Na današnji dan 1998. godine, u Los Anđelesu je od posljedica srčanog udara preminuo Frenk Albert Sinatra (Frank Sinatra), američki pjevač i filmski glumac, paradigma istinskog šoumena.Prvo muzičko iskustvo stekao je kao mladić, kada ga je, 1939. godine, na jednoj zabavi zapazio legendarni američki džez muzičar Tomi Dorsi (Tommy Dorsey) i angažirao kao pjevača u njegovom bendu. Nakon početnih uspjeha s bendom Sinatra je krenuo u solo vode. Zahvaljujući izuzetnom pjevačkom talentu, ali i šarmu i specifičnim performansima na nastupima, nizao je uspjehe i privlačio milione obožavatelja, naročito žene. U 1946. godini izdavačka kuća „Columbia Records“ objavljivala je po jednu Sinatrinu ploču mjesečno, a još je fascinantnije da su u to vrijeme njegove ploče prodavane u 10 miliona primjeraka godišnje, zbog čega su mu novinari nadjenuli nadimak "The Voice", odnosno „Glas“. <h2>Skandali i optužbe</h2>Prema nepisanom pravilu, da veliki uspjeh prate i veliki skandali i prozivke, ni Sinatru to nije zaobišlo. Naime, jedne novine prozvale su ga da prijateljuje s mafijaškim šefom Lakijem Lučanom (Lucky Lucianom), zbog čega ga je Odbor za protivameričke aktivnosti optužio za saradnju s mafijom i komunistima. Nakon toga mu otkazuju koncerte u Njujorku te slijedi raskid ugovora s izdavačkom kućom „Columbia Records“. Da bi sve bilo još teže, njegova veza s glumicom Avom Gardner postaje javni skandal, zbog čega se rastaje od supruge Nensi (Nancy), 1949. godine. Ali, cijelog života je punio stranice žute štampe svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i sklonošću alkoholu. <h2>Autor stotinjak albuma</h2>Sinatra je svoju novu šansu za popularnost iskoristio nakon ponude da se okuša u filmskim vodama. Da je to bio pun pogodak, dokaz je osvajanje Oskara za najbolju sporednu ulogu u filmu „Odavde do vječnosti“, 1953. godine. Od tada se paralelno bavio glumačkim i pjevačkim poslom.Autor je stotinjak albuma, a s više od 150 miliona snimaka širom svijeta svrstan je među najpopularnije i najbolje prodavane muzičare u historiji. Američki muzički kritičar Robert Kristgau (Christgau) proglasio ga je najvećim pjevačem 20. stoljeća.

<h2>Engleski ljekar Edvard Džener primijenio vakcinu protiv velikih boginja </h2>1796. - Engleski ljekar Edvard Džener (Edward Jenner) jednog osmogodišnjeg dječaka uspješno je vakcinisao protiv velikih boginja, položivši time temelj moderne imunologije. Ideju o vakcini protiv smrtonosne bolesti dobio je kad je dvadesetak godina ranije uočio da ljudi, zaraženi kravljim boginjama, ne dobijaju velike boginje ni u vrijeme epidemije. Poslije dvije decenije rada razvio je vakcinu koja je ubrzo u cijelom svijetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od velikih boginja.1900. - U Parizu otvorene Druge moderne olimpijske igre, na kojima je prvi put ženama dozvoljeno da učestvuju u takmičenju.1912. - Umro švedski pisac Johan August Strinberg, najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, historičar i mistik. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama "Brakovi 1" i "Brakovi 2", antihrišćanstvo i naturalistički stil donijeli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala djela: romani "Služavkin sin", "Crvena soba", "Stanovnici Hemsea", "Odbrana jednog ludaka", "Gotske sobe", "Priče nadzornika karantina", "Pakao", "Na ostrvima", "Legende", "Crne zastave", drame "Majstor Uluf", "Otac", "Gospođica Julija", "Pljačkaši", "Zajmodavac", "Put u Damask 1-3", "Ples smrti", "Igra snova", "Oluja", novele "Novo carstvo". 1944. - Rođen Džordž Lukas (George Lucas), američki filmski reditelj, tvorac “Ratova zvijezda”, najznačajnija pojava u američkom filmu osamdesetih godina 20. stoljeća. Lukas je omiljeni holivudski reditelj, jer je jedini koji je, nakon što je dobio procent od zarade za komediju „Američki grafiti“, pozvao sve članove ekipe i podijelio im čekove u znak zahvalnosti za njihov trud. Isto je učinio i poslije uspjeha serijala naučno-fantastičnih filmova „Ratovi zvijezda“. Inspiraciju za ovu franšizu pronašao je u knjizi „The Hero with a Thousand Faces“ svog prijatelja Džozefa Kempbela (Joseph Campbella). Prema listi "Najbogatije poznate ličnosti u Americi 2018", koju je objavio američki poslovni magazin "Forbes", prvo mjesto zauzeo je Džordž Lukas, koji je „težak“ 5,4 milijarde dolara.

<h2>Muhamed Konjić, prvi kapiten reprezentacije BiH, slavi 56. rođendan</h2>1970. - U Tuzli rođen Muhamed Konjić, bivši igrač i prvi kapiten fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Karijeru je počeo u fudbalskom klubu Sloboda 1989., a slavu je postigao igrajući za zlatnu generaciju Monaka, od 1997. do 1999. godine. Iz Monaka je prešao u Koventri Siti, gdje je dobio nadimak "Big Mo". Igračku karijeru završio je 2006. godine u Derbi Kauntiju. Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine odigrao je 38 utakmica. Od najdražeg dresa se oprostio 16. avgusta 2006. godine u prijateljskom meču protiv reprezentacije Francuske na sarajevskom stadionu “Asim Ferhatović Hase” (Koševo).1969. - Rođena Kejt Blančet (Cate Blanchett), australska glumica, koja je međunarodnu slavu stekla 1998. s filmom “Elizabeth”, u kojem je glumila kraljicu Elizabetu I. Poznata je i po ulogama vilinske kraljice Galadriel u trilogiji “Gospodar prstenova” i Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn) u “Avijatičaru”, za koji je osvojila Oskara za najbolju sporednu glumicu. Ona i njen muž Endrju Apton (Andrew Upton) trenutno su umjetnički reditelji “Sydney Theatre Company”. Osim toga, imaju i filmsku produkcijsku kompaniju "Dirty Films".1973. - Lansirana prva američka vasionska laboratorija "Skajlab 1".1984. - Rođen Mark Zakerberg (Zuckerberg), američki programer i poduzetnik, vlasnik-direktor i glavni kreator najveće socijalno društvene internetske mreže Facebook, koja je osnovana kao privatno poduzeće 2004. godine. Američki magazin “Time” uvrstio je Marka u najutjecajnije ljude u svijetu 2008. godine, a uvršten je u kategoriju naučnici i mislioci, i to na visoko 52. mjesto od 101.

<h2>Umrla Rita Hejvort, holivudski seks-simbol 40-ih godina 20. stoljeća</h2>1987. - Umrla Rita Hejvort (Rita Hayworth), američka filmska glumica, holivudski seks-simbol četrdesetih godina 20. stoljeća. Njeno pravo ime je Margarita Karmen Kansino (Carmen Cansino), koje je, kako je bilo uobičajeno u tadašnjoj holivudskoj filmskoj produkciji, promijenila u umjetničko Rita Hejvort. Zahvaljujući svojoj nesvakidašnjoj ljepoti i glumačkom umijeću, crvenokosa Rita je prvo nastupala u mjuziklima, a kasnije u filmovima. U svojoj karijeri ostvarila je 71 ulogu, a njen najpoznatiji film je „Gilda“ iz 1946. godine, s čuvenom scenom njenog senzualnog svlačenja jedne rukavice. Hejvort se udavala pet puta, a jedan od njenih muževa bio je slavni američki reditelj Orson Vels (Welles). 2015. - Umro Rajli B. King (Riley), poznatiji pod svojim scenskim imenom B. B. King, legendarni bluz muzičar. Smatra se jednim od najvećih bluz gitarista, a časopis “Roling Stoun” smjestio ga je na treće mjesto u svom popisu "100 najvećih gitarista svih vremena". Za svoju muziku dobio je nagradu Gremi, uključujući i onu za životno djelo 1987. godine. Osim muzičke karijere, publika će ga pamtiti i po gostovanju u brojnim televizijskim emisijama, (“Princ iz Bel Era”, “Bračne vode”). Pojavio se i u filmu “Blues Brothers 2000”, kao pjevač i gitarist sastava "Louisiana Gator Boys".&nbsp;

Danas je četvrtak, 14. maj/svibanj 2026. godine, do kraja godine preostao je još 231 dan

Frenk Sinatra: 28. godišnjica smrti istinskog šoumena

Kuba je ostala potpuno bez dizela i loživog ulja, saopćio je ministar energetike i rudarstva Vicente de la O, upozoravajući da je elektroenergetski sistem u "kritičnom stanju".Ministar je na državnoj televiziji izjavio da su u Havani sve češći i duži prekidi opskrbe električnom energijom, pri čemu pojedina naselja ostaju bez struje i do 20 sati dnevno. Krizu dodatno produbljuju nestašice hrane, goriva i lijekova.Prema njegovim riječima, nacionalna elektroenergetska mreža trenutno radi isključivo na domaćoj sirovoj nafti, prirodnom plinu i obnovljivim izvorima, no proizvodnja je ograničena zbog nedostatka energenata.Kuba je u posljednje dvije godine instalirala oko 1.300 megavata solarne energije, no dio kapaciteta ostaje neiskorišten zbog nestabilnosti mreže i problema u opskrbi gorivom, napomenuo je ministar.Dodao je da vlasti nastavljaju pregovore o uvozu goriva, uprkos američkim sankcijama i globalnom rastu cijena nafte i transporta, koji dodatno otežavaju opskrbu.- Kuba je otvorena svima koji nam žele prodati gorivo - poručio je de la O.Ministar je podsjetio da je nakon izvršne uredbe koju je u januaru potpisao američki predsjednik Donald Tramp (Trump), kojom se najavljuje uvođenje carina državama koje izvoze gorivo Kubi, došlo do prekida isporuka iz tradicionalnih izvora poput Meksika i Venecuele.Od tada je, prema dostupnim podacima, samo jedan veliki tanker s ruskom zastavom dostavio sirovu naftu na otok.Ujedinjeni narodi prošle su sedmice proglasili američke mjere nezakonitima, upozorivši da ugrožavaju pravo kubanskih građana na razvoj te pristup hrani, zdravstvu i osnovnim uslugama.

Krizu dodatno produbljuju nestašice hrane, goriva i lijekova

Teška situacija na Kubi: Ostali bez dizela i loživog ulja, struju nemaju po 20 sati

Rusija je izvela masovni napad na Kijev u kojem je poginula jedna osoba, a povrijeđeno je 16. Spasilačke ekipe su iz ruševina djelomično urušene zgrade spasile deset ljudi. Time se masovni dnevni napad na Ukrajinu proširio i na noćne sate.Nešto prije 1 sat ujutro ukrajinske zračne snage objavile su zračnu uzbunu za cijelu zemlju, uz upozorenje da je Rusija podignula bombardere MiG-31 i da svim regijama prijeti napad balističkim projektilima. Načelnik kijevske gradske vojne uprave Timur Tkačenko potom je upozorio da se glavnom gradu približava velik broj ruskih dronova te da postoji i prijetnja od raketnih udara.Prve eksplozije u Kijevu odjeknule su u 3:08 po lokalnom vremenu, dok su sistemi protuzračne odbrane pokušavali srušiti dronove. Prema izvještajima s terena, između 3:15 i 3:20 uslijedilo je nekoliko detonacija od udara balističkih projektila, a nove eksplozije zabilježene su u 3:44.

<blockquote class="twitter-tweet">🤬 Russians have destroyed part of a residential building in Kyiv. Dozens of people are likely trapped under the rubble. <a href="https://t.co/2nc9OmKM5h">pic.twitter.com/2nc9OmKM5h</a>&mdash; Denys from Ukraine (@GlushkoDenys) <a href="https://twitter.com/GlushkoDenys/status/2054736933809541355?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Velika šteta</h2>Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je o posljedicama napada. U četvrti Dniprovski, ostaci srušenog drona izazvali su požar na krovu peterospratne stambene zgrade, dok su u četvrti Holosijevski krhotine pale na cestu.&nbsp;U četvrti Obolonski, dron je pogodio zgradu od 12 spratova na kojoj je izbio požar, a ostaci su pali na poslovnu zgradu i parkiralište. Pogođena je i jedna nedovršena zgrada od 25 spratova.

<blockquote class="twitter-tweet">Footage from Ukraine’s State Emergency Service shows rescuers pulling a person from the rubble of a multi-story residential building that collapsed after a Russian strike overnight in the Darnytskyi district of Kyiv. <a href="https://t.co/30TKX0ZN6S">pic.twitter.com/30TKX0ZN6S</a>&mdash; Christopher Miller (@ChristopherJM) <a href="https://twitter.com/ChristopherJM/status/2054771952313684176?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema preliminarnim izvještajima, najteže je bilo u četvrti Darnicki, gdje je došlo do urušavanja konstrukcije stambene zgrade.&nbsp;Državna služba za hitne slučajeve kasnije je potvrdila da je iz zgrade spašeno deset osoba. Tkačenko je dodao da se u četvrti Solomjanski zbog pada ostataka ruskog drona zapalio automobil.

<blockquote class="twitter-tweet">Putin’s forces launched a massive overnight attack on residential areas of Kyiv, killing civilians and injuring more than 10 people. A high-rise apartment block was struck, causing an entire section of the building to collapse. Emergency crews are continuing to search for… <a href="https://t.co/FgY65JWkVJ">pic.twitter.com/FgY65JWkVJ</a>&mdash; KyivPost (@KyivPost) <a href="https://twitter.com/KyivPost/status/2054773855420354800?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Neprekidni napadi</h2>Noćni masovni raketni napad uslijedio je nakon dana neprekidnih ruskih napada dronovima. Ruske snage su u poslijepodnevnim satima 13. maja izvele dugotrajan kombinirani napad na ukrajinsku kritičnu i civilnu infrastrukturu, lansiravši u nekoliko valova najmanje 800 dronova.Mete napada bili su gradovi širom Ukrajine, uključujući i regije na krajnjem zapadu zemlje koje su rijetko na meti izravnih udara.&nbsp;U tim dnevnim napadima poginulo je najmanje 14 osoba, a više od 80 ih je povrijeđeno, uključujući djecu i tinejdžere. Među ranjenima su i pripadnici hitnih službi koji su stradali u napadima "dvostrukog udara".

<blockquote class="twitter-tweet">Kyiv right now ‼️ Apartment building collapsed after a russian attack. People are under the rubble. <a href="https://t.co/POmXpix9lc">pic.twitter.com/POmXpix9lc</a>&mdash; Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) <a href="https://twitter.com/BohuslavskaKate/status/2054750217505763573?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Zelenski upozorio</h2>Predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija nakon valova dronova mogla pribjeći raketnim udarima kako bi preopteretila ukrajinsku protuzračnu odbranu i nanijela "što je više moguće tuge i boli".&nbsp;Upozorenje se temeljilo na informacijama ukrajinske vojne obavještajne službe, HUR, koja je navela da ruske snage planiraju nastaviti napad znatnim brojem krstarećih projektila lansiranih iz zraka i s mora, kao i balističkim projektilima.Iz službe su naveli da bi ciljevi Kremlja mogli uključivati kritičnu infrastrukturu i ključne službe u velikim gradovima, uključujući energetska postrojenja, kompanije odbrambene industrije i vladine zgrade.

Noćni masovni raketni napad uslijedio je nakon dana neprekidnih ruskih napada dronovima

Rusija izvela silovit napad na Kijev: Srušene zgrade, ima poginulih i povrijeđenih

Kineski čelnik Si Đinping (Xi Jinping) i američki predsjednik Donald Tramp (Trump) dali su uvodne izjave uoči svog bilateralnog sastanka, održanog u Velikoj dvorani naroda u Pekingu.Si je uvodno govorio o turbulentnoj situaciji u svijetu, ocijenivši da je svijet "došao do nove prekretnice".- Pitanje je sada mogu li Kina i Sjedinjene Države nadići takozvanu "Tukididovu zamku" i utrti novi put za odnose velikih sila - izjavio je Si, referirajući se na teoriju o tendenciji sukoba kada sila u usponu zaprijeti postojećoj sili.- Trebamo biti partneri, a ne protivnici. Trebamo raditi na obostranom uspjehu, zajedno napredovati i stvoriti ispravan put za suživot velikih zemalja u novom dobu - dodao je kineski čelnik.Donald Tramp je sa svoje strane pozdravio njihov "fantastičan odnos" i poručio da gaji "veliko poštovanje" prema Siju i Kini, nazvavši kineskog predsjednika "velikim vođom".Dodao je kako se američko izaslanstvo raduje raspravi o uzajamnoj trgovini te da im je "bila čast" prisustvovati sastanku.

<blockquote class="twitter-tweet">Xi to Trump: I always believed that our two countries have more common interests than differences. Success in one is an opportunity for the other, and a stable bilateral relationship is good for the world. China and the United States both stand to gain from cooperation and… <a href="https://t.co/cQAxLusCZc">pic.twitter.com/cQAxLusCZc</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2054752559554875782?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tramp se prisjetio njihove dosadašnje suradnje.&nbsp;- Odlično smo se slagali. Kada bi se pojavile poteškoće, riješili bismo ih. Ja bih nazvao vas, a vi biste nazvali mene. Ljudi to ne znaju, ali svaki problem koji smo imali riješili smo vrlo brzo - rekao je.Tramp je istaknuo da je na putovanje poveo "najbolje poslovne lidere na svijetu".&nbsp;- Samo najistaknutiji ljudi su danas ovdje kako bi vam iskazali poštovanje - dodao je.Naveo je i da su neki ovaj susret nazvali "najvećim summitom ikada" te da se "jako veseli" njihovim razgovorima.&nbsp;- Čast mi je biti s vama, čast mi je biti vaš prijatelj - zaključio je Tramp.

Čast mi je biti s vama, čast mi je biti vaš prijatelj, poručio je Tramp

Si Đinping i Tramp održali uvodne govore: "Svijet je došao do nove prekretnice"

Sjedinjene Američke Države nadaju se da će uvjeriti Kinu da preuzme aktivniju ulogu i izvrši pritisak na Iran kako bi promijenio svoje ponašanje u Zaljevu, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio). Njegova izjava dolazi uoči službene posjete američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) Pekingu, a prenesena je u intervjuu za Fox News emitovanom u srijedu, piše <a href="https://www.reuters.com/world/china/rubio-us-wants-china-press-iran-change-course-gulf-2026-05-13/">Reuters</a>.<h2>Pritisak na Teheran&nbsp;</h2>Rubio je u razgovoru s voditeljem Šonom Hanitijem (Sean Hannity) naveo da, iako nije precizirao konkretne korake koje bi Kina trebala poduzeti, Vašington vidi Peking kao ključnog aktera koji može uticati na Teheran da promijeni svoje aktivnosti u regionu.Njegova poruka dolazi u trenutku dok Vašington i Teheran nastavljaju pregovore o mogućem dogovoru, iako američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da je najnoviji iranski prijedlog "neprihvatljiv". S druge strane, potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens (JD Vance) izjavio je da vjeruje kako se ipak bilježi napredak u pregovorima.- Mislim da napredujemo. Ključno pitanje je hoćemo li postići dovoljno napretka da zadovoljimo predsjednikovu crvenu liniju-&nbsp; rekao je Vens novinarima u Bijeloj kući, dodajući da administracija želi osigurati da Iran "nikada ne dođe do nuklearnog oružja".<h2>Detalji pregovora iz iranske perspektive</h2>Istovremeno, Mahmud Nabavijan (Mahmoud Nabavian), član iranskog pregovaračkog tima, iznio je detalje nedavnih razgovora u Islamabadu, prenosi Al Jazeera pozivajući se na agenciju ISNA. Prema njegovim tvrdnjama, SAD je od Irana tražio potpuno otvaranje Hormuškog moreuza i uklanjanje cjelokupnog materijala obogaćenog na 60 posto.Zauzvrat je Vašington navodno ponudio oslobađanje šest milijardi dolara zamrznute iranske imovine. Nabavijan je prenio i izjavu predsjednika iranskog parlamenta Mohamada Bakera Galibafa (Mohammad Bagher Ghalibaf), koji je poručio da Iran može "sravniti sa zemljom svu infrastrukturu u regionu za manje od pola dana".Prema Nabavijanovim navodima, nakon kontakta s Trampom, Vens je predložio nastavak pregovora na osnovu američkog plana, na što je iranska strana pristala. Međutim, tvrdi se da je potom američki potpredsjednik iznenada saopćio da Tramp ipak neće prihvatiti takav sporazum, što se, prema Teheranu, ne poklapa s kasnijim tvrdnjama Washingtona o napretku pregovora.

Vašington vidi Peking kao ključnog aktera koji može uticati na Teheran da promijeni svoje aktivnosti u regionu

Rubio: SAD želi da Kina pritisne Iran

Zdravstveno stanje iranske dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi znatno se pogoršalo zbog napredovanja vaskularne bolesti, saopćila je u srijedu njena fondacija. Mohammadi je bila zatvorena u iranskom gradu Zandžan, a u nedjelju je prebačena u bolnicu u Teheranu.Medicinski tim koji liječi Mohammadi saopćio je da je "dio centralnog nervnog sistema u mozgu odgovoran za autonomnu kontrolu i preciznu regulaciju krvnog pritiska pretrpio funkcionalno oštećenje". Pedesetčetverogodišnjakinja je trenutno hospitalizovana, a njeni ljekari naglasili su da se "ne smije vratiti u zatvorsko okruženje zbog svoje fizičke nesposobnosti da izdrži daljnje stresne uslove".Mohammadi je 2023. godine dobila Nobelovu nagradu za mir za svoju borbu protiv ugnjetavanja žena i smrtne kazne u Iranu, kao i za posvećenost ljudskim pravima i slobodi. S obzirom na to da je tada bila u zatvoru, nagradu su u njeno ime primila njena djeca.

Zdravstveno stanje iranske dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi znatno se pogoršalo zbog napredovanja vaskularne bolesti

Iranskoj nobelovki zdravlje se naglo pogoršava, ljekari upozoravaju: "Ne smije se vratiti u zatvor"

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) navodno je ostavio tajne smjernice potpredsjedniku Džej Di Vensu (J. D. Vance) u Ovalnom uredu. Riječ je o uputama koje se, prema tvrdnjama, aktiviraju isključivo u slučaju da aktuelni predsjednik umre tokom mandata, a uključuju i procedure za odgovor u slučaju atentata.Prema riječima zvaničnika za borbu protiv terorizma Sebastijana Gorka, dokumenti koje je pripremio Donald Tramp&nbsp; bit će predati Džej Di Vensu ukoliko on bude morao preuzeti predsjedničku funkciju. Gorka je to izjavio u intervjuu za američki list "New York Post".<h2>Rukom napisano pismo</h2>Kako je navedeno, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država također bi dobio i rukom napisano pismo koje se čuva u ladici radnog stola u Ovalnom uredu, u kojem su, prema tvrdnjama, precizno definisana pravila postupanja u slučaju osvete nakon uspješnog atentata.Govoreći o sigurnosnim prijetnjama, Tramp je u prošlosti već bio meta više pokušaja atentata i, prema navodima, suočavao se s ozbiljnim prijetnjama iz Irana nakon ubistava visokih vojnih komandanata. Sebastijan Gorka naveo je da postoje jasni protokoli i za situaciju u kojoj bi Kina ili drugi strani akter pokušao izvršiti napad.- Imamo protokole, vjerujte mi. Nisu za javnost, ali imamo protokole - rekao je Gorka.<h2>Jasne instrukcije</h2>Na početku godine Tramp je izjavio da je ostavio jasne instrukcije da Iran bude "potpuno uništen" ukoliko on bude ubijen.Donald Tramp je upravo sletio u Kinu, ključnog saveznika Irana, gdje su značajno pojačane sigurnosne mjere zbog njegove posjete. Očekuje se da će on razgovarati s predsjednikom Kine, Xi Jinpingom, o ratu u Iranu, trgovinskim odnosima, umjetnoj inteligenciji i drugim važnim globalnim pitanjima. Glavni zvaničnik za borbu protiv terorizma zasugerirao je da bi Kina mogla naškoditi predsjedniku tako što bi nešto pustila u zrak, nakon čega bi se on razbolio poslije 30 dana.- On je jedini koji stoji između njih i svjetske dominacije, tako da imaju sve razloge da ga eliminiraju - dodao je Gorka. Ipak, on ističe da ne očekuje takav razvoj događaja te smatra da je američki lider trenutno na sigurnom.

Riječ je o uputama koje se, prema tvrdnjama, aktiviraju isključivo u slučaju da aktuelni predsjednik umre tokom mandata

Tramp ostavio potpredsjedniku tajno pismo: "Ako me ubiju, sravni ih sa zemljom"

Kancelarija javnog tužioca zatražila je danas sedmogodišnju zatvorsku kaznu za bivšeg francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy) u okviru žalbenog postupka koji se vodi zbog optužbi za nezakonito finansiranje njegove predsjedničke kampanje novcem iz Libije.Nakon dvomjesečnog saslušanja pred Apelacionim sudom u Parizu, postupak bi trebalo da bude okončan za dvije sedmice, nakon završnih riječi advokata deset optuženih, među kojima su i pravni zastupnici Sarkozija, prenosi "Figaro".U slučaju eventualne osuđujuće presude, bivši francuski predsjednik, koji tvrdi da "ni jedan jedini cent" libijskog novca nije korišten u njegovoj kampanji 2007. godine, imao bi pravo žalbe Kasacionom sudu.Zahtjev tužilaštva za kaznu od sedam godina zatvora za dvije godine je viši od sankcije koja mu je ranije izrečena u septembru.Iako je tada osuđen za udruživanje radi počinjenja krivičnog djela, tužilaštvo sada traži da Apelacioni sud proglasi Nikolasa Sarkozija krivim po svim tačkama optužnice, uključujući korupciju, nezakonito finansiranje pobjedničke predsjedničke kampanje i primanje ukradenih libijskih javnih sredstava.

Nakon dvomjesečnog saslušanja pred Apelacionim sudom u Parizu, postupak bi trebalo da bude okončan za dvije sedmice

Tužilac zatražio sedmogodišnju zatvorsku kaznu za Sarkozija

Dok se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove sedmice sastaje s kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom (Xi Jinping) u Pekingu, Tajvan s velikom pažnjom prati razvoj događaja i pokušava procijeniti hoće li tokom razgovora biti otvoreno pitanje statusa ostrva i američke prodaje oružja Tajpeju.Iako tajvanski zvaničnici javno poručuju da vjeruju u čvrsto partnerstvo sa SAD-om, dio sadašnjih i bivših američkih zvaničnika i analitičara strahuje da bi Tramp, poznat po transakcijskom pristupu politici, mogao ponuditi određene ustupke Kini kada je riječ o Tajvanu, posebno ukoliko bude tražio kinesku pomoć u pregovorima o završetku rata s Iranom.Prema dugogodišnjoj politici “Jedne Kine”, SAD priznaje kineski stav da je Tajvan dio Kine, ali nikada nije službeno priznao pravo kineskih komunista da upravljaju samoupravnim ostrvom.Vašington godinama održava bliske neformalne odnose s Tajvanom i prodaje mu napredno naoružanje uz podršku i demokrata i republikanaca, ali namjerno ostavlja nejasnim da li bi vojno intervenisao u slučaju kineskog napada, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/13/politics/taiwan-anxiously-eyes-trumps-summit-in-china-with-usd14-billion-in-us-arms-sales-up-in-the-air">CNN</a>.<h2>Tramp dodatno pojačao zabrinutost</h2>Iako zvaničnici Trampove administracije tvrde da američka politika prema Tajvanu ostaje nepromijenjena, raste zabrinutost da bi američki predsjednik mogao oslabiti položaj demokratskog ostrva sa više od 23 miliona stanovnika, namjerno ili nenamjerno.

<blockquote class="twitter-tweet">The arrival everyone has waited for. 🇺🇸🇨🇳 <a href="https://t.co/B1DTgI9HKR">pic.twitter.com/B1DTgI9HKR</a>&mdash; The White House (@WhiteHouse) <a href="https://twitter.com/WhiteHouse/status/2054607212513730674?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tramp i Si su i ranije razgovarali o Tajvanu. Tramp je prošle godine izjavio da mu je Si obećao da neće izvršiti invaziju dok je on predsjednik SAD-a. Prema više izvora upoznatih s pripremama sastanka, očekuje se da će pitanje Tajvana ponovo biti otvoreno tokom razgovora dvojice lidera.Američki predsjednik dodatno je izazvao zabrinutost kada je potvrdio da će sa kineskim predsjednikom razgovarati i o američkoj prodaji oružja Tajvanu.- Razgovarat ćemo o tome. Predsjednik Si ne želi da to radimo. I razgovarat ćemo o tome - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu.Trampova administracija još nije formalno odobrila paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan oko 14 milijardi dolara. Peking se godinama protivi američkim isporukama oružja ostrvu.Dvostranačka grupa američkih senatora uputila je Trampu pismo pred put u Kinu, tražeći da Kongresu službeno potvrdi kako je prodaja oružja Tajvanu odobrena.<h2>Kina smatra da pregovara iz pozicije snage</h2>- Morate jasno staviti do znanja Pekingu da američka podrška Tajvanu nije predmet pregovora - poručili su senatori.Jedan visoki američki zvaničnik podsjetio je da je administracija prošlog decembra odobrila više od 11 milijardi dolara vrijednu prodaju oružja Tajvanu, što predstavlja jednu od najvećih isporuka u historiji.Bivši visoki američki zvaničnik rekao je da bi Si tokom sastanka mogao pokušati dobiti određene ustupke od Trampa koje bi Kina kasnije predstavila kao veliku diplomatsku pobjedu.- To bi moglo uključivati kritikovanje Tajvana ili tajvanskog predsjednika, ili prešutni dogovor da SAD neće nastaviti s narednim velikim paketom prodaje oružja Tajvanu - rekao je on.Prema njegovim riječima, takav potez poslao bi snažnu poruku Tajpeju. Kina smatra da u pregovore ulazi iz pozicije snage, a kineski izvori tvrde da je višemjesečni sukob između SAD-a i Irana dodatno ojačao pregovaračku poziciju Pekinga.Povratak Tajvana pod kinesku vlast jedan je od ključnih dugoročnih ciljeva Sija Đinpinga, a vlasti u Tajpeju pažljivo prate svaki signal sa sastanka u Pekingu.<h2>Tajvanski zvaničnici priznaju zabrinutost</h2>Tajvanski ministar vanjskih poslova Lin Čija-lung (Lin Chia-lung) izjavio je da i dalje vjeruje u odnose sa SAD-om te naglasio da je Vašington više puta uvjeravao Tajpej kako se politika prema Tajvanu neće mijenjati.- Između ostalog, nadamo se da summit Tramp-Si neće donijeti nikakva iznenađenja kada je riječ o Tajvanu - rekao je Lin.Zamjenik ministra vanjskih poslova Fransoa Vu (Francois Wu) bio je još direktniji.- Ono čega se najviše bojimo jeste da Tajvan postane dio pregovora između Sija Đinpinga i predsjednika Trampa - izjavio je krajem aprila za Bloomberg.- Zabrinuti smo i moramo spriječiti da se to dogodi - dodao je.Tajvanski sigurnosni zvaničnik rekao je za CNN da je Tajvan prije puta dobio američka uvjeravanja.- Američki zvaničnici posljednjih dana više puta su potvrdili snažnu podršku Tajvanu. Najveći rizik za Tajvan nije sam Tramp, nego Kina - naveo je izvor.<h2>Si bi mogao povući paralelu s Ukrajinom</h2>Prema više izvora upoznatih s očekivanjima američkih i tajvanskih zvaničnika, Si će gotovo sigurno pokušati objasniti Trampu zašto Tajvan pripada Kini.Kineski predsjednik više puta je poručio da je “ujedinjenje” Tajvana s Kinom nezaustavljivo te nikada nije isključio mogućnost upotrebe sile.Jedan od izvora tvrdi da bi Si mogao pokušati iskoristiti Trampovu sklonost argumentima ruskog predsjednika Vladimira Putina o Ukrajini kako bi povukao paralelu s Tajvanom.Kina već godinama tvrdi da je upravo Tajvan “najveći rizik” u odnosima sa SAD-om.Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (Wang Yi) krajem aprila poručio je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju (Marco Rubio) da SAD mora “poštovati svoja obećanja” i “donijeti ispravne odluke” kako bi se otvorio prostor za saradnju Pekinga i Vašingtona.Rubio je prošle sedmice izjavio da američka politika prema Tajvanu “ostaje nepromijenjena”.- Ne mislim da će Tajvan biti glavna tema našeg putovanja, ali će se sigurno razgovarati i o tome - rekao je Rubio.<h2>Tajvan se priprema za mogući napad</h2>Prema Zakonu o odnosima s Tajvanom, SAD je zakonski obavezan pomoći Tajvanu u odbrani. Ipak, dio američkih i tajvanskih zvaničnika godinama strahuje da bi Tramp mogao koristiti Tajvan kao pregovarački adut u pokušaju postizanja velikog dogovora s Kinom.Tajvan proizvodi ključne komponente za umjetnu inteligenciju i odbrambene tehnologije koje koriste i Sjedinjene Američke Države.Vlasti u Tajpeju posljednjih mjeseci pokušavaju pokazati da preuzimaju veću odgovornost za vlastitu odbranu, posebno nakon što je Tramp više puta kritikovao američke saveznike zbog nedovoljnog ulaganja u vojsku.Tajvanski zvaničnici redovno komuniciraju s američkom vojskom preko komande INDOPACOM, koja ostaje važan komunikacijski kanal bez obzira na promjene prioriteta u Bijeloj kući.Istovremeno, Tajpej je zabrinut zbog smanjenja američkih zaliha oružja, što bi moglo utjecati na isporuku sistema koje je Tajvan već kupio.CNN je ranije objavio da su američke zalihe ključnih projektila značajno smanjene tokom rata s Iranom te da postoji opasnost od nestašice municije u slučaju novog velikog sukoba u narednim godinama.Analiza Centra za strateške i međunarodne studije pokazala je da trenutne američke zalihe više nisu dovoljne za ozbiljan sukob s protivnikom poput Kine i da bi mogle proći godine prije nego što budu obnovljene na nivo prije rata.Tajvanski parlament prošle sedmice odobrio je dodatnih 25 milijardi dolara za odbranu, što je ipak manje od 40 milijardi koliko je tražila vlada.Iako nema znakova da je kineska invazija neposredna, Tajvan se aktivno priprema za mogućnost napada dok Kina nastavlja vojne vježbe oko ostrva.Uprkos zabrinutosti, dio analitičara ostaje optimističan. Pjero Toci (Piero Tozzi) iz instituta America First Policy Institute izjavio je da Tramp “razumije koliko je Tajvan važan”.- To je zapravo prva linija naše odbrane i odbrane domovine. Mislim da Tajvan nema razloga za strah - poručio je Toci.

Tajvan s velikom pažnjom prati razvoj događaja

Si smatra da u pregovore s Trampom ulazi iz pozicije snage, SAD bi mogla ponuditi veliki ustupak 

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens (JD Vance) izjavio je da vjeruje kako pregovori s Iranom napreduju, iako je predsjednik Donald Tramp odbacio posljednji prijedlog Teherana, ocijenivši ga neprihvatljivim.- Mislim da napredujemo. Ključno pitanje je hoćemo li postići dovoljan napredak da zadovoljimo predsjednikovu crvenu liniju - rekao je Vens novinarima u Bijeloj kući. “A crvena linija je vrlo jednostavna. On mora biti siguran da smo uspostavili niz zaštitnih mjera kako Iran nikada ne bi došao do nuklearnog oružja.”<h2>Detalji pregovora iz iranske perspektive</h2>U međuvremenu, Mahmud Nabavijan (Mahmoud Nabavian), član iranskog pregovaračkog tima, iznio je detalje sa nedavnih razgovora u Islamabadu, prenosi Al Džazira. Prema navodima koje je prenijela agencija ISNA, Sjedinjene Američke Države su imale dva glavna zahtjeva: potpuno otvaranje Hormuškog moreuza i uklanjanje cjelokupnog materijala obogaćenog na 60 posto iz Irana.Zauzvrat, ako bi Iran ispunio te zahtjeve, SAD je ponudio oslobađanje šest milijardi dolara zamrznute imovine. Nabavijan je prenio i izjavu predsjednika iranskog parlamenta Mohamada Bagera Galibafa (Mohammad Bagher Ghalibaf), koji je poručio da, iako SAD ima sposobnost da pogodi iransku infrastrukturu, Iran može “svu infrastrukturu u regiji sravniti sa zemljom za manje od pola dana”.<h2>Naglo povlačenje SAD-a</h2>Prema Nabavijanovom svjedočenju, nakon kontakta s Trampom, potpredsjednik Vens je predložio nastavak pregovora na osnovu američkog plana, na što je Galibaf pristao. Međutim, Vens je potom iznenada saopćio da Tramp ipak neće prihvatiti takav sporazum, što je u suprotnosti s njegovim kasnijim javnim tvrdnjama o napretku u pregovorima.

Ključno pitanje je hoćemo li postići dovoljan napredak da zadovoljimo predsjednikovu crvenu liniju, rekao je

Vens: Mislim da napredujemo u pregovorima, ali Tramp ima jasnu crvenu liniju

Ruska Državna duma usvojila je u srijedu prijedlog zakona kojim se predsjedniku Vladimiru Putinu omogućava da naredi vojne operacije u inostranstvu pod izgovorom zaštite ruskih državljana.Prema novom zakonu, Moskva će imati zakonsku mogućnost da šalje trupe u druge države radi zaštite ruskih građana koji su uhapšeni, pod istragom, na suđenju ili, kako navode ruske vlasti, izloženi zlostavljanju od stranih država, međunarodnih sudova i organizacija čiji Rusija nije član, prenosi Politico.<h2>"Odgovor na pritiske"</h2>Predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio je da je riječ o odgovoru na, kako tvrdi, pritiske Zapada.- Zapadna pravda pretvorila se u represivnu mašinu za suzbijanje odluka koje nisu u skladu s onima koje nameću evropski zvaničnici. U ovim okolnostima važno je učiniti sve kako bismo zaštitili naše građane u inostranstvu - rekao je Volodin.Vladimir Putin sada ima rok od 14 dana da potpiše zakon kako bi stupio na snagu.Tokom ove godine više evropskih obavještajnih službi označilo je Rusiju kao direktnu prijetnju Zapadu i NATO savezu. Zvaničnici odbrane Evropske unije i pojedini zakonodavci strahuju da bi Kremlj naredne godine mogao iskoristiti za testiranje odlučnosti Zapada i vojnog saveza.Kako je ranije objavio Politico, trojica evropskih političara upoznatih s internim razgovorima navela su da bi taj period mogao trajati dok je Donald Tramp predsjednik SAD-a i dok evropske države ne ojačaju vlastite vojne kapacitete.<h2>Opravdanja za invaziju</h2>Moskva je i invaziju na Ukrajinu 2022. godine djelimično pravdala potrebom zaštite stanovništva koje govori ruski jezik, a koje Kremlj smatra svojim sunarodnicima. Ruske vlasti tvrdile su da je Kijev godinama kršio njihova prava te i dalje insistiraju na vraćanju ruskog jezika i Ruske pravoslavne crkve na državni nivo u Ukrajini kao dijela eventualnog mirovnog sporazuma.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog mjeseca upozorio je da bi baltičke države mogle postati naredna meta Moskve ukoliko Ukrajina ne dobije dovoljnu podršku Zapada. Međutim, Estonija je kasnije odbacila takve procjene.

Prema novom zakonu, Moskva će imati zakonsku mogućnost da šalje trupe u druge države

Putin može napasti koga god želi: Državna duma usvojila zakon koji mu daje odriješene ruke za ratovanje!

Poljska ratna avijacija danas je presrela ruski izviđački avion iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, saopćila je vojska Poljske, navodeći da se let smatra mogućom prijetnjom i provokativnim potezom Rusije.Kako prenosi Reuters, iz poljske vojske su naveli da je ruski avion letio međunarodnim zračnim prostorom bez prijavljenog plana leta i s isključenim transponderima.- Avion je letio međunarodnim zračnim prostorom bez podnesenog plana leta i s isključenim transponderima. Nije bilo narušavanja poljskog zračnog prostora - navedeno je u saopćenju vojske.Ministar odbrane Poljske Vladislav Kosinjak-Kamiš (Władysław Kosiniak-Kamysz) izjavio je da letovi vojnih aviona bez uključenih transpondera mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za ostale letjelice u zraku te je naglasio da će poljski vojni piloti uvijek reagovati u takvim situacijama.- Ovo je još jedna agresivna akcija Ruske Federacije i test naših sistema protivvazdušne odbrane - poručio je Kosinjak-Kamiš.

Ovo je još jedna agresivna akcija Ruske Federacije i test naših sistema protivvazdušne odbrane, poručio je ministar

NATO članica zbog Rusije digla borbene avione

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija izvela jedan od najvećih i najdužih napada od početka rata, lansiravši najmanje 800 dronova širom Ukrajine.Prema njegovim riječima, u napadima je poginulo šest osoba, dok su desetine ljudi povrijeđene u više ukrajinskih oblasti."Sigurno se ne može nazvati slučajnošću to što se jedan od najdužih masovnih ruskih napada na Ukrajinu dešava upravo u vrijeme kada je američki predsjednik stigao u posjetu Kini, od koje se mnogo očekuje. U ovom teškom geopolitičkom trenutku Rusija očigledno pokušava da poremeti cjelokupnu političku atmosferu i skrene pažnju na svoje zlo", napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks.<h2>"Rusi pokretali talase šaheda"</h2>Zelenski je naveo da su ruske snage tokom cijelog dana pokretale "talase šaheda", posebno ciljajući regije u blizini granica zemalja NATO-a, prenosi Tanjug.- Udari su već zabilježeni u Zakarpatju, Lavovskoj oblasti, Volinju, kao i u Ivano-Frankivskoj i Rivnenskoj oblasti. Nažalost, pogođeni su i drugi regioni - Vinjička, Černovička, Hmeljnička, Dnjepropetrovska, Kirovogradska, Zaporoška, Žitomirska, Kijevska, Nikolajevska, Odeska, Sumska, Čerkaska, Harkovska i Hersonska oblast - saopštio je Zelenski.Kako je dodao, među povrijeđenima ima i djece.<h2>Napadi u toku</h2>- Od ponoći je lansirano najmanje 800 ruskih dronova, a napad je i dalje u toku, uz dodatne dronove koji ulaze u vazdušni prostor naše zemlje - rekao je ukrajinski predsjednik.Istakao je da Rusija pokušava preopteretiti sisteme protivvazdušne odbrane i nanijeti "što više tuge i bola" ukrajinskom narodu.

Rusija satima bombarduje Ukrajinu, pogođeni gradovi širom zemlje: Ima mrtvih i ranjenih

- Važno je da se prave namjere Rusije jasno stave do znanja liderima i državama. Važno je izvršiti pritisak na ruskog agresora kako bi ovaj teror bio okončan - poručio je Zelenski.Na kraju je naveo da sve nadležne službe rade na saniranju posljedica napada te je pozvao građane da prate upozorenja o vazdušnim opasnostima.

Izjavio je danas da je Rusija izvela jedan od najvećih i najdužih napada od početka rata

Zelenski: Rusija izvela jedan od najvećih napada od početka rata, lansirano najmanje 800 dronova

Rusija je danas poslijepodne pokrenula masovan i dugotrajan kombinovani napad na kritičnu i civilnu infrastrukturu širom Ukrajine, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je riječ o jednom od najdužih napada od početka invazije.Prema njegovim riječima, od jutros je lansirano najmanje 800 dronova, dok novi talasi bespilotnih letjelica i dalje pristižu. U napadima je poginulo najmanje šest osoba, dok su desetine ranjene, među njima i djeca.Prve sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se oko 11 sati po lokalnom vremenu, nakon čega su vlasti u centralnoj, zapadnoj i južnoj Ukrajini prijavile eksplozije i djelovanje protivvazdušne odbrane.Najmanje jedan ukrajinski sistem za praćenje zabilježio je oko 200 dronova tipa Shahed u ukrajinskom vazdušnom prostoru, piše The Kyiv Independent. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo oko podneva je detektovalo osam grupa dronova koje su i dalje bile u letu, uključujući novu eskadrilu koja je pristizala iz Crnog mora.Zelenski je ocijenio da Moskva ovim napadom namjerno pokušava "pokvariti cjelokupnu političku atmosferu" tokom posjete američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) Kini.Govoreći na samitu u Rumuniji, Zelenski je pozvao Trampa da tokom sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping) pokrene pitanje okončanja rata.- U stalnom smo kontaktu s našim američkim partnerima. Zahvalni smo im i nadamo se da će se pitanje rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine spomenuti i tom prilikom kada američki predsjednik bude u Kini - rekao je Zelenski.<h2>Napadi širom Ukrajine</h2>Talasi dronova pogodili su brojne ukrajinske regije.U zapadnoj Rivnenskoj oblasti ruski dron pogodio je stambenu zgradu, pri čemu su poginule tri osobe, a šest ih je ranjeno.U susjednoj Volinskoj oblasti napadnuti su Luck i Kovel, gdje je povrijeđeno najmanje pet osoba. U Lucku je pogođena nestambena zgrada, dok je u Kovelu oštećena stambena zgrada u blizini objekta kritične infrastrukture.U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok su u Hmeljnickoj oblasti još tri osobe hospitalizovane u stabilnom stanju.

<blockquote class="twitter-tweet">In response to Ukraine&#39;s agreement to a ceasefire on May 9, Putin is currently launching drone strikes on residential buildings in cities across western Ukraine. There is destruction, injuries, and deaths in Rivne and Ivano-Frankivsk. <a href="https://t.co/3hGdqbPAbR">pic.twitter.com/3hGdqbPAbR</a>&mdash; Денис Казанський (@den_kazansky) <a href="https://twitter.com/den_kazansky/status/2054592782946172987?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U napadu na Odesu ranjene su najmanje dvije osobe, a izbio je i požar koji je zahvatio nekoliko automobila. Krhotine drona pale su na krov devetospratnice, izvijestio je guverner Oleh Kiper (Oleh Kiper).Po prvi put od početka rata meta napada bio je i Užgorod u Zakarpatskoj oblasti, u blizini granica sa Slovačkom i Mađarskom.U Lavovskoj oblasti pogođen je objekat kritične infrastrukture u gradu Žovkva, koji je ostao bez električne energije.U Ivano-Frankivsku pogođena je stambena zgrada, ali detalji o eventualnim žrtvama nisu objavljeni.Krhotine oborenog drona pale su i u kijevskoj četvrti Obolon, no nije bilo prijavljenih povrijeđenih.<h2>Ruska taktika i upozorenje obavještajaca</h2>Ukrajinska obavještajna služba HUR saopštila je da je Rusija pokrenula "kombinovani, produženi vazdušni napad" s ciljem preopterećenja ukrajinske protivvazdušne odbrane.Prvi talas činili su brojni dronovi, a obavještajci upozoravaju da bi mogli uslijediti i napadi krstarećim i balističkim projektilima.

<blockquote class="twitter-tweet">A Russian Shahed drone has directly struck a residential neighborhood in Lutsk, western Ukraine. The city is still under continuous drone attack. <a href="https://t.co/zfrvHOJLdj">pic.twitter.com/zfrvHOJLdj</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2054522815995392194?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zelenski je upozorio da Rusija raketnim udarima nakon talasa dronova pokušava izazvati "što više tuge i boli".Napadi su teško pogodili i ukrajinsku željezničku infrastrukturu, gdje su tokom dana zabilježena 23 udara.Savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitro Litvin izjavio je da su ekipe uspjele zaustaviti i evakuisati vozove, čime su spriječene žrtve među putnicima.Ipak, dvojica željezničkih radnika poginula su dok nisu bili na dužnosti.U napadima su oštećene lokomotive, vagoni, depoi i mostovi, ali je željeznički saobraćaj nastavljen.<h2>Saradnja s Latvijom</h2>Na samitu u Bukureštu ukrajinski predsjednik govorio je i o jačanju odbrane od dronova.Najavio je da će Kijev poslati stručnjake u Latviju kako bi pomogli u zaštiti vazdušnog prostora te zemlje, nakon što su, prema navodima ukrajinskih vlasti, dronovi koji su ušli iz Rusije pogodili infrastrukturu u toj državi.Zelenski je dodao da Ukrajina želi potpisati i širi sporazum o saradnji s Latvijom u oblasti bespilotnih letjelica.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je riječ o jednom od najdužih napada od početka invazije

"Zlatna kupola" američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) mogla bi se pokazati znatno skupljom nego što se prvobitno mislilo.Novi izvještaj nestranačkog Kongresnog budžetskog ureda (CBO) procjenjuje da će postavljanje i korištenje sistema protivraketne odbrane "Zlatna kupola" u periodu od 20 godina koštati nevjerovatnih 1,2 biliona dolara, što je znatno više od ranijih procjena, kako je ranije prenio CNN.<h2>Brz rast troškova</h2>To je, također, dvostruko više od procjene CBO-a iz prošle godine, koja je iznosila 542 milijarde dolara, i čak sedam puta više od brojke koju je Bijela kuća navela kada je projekat najavljen u maju 2025. godine (175 milijardi dolara).Takozvana "Zlatna kupola za Ameriku" (GDA) zamišljena je kao štit koji bi štitio Sjedinjene Američke Države od balističkih i hipersoničnih raketa i drugih zračnih prijetnji. Sistem bi sadržavao napredne satelite za praćenje raketa, kao i presretače u svemiru — satelite sposobne da obaraju rakete usmjerene ka SAD-u, koji bi po planu američkih Svemirskih snaga trebali biti spremni do 2028. godine.Međutim, ti okvirni zaključci su u osnovi sve što je poznato; detalji arhitekture sistema nisu objavljeni. Zbog toga je CBO morao napraviti vlastitu procjenu troškova, popunjavajući praznine u izvršnoj uredbi iz 2025. godine kojom je predviđena izgradnja "Zlatne kupole"."Nacionalni sistem protivraketne odbrane koji posjeduje sposobnosti uglavnom u skladu s onima navedenim u izvršnoj uredbi koštao bi 1,2 biliona dolara za razvoj, raspoređivanje i operativno funkcionisanje tokom 20 godina, procjenjuje CBO", navodi se u izvještaju od 12 stranica.<h2>Četiri sloja presretača</h2>Taj zamišljeni sistem ima četiri sloja presretača, od kojih je jedan svemirski."Sistem NMD također uključuje dodatne senzore, komunikacijske sisteme i sisteme za upravljanje borbom kako bi se koordinisalo zajedničko djelovanje među slojevima", navodi se u izvještaju. "Slojevita struktura cjelokupnog sistema omogućila bi istovremeno djelovanje protiv više projektila koje lansira protivnik. Svaki sloj mogao bi djelovati nezavisno ako bi komunikacija s nacionalnim komandnim i kontrolnim sistemima bila poremećena".Najveći dio cijene od 1,2 biliona dolara odnosio bi se na troškove nabavke — razvoj, izgradnju i implementaciju presretača i sistema za praćenje, kao i istraživanja za unapređenje sistema.- Najskuplja komponenta je presretački sloj baziran u svemiru, koji čini oko 70 posto troškova nabavke i 60 posto ukupnih troškova - navodi CBO.<h2>7.800 satelita</h2>Taj svemirski sloj u CBO-ovoj verziji "Zlatne kupole" sastoji se od 7.800 satelita u gotovo polarnoj niskoj Zemljinoj orbiti — dovoljno letjelica "da se uključe u napad od 10 gotovo istovremeno lansiranih interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) tokom njihove faze lansiranja. Sposobnost lansiranja do 10 ICBM u brzom slijedu smatra se reprezentativnom za sposobnosti regionalnog protivnika", navodi se u izvještaju."Regionalni protivnik" označava državu s ograničenim vojnim kapacitetima — na primjer Sjevernu Koreju, čiji nuklearni arsenal rapidno raste. Izvještaj također razmatra i "ravnopravne ili gotovo ravnopravne protivnike" — države vojno jednake Sjedinjenim Državama, poput Kine i Rusije.U izvještaju se navodi da je ukupna procjena od 1,2 biliona dolara znatno veća od one koju su nedavno iznijeli zvaničnici Ministarstva odbrane (DoD) — 185 milijardi dolara u narednih 10 godina.- Ta razlika sugeriše ili da je stvarna arhitektura GDA ograničenija od nominalnog NMD sistema CBO-a ili da Ministarstvo odbrane očekuje značajno finansiranje iz drugih budžetskih izvora za GDA (ili oboje) - navodi se.&nbsp;- Na primjer, nabavka presretača mogla bi se finansirati direktno kroz budžete vojnih službi za raketnu odbranu umjesto iz fonda GDA.<h2>Potpuna zaštita – neprocjenjiva</h2>Prema izvještaju, skupi model koji je CBO analizirao mogao bi "u potpunosti odgovoriti" na napad regionalnog protivnika.- Međutim, sistem bi mogao biti preopterećen masovnim napadom koji bi izveo ravnopravni ili gotovo ravnopravni protivnik - navodi se.&nbsp;- Također, 'potpuno angažovanje' nije isto što i 'potpuni poraz', jer nijedan odbrambeni sistem ne funkcioniše savršeno svaki put.Zaključuje se da bi potpuna zaštita bila izuzetno skupa — praktično neprocjenjiva u oba značenja te riječi.

"Zlatna kupola" američkog predsjednika Donalda Trampa mogla bi se pokazati znatno skupljom nego što se prvobitno mislilo

Trampova "Zlatna kupola" mogla bi koštati 1,2 biliona dolara

SAD gradi kupolu s 7.800 satelita: Koštat će nevjerovatnih 1,2 biliona dolara kako bi se odbranila od dvije države

Njemački pedijatar u bolnici u blizini Berlina optužen je za 130 seksualnih krivičnih djela, uključujući seksualno zlostavljanje i silovanje djece, od kojih su se mnogi dogodili u bolničkom okruženju, saopćili su tužioci u srijedu, javlja njemačka agencija dpa.<h2>Pedijatar se nalazi u istražnom zatvoru od novembra</h2>To uključuje, između ostalog, optužbe za teške oblike seksualnih napada na maloljetnike i silovanje, koje se navodno dešavalo tokom 12-godišnjeg perioda koji završava u novembru 2025., izjavilo je državno tužilaštvo u Potsdamu.Pedijatar se nalazi u istražnom zatvoru od novembra, a tužioci navode kao razlog rizik od ponavljanja krivičnog djela.<h2>Zlostavljanje u bolnici u Rathenowu</h2>U januaru je objavljeno da je ljekar navodno seksualno zlostavljao dijete na svom radnom mjestu, u bolnici u Rathenowu, zapadno od Berlina. Nakon prijave majke djeteta policija je izvršila pretres, a istražitelji su zaplijenili brojne uređaje za pohranu podataka.Tužilaštvo u Potsdamu potom je istraživalo da li ima još žrtava. Prema navodima tužilaštva, do 130 prijestupa navodno je počinjeno između početka decembra 2013. i novembra 2025.- Optuženog se tereti da je većinu krivičnih djela počinio tokom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti - naveli su iz tužilaštva.

Istraga obuhvata 130 slučajeva seksualnih krivičnih djela

Muškarac iz Zagreba osuđen na samo dvije i po godine zatvora za silovanje vlastite poćerke

Frenk Sinatra: 28. godišnjica smrti istinskog šoumena

Teška situacija na Kubi: Ostali bez dizela i loživog ulja, struju nemaju po 20 sati

Rusija izvela silovit napad na Kijev: Srušene zgrade, ima poginulih i povrijeđenih

Si Đinping i Tramp održali uvodne govore: "Svijet je došao do nove prekretnice"

Rubio: SAD želi da Kina pritisne Iran

Iranskoj nobelovki zdravlje se naglo pogoršava, ljekari upozoravaju: "Ne smije se vratiti u zatvor"

Tramp ostavio potpredsjedniku tajno pismo: "Ako me ubiju, sravni ih sa zemljom"

Tužilac zatražio sedmogodišnju zatvorsku kaznu za Sarkozija

Si smatra da u pregovore s Trampom ulazi iz pozicije snage, SAD bi mogla ponuditi veliki ustupak

Vens: Mislim da napredujemo u pregovorima, ali Tramp ima jasnu crvenu liniju

Putin može napasti koga god želi: Državna duma usvojila zakon koji mu daje odriješene ruke za ratovanje!

NATO članica zbog Rusije digla borbene avione

Zelenski: Rusija izvela jedan od najvećih napada od početka rata, lansirano najmanje 800 dronova

Rusija satima bombarduje Ukrajinu, pogođeni gradovi širom zemlje: Ima mrtvih i ranjenih

SAD gradi kupolu s 7.800 satelita: Koštat će nevjerovatnih 1,2 biliona dolara kako bi se odbranila od dvije države

Pedijatar optužen za silovanje i zlostavljanje djece u bolnici

Globus

Frenk Sinatra: 28. godišnjica smrti istinskog šoumena

Teška situacija na Kubi: Ostali bez dizela i loživog ulja, struju nemaju po 20 sati

Rusija izvela silovit napad na Kijev: Srušene zgrade, ima poginulih i povrijeđenih

Si Đinping i Tramp održali uvodne govore: "Svijet je došao do nove prekretnice"

Rubio: SAD želi da Kina pritisne Iran

Iranskoj nobelovki zdravlje se naglo pogoršava, ljekari upozoravaju: "Ne smije se vratiti u zatvor"

Tramp ostavio potpredsjedniku tajno pismo: "Ako me ubiju, sravni ih sa zemljom"

Tužilac zatražio sedmogodišnju zatvorsku kaznu za Sarkozija

Si smatra da u pregovore s Trampom ulazi iz pozicije snage, SAD bi mogla ponuditi veliki ustupak

Vens: Mislim da napredujemo u pregovorima, ali Tramp ima jasnu crvenu liniju

Putin može napasti koga god želi: Državna duma usvojila zakon koji mu daje odriješene ruke za ratovanje!

NATO članica zbog Rusije digla borbene avione

Zelenski: Rusija izvela jedan od najvećih napada od početka rata, lansirano najmanje 800 dronova

Rusija satima bombarduje Ukrajinu, pogođeni gradovi širom zemlje: Ima mrtvih i ranjenih

SAD gradi kupolu s 7.800 satelita: Koštat će nevjerovatnih 1,2 biliona dolara kako bi se odbranila od dvije države

Pedijatar optužen za silovanje i zlostavljanje djece u bolnici