkih vojnika, rat s Iranom odnio već 16 života

Crni bilans katastrofe raste: Više od 5.100 mrtvih nakon razornih zemljotresa

Paklena noć u Kijevu: Raketni udari odnijeli život, gorjeli stanovi i zgrade širom grada

Nova žestoka akcija Amerike: CENTCOM pogodio vojne ciljeve u Iranu, poslata i snažna poruka

Tramp nakon iranskog napada: Poginuli američki vojnici, a poslao i jasnu poruku Teheranu

Izraelski analitičar šokirao izjavom: "Amerikanci ne znaju šta znači suočiti se s pravom vojskom"

Iranski vrhovni vođa žestoko zaprijetio Americi, spomenuo i "lekcije koje se ne zaboravljaju"

Trampova administracija planira finansirati desničarske grupe na Balkanu

Orban: Tiranija više nije prijetnja, već stvarnost, Bože, čuvaj Mađarsku

Mađar je razmontirao Orbanovu državu: Predsjednik potpisao vlastitu smjenu

Hamnei: Kršenje sporazuma pokazuje da je Trampov potpis bezvrijedan

Američki vojnici poginuli u iranskom napadu na bazu u Jordanu

Iran suspendirao sporazum sa SAD-om

Globus

Libanski predsjednik ide kod Trampa: Tražit će povlačenje Izraela i plan za razoružavanje Hezbolaha

Jeziv prizor: Tijelo žene pronađeno u koferu u napuštenoj zgradi

Osveta za udar na "ruski Amazon": Projektili pogodili Kijev, požari bukte širom grada

Crni bilans raste: Poginula još dvojica američkih vojnika, rat s Iranom odnio već 16 života

Crni bilans katastrofe raste: Više od 5.100 mrtvih nakon razornih zemljotresa

Paklena noć u Kijevu: Raketni udari odnijeli život, gorjeli stanovi i zgrade širom grada

Nova žestoka akcija Amerike: CENTCOM pogodio vojne ciljeve u Iranu, poslata i snažna poruka

Tramp nakon iranskog napada: Poginuli američki vojnici, a poslao i jasnu poruku Teheranu

Izraelski analitičar šokirao izjavom: "Amerikanci ne znaju šta znači suočiti se s pravom vojskom"

Iranski vrhovni vođa žestoko zaprijetio Americi, spomenuo i "lekcije koje se ne zaboravljaju"

Trampova administracija planira finansirati desničarske grupe na Balkanu

Orban: Tiranija više nije prijetnja, već stvarnost, Bože, čuvaj Mađarsku

Mađar je razmontirao Orbanovu državu: Predsjednik potpisao vlastitu smjenu

Hamnei: Kršenje sporazuma pokazuje da je Trampov potpis bezvrijedan

Američki vojnici poginuli u iranskom napadu na bazu u Jordanu

Iran suspendirao sporazum sa SAD-om