Italija intenzivno sarađuje s Evropskom komisijom u pokušaju da izvrši pritisak na Sjedinjene Američke Države (SAD) kako bi ponovo razmotrile uvođenje dodatne carine na uvoz tjestenine, što bi dovelo do gotovo dvostrukog povećanja njene cijene, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Italije.Dodatna carina u iznosu od 91,74 posto, koja bi stupila na snagu početkom januara 2026. godine, proizašla je iz postupka koji je pokrenulo Ministarstvo trgovine SAD-a, a kojim je zaključeno da su dva značajna proizvođača tjestenine iz Italije između jula 2023. i juna 2024. godine navodno primjenjivala damping – praksu prodaje proizvoda po cijenama nižim od tržišnih.<h2>Osporavanje odluke</h2>Ova carina bi se dodala na postojeću američku taksu od 15&nbsp;posto koja se već odnosi na većinu robe uvezene iz zemalja članica Evropske unije.Ministarstvo vanjskih poslova Italije u subotu navečer je objavilo kako osporava i samu odluku o carini i nalaze koji su do nje doveli, te da aktivno pomaže pogođenim italijanskim firmama da zaštite svoja prava, uključujući djelovanje preko ambasade u Vašingtonu (Washington).<h2>Izvoz tjestenine</h2>SAD predstavljaju jedno od tri najveća tržišta za izvoz italijanske tjestenine, koja ima snažno kulturno i ekonomsko značenje. Ukupna vrijednost izvoza u tu zemlju iznosi blizu 800 miliona dolara.Tokom 2024. godine, Italija je izvezla više od 2,5 miliona tona tjestenine u inostranstvo, s ukupnom vrijednošću izvoza koja premašuje 4 milijarde eura, prema podacima koje je objavila nacionalna statistička agencija ISTAT.Glavni poslovni lobi Italije, Confindustria, u četvrtak je smanjio projekcije privrednog rasta za tekuću i narednu godinu, kao jedan od razloga navodeći negativne efekte koje američke carine, zajedno s globalnim geopolitičkim tenzijama, imaju na italijanski izvoz.

Ova carina bi se dodala na postojeću američku taksu od 15 posto koja se već odnosi na većinu robe uvezene iz zemalja članica Evropske unije

SAD uvodi visoke carine na italijansku tjesteninu

Poljoprivrednici iz Unsko-sanskog kantona, zbog rastućih troškova proizvodnje i posljedica inflacije, zatražili su od kantonalne vlade da u narednoj budžetskoj godini poveća izdvajanja za agrarni sektor za oko petinu postojećeg iznosa. Zahtjev je upućen tokom sastanka predstavnika poljoprivrednih udruženja i kantonalnih vlasti održanog početkom sedmice.<h2>Ozbiljni pritisci</h2>Prema riječima Ermina Veladžića, predsjednika Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK, brojni proizvođači suočavaju se s ozbiljnim finansijskim pritiscima jer su cijene repromaterijala i stočne hrane značajno porasle, dok poticaji godinama ostaju nepromijenjeni.- Inflacija je pojela veliki dio sredstava potrebnih za opstanak farmi. Osim toga, ovogodišnji prinosi su podbacili, naročito kukuruz koji je ključna stočna hrana – urod je upola manji nego prethodnih godina, a dio usjeva uništile su i divlje svinje. Sve to dodatno je poskupjelo stočnu hranu i povećalo troškove proizvodnje - rekao je Veladžić.Dodao je da, bez dodatne podrške i povećanja poticaja, mnogi farmeri neće moći održati postojeći broj grla, što bi, kako kaže, moglo dovesti do smanjenja količina proizvedenog mlijeka – grane kojom se najveći broj proizvođača u Krajini bavi.- Dvije godine zaredom poticaji su na istom nivou, iako su troškovi u poljoprivredi porasli na svim frontovima – od goriva i sjemena do repromaterijala i stočne hrane. Zato smo apelovali na premijera i Vladu USK da prilikom planiranja budžeta za narednu godinu povećaju sredstva za poljoprivredu - dodao je Veladžić.<h2>Razmatranje zahtjeva</h2>Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi USK Edvin Alijanović istakao je da taj kanton, u odnosu na budžet, izdvaja najviše sredstava za poljoprivredu u Federaciji BiH, posebno kada je riječ o proizvodnji mlijeka.- Samo za podršku proizvodnji i otkupu mlijeka iz kantonalnog budžeta godišnje se izdvoji oko šest miliona maraka. Na području Unsko-sanskog kantona proizvede se oko 42 miliona litara mlijeka, a subvencija po litru iznosi 14 feninga - pojasnio je Alijanović.Naglasio je da Vlada i resorno ministarstvo razumiju probleme s kojima se susreću farmeri te da će njihovi zahtjevi biti razmotreni u sklopu priprema budžeta za narednu godinu.Tokom sastanka razgovarano je i o provođenju preventivnih mjera u zaštiti stočnog fonda od zaraznih bolesti, kao i o potrebi da inspekcijske službe učinkovitije nadziru promet i trgovinu stokom, čime bi se dodatno zaštitila domaća proizvodnja.

Zatražili su od kantonalne vlade da u narednoj budžetskoj godini poveća izdvajanja za agrarni sektor za oko petinu postojećeg iznosa

Farmeri iz Unsko-sanskog kantona traže dodatnu podršku zbog inflacije

Cijena Bitcoina snažno je porasla u petak, približivši se svojoj rekordnoj vrijednosti, dok je blokada rada američke vlade ušla u treći dan. Najpoznatija svjetska kriptovaluta zabilježila je dnevni rast od otprilike 2 posto, dosegnuvši cijenu od 123.874 dolara, prenosi CNBC.Time se Bitcoin našao na samo jedan posto ispod svoje najviše cijene svih vremena, koja je sredinom kolovoza iznosila nešto više od 124.000 dolara. Samo u ovoj sedmici, vrijednost Bitcoina skočila je za impresivnih 12 posto.<h2>Sigurno utočište u vrijeme krize?</h2>Rast je potaknut potražnjom investitora koji se okreću decentraliziranoj imovini nakon što američki zakonodavci nisu uspjeli postići dogovor o federalnom budžetu, što je u srijedu dovelo do blokade vladinih službi.- Gašenje je ovaj put važno - napisao je Džef Kendrik (Geoff Kendrick) iz banke Standard Chartered."Tokom prethodnog Trumpovog gašenja (od 22. decembra 2018. do 25. januara 2019.) Bitcoin je bio na drugačijem mjestu nego sada, pa je malo toga učinio."Dodao je i da se ove godine Bitcoin kreće u skladu s 'rizicima američke vlade', što se najbolje vidi u njegovoj povezanosti s terminskom premijom američkih trezorskih zapisa.<h2>Očekivanja i stanje na drugim tržištima</h2>Analitičari Standard Chartered banke očekuju da će Bitcoin uskoro dosegnuti novi vrhunac, a potom i vrijednost od 135.000 dolara.Trgovci se okreću kriptovalutama i drugim sredstvima kako bi se zaštitili od rastućih političkih i ekonomskih napetosti. Cijena zlata na promptnom tržištu također je porasla za 0.5 posto na 3.876,55 dolara po unci, zabilježivši sedmični rast od preko 2 posto.Uprkos geopolitičkim neizvjesnostima, ulagači su u petak ulagali i u dionice. Indeksi S&amp;P 500 i Nasdaq Composite zabilježili su dnevni rast od 0.5 posto, odnosno 0.27 posto.

Samo u ovoj sedmici, vrijednost Bitcoina skočila je za impresivnih 12 posto

Bitcoin ide prema historijskom rekordu

Na svečanosti dodjele najznačajnije nagrade u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine Zlatni Bam, ASA Banka je osvojila dva prestižna priznanja, koja predstavljaju potvrdu stabilnog poslovanja i doprinosa društvenoj zajednici.ASA Banka nagrađena je u kategoriji "Aktiva banaka sa pretežno domaćim kapitalom", čime je još jednom potvrđena snažna pozicija i rast na domaćem bankarskom tržištu. Ovo priznanje odražava dugogodišnju strategiju Banke usmjerenu na stabilnost, inovacije i jačanje povjerenja klijenata, te dodatno učvršćuje ulogu ASA Banke kao lidera među bankama na tržištu Bosne i Hercegovine.

Drugu nagradu ASA Banka je osvojila u kategoriji "Finansijska inkluzija i finansijska pismenost", potvrđujući svoju posvećenost stvaranju pristupačnog bankarstva i podršci građanima u donošenju značajnih finansijskih odluka.Među aktivnostima koje je Banka realizovala posebno se ističe konferencija Horizonti kapitala - vodeća platforma za razmjenu znanja i ideja o finansijskim trendovima i prilikama, prepoznata kao ključni projekat koji značajno doprinosi jačanju finansijske pismenosti i osnaživanju građana.

Nagrade je ispred ASA Banke preuzeo Predsjednik Uprave, Samir Mustafić, koji je tom prilikom izjavio:- Svaka nagrada nosi posebnu vrijednost jer potvrđuje predani rad i kontinuirano zalaganje. Čestitam svim dobitnicima i zadovoljstvo mi je što imamo priliku večeras zajedno slaviti uspjehe. Za ASA Banku posebno je važno što smo prepoznati u kategoriji finansijska pismenost i finansijska inkluzija, jer kroz projekte poput konferencije Horizonti kapitala nastojimo osnažiti i promovisati obrazovanje, ali i pokazati da upravo znanje i pismenost predstavljaju ključ dugoročnog uspjeha i prosperiteta Bosne i Hercegovine.Već drugu godinu zaredom, Banka je prepoznata kao lider u kategoriji aktive banaka sa pretežno domaćim kapitalom, dok je nagrada za finansijsku inkluziju i finansijsku pismenost dodatno potvrdila njen strateški pravac usmjeren na održivi razvoj i odgovorno poslovanje.ASA Banka je osvojenim nagradama Zlatni BAM potvrdila da je pouzdan partner građanima i privredi, Banka koja spaja stabilan rast s društvenom odgovornošću i kontinuiranim doprinosom razvoju zajednice, nadilazeći okvire tradicionalnog bankarstva.

Na svečanosti dodjele najznačajnije nagrade u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine Zlatni Bam, ASA Banka je osvojila dva prestižna priznanja

ASA Banka osvojila dvije nagrade Zlatni BAM: Lider po stabilnosti i finansijskoj edukaciji

&nbsp;U septembru 2025. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 2.045.397,36 KM. U okviru 227 transakcija prometovano je 236.377 vrijednosnih papira.Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 63.705,37 KM, uz 1.920 trgovanih dionica u okviru 23 transakcije. Sav promet na ovom segmentu Kotacije ostvaren je sa dionicama emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (BSNLR). Dionice Bosnalijeka su u septembru ostvarile pad vrijednosti od 0,61 posto sa cijenom od 32,80 KM. Na Kotaciji fondova, promet je iznosio je 133.406,79 KM, a najveći promet ostvaren je dionicama ZIF „Bosfin“ d.d. Sarajevo u iznosu od 111.401,10 KM, i padom vrijednosti kursa od 5,62 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF „Naprijed“ d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 16.242,30 KM i porastom kursa od čak 50 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 154.152 dionice. Na Kotaciji obveznica u septembru 2025. godine nije bilo trgovine. Promet na Slobodnom tržištu - ST1 iznosio 279.525,06 KM. Najviše se trgovalo dionicama emitenta „ASA banka“ d.d. Sarajevo – 82.490,00 KM. Ukupno su protrgovane 434 dionica ove banke. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se „BH Telecom“ d.d. Sarajevo sa prometom od 62.258,35 KM, te „BADECO ADRIA“ d.d. Sarajevo sa 51.410 KM. Promet na Slobodnom tržištu - ST2 iznosio je 923.607,65 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „Igman“ d.d. Konjic – 276.484 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se "Super-Nova“ d.d. Mostar sa prometom od 275.000 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 634.143 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „BNT-TMiH“ d.d. Novi Travnik – 627.813 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju ostvaren je promet od 48,02 KM. Na mjesečnom nivou, većina indeksa berze bilježi negativan saldo. Indeks SASX-30 je zabilježio najizraženiji pad od 2,51 posto, a slijede SASX-BBI sa minusom od 1,93 posto i SASX-10 sa - 0,68 posto. Pozitivan izuzetak bili su BIFX, koji je porastao za 0,95 posto, te SASX-FN s rastom od 0,16 posto. Prijavljene su četiri vanberzanske transakcije u ukupnoj vrijednosti 10.961,47 KM; prometovano je 3.187 dionica. U septembru 2025. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „VGT Broker" d.o.o. Visoko – 3.132.042,27 KM. Slijede „Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina sa 483.642,42 KM i „Unibroker" d.o.o. Sarajevo sa 320.826,67 KM prometa. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina sa 112 sklopljenih transakcija, nakon čega slijede „VGT Broker" d.o.o. Visoko sa 110 sklopljenih transakcija , te „Unibroker" d.o.o. Sarajevo sa 109 transakcija.&nbsp;

Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „BNT-TMiH“ d.d. Novi Travnik – 627.813 KM

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet u septembru 2.045.397 KM



Iako mnoge zemlje prelaze isključivo na online metode plaćanja, Švedska planira omogućiti offline plaćanja karticama do sredine 2026. godine.Kako je objavila Švedska centralna banka (Riksbank), postignut je dogovor s pružateljima platnih usluga kako bi se omogućilo korištenje fizičkih kartica i PIN kodova čak i bez internetske veze.Cilj je osigurati mogućnost kupovine osnovnih stvari poput hrane i lijekova i u slučaju prekida komunikacije – što je dio šire strategije jačanja otpornosti na krize i vanredne situacije.Guverner Riksbanke Erik Thedeen ocijenio je ovaj potez kao "važnu prekretnicu" u pripremama za moguće sigurnosne prijetnje.S obzirom na sve veću zabrinutost zbog potencijalne sabotaže u digitalnoj infrastrukturi, slične korake najavile su i Finska, Norveška, Danska i Estonija.Iz kompanije Visa navode da se offline plaćanja u drugim evropskim zemljama pokazala efikasnima čak i u slučaju većih prekida interneta.

Cilj je osigurati mogućnost kupovine osnovnih stvari poput hrane i lijekova i u slučaju prekida komunikacije

Kako je objavila Švedska centralna banka 

Švedska uvodi offline plaćanja karticama do 2026. godine

Radnici lukavačke Koksare nakon dvodnevnog generalnog štrajka postigli su dogovor s upravom i odlučili privremeno obustaviti štrajk do ponedjeljka. Tada bi im trebao biti isplaćen zaostali dio avgustovske plate i naknada za topli obrok.Otprema robe, koja je bila potpuno blokirana, ponovo će krenuti u subotu ujutro, a prioritet će imati transport koksa za Fabriku sode Lukavac.&nbsp;Radnici, koji su prethodna dva dana dežurali na kiši i hladnoći, vraćaju se u smjene kako bi omogućili nesmetan rad.Daljnji potezi zavisit će od toga hoće li uprava ispuniti preuzete obaveze početkom naredne sedmice.

Daljnji potezi zavisit će od toga hoće li uprava ispuniti preuzete obaveze početkom naredne sedmice

Radnici GIKIL-a privremeno obustavili štrajk: Slijedi isporuka blokirane robe, plaće bi trebale biti u ponedjeljak

Radnici lukavačke Koksare (nekadašnjeg GIKIL-a) jučer su organizovali štrajk, tražeći punu augustovsku platu, topli obrok i uplatu doprinosa. Problemi su evidentni i u Rudniku Zenica, koji je u procesu zatvaranja, kao i u preduzeću Zrak Sarajevo, čija se imovina, kako se tvrdi, polako rasprodaje. Vedran Lakić, federalni ministar energije i rudarstva govorio je za <a href="https://n1info.ba/vijesti/lakic-zrak-ce-biti-oporavljen-i-do-likvidacije-nece-doci-pozabavit-cemo-se-i-onima-koji-su-ga-doveli-do-stecaja/">N1</a> o ovim temama.<h2>Problemi u Koksari u Lukavcu</h2>Na samom početku razgovora govorilo se o lukavačkoj Koksari. Naime, u prostorijama Vlade Tuzlanskog kantona Lakić je jučer održao sastanak na kojem su bili premijer kantona, članovi uprave Koksare i predstavnici sindikata. Da li ima pomaka i šta će biti sa 800 radnika koji su tamo trenutno zaposleni?- Mislim da pomaka ima, s obzirom na to da smo jučer na jednom mjestu okupili sve aktere koji mogu doprinijeti boljem razvoju situacije u Koksari u Lukavcu. Svako je iz svoje nadležnosti iznio šta može uraditi i, naravno, koji su problemi. Upravni odbor Koksare iznio je trenutno stanje i zatražio pomoć u konkretnim stvarima, na šta su i Vlada TK i Vlada FBiH odgovorile šta od toga mogu uraditi. Predstavnici sindikata zahtijevali su ispunjenje svojih prava. Apsolutna je podrška radnicima i radničkim pravima, i Vlada FBiH je mišljenja da radnici trebaju dobiti ono što su zaslužili - kazao je Lakić.S obzirom na to da je Koksara u dugovima, upitan je i koji način će se on isplatiti?- Uprava treba da predloži način sanacije dugova i put izlaska iz situacije. Javnost treba znati da je ovo problem koji se gomila oko 15 godina - istakao je.Riječ je zapravo o dugu koji je veći od 150 miliona KM. Istovremeno, jedan od radnika kaže da je 2021., kad je zatvorena Azotara (dio koncerna), preduzeće bilo u plusu 64 miliona KM. Zanimljivo je da se od "plusa" 64 došlo do "minusa" 150 miliona KM. Lakić smatra da za takvo stanje neko treba odgovarati.- Apsolutno treba odgovarati. Za to treba pitati uprave koje su vodile GIKIL, odnosno Koksaru, u prethodnih petnaestak godina i vidjeti šta su radile. Ono o čemu mogu govoriti je šta je radila Vlada FBiH, odnosno ovo ministarstvo. Ne želim se pravdati - Vlada nema ingerenciju nad Koksarom, ali je svojim aktivnostima u zadnjih godinu i po značajno pomogla. Podsjetit ću: u Lukavcu se proizvodi koks, a isti se koristi u Željezari Zenica. Vlada je svojim autoritetom isposlovala da Željezara Zenica ugasi vlastitu koksnu bateriju i koks kupuje isključivo od Koksare u Lukavcu. Tako smo povezali dvije fabrike u Federaciji da bi bolje poslovale. Pomogli smo i u pitanju Elektroprivrede: zbog nagomilanih dugova za električnu energiju omogućili smo reprogram i redovno snabdijevanje. Tu je i problem Željeznica FBiH – Koksara ima više od osam miliona KM dospjelog duga – gdje smo također pomogli da se ne blokira poslovanje. Održana su i dva-tri sastanka sa Ministarstvom energetike RS, koje ima svoj interes, pri čemu smo uvodili GIKIL da iskaže svoj interes. Željeli smo biti podrška. Sada apsolutno stojimo na strani radnika i njihovih prava i nećemo dozvoliti da budu obezvrijeđena i nastojat ćemo da uposlenici budu nagrađeni za svoj rad. Već jučer je bilo komunikacije da se stvari razriješe - dogovorili smo ko šta radi. Svoj dio smo odradili odmah jučer, i očekujem da to učine i ostali akteri -naglasio je Lakić.Situacija ni u preduzeću "Zrak" u Sarajevu nije ništa bolja. Radnici ove firme su se javno obratili saopćenjem tvrdeći da se imovina rasprodaje, da dugovi rastu za sve okrivivši Vladu FBiH, tačnije, ministra Lakića i premijera Nermina Nikšića. Danas je stigla informacija da je postignut dogovor o isplati potraživanja radnika te firme koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim sporazumom. Na pitanje koliko je radnika u pitanju i o kakvim sumama je riječ, Lakić odgovara:- Riječ je o procesu koji ovo ministarstvo i Vlada FBiH vode postepeno i planski za oporavak firme "Zrak". Na početku mandata istakli smo da želimo spasiti fabriku – i to ćemo uraditi".S obzirom na to da se dio imovine "Zraka" prodao, pojavile su se i tvrdnje da se preduzeće rasparčava kako bi se na kraju ugasilo.- Treba znati da je "Zrak" prodaju svoje imovine vršio i u posljednjih 20 godina. To treba biti predmet i novinarskog i svakog drugog istraživanja: zašto se imovina prodavala, kome, pod kojim uslovima i šta se radilo? Ova nedavna prodaja je rezultat toga što je stečajni upravnik krenuo da implementira usvojeni stečajni plan. Međutim, mišljenja smo da ne treba ići u prodaju bilo kakve imovine "Zraka" – smatramo da se situacija može riješiti drugačije. Kada se desila prodaja, uložili smo prigovor i žalbu. Općinski sud je odobrio nastavak procedure, ali smo se žalili i Kantonalnom sudu. Zašto? Zato što smo pronašli strateškog partnera za "Zrak" – našu firmu BNT. Dobro upućeni znaju da proizvodi "Zraka" trebaju BNT-u; firme su kompatibilne i radit će zajedno. Direktor "Zraka" Besim Belegić, preuzeo je obavezu od 6,5 miliona KM za rješavanje dugovanja i potraživanja za dio radnika. Jutros smo obezbijedili još 2,5 miliona KM i sada smo obuhvatili sve radnike koji potražuju neisplaćene plate, doprinose i ostalo što im prethodne uprave nisu ispunile. Zaokružili smo kompletan radnički segment i obezbijedit ćemo isplate - tvrdi Lakić.<h2>Otvoren stečaj</h2>U anonimnom pismu koje su uputili javnosti radnici "Zraka", Lakić i Nikšić su optuženi da se pretvaraju da spašavaju preduzeće te da je dug od 16 miliona KM prema Vladi FBiH izmišljen.- Najprije, ko je poslao pismo i ko ga potpisuje? Bilo bi dobro otići u "Zrak", snimiti kadrove i pitati ljude koji tamo rade kakvo je stanje. Kako sada radnici u stečaju sami za sebe obezbjeđuju platu i doprinose? Kako anonimna pisma dobiju toliki medijski prostor i postanu 'najbitnija'? Treba ići na teren i provjeriti navode. Zašto smo danas obezbijedili novih 2,5 miliona KM za sve ostale radnike, ako je sve 'gluma'? Treba nam dozvoliti da završimo započeti proces. Što se tiče 16 miliona duga, Vlada FBiH je godinama davala pomoć 'Zraku' – to su bili grantovi iz budžeta. Kad je otvoren stečaj, svi koji su davali novac prijavljuju potraživanja da bi ušli u stečajnu masu – to je zakonska procedura i tako radi i Poreska uprava FBiH. Ali suština je da Vlada FBiH ne želi novac nazad od 'Zraka'. Ta potraživanja bit će pretvorena u vlasničke udjele. Dakle, Vlada FBiH neće tražiti povrat novca; pretvorit će sredstva u učešće u vlasništvu, čime će pomoći izlazak iz krize - pojasnio je Lakić.Lakić je demantovao navode iz pisma da je u "Zrak" vraćeno samo, kako se navodi u pismu, 18 radnika.- To nije tačno – nije 18, nego više od 50 zaposlenih. Provjerite. Hajde da se držimo činjenica i dokumenata sa potpisima odgovornih osoba, ugovora koje "Zrak" trenutno ima, a ne anonimnih pisama bez ikakve vrijednosti. Najbolje je posjetiti 'Zrak' i na terenu vidjeti šta se radi - stava je Lakić.Poručio je i da će Vlada FBiH nastojati da nema daljnjih prodaja.- Ušli smo u partnerstvo s BNT-om i smatramo da putem modela koji ćemo uskoro predstaviti javnosti možemo spasiti "Zrak" bez prodaje imovine. Nama je interes i "Zrak" i njegova imovina – možda baš na toj imovini razvijamo nove pogone. Razumijem da se u stečaju često ide u prodaju neperspektivne imovine, to je uobičajeno, ali smatramo da ovdje postoji bolji put. Usput, molim da oni koji tvrde da se ni prodajom svega ne može namiriti dug izađu s argumentima i dokumentacijom. Mi svoje tvrdnje podupiremo činjenicama. Zrak će biti oporavljen i vratit ćemo ga gdje mu je mjesto, a pozabavit ćemo se i onima koji su ga doveli do stečaja i potencijalne likvidacije – to se neće desiti - jasan je bio Lakić.<h2>Kašnjenje plata u Rudniku Zenica</h2>Štrajkuju i rudari Rudnika Zenica zbog neisplaćenih plata i zastoja u procesu zatvaranja. Lakić je pojasnio zbog čega se kasni sa platama.- Prije svega bih rekao nekoliko informacija. Godinama Rudnik Zenica dobija podršku – više od 80 miliona KM iz Elektroprivrede BiH, 69 miliona KM otpisanih potraživanja, 8 miliona KM iz budžeta FBiH za plate, 42 miliona KM za zbrinjavanje radnika. U 2024/2025. godini 13,5 miliona KM za plate, doprinose i repromaterijal. U posljednjem mjesecu uplaćeno je 1,2 miliona KM za 22 uposlenika koji odlaze u penziju. Uzimamo i kredit Svjetske banke od 79 miliona KM, od čega za Zenicu ide 47 miliona KM - kazao je, a na pitanje šta te brojke znače za ljude koji nisu primili platu i ne mogu djecu poslati u školu Lakić je odgovorio:- Razumijem. Rudnik Zenica - to su odlučili sindikat i uprava – ide u zatvaranje. Da bi se isplate vršile, mora se i raditi. Poređenja radi: radnici 'Zraka' su u stečaju, a zarade za svoje plate i doprinose. Rudnik Zenica nije u stečaju, pa opet ne može da zaradi za plate i doprinose; tada uskaču Elektroprivreda i budžet FBiH. Ali ne dobijamo iz rudnika reakciju da počnu da rade kako bismo imali osnov da i dalje isplaćujemo. Široko mehanizovano čelo se izvlači skoro 15 mjeseci – zašto nije ranije? Zbog sporosti sada dolazimo u situaciju da Rudnik Kreka, kojem treba to čelo, trpi zastoj jer ga nema u pogonu. Morali smo poslati ekipu iz Kreke u Zenicu da pomognu izvlačenje čela. Naravno da to nije dobro. I dalje tvrdim: učinit ćemo sve da svaki radnik dobije ono što je zaradio – to potvrđuju i prethodne brojke, ali radnici moraju završiti preuzete tehničke korake (poput izvlačenja čela).Sredstva za penzionisanje 24 radnika su osigurana, ali zbog sporosti procedura još nisu dobili penziju – čekaju 16 mjeseci. Ove godine još 20 radnika bi trebalo biti penzionisano, pa je upitan da li će se to desiti?- Te procedure su sada u penzionom sistemu u Zenici i treba ih razriješiti. Novac smo obezbijedili i uplatili – ono što je bilo do Vlade FBiH je urađeno - dodao je.Zima nam je rano pokucala na vrata pa se tako mnogi se žale da nema grijanja. Evropa pronalazi zamjenu za ruski plin, Srbija će u zimskim mjesecima dobijati dodatne količine iz Azerbejdžana. Upitan je šta je u tom segmentu s BiH?- Moramo smanjiti ovisnost o ruskom plinu i napraviti alternativu kroz nove interkonekcije. Južna interkonekcija nam je presudna i moramo je završiti; tu su i zapadna i sjeverna, obje povezane s Hrvatskom. Moramo intenzivno graditi gasnu infrastrukturu – ona je bila zapostavljena. BH-Gas je zadnji kilometar gasovoda gradio 2012. (Zenica–Travnik). Trinaest–četrnaest godina nismo napravili ni metar novog gasovoda, pa nije čudo da zavisimo od jednog dovoda. To moramo promijeniti. Studija izvodljivosti za sjevernu interkonekciju je u izradi; Zakon za južnu je usvojen. Predstoje i politički razgovori kako bismo usaglasili pozicije u Federaciji i implementirali južnu interkonekciju - zaključio je, između ostalog, Lakić.

 Na početku mandata istakli smo da želimo spasiti fabriku – i to ćemo uraditi

Lakić: "Zrak" će biti oporavljen i do likvidacije neće doći, pozabavit ćemo se i onima koji su ga doveli do stečaja

Novi direktor preduzeća KJKP RAD bit će Emir Dobrača (36), inače kadar NiP-a.On će poziciju preuzeti u ponedjeljak, a mandat mu traje do kraja 2028. godine.Dobraća je bio kandidat NiP-a za Općinsko vijeće Novi Grad 2020. godine.Diplomirani je ekonomista Univerziteta u Sarajevu, a u periodu predstavljanja biografije za izbore 2020. godine, navedeno je i da je upisao magistarski studij na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na odsjeku Komunikologija.Na direktorsku poziciju u Radu dolazi sa pozicije rukovoditelja Službe marketinga kompanije Konzum d.o.o. Sarajevo.- Cijeli život je aktivan u sportu i član je mnogih nevladinih udruženja, od kojih se izdvaja Inicijativa za Bjelašnicu i Igman, koja se bori za pozicioniranje ovih planina kao vodećih turističkih destinacija u zimskom i ljetnom turizmu - navedeno je u njegovoj biografiji na stranici Naroda i pravde.

Dobraća je bio kandidat NiP-a za Općinsko vijeće Novi Grad 2020. godine

NiP-ovac Emir Dobrača je novi direktor KJKP "Rad"

Na poziv Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović, učestvovala je 30. septembra 2025. godine u Londonu na svečanom događaju posvećenom rezultatima i daljem razvoju EBRD Women in Business (WiB) programa.Pozivnica je upućena guvernerki Selimović kao jedinoj predstavnici iz Bosne i Hercegovine koja aktivno provodi WE Finance Code (WeFi) – globalnu inicijativu za unaprjeđenje pristupa žena finansiranju. Time je prepoznata uloga Centralne banke Bosne i Hercegovine u ubrzanju inkluzivnih politika i jačanju ekonomskog osnaživanja žena, što u konačnici doprinosi većem ekonomskom rastu i razvoju inkluzivnog društva.Guvernerka je naglasila da „Inkluzivne ekonomske politike stvaraju uslove u kojima svi članovi društva imaju jednake šanse da doprinesu i ostvare svoje potencijale. Omogućavanjem ženama ravnopravnog pristupa finansijama, otvaraju se nova radna mjesta, podstiču inovacije i jača konkurentnost privrede. Time se ne samo unapređuje ekonomska stabilnost, nego i gradi društvo zasnovano na jednakosti i održivom rastu, što je u potpunosti u skladu sa evropskim integracionim procesima Bosne i Hercegovine.“U ovoj godini, Centralna banka Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa EBRD-om, organizovala konferenciju posvećenu implementaciji WE Finance Code inicijative. Na konferenciji su predstavljeni novi nalazi analize stanja finansiranja žena preduzetnica, te su usvojeni jasni ciljevi, obaveze i akcioni planovi za koordiniranu primjenu WeFi koda u narednom periodu.Takođe, Centralna banka Bosne i Hercegovine je tokom ove godine aktivno učestvovala na međunarodnim događajima u okviru inicijativa WE-Fi / Women Entrepreneurs, kao i platformama za razmjenu iskustava i jačanje institucionalnih kapaciteta.- Činjenica da je Centralna banka Bosne i Hercegovine, kroz implementaciju WeFi inicijative, prepoznata na ovom nivou i pozvana da podijeli svoja iskustva, predstavlja potvrdu da se naš rad u oblasti inkluzije i osnaživanja žena cijeni i izvan granica naše zemlje. Ovo je ujedno i snažan podsticaj da nastavimo graditi sistem u kojem će žene imati ravnopravan pristup finansijskim resursima i mogućnost da razvijaju svoje potencijale - dodala je guvernerka Selimović.Na svečanom događaju koji okuplja ambasadore, donatore, kreatore politika, finansijske institucije, uspješne preduzetnice i globalne partnere, guvernerka Selimović je učestvovala u fireside chatu “Creating Policy Ripple Effects”, gdje je govorila o tome kako inkluzivne politike mogu donijeti velike promjene i o ulozi centralnih banaka u podršci tim promjenama.Ovim događajem obilježeno je ulaganje više od jedne milijarde eura u podršku za preko 250.000 žena preduzetnica u 23 zemlje. Program obilježavanja uključio je i premijeru dokumentarnog filma “The Ripple Effect: Breaking Barriers, Building Futures”, kao i panel diskusiju o narednoj fazi razvoja WiB inicijative.

Pozivnica je upućena guvernerki Selimović kao jedinoj predstavnici iz Bosne i Hercegovine

Guvernerka Selimović u Londonu: Inkluzivne politike ključ održivog ekonomskog razvoja

U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine objavljene su izmjene i dopune pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH, a riječ je o izmjenama i dopunama koje je donio federalni ministar finansija Toni Kraljević (HDZ), a čiji je najznačajniji dio taj da se njime omogućava elektronsko (internetsko) podnošenje prijave poreza na dobit. Kako bi se to omogućilo, bilo je potrebno izmijeniti i dopuniti više članova spomenutog pravilnika.Nadležni su ranije, ove godine najavili da će se porezne prijave moći elektronski podnositi, a što je omogućeno uvođenjem kvalificirane elektronske potvrde.Zbog toga su više puta pozvali poreske obveznike da nabave kvalificiranu elektronsku potvrdu.Dodatne informacije o kvalificiranoj elektronskoj potvrdi moguće je pronaći na internetskim stranicama IDDEEA-e, BH Pošte i kompanije Halcom, telefonskim kontaktiranjem ovih subjekata ili preko e-maila.

Kako bi se to omogućilo, bilo je potrebno izmijeniti i dopuniti više članova spomenutog pravilnika

Bilo je potrebno izmijeniti i dopuniti više članova spomenutog pravilnika

U Službenim novinama FBiH objavljene izmjene i dopune pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić danas je prisustvovao međunarodnim susretima "Živinice Open 2025“, manifestacije koja predstavlja Grad Živinice kao sredinu otvorenu za saradnju i umrežavanje domaćeg i inostranog privrednog sektora, saopštilo je Odjeljenje za informisanje Vlade Tuzlanskog kantona.U saopštenju se navodi da je manifestacija s naglaskom na potencijal bosanskohercegovačke dijaspore i kreiranja perspektivnije budućnosti u Bosni i Hercegovini otvorena je u prisustvu mnogobrojnih učesnika iz privrednog i društvenog okruženja te zvanica svih nivoa vlasti u BiH.<h2>Iskorak za grad</h2>Obraćajući se prisutnima premijer Halilagić je naglasio da su Živinice unazad nekoliko godina prostor koji je prepoznatljiv po svom privrednom razvoju i privrednoj ekspanziji.- Živinice su i ove godine dokazale da su postale simbol nove poslovne energije, okupljanja, ideja i stvaranja mostova između privrede, institucija i investitora. Tuzlanski kanton posjeduje niz jedinstvenih komparativnih prednosti koje ga izdvajaju u odnosu na druge regije Bosne i Hercegovine i stoga je logično da se ovi i ovakvi susreti dešavaju upravo ovdje u Tuzlanskom kantonu, u Živinicama.Kao Vlada Tuzlanskog kantona, u potpunosti razumijemo da privreda traži predvidivo, efikasno i poticajno okruženje. Zato smo kroz različite programe podrške omogućili kontinuiranu podršku i partnerski odnos. Naša vrata su širom otvorena za saradnju, jer razvoj privrede je naš zajednički cilj i odgovornost - kazao je premijer Halilagić.Izrazio je uvjerenje da će upravo susreti poput Živinice Open-a biti generator novih ideja, partnerstava i investicija.Događaj je ovo koji predstavlja značajan iskorak za Grad Živinice, regiju ali i za cijelu BiH, naglasio je gradonačelnik Began Muhić.Vlada TK je i ove godine partner Međunarodnih susreta – Živinice Open, a premijer Halilagić bio je i jedan od panelista prve panel diskusije na temu „Perspektive ekonomske saradnje BiH sa EU i Turskom – s fokusom na Tuzlanski kanton i Grad Živinice.<h2>Prednosti Tuzlanskog kantona</h2>U okviru panel diskusije, Halilagić je prezentirao komparativne prednosti Tuzlanskog kantona, ali i ukazao na limitiranost razvoja lošim odnosom federalnog nivoa vlasti prema saobraćajnoj povezanosti najmnogoljudnijeg i privredno najpotentnijeg kantona sa ostatkom Bosne i Hercegovine.- Naša prednost je, prije svega, ljudski kapital – obrazovani, vrijedni i marljivi ljudi koji predstavljaju najveću snagu našeg kantona. Univerzitet u Tuzli, sa 13 fakulteta, kontinuirano obrazuje stručnjake iz različitih oblasti i osigurava stabilan priliv znanja i inovacija u realni sektor. Zatim, to je industrijska tradicija i ekonomska raznovrsnost. Naša privreda nije oslonjena samo na jednu granu – od energetike, hemijske i metalne industrije, preko prehrambenog sektora i rudarstva, pa sve do snažnog malog i srednjeg biznisa koji svakodnevno pokazuje otpornost i prilagodljivost.<h2>Povezivanje privrednika</h2>Treći stub konkurentnosti je naš geostrateški položaj – naročito u okviru dinamičnog geografskog trokuta Tuzla–Živinice–Lukavac. Tu je i blizina, položaj i kapaciteti Međunarodnog aerodroma Tuzla. On raspolaže najdužom avio pistom u BiH i sposoban je da primi teške teretne avione, a to je kritična prednost za kargo operacije koju drugi aerodromi u BiH nemaju- ukazao je tokom panel diskusije premijer Halilagić.Ovogodišnji privredni susreti omogućit će nastavak povezivanja privrednika i uvid u mogućnosti koje Tuzlanski kanton i Grad Živnice pružaju inivestitorima.Omogućit će otvaranje novih radnih mjesta, a događaji koji slijede i koji uključuju predstavnike poslovnog sektora iz više od 10 zemalja stvorit će uslove za razmjene iskustava, obnovu i jačanje postojećih, te uspostavu novih poslovnih veza, saopšteno je.

Premijer Halilagić je naglasio da su Živinice unazad nekoliko godina prostor koji je prepoznatljiv po svom privrednom razvoju i privrednoj ekspanziji

Živinice Open 2025: Dijaspora, privreda i institucije u službi zajedničkog razvoja

Broj zaposlenih osoba u Federaciji BiH u mjesec dana porastao je za 4.861, potvrdio je za Fenu federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević na osnovu podataka Porezne uprave FBiH, koja djeluje u sastavu Federalnog ministarstva finansija.Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, koji se zasnivaju isključivo na uredno izvršenim prijavama i odjavama radnika u skladu sa Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, na dan 30. septembra 2025. godine u evidenciji zaposlenih bilo je ukupno 546.782 osobe, dok je na dan 31. augusta 2025. godine ta brojka iznosila 541.921.Kako su ranije pojasnili iz Porezne uprave FBiH, pad broja zaposlenih tokom određenog dijela godine predstavlja uobičajen sezonski trend, koji se uglavnom odnosi na sektor obrazovanja, a posebno je izražen u periodu od juna do septembra.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, krajem septembra evidentirano 546.782 zaposlenih

U mjesec dana broj zaposlenih u FBiH porastao za 4861 osobu

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o grantu između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke - Koridor Vc Medakovo - Poprikuše, Poddionica Ozimice - Poprikuše / WB-IG08-BIH-TRA-04, broj operacije: (SERAPIS N°): 2019-0751.Riječ je o WBIF grantu, odnosno doprinosu Evropske unije u iznosu 136.684.000 eura s alokacijom na Federaciju BiH, koji će implementirati Europska investicijska banka. Ovim projektom već izgrađene ili dionice u izgradnji bit će međusobno povezane, što će rezultirati funkcionalnijom povezanosti autocesta sjevernog dijela Koridora Vc, odnosno skraćivanja putovanja između gradova Zenica i Doboj. Implementacija ovog projekta pozitivno će utjecati na 385.067 stanovnika u smislu njihove bolje međusobne povezanosti, pristupa poslu, školama i zdravstvenoj zaštiti.Prijedlog sporazuma s osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.&nbsp;

Ovim projektom već izgrađene ili dionice u izgradnji bit će međusobno povezane

Osiguran grant vrijedan 136.684.000 eura za sjeverni dio koridora Vc

Većinski vlasnik Atlantic Grupe i hrvatski biznismen Emil Tedeschi bio je među govornicima današnje regionalne konferencije o tržištu kapitala "Horizonti kapitala" koja se održava u Sarajevu u organizaciji ASA Banke.On je, između ostalog, govorio i o tome šta bi se trebalo promijeniti kako bi se povećale investicije na tržištu kapitala u regiji.<h2>Mir i stabilnost&nbsp;</h2>-	Nije pametno mnogo govoriti o politici. Komparativna prednost regije bi trebale biti mir i stabilnost. Da bi turisti došli, bitno je da je ovdje stabilno. Sami sebi smo najveći neprijatelji. Vječiti sam romantik i stvarno mislim da ovo može biti regija prijateljstva, saradnje i veličanja različitosti. Vrijednost biznisa i vrijednost poslovnih ljudi jeste što zaobljavaju oštre bridove društva. Biznis je uvijek išao ispred politike, što je dobro – rekao je.Pozvao je na više razgovora te je političarima preporučio da u regionalnoj saradnji razgovaraju o zajedničkim projektima.<h2>Regija ima perspektivu</h2>-	Mnogo toga je gdje smo konkurenti jedni drugima, ali je puno više projekata za koje postoje novci. Regija ima perspektivu, ma koliko je ona asimetrična – istakao je.Za njega ne postoji bolji koncept od Evropske unije, a zatim je upitan koji savjet bi dao mladima kada je u pitanju ulaganje na tržištu kapitala.<h2>Ulaganje na tržištu&nbsp;</h2>-	U životu nisam kupio niti jednu dionicu i nisam dobar mentor za ulaganje na tržištu kapitala. Uvijek sam reinsvestirao u Atlantic Grupi. Više sam s druge strane, ali i dalje smatram da je ulagati u Atlantic Grupu stabilno ulagati - zaključio je Tedeschi.Organizatori konferencije "Horizonti kapitala" su ASA Banka i poslovni magazin Forbes.

Nije pametno mnogo govoriti o politici, izjavio je Tedeschi 

Emil Tedeschi: Biznis je uvijek išao ispred politike, nikada nisam kupio niti jednu dionicu


Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine donijele su odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju nove zgrade ovog preduzeća u Mostaru.Ugovor vrijedan 21,6 miliona KM dodijeljen je konzorciju koji čine kompanije Promark Mostar kao vodeći partner, a tu su još firme A3 d.o.o. Široki Brijeg, ALFA Therm Mostar i Eltom Mostar, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/evo-ko-ce-graditi-zgradu-autocesta-fbih-kroz-iglene-usi-do-posla-od-216-miliona-km/">BiznisInfo.ba</a>.Ovaj konzorcij je u otvorenom postupku dostavio prihvatljivu ponudu koja ispunjava sve uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije, a pritom je imala najnižu cijenu.Dostavili su ponudu vrijednosti od 18,5 miliona KM bez uključenog PDV-a i sa popustom 6,66 posto, odnosno 21,6 miliona KM sa uračunatim PDV-om.<h2>Pobjeda u veoma tijesnoj utrci</h2>Ponuda austrijskog Strabaga odbijena je kao neprihvatljiva jer kompanija nije dostavila tražene dokaze kojima se dokazuje ispunjavanje uslova, te je ocijenjeno da je nepotpuna i da ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije.Na tenderu je bila još jedna prihvatljiva ponuda, a to je kompanija Hering Široki Brijeg, BRIV Construction i Elcom Tuzla.

Zanimljivo je da je ova ponuda bila najniža, odnosno iznosila je 18.536.347 KM bez PDV-a, dok je cijena pobjedničkog konzorcija bila 19.855.579 KM.No, konzorcij predvođen Promarkom odobrio je i popust od 6,66 posto, odnosno od preko 1,3 miliona KM, što njegovu ponudu spušta na 18.533.197 KM, odnosno čini je za samo 3.150 KM nižom, te joj osigurava pobjedu na tenderu.<h2>Zgrada na četiri etaže</h2>Inače, ranije smo pisali da bi se, prema tenderu, novo sjedište Autocesta trebalo nalazi u centru grada, te imati ukupno četiri etaže i zadovoljavati sve potrebe uposlenika.Osim kancelarijskog prostora objekat mora imati i dovoljno parking mjesta te druge sadržaje neophodne za funkcioniranje preduzeća. Rok trajanja ugovora, odnosno rok predviđen za izgradnju je dvije godine.

Ovaj konzorcij je u otvorenom postupku dostavio prihvatljivu ponudu koja ispunjava sve uslove i zahtjeve

Ponuda austrijskog Strabaga odbijena je kao neprihvatljiva

SAD uvodi visoke carine na italijansku tjesteninu

Farmeri iz Unsko-sanskog kantona traže dodatnu podršku zbog inflacije

Bitcoin ide prema historijskom rekordu

ASA Banka osvojila dvije nagrade Zlatni BAM: Lider po stabilnosti i finansijskoj edukaciji

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet u septembru 2.045.397 KM

Švedska uvodi offline plaćanja karticama do 2026. godine

Radnici GIKIL-a privremeno obustavili štrajk: Slijedi isporuka blokirane robe, plaće bi trebale biti u ponedjeljak

Lakić: "Zrak" će biti oporavljen i do likvidacije neće doći, pozabavit ćemo se i onima koji su ga doveli do stečaja

NiP-ovac Emir Dobrača je novi direktor KJKP "Rad"

Guvernerka Selimović u Londonu: Inkluzivne politike ključ održivog ekonomskog razvoja

U Službenim novinama FBiH objavljene izmjene i dopune pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit

Živinice Open 2025: Dijaspora, privreda i institucije u službi zajedničkog razvoja

U mjesec dana broj zaposlenih u FBiH porastao za 4861 osobu

Osiguran grant vrijedan 136.684.000 eura za sjeverni dio koridora Vc

Emil Tedeschi: Biznis je uvijek išao ispred politike, nikada nisam kupio niti jednu dionicu

Poznato ko će graditi zgradu Autocesta FBiH: "Kroz iglene uši" do posla od 21,6 miliona KM

Biznis

SAD uvodi visoke carine na italijansku tjesteninu

Farmeri iz Unsko-sanskog kantona traže dodatnu podršku zbog inflacije

Bitcoin ide prema historijskom rekordu

ASA Banka osvojila dvije nagrade Zlatni BAM: Lider po stabilnosti i finansijskoj edukaciji

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet u septembru 2.045.397 KM

Švedska uvodi offline plaćanja karticama do 2026. godine

Radnici GIKIL-a privremeno obustavili štrajk: Slijedi isporuka blokirane robe, plaće bi trebale biti u ponedjeljak

Lakić: "Zrak" će biti oporavljen i do likvidacije neće doći, pozabavit ćemo se i onima koji su ga doveli do stečaja

NiP-ovac Emir Dobrača je novi direktor KJKP "Rad"

Guvernerka Selimović u Londonu: Inkluzivne politike ključ održivog ekonomskog razvoja

U Službenim novinama FBiH objavljene izmjene i dopune pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit

Živinice Open 2025: Dijaspora, privreda i institucije u službi zajedničkog razvoja

U mjesec dana broj zaposlenih u FBiH porastao za 4861 osobu

Osiguran grant vrijedan 136.684.000 eura za sjeverni dio koridora Vc

Emil Tedeschi: Biznis je uvijek išao ispred politike, nikada nisam kupio niti jednu dionicu

Poznato ko će graditi zgradu Autocesta FBiH: "Kroz iglene uši" do posla od 21,6 miliona KM