Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci 2025. godine iznosili su 9 milijardi i 7 miliona KM i veći su za 513 miliona KM ili 6,04 posto u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 8 milijardi i 494 miliona KM.Uprava je za devet mjeseci 2025.godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 1 milijardu i 634 miliona maraka.Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za devet mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 7 milijarde i 373 miliona KM i veći su za 5,73 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za devet mjeseci 2024. godine.<h2>Prihodi prikupljeni u septembru 2025. godine</h2>U septembru 2025.godine prikupljena je 1 milijarda i 120 miliona KM indirektnih poreza što je za 130 miliona KM više u odnosu na septembar 2024. godine.<h2>Raspodjela prihoda januar-septembar 2025. godine</h2>Za finansiranje državnih institucija za devet mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 749 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 4 milijarde i 72 miliona KM, Republika Srpska 2 milijardu i 281 milion KM i Brčko distrikt 228 miliona KM.U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu BiH sa pripadajućim vanjskim dugom u devet mjeseci 2025. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM.Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 185 miliona KM, Republika Srpska 122 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.

U septembru 2025.godine prikupljena je 1 milijarda i 120 miliona KM indirektnih poreza

UIO prikupila 513 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu

Ilon Mask (Elon Musk) je najavio novi projekat kojim namjerava konkurisati Wikipediji te pokrenuti vlastitu enciklopedijsku stranicu "Grokipediju".Mask je objavio kako njegov startup xAI razvija Grokipediju, za koju tvrdi da će predstavljati "ogromno poboljšanje" u odnosu na popularnu online enciklopediju. Inače, on je već dugo u sukobu s Wikipedijom, koju je u nekoliko navrata optužio za "woke" pristranost. Čak je pozivao i na obustavu njenog finansiranja, koje se temelji na donacijama korisnika.Također, Mask je kritikovao Wikipediju i zbog unosa koji ga je optužio za navodni nacistički pozdrav na događaju inauguracije Donalda Trampa (Trump).Kako je najavio, za izgradnju Grokipedije planira koristiti Grok, chatbot koji je razvio njegov startup xAI kao alternativu popularnom ChatGPT-u. Grok je treniran na golemim količinama podataka s interneta, uključujući i javne objave na X-u.Musk je u podcastu ranije prošlog mjeseca pojasnio da vjeruje da je Grok dovoljno napredan ne samo da zamijeni rad volontera koji uređuju Wikipediju, već i da ispravi postojeće pristranosti i netočnosti."Grok koristi velike količine inferencijskog računanja kako bi, na primjer, pogledao stranicu Wikipedije, što je istinito, djelomično istinito ili lažno, ili nedostaje na toj stranici. Sada prepišite stranicu kako biste ispravili, uklonili neistine, ispravili poluistine i dodali kontekst koji nedostaje", rekao je Musk.Međutim, vrijedi spomenuti da je i sam Grok imao problema u prošlosti. Primjera radi, hvalio je Adolfa Hitlera zbog, kako je naveo, njegove "strasti" i "vođenja Njemačke". I u drugim kontekstima je davao kontradiktorne izjave.Zbog toga je Maskova kompanija xAI privremeno povukla ili ograničila pristup Groku kako bi se ispravile sigurnosne i etičke zaštite.Sada Mask i Grok "napadaju" Wikipediju. Međutim, to neće biti nimalo lagan zadatak jer se radi o jednoj od najposjećenijih web stranica na svijetu.Međutim, Mask je uvjeren da može poremetiti postojeće stanje. Wikipedia je besplatna internetska enciklopedija koju od 2001. uređuju volonteri, a vodi je neprofitna Wikimedia Foundation. Dostupna je na desetinama jezika. Danas je među najposjećenijim web stranicama na svijetu: prema podacima Semrusha bilježi oko 4.6 milijardi posjeta mjesečno i drži se unutar globalnog "top 10", iako se uočava blagi pad prometa u zadnje tri godine.

Za izgradnju Grokipedije planira koristiti Grok, chatbot koji je razvio njegov startup xAI 

Mask najavio konkurenciju Wikipediji: Osniva vlastitu enciklopedijsku stranicu

Lufthansa se suočava sa štrajkom nakon što je sindikat pilota VC u utorak saopćio da su njegovi članovi glasali za štrajk u sporu oko penzija.VC, ili Vereinigung Cockpit, saopćio je da je velika većina članova glasala za štrajk, ali nije dao vremenski okvir za predloženu industrijsku akciju.Prijevoznik se suočio s nekoliko izazova u vezi s radnom snagom posljednjih godina, boreći se za smanjenje troškova i rast.U ponedjeljak je kompanija predstavila planove za smanjenje 4.000 administrativnih radnih mjesta do 2030. godine i postavljanje viših ciljeva profitabilnosti.

Prijevoznik se suočio s nekoliko izazova u vezi s radnom snagom posljednjih godina, boreći se za smanjenje troškova i rast

Lufthansa se suočava sa štrajkom

U okviru Globalne radionice za kineske investitore, u Pekingu je održana prezentacija investicionih potencijala Bosne i Hercegovine, a događaj je organizovalo Kinesko-evropsko udruženje za ekonomsku i tehnološku saradnju u saradnji sa ambasadama BiH i Moldavije u Kini.Radionica je okupila predstavnike više od 120 kineskih kompanija, kao i predstavnike javnih institucija, akademske zajednice i istraživačkih ustanova. Cilj radionice bio je da se investitorima iz Kine pruže kvalitetne i sveobuhvatne informacije o mogućnostima ulaganja u jugoistočnu Evropu, s fokusom na BiH i Moldaviju.Ambasador BiH u Kini Siniša Berjan obratio se učesnicima i istakao značaj ovakvih inicijativa za unapređenje ekonomske saradnje između dvije zemlje.U svom izlaganju, ambasador Berjan je predstavio konkurentske prednosti BiH - stratešku geografsku poziciju, stabilan i konkurentan poslovni ambijent, energetsku i industrijsku strukturu, fiskalne olakšice i dostupne projekte.Posebno je istaknuta građevinska industrija kao jedan od nosećih sektora, uz brojne projekte u oblastima energetike, poljoprivrede, turizma, infrastrukturnog razvoja i eksploatacije mineralnih resursa.Putem video linka, učesnicima su se obratili i predstavnici pravne struke iz BiH, koji su detaljno predstavili pravni okvir zemlje za strane investitore. Teme su obuhvatale sistem zaštite stranih ulaganja, poreske i carinske olakšice, rad slobodnih zona, uslove za zapošljavanje, kao i zaštitu prava intelektualne svojine.Ovaj događaj je pružio sveobuhvatan uvid u investiciono okruženje u BiH i omogućio direktne razgovore između kineskih preduzetnika i predstavnika Ambasade BiH, tokom kojih su razmatrani konkretni modeli buduće saradnje.Svi učesnici izrazili su zadovoljstvo kvalitetom organizacije i sadržajem događaja, ističući da ovakve inicijative značajno doprinose jačanju ekonomskih, ali i kulturnih veza između dvije zemlje.Očekuje se da će ova radionica rezultirati novim projektima i investicijama koji će doprinijeti jačanju bilateralne trgovine, ekonomske saradnje i kulturne razmjene između dvije zemlje, saopćeno je iz Ambasade BiH u Kini.&nbsp;

Cilj radionice bio je da se investitorima iz Kine pruže kvalitetne i sveobuhvatne informacije o mogućnostima ulaganja u jugoistočnu Evropu

U Pekingu upriličena promocija investicionih potencijala BiH

Josip Jurišić iz Johove Bare kod Modriče uzgojem magaraca bavi se od 2013., a sve je počelo od dvije magarice koje je nabavio da budu na farmi zbog djece. Iz svega se razvila uspješna priča, a Jurišić ne krije sreću i ljubav prema ovoj životinji.- Tako smo mi krenuli, onda je magarica dobila malo pule (mladunče), počeli smo je musti i vidjeli da se mlijeko može dobro prodati – započinje svoju priču Jurišić za „Avaz“.<h2>Brojni proizvodi</h2>Ne bavi se mnogo ljudi uzgojem magaraca, ali postoje brojni proizvodi koji se mogu izrađivati od magaraćeg mlijeka, od kremica, sapuna, pomada i slično. Međutim, porodica Jurišić bazirala se na mužnju i prodaju mlijeka. - Nemamo dovoljno mlijeka da bismo mogli i druge proizvode plasirati, a obzirom na benefite magarećeg mlijeka fokusirali smo se na osobe kojima treba da poprave imunitet ili za neka druga oboljenja – kazao je Jurišić.Magareće mlijeko po sastavu je najsličnije majčinom mlijeku. Ima niski postotak masnoća i mnogo vitamina, a slatkog je okusa pa ga i djeca vole piti. Magareće mlijeko s jedne strane ima vrlo nisku razinu "loših" zasićenih masnoća, a s druge strane vrlo visoke razine "dobrih" i zdravih omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Ove dobre masnoće obično nalazimo u ribama i ribljem ulju, a djeluju višestruko pozitivno na razvoj i zdravlje. Možda najvažnija njihova blagodat kad su djeca u pitanju jeste da smanjuju razine holesterola u krvi, sudjeluju u razvoju mozga, pomažu organizmu da koristi važne vitamine i minerale iz hrane te su važne za razvoj i rad svih vitalnih organa. Ima antibakterijska i antivirusna svojstva te sprečava razne upalne procese u probavnom sistemu.- Trenutno imamo 200 magaraca, a pored njih imamo i 50-60 koza. Magarci su najbolje životinje, znači najbolje. Valjda im Bog podario pamet i ovo je najpametnija životinja i najbolja. Nisu tvrdoglavi, ali neće džaba da radi i trči po njivi bezveze. Jako je važno da imaju veliku ispašu, čistu vodu, kukuruza, zobi i to je to – naveo je Jurišić.Ipak, nemaju poticaja za uzgoj, dok u Federaciji uzgajivači dobijaju poticaj od Vlade koji iznosi 500 maraka po jednom grlu, što nije mala stvar jer kada uzgajivač ima više grla, prilično se isplati.Savjetovao je onima koji žele da se bave ovim poslom da dobro razmisle. - Uzgajivač mora imati mnogo zemlje, veliko imanje. Uzgajanje se isplati ako imate dosta grla, ali s pet-deset magarica od toga nema ništa.<h2>Pratiti pravila</h2>Proces mužnje nije jednostavan, važno je pratiti sva pravila.- Muzu se samo jednom, ujutro i to da se sakrije od puleta. Ne smije se uzeti previše mlijeka od magarice. Također je važno pratiti stanje puleta, je li dobro, da se ne bi desilo da ugine jer u tom slučaju ostajete bez mlijeka – objašnjava Jurišić.Uzgajanje magaraca za Josipa je opuštajuće i fascinantno tako da uživa u onom što je stvorio i poziva sve koji imaju zdravstvenih problema da probaju magareće mlijeko.Litar mlijeka od magarice košta 80 maraka, a na farmi Jurišić pakuju po decilitar.

Magarci su najbolje životinje, znači najbolje, kaže Jurišić

Priča o farmi na kojoj mnogi traže spas: Josip Jurišić razvio uspješan posao uzgajajući magarce i prodajući mlijeko

U posljednje četiri godine, neto plaća u Federaciji BiH se prosječno godišnje povećavala za 9,5 posto. Bruto plaća u FBiH u 2024. godini iznosila je 2.140 KM i viša je za šest posto u odnosu na prethodnu godinu, a u neto iznosu, taj prosjek iznosio je 1.373 KM, što je za 10,1 posto više u odnosu na godinu prije.Objavljeno je to u makroekonomskim pokazateljima Federalnog zavoda za programiranje razvoja (FZZPR). Prema tim podacima, najviša prosječna isplaćena neto plaća u FBiH u 2024. godini zabilježena je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom u prosječnom iznosu od 2.054 KM. Četiri marke manje od tog iznosa, odnosno 2.050 KM, prosjek je plaće u području informacija i komunikacija, potom u finansijskim djelatnostima, gdje je taj iznos 2.029 KM. Isti poredak zabilježen je, podsjetimo, i za 2023. godinu.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, komentirajući ove pokazatelje za „Dnevni avaz“, kaže kako su ove obuhvaćene kategorije prilično očekivane.- Naime, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom imamo kombinaciju javnih preduzeća s previsokim platama u prekobrojnoj administraciji i posrednika, odnosno preprodavaca struje koji ostvaruju enormne zarade s minimalnim brojem zaposlenih, a često je to samo jedna osoba. U komunikacijama imao opet kombinaciju javnih preduzeća sličnog profila kao ovi prethodno spomenuti i visokotlačnih poslova u IT sektoru i drugim komunikacijskim kompanijama, dok je za finansije posebno očekivano, jer uglavnom obuhvaćaju banke s tradicionalno lihvarskim kamatama i apsurdno visokim cijenama naknada za sve moguće usluge i stvarne i izmišljene – govori Gavran.

Četiri marke manje od tog iznosa, odnosno 2.050 KM, prosjek je plaće u području informacija i komunikacija

Telekomi i elektroprivrede opet drže prvu poziciju po najvišim prosječnim plaćama

U Sarajevu će u srijedu biti održana konferencija pod nazivom "Horizonti kapitala".Riječ je o regionalnoj konferenciji posvećenoj razvoju tržišta kapitala, promociji investicijske kulture i jačanju dijaloga između finansijskog sektora, investitora i realne ekonomije.Nakon uspješno održanog prvog izdanja, koje je okupilo više od 200 lidera iz bankarstva, biznisa i javnog sektora, oni nastavljaju okupljati ključne ekonomske aktere regije.Konferenciju će otvoriti Samir Mustafić, predsjednik Uprave ASA Banke, a nakon toga će govoriti iskusni bankarski strušnjak i bivši predsjednik Uprave Deutsche Bank na temu: "Tržište kapitala između globalnih trendova i lokalnih prilika".Druga tema će biti: "Kapital s vizijom: regionalni lideri i investicije koje mijenjaju tržište", a o tome će govoriti Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe. Razgovore će moderirati urednici s Forbesa.Nakon pauze će biti održana panel diskusija: "Strategija za održivi rast: Mobilizacija privatnog kapitala, inovacije i primjena Al". O tome će govoriti Ilija Studen, predsjednik i izvršni direktor Studen Globala, Bhavit Sawjani, menadžer za investicije i konsultant te Omar Selim, osnivač Arabesque Group i ESG Book.Događaj počinje u srijedu u 9 sati u hotelu Swissotel.&nbsp;

Druga tema će biti: "Kapital s vizijom: regionalni lideri i investicije koje mijenjaju tržište", a o tome će govoriti Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe

Regionalni dijalog o budućnosti tržišta kapitala: U srijedu drugo izdanje konferencije "Horizonti kapitala"

Lufthansa je potvrdila da će do 2030. godine ukinuti do 4.000 administrativnih radnih mjesta, u sklopu digitalizacije, automatizacije i konsolidacije procesa, saopćila je avijacijska grupa u ponedjeljak na Danu tržišta kapitala u Münchenu. Kompanija je, također, podigla svoje srednjoročne finansijske ciljeve.Lufthansa grupa nedavno je imala oko 103.000 zaposlenika. Kompanija sada cilja na operativnu dobit, prilagođenu zaradu prije kamata i poreza (EBIT), od osam do deset posto, u odnosu na prethodni cilj od osam posto. Za ovu godinu, uprava je objavila da očekuje da će prilagođena EBIT značajno premašiti prošlogodišnjih 1,6 milijardi eura, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

U sklopu digitalizacije, automatizacije i konsolidacije procesa

Lufthansa do 2030. godine ukida 4.000 radnih mjesta

Prvi "Tourism Expo Sarajevo" održan je u Centru Skenderija od 25. do 27. septembra 2025., a organizatori ističu da je premašio sva očekivanja, kako njihova tako i očekivanja izlagača i posjetilaca.Na više od 90 izlagačkih pozicija predstavilo se više od 240 izlagača iz zemlje i inostranstva, potvrđujući da je Sarajevo postalo nova važna tačka susreta turističkih profesionalaca u regiji.Posebno mjesto zauzeo je grad partner – Ulcinj, biser crnogorske obale, koji je svojom autentičnom kulturom, tradicijom i bogatom ponudom oduševio posjetioce, dok su i drugi gradovi sa crnogorskog primorja dali poseban doprinos cjelokupnom sajmu.Sajam je obogaćen bogatim pratećim programom – stručnim predavanjima, panelima i prezentacijama na temu turizma, marketinga i održivog razvoja. Time je kreirana platforma za razmjenu znanja, ideja i iskustava među profesionalcima.Veliku pažnju privukla je i manifestacija “Sevdah Kroz Vrijeme”, gdje su posjetioci uživali u prelijepim sevdalinkama u izvedbi Alme Subašić Omerović. U sklopu programa predstavljeni su i Stari Zanati, koji su podsjetili na bogatu tradiciju i naslijeđe Bosne i Hercegovine.Mnogi posjetioci i izlagači uživali su i u BH drami, glumačkoj izvedbi koju su na pozornici donijeli glumci Alena Džebo-Hećo i Mehmed Porča, dajući manifestaciji dodatnu umjetničku dimenziju.Poseban pečat sajmu dali su i nastupi Travnika i Jajca. Vezirski Travnik i kraljevsko Jajce predstavili su se kroz autentične kostime, viteške borbe, mažoretkinje i kulturno-istorijsku prezentaciju, a njihov performans oduševio je i građane Sarajeva nakon što su nastup nastavili i na ulicama grada.Na završnici sajma dodijeljene su i plakete najistaknutijim učesnicima: turističkim zajednicama općina Jajce i Travnik – za najbolju promociju kulturno-historijske baštine; Planet Sarajevo – za najbolji novi turistički proizvod; Turistička zajednica općine Čitluk – za najbolje uređen štand, te Grad Ulcinj – kao najperspektivnija destinacija u usponu.Prvo izdanje sajma jasno je pokazalo potencijal da preraste u jedan od najvažnijih turističkih sajmova u regiji i da Sarajevo postane nezaobilazno središte susreta turističkih profesionalaca, ljubitelja putovanja i promotora destinacija iz cijelog svijeta, saopćili su organizatori.

Posebno mjesto zauzeo je grad partner – Ulcinj, biser crnogorske obale

Uspješno završen prvi "Tourism Expo Sarajevo"

Kompanija Roccaforte d.o.o. Vitez sa završetkom ovog mjeseca prestaje sa radom.Time će, kako piše Viteški.ba, prema dostupnim informacijama, bez posla ostati 50-ak radnika, što je značajan udarac za lokalnu zajednicu poput Viteza. Firma je bila smještena u iznajmljenom prostoru u Poslovnom centru 96 u Vitezu, a primarno se bavila proizvodnjom namještaja, kupaonskih garnitura i srodnih proizvoda. Svojedobno je bila percipirana kao perspektivan i izvozno orijentiran poduzetnički subjekt, a prije nekoliko godina preuzela je poslovanje poznate firme Framini.Prema dostupnim podacima, većinski vlasnik firme je nizozemska kompanija Proquo B.V. i manjim udjelom Lordan Iličić. Na službenim stranicama navedeno je kako „Proquo B.V. posluje unutar industrije finansijskih holding kompanija. Osnovana je 2016. godine, a sjedište joj se nalazi na adresi Het Hazeland 31, 6931 KA, Westervoort, Nizozemska.“Prema finansijskim pokazateljima, koji su dostupni u javnim registrima, firma je posljednjih godina poslovala s kontinuiranim gubicima. Naprimjer, u 2022. godini zabilježen je gubitak od oko 647.500 KM, u 2023. gubitak je narastao na više od 1 milion KM, a u 2024. godini nastavljen je negativan trend s gubitkom većim od 1,05 miliona KM. Kapital firme je istovremeno bilježio snažan pad – sa 108 tisuća KM u 2022. godini, do gotovo 2 miliona KM minusa u 2024.Iako se činilo da Roccaforte ima značajan potencijal u izvoznim poslovima i u sektoru drvne i industrije namještaja, očigledno je izazove nisu prevladali te će iza njih za sada ostati niz upitnika te zaostatci za doprinose i obveze prema dobavljačima. Novinari portala Viteški.ba kontaktirali su Upravu društva, ali do objavljivanja ovog teksta nije stigao odgovor na upit.

Firma je posljednjih godina poslovala s kontinuiranim gubicima

Firma je bila smještena u iznajmljenom prostoru u Poslovnom centru 96 u Vitezu

Poznata kompanija iz BiH prestaje s radom: Bez posla ostaje 50 radnika

Kina nastavlja da učvršćuje evropsku zavisnost od sopstvene tehnologije tako što u Španiju upućuje hiljade svojih radnika radi izgradnje fabrike baterija za električna vozila. Ova fabrika bi trebala pružiti novi impuls automobilskoj industriji širom Evrope.Ovakav veliki priliv kineskih radnika podsjeća na infrastrukturne projekte koje je Kina prethodno realizovala u afričkim zemljama. Istovremeno, on pokazuje ozbiljan manjak stručnog kadra i znanja u Evropi kada je riječ o proizvodnji baterija za električne automobile, navodi britanski list Financial Times (Financial Times).Najupadljiviji primjer predstavlja investicija kineske firme CATL (Contemporary Amperex Technology Co. Limited), jednog od najvećih globalnih proizvođača baterija, koja u saradnji s evropskim proizvođačem automobila Stellantis (Stellantis) gradi postrojenje u Španiji, čija se vrijednost procjenjuje na četiri milijarde eura. CATL planira da angažuje 2.000 kineskih radnika kako bi pomogli u izgradnji i opremanju ove fabrike.<h2>Šira strategija</h2>Ovaj projekat uklapa se u širu strategiju kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping), kojom njegova zemlja teži da ojača globalnu zavisnost od kineske visoke tehnologije i tako osigura stratešku prednost u vremenu rastućih geopolitičkih tenzija. Međutim, to istovremeno otvara pitanje spremnosti kompanije CATL da s evropskim partnerima podijeli ključna industrijska znanja, kao i potencijalnu osjetljivost Evrope na budući kineski utjecaj, piše Financial Times.<h2>Zapošljavanje radnika&nbsp;</h2>Kompanija CATL tvrdi da će, kao i u slučaju fabrike u Njemačkoj koja je otvorena 2022. godine, obučiti i zaposliti lokalne radnike za upravljanje pogonom u Španiji. Osim toga, trenutno se gradi i veće postrojenje u Mađarskoj.Ipak, sindikalni predstavnici Stellantisa izražavaju sumnju da će ključna znanja i vještine uistinu biti prenesena na lokalno osoblje.

Ovakav veliki priliv kineskih radnika podsjeća na infrastrukturne projekte koje je Kina prethodno realizovala u afričkim zemljama

Kineski CATL šalje 2.000 radnika koji će graditi fabriku u Španiji

U organizaciji Privredne komore regije Konya u Republici Turskoj, sinoć je u Sarajevu održana radna večera oko 250 turskih privrednika sa bosanskohercegovačkim privrednicima, kojoj je prisustvovao zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić. Obraćajući se prisutnima, Zvizdić se fokusirao na privredne i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine i Republike Turske, na potencijale koje Bosna i Hercegovina može ponuditi, ali i na načine kako privrednici iz Konye mogu investirati u Bosnu i Hercegovinu. Rekao je da je trgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Republike Turske u prošloj godini iznosila skoro dvije milijarde KM, što Tursku svrstava u red najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera.- To je rekordan nivo razmjene koji pokazuje tendencije stalnog rasta i na nama je da, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, nastavimo raditi na jačanju naše saradnje i povjerenja, unapređenju poslovnog ambijenta, na većem kvalitetu, efikasnosti i profesionalnosti javne administracije i na povećanju konkurentnosti ekonomije - rekao je tokom obraćanja Zvizdić.Istaknuo je podatak da u BiH djeluje skoro 1.000 kompanija sa kapitalom iz Turske, dok je istovremeno Republika Turska investirala u BiH skoro 400 miliona eura, te se nalazi među prvih deset zemalja koje su najznačajniji stani investitori u BiH.- Posebno želim da istaknem činjenicu da više od 150 hiljada državljana Turske posjeti godišnje BiH, dok, u prosjeku, 130 hiljada Bosanaca i Hercegovaca posjećuje Tursku svake godine, što je važan indikator razvoja turizma kao jedne od važnih privrednih grana u BiH - rekao je Zvizdić. Naglasio je da smatra da bi bilo neophodno uspostaviti direktnu avio liniji Sarajevo - Konya.- Mislim da je to slikovito rečeno „mali korak za Turkish Airlines, a veliki korak za Bosnu i Hercegovinu i Konyu jer bi uspostavljanje ove linije ubrzalo povezivanje naših gradova, poboljšalo turizam, poslovnu i kulturnu razmjenu, te doprinijelo bržem razvoju ekonomije - dodao je Zvizdić.Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Zvizdić zahvalio je Privrednoj komori regije Konya koju predvodi predsjednik Upravnog odbora Selçuk Öztürk, guverneru regije Konya Ibrahimu Akinu i gradonačelniku Grada Konye Uguru Ibrahimu Altayu i njihovim saradnicima i rekao da su vrata Bosne i Hercegovine uvijek otvorena za turske privrednike, a posebno za Grad i regiju Konya, saopćeno je iz Zvizdićevog kabineta, prenio je Sektor za odnose s javnošću PSBiH.&nbsp;

To je rekordan nivo razmjene koji pokazuje tendencije stalnog rasta, kazao je Zvizdić 

Zvizdić s turskim i bh. privrednicima: Turska je investirala u BiH 400 miliona eura, imamo rekordnu razmjenuprivrednicima

Zeničko-dobojski kanton (ZDK) bilježi pozitivne fiskalne i ekonomske pokazatelje, a Vlada kantona planira iskoristiti postojeći fiskalni kapacitet za realizaciju strateških razvojnih projekata - izjavio je za Fenu premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za period 2026–2028, koje je nedavno usvojila Vlada ZDK, očekuje se rast kantonalnog budžeta, koji bi u 2028. godine trebao dostići iznos od 825 miliona KM. Premijer je istakao da je punjenje budžeta u ovoj godini na zadovoljavajućem nivou, te da revidirane projekcije Federalnog ministarstva finansija ukazuju na mogući rast budžeta kantona za dodatnih jedan posto.- Sav fiskalni kapacitet koristit ćemo u skladu sa ciljevima Strategije razvoja ZDK 2021–2027, kako bismo obezbijedili bolji kvalitet života građana. Želim posebno istaknuti da ću kao premijer, zajedno sa Vladom i Skupštinom, sa posebnim interesovanjem, voljom i energijom ovaj fiskalni potencijal koristiti kako bi započeli generacijski projekat u našem kantonu, a to je izgradnja nove kantonalne bolnice. Radi se o projektu vrijednom 300 miliona eura, a predviđa izgradnju bolničkog kompleksa sa centralnom zgradom kapaciteta 800 kreveta, savremenim dijagnostičkim i terapijskim kapacitetima, te zgradom Medicinskog fakulteta – istakao je Pivić.<h2>Pozitivni ekonomski trendovi u 2025. godini</h2>Premijer ZDK je naveo da su ekonomski pokazatelji u pet mjeseci ove godine ohrabrujući. Indeks industrijske proizvodnje u maju iznosio je 114,2, dok je izvoz porastao za 19,8 posto, a uvoz smanjen za 0,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 106,9 posto, uz vanjskotrgovinski suficit od 63,54 miliona KM.Pivić je dodao da turistički sektor u prvih pet mjeseci također bilježi rast, sa 81.938 noćenja, što je povećanje od 21,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Broj zaposlenih porastao je sa 83.022 u 2023. na 83.239 u 2024. godini.<h2>Investicije u vrijednosti više od milijardu KM</h2>Zeničko-dobojski kanton je, uz Kanton Sarajevo, vodeća regija po investicijama u BiH.- Trenutno se na području našeg kantona realizuju investicije u iznosu 1,043 milijarde konvertibilnih maraka, od čega se na ulaganje u građevinske objekte odnosi 756,8 miliona KM, a ulaganje u opremu, mašine i transportna sredstva 272,3 miliona KM – rekao je Pivić.Najveće investicije bilježe se u sektoru građevine (398,5 miliona KM) gdje prednjače putna infrastruktura, projekti na trasi autoputa kroz taj kanton, te regionalni i lokalni putevi, kao i mnogi projekti izgradnje poslovnih i stambenih objekata na cijelom području kantona. Slijedi sektor vađenja ruda i kamena sa 282 miliona KM, a najveća investicija u tom sektoru na području kantona je ulaganje kompanije „Adriatic metals“ u općini Vareš. U prerađivačkoj industriji realizuju se investicije od 128 miliona KM, a u sektoru trgovine 87 miliona KM.<h2>Razvoj poslovnih zona i zapošljavanje</h2>Pivić je rekao da na području kantona trenutno postoji 26 poslovnih zona, koje su značajno doprinijele privlačenju stranih investitora i otvaranju novih radnih mjesta.- Vlada Zeničko-dobojskog kantona je iz sredstava od koncesija kao i budžetskih sredstava, od 2010. godine do danas odobrila poticaje za izgradnju i unapređenje poslovnih-poduzetničkih zona ukupno 10.106.552,11 KM – istakao je premijer ZDK.Naglasio je da su pojedine poslovne zone popunjene, te se lokalne samouprave okreću osnivanju novih kako bi se obezbijedili najpovoljniji uslovi za poslovne subjekte.<h2>Zadržavanje mladih kao prioritet</h2>Govoreći o izazovima migracije mladih, premijer je istakao potrebu za stabilizacijom političkih odnosa na državnom nivou i sinhronizovanim djelovanjem svih nivoa vlasti.- Političke krize umanjuju naš fokus na djelovanje u vezi tog pitanja i itekako šalju nepovoljne signale prema mladim ljudima. Imajući u vidu sve pogubne efekate koji nastaju migracijom mladih ljudi, to bi trebao biti nulti prioritet svih nivoa vlasti u BiH – naglasio je Pivić.Fiskalne reforme na nivou FBiH, prema njegovim riječima, doprinijele bi sposobnosti kompanija da isplaćuju veće neto plate. Posebno je naglasio važnost ravnomjernog razvoja svih dijelova Federacije BiH kako bi se smanjile regionalne razlike koje utiču na migracione trendove.- Mladi češće odlaze iz manje razvijenih sredina, kao posljedica nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Federacije BiH, odnosno pojedinih općina, te izostanka adekvatne pomoći i ulaganja od viših nivoa vlasti. Zato ravnomjeran i balansiran razvoj svih područja u Federaciji BiH treba biti koncept po kojem djeluje federalna i državna vlast – rekao je Pivić za Fenu.

Političke krize umanjuju naš fokus na djelovanje u vezi tog pitanja i itekako šalju nepovoljne signale prema mladim ljudima, kaže Pivić

Pivić: ZDK bilježi rast javnih prihoda, planirana izgradnja nove kantonalne bolnice

Izgradnja aerodroma u Bihaću, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, ušla je u novu fazu.Javno preduzeće Aerodrom Bihać raspisalo je tender za izradu master plana, odnosno plana detaljne regulacije aerodromskog kompleksa.Vrijednost ugovora iznosi 341.880 KM bez PDV-a, što je ukupno oko 400.000 KM s uračunatim porezom. Rok za prijem ponuda ističe 17. oktobra 2025. godine, kada je planirano i njihovo otvaranje, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/projekt-aerodroma-bihac-ulazi-u-novu-fazu/">BiznisInfo.ba</a>.Ovaj dokument ključan je za definisanje cjelokupnog razvoja aerodroma i usklađivanje svih faza gradnje s domaćim i međunarodnim standardima.<h2>Dosadašnji koraci i finansiranje</h2>Do sada je u projekat uloženo 47 miliona KM javnih sredstava, od čega je 35 miliona KM osigurano do kraja prošle godine, a dodatnih 12 miliona KM za ovu godinu.Glavni i zasad jedini investitor je Vlada Federacije BiH, što čini nešto više od četvrtine ukupne vrijednosti projekta, koja je procijenjena na gotovo 170 miliona KM.Novac je dosad utrošen na eksproprijaciju zemljišta, izgradnju testne dionice piste, ogradu i pomoćni pristupni put, te izradu ključnih dokumenata poput studije izvodljivosti, elaborata o eksproprijaciji i projektne dokumentacije.Prema procjenama, gradnja samog aerodroma mogla bi početi 2026. godine, a trajala bi minimalno tri godine, uz uslov da se u međuvremenu obezbijedi stabilan model finansiranja.<h2>Specifikacije aerodroma</h2>Direktor JP Aerodrom Bihać, Anel Hadžić, ranije je naglasio da projekat napreduje u skladu s najvišim stručnim i aeronautičkim standardima, te da nije riječ o „šarenoj laži“, kako su to neki tvrdili.– Ne radimo ništa napamet. Svi naši koraci zasnivaju se na stručno izrađenim elaboratima i aeronautičkoj studiji renomirane italijanske kuće, koju su verifikovale BHANSA i BHDCA – kazao je tada Hadžić.Prema idejnom projektu, planirana je pista dužine 1.800 metara u prvoj fazi, kategorije 4C, što omogućava prihvat mlaznih aviona. U drugoj fazi predviđeno je produženje piste na 2.100 metara.Hadžić je pojasnio da je bilo otpora od određenih agencija koje su smatrale da Bihaću treba aerodrom isključivo za turbopropelerske avione, ali je, uz podršku političkih struktura i prilagodbu projektne dokumentacije, odlučeno da se ide ka rješenju koje će omogućiti povezivanje Bihaća s evropskim destinacijama poput Istanbula, Kopenhagena i Madrida.<h2>Ključni izazovi</h2>Najveći izazov u ovom trenutku ostaje prikupljanje preostalog dijela finansijskih sredstava. Iako je Vlada FBiH značajno investirala, projekat zahtijeva ulaganja iz drugih izvora, uključujući potencijalne međunarodne partnere i evropske fondove.Urbanistička saglasnost već pravosnažna, što znači da, uz kompletiranje master plana i obezbjeđenje sredstava, gradnja može krenuti čim se steknu uslovi.Aerodrom Bihać je projekt strateškog značaja za Unsko-sanski kanton i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Njegova realizacija omogućila bi razvoj turizma, povećanje privredne aktivnosti i bolju povezanost ovog dijela zemlje s Evropom.Raspisivanje tendera za master plan jasan je znak da se projekat nastavlja i da Bihać postaje korak bliže svom aerodromu, koji bi u budućnosti mogao značajno promijeniti privrednu sliku regije.

Gradnja može krenuti čim se steknu uslovi

Projekt Aerodroma Bihać ulazi u novu fazu: Čeka se ključni dokument

Turski nacionalni avioprijevoznik Turkish Airlines objavio je u petak kupovinu 225 aviona Boeing, koja se sastoji od 75 narudžbi za modele B787-9 i B787-10, te 150 za modele 737-8 i 737-10 MAX, javlja Anadolija.Narudžbe B787-9 i B787-10 uključuju 50 fiksnih i 25 opcionih aviona, s isporukama planiranim između 2029. i 2034. godine, prema saopćenju objavljenom na Turskoj platformi za javno objavljivanje informacija.- Pregovori s Rolls-Royceom i GE Aerospaceom u vezi s nabavkom motora, rezervnih motora i usluga održavanja motora za ove avione su u toku - navodi se u saopćenju Turkish Airlinesa.<h2>Finaliziranje pregovora</h2>Aviokompanija je također saopćila da je finalizirala pregovore s Boeingom o kupovini 150 aviona 737-8 i 737-10 MAX, uključujući 100 fiksnih i 50 opcionih narudžbi.- Uz uspješno okončanje razgovora s proizvođačem motora CFM International, bit će izvršene i narudžbe za avione 737-8/10 MAX - dodaje se.Turkish Airlines je izjavio da ovim kupovinama namjerava do 2035. godine preći na avione nove generacije u cijeloj floti, povećavajući operativnu efikasnost i podržavajući prosječnu godišnju stopu rasta od oko šest posto.Sporazum je u četvrtak potvrdio američki ambasador u Turskoj Tom Barrack tokom posjete turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recepa Tayyipa Erdogana) Bijeloj kući.Prošle sedmice, Turkish Airlines je saopćio da su razgovori s Boeingom o potencijalnom sporazumu još uvijek u toku.<h2>Nije donesena odluka&nbsp;</h2>- Ovo je pitanje o kojem već dugo razgovaramo s Boeingom, ali još nije donesena konačna odluka - rekao je viši potpredsjednik za komunikacije aviokompanije Jahja Ustun (Yahya).Boeing i Turkish Airlines su prošle godine postigli dogovor o narudžbi četiri teretna aviona 777 kako bi ojačali poziciju nacionalnog prijevoznika na globalnom tržištu zračnog tereta.Još jedna turska aviokompanija, Pegasus, također je prošle godine naručila 200 Boeingovih aviona.

Još jedna turska aviokompanija, Pegasus, također je prošle godine naručila 200 Boeingovih aviona

Turkish Airlines kupuje 225 aviona Boeing

Ekonomsko okruženje, koje je već neko vrijeme pod velikim pritiskom, kao i tržišni uvjeti za Bosch Mobility, nedavno su postali još izazovniji, navodi se u saopćenju kompanije Bosch.- Globalno tržište vozila i dalje bilježi usporeni rast. Nedostatak regulatornog okvira otežava uvođenje novih tehnologija, poput vodika. Osim toga, prodor novih tehnologija na tržište, poput elektromobilnosti i automatizovane vožnje, također doživljava značajna kašnjenja, a potražnja na Boschevim tržištima uveliko se pomiče u regije izvan Evrope. Dodatno tome dolaze tekuće strukturne promjene te vrlo visoki cjenovni i konkurentski pritisci u globalnoj automobilskoj industriji. Istovremeno, u ovom izazovnom tržišnom okruženju, Bosch Mobility mora ulagati značajna sredstva u svoju budućnost i finansirati ih uglavnom iz vlastitih resursa. Sve to rezultira godišnjim deficitom od oko 2,5 milijarde eura u našem poslovanju s mobilnošću širom svijeta - navodi kompanija.Kompanija je najavila da planira daljnje smanjenje broja zaposlenih za oko 13.000 radnika, posebno na lokacijama za mobilnost u Njemačkoj, piše HAK.Vremenski okviri za potrebne prilagodbe variraju i protežu se do kraja 2030. godine. Radna mjesta će biti ukinuta i u korporativnim funkcijama, administraciji, prodaji i podružnicama poslovanja mobilnosti. Što se tiče proizvodnje, ona će se sve više automatizovati i koristiti umjetnu inteligenciju.

UIO prikupila 513 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu

Mask najavio konkurenciju Wikipediji: Osniva vlastitu enciklopedijsku stranicu

Lufthansa se suočava sa štrajkom

U Pekingu upriličena promocija investicionih potencijala BiH

Priča o farmi na kojoj mnogi traže spas: Josip Jurišić razvio uspješan posao uzgajajući magarce i prodajući mlijeko

Telekomi i elektroprivrede opet drže prvu poziciju po najvišim prosječnim plaćama

Regionalni dijalog o budućnosti tržišta kapitala: U srijedu drugo izdanje konferencije "Horizonti kapitala"

Lufthansa do 2030. godine ukida 4.000 radnih mjesta

Uspješno završen prvi "Tourism Expo Sarajevo"

Poznata kompanija iz BiH prestaje s radom: Bez posla ostaje 50 radnika

Kineski CATL šalje 2.000 radnika koji će graditi fabriku u Španiji

Zvizdić s turskim i bh. privrednicima: Turska je investirala u BiH 400 miliona eura, imamo rekordnu razmjenuprivrednicima

Pivić: ZDK bilježi rast javnih prihoda, planirana izgradnja nove kantonalne bolnice

Projekt Aerodroma Bihać ulazi u novu fazu: Čeka se ključni dokument

Turkish Airlines kupuje 225 aviona Boeing

Bosch najavio masovna otpuštanja radnika u Njemačkoj

Biznis

UIO prikupila 513 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu

Mask najavio konkurenciju Wikipediji: Osniva vlastitu enciklopedijsku stranicu

Lufthansa se suočava sa štrajkom

U Pekingu upriličena promocija investicionih potencijala BiH

Priča o farmi na kojoj mnogi traže spas: Josip Jurišić razvio uspješan posao uzgajajući magarce i prodajući mlijeko

Telekomi i elektroprivrede opet drže prvu poziciju po najvišim prosječnim plaćama

Regionalni dijalog o budućnosti tržišta kapitala: U srijedu drugo izdanje konferencije "Horizonti kapitala"

Lufthansa do 2030. godine ukida 4.000 radnih mjesta

Uspješno završen prvi "Tourism Expo Sarajevo"

Poznata kompanija iz BiH prestaje s radom: Bez posla ostaje 50 radnika

Kineski CATL šalje 2.000 radnika koji će graditi fabriku u Španiji

Zvizdić s turskim i bh. privrednicima: Turska je investirala u BiH 400 miliona eura, imamo rekordnu razmjenuprivrednicima

Pivić: ZDK bilježi rast javnih prihoda, planirana izgradnja nove kantonalne bolnice

Projekt Aerodroma Bihać ulazi u novu fazu: Čeka se ključni dokument

Turkish Airlines kupuje 225 aviona Boeing

Bosch najavio masovna otpuštanja radnika u Njemačkoj