Karipski otok Angvila posljednjih je godina zabilježio dramatično povećanje prihoda zbog rasta tržišta umjetne inteligencije.&nbsp;Međutim, sama Angvila nema velikih startupa u području umjetne inteligencije, svi prihodi dolaze od prodaje domena.Angvila je samoupravni teritorij pod formalnim suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, koji se sastoji od istoimenog otoka, površine 91 kvadratni kilometar (otprilike 10 puta manje od Moskve, primjerice), i desetak drugih sitnih otoka.&nbsp;Angvila ima 18.000 stanovnika. Angvilina vršna domena je ai (kratica za otok Anguilla). Na engleskom jeziku ista kratica označava umjetnu inteligenciju (AI). Zbog toga desetine hiljada kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom registriraju web stranice u zoni Angvile, javlja BBC.&nbsp;Dok je krajem 2022. u .ai zoni bilo registrirano nešto više od 100.000 domena, do sredine 2023. već ih je bilo preko 350.000, a do sredine 2025. preko 850.000. Njihov broj sada je premašio 1,2 miliona, rastući za nekoliko hiljada dnevno. Angvila je 2025. godine zaradila preko 85 miliona dolara od prodaje domena. Godinu prije ta je brojka iznosila 39 miliona dolara, a primjerice 2022. – prije nego što je tržište umjetne inteligencije eksplodiralo – iznosila je samo 7,7 miliona dolara.

Povećanje prihoda zbog rasta tržišta umjetne inteligencije

Kako mali karipski otok Angvila zarađuje milione

Posljednjih mjeseci globalno tržište suočava se s novim talasom geopolitičkih i energetskih poremećaja koji sve snažnije utiču na cijene energenata, transporta i robe široke potrošnje. Među sektorima koji posebno osjećaju posljedice ovih promjena nalazi se i tržište kafe, čije formiranje cijena u velikoj mjeri zavisi od logistike, energije i stabilnosti međunarodnih lanaca snabdijevanja.Posebnu pažnju tržišta trenutno izaziva situacija na Bliskom istoku i rastuće tenzije povezane s Hormuškim moreuzom, jednom od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Kroz ovaj moreuz prolazi oko 20% svjetske trgovine naftom i gasom, zbog čega svaki poremećaj ili bezbjednosni rizik u tom regionu izaziva snažne reakcije na globalnom energetskom tržištu.Usljed novih tenzija između SAD i Irana posljednjih mjeseci zabilježen je rast cijena nafte na svjetskim tržištima, dok stručnjaci upozoravaju da visoke cijene energenata direktno povećavaju troškove transporta, logistike i proizvodnje u velikom broju industrija.Pritisak dodatno pojačavaju problemi u pomorskom transportu. Zbog bezbjednosnih rizika u Crvenom moru dio brodarskih kompanija i dalje preusmjerava rute oko Rta dobre nade, što produžava vrijeme transporta i povećava troškove dopremanja robe prema Evropi.Upravo zbog izrazite zavisnosti od međunarodnog transporta i uvoza sirovine, tržište kafe danas veoma brzo reaguje na globalne logističke i energetske poremećaje.Pored dužih ruta, rastu i troškovi goriva, kontejnerskog prevoza i osiguranja brodova, dok logističke kompanije upozoravaju da globalno tržište i dalje funkcionira pod povećanim pritiskom i neizvjesnošću.Stručnjaci ističu da krajnja cijena proizvoda danas ne zavisi isključivo od cijene sirovine. Čak i kada dolazi do oscilacija ili stabilizacije berzanskih cijena pojedinih roba, ukupni troškovi dopremanja, logistike, osiguranja i distribucije mogu ostati visoki zbog energetskih i transportnih pritisaka.Tržište kafe posebno je osjetljivo na takve promjene zbog izrazite zavisnosti od međunarodne trgovine i pomorskog transporta, dok evropsko tržište u velikoj mjeri zavisi od pravaca koji su posljednjih mjeseci pod dodatnim logističkim pritiskom.Dodatni pritisak stvaraju i klimatski faktori. Nestabilni vremenski uslovi i problemi s prinosima u pojedinim zemljama proizvođačima utiču na dostupnost sirovine i povećavaju volatilnost tržišta.Rast cijena energenata dodatno utiče i na druge segmente proizvodnje, od đubriva do ambalažnih materijala, pri čemu pojedine vrste ambalaže povezane s derivatima nafte bilježe značajan rast cijena od početka godine.Ekonomisti upozoravaju da globalno povezana tržišta danas omogućavaju mnogo brže prelivanje poremećaja iz jednog sektora u drugi nego ranije. Upravo zbog toga tema rasta cijena ne može se posmatrati kao izolovan problem jedne kategorije ili industrije, već kao dio šireg globalnog ekonomskog okruženja u kojem energija, logistika i geopolitika imaju sve značajniji utjecaj na svakodnevni život i potrošnju.

Posebnu pažnju tržišta trenutno izaziva situacija na Bliskom istoku

Globalne tenzije i rast cijena energenata pritišću tržište kafe: Slijede li nova poskupljenja?

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u prva tri mjeseca 2026. trgovao je vrijednosnicama velikih američkih kompanija, uključujući Nvidiju, Palantir, Paramount, Boeing, Apple, Metu, Teslu, Visu, Citi, Qualcomm i GE Aerospace, pokazuju regulatorne prijave koje je objavio američki Ured za etiku u vladi.Prema dokumentima, ukupna vrijednost prijavljenih transakcija kretala se između 211 miliona i 687 miliona dolara. Tačan iznos nije naveden jer se transakcije prijavljuju u vrijednosnim rasponima, a ne u preciznim brojkama.Objava dolazi u osjetljivom trenutku jer su čelnici niza kompanija čijim se vrijednosnicama trgovalo pratili Trampa na putu u Peking, gdje se američki predsjednik sastao s kineskim predsjednikom.Među njima su bili i vodeći ljudi kompanija poput Nvidije, Applea, Mete, Vise, Citija, Boeinga, Qualcomma i GE Aerospacea. Tramp je na društvenoj mreži Truth Social napisao da mu je “čast” što su poslovni lideri dio delegacije, posebno spomenuvši izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga.Regulatorne prijave pokazuju 15 transakcija povezanih s Nvidijom u prva tri mjeseca godine. Nvidia je jedna od ključnih kompanija u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju, ali i jedna od najosjetljivijih u odnosima SAD i Kine zbog američkih ograničenja izvoza naprednih čipova.Bijela kuća ranije je tvrdila da Trump osobno ne donosi investicijske odluke, nego da njima upravljaju neovisni finansijski menadžeri.

Tačan iznos nije naveden jer se transakcije prijavljuju u vrijednosnim rasponima, a ne u preciznim brojkama

Tramp u tri mjeseca trgovao vrijednosnicama vrijednim stotine miliona dolara

Dok Microsoft masovno ulaže u razvoj vještačke inteligencije i obara finansijske rekorde, kompanija se istovremeno suočava sa sve većim kritikama zbog masovnih otpuštanja i astronomskih plaća za svog generalnog direktora.&nbsp;U centru pažnje bio je Satija Nadela (Satya Nadella), koji je za fiskalnu 2025. godinu dobio ukupnu nadoknadu od čak 96,5 miliona dolara, što je najveći iznos u njegovoj dosadašnjoj karijeri.Ovaj rast zarade od 22 procenta dogodio se u vrijeme kada je Microsoft ukinuo više od 15.000 radnih mjesta u različitim sektorima kompanije. Upravo je taj kontrast ponovo otvorio pitanje odnosa velikih tehnoloških korporacija prema zaposlenima u eri ubrzane automatizacije i razvoja vještačke inteligencije.Tokom 2025. godine, kompanija je nastavila snažan rast poslovanja. Prihodi Microsofta dostigli su 281,7 milijardi dolara, što predstavlja godišnji porast od 15 posto, prije svega zahvaljujući širenju Azure cloud platforme. Istovremeno, dionice kompanije su skočile za 23 posto od početka godine, značajno nadmašujući rast šireg tržišta.&nbsp;Investitori su pozitivno reagirali na agresivnu strategiju kompanije u oblasti vještačke inteligencije, što je pozicioniralo Microsoft među glavne globalne igrače u trci za vještačkom inteligencijom.

Dionice kompanije su skočile za 23 posto od početka godine

Otpustio 15.000 radnika i primio rekordnu plaću od 90 miliona eura

Kinesko tržište automobila u aprilu je zabilježilo snažan pad prodaje, a najveći udar pretrpjeli su automobili na benzinski pogon.Prema podacima udruženja Kineskog udruženja za osobne automobile (PCA), prodaja osobnih vozila pala je za 21,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, na ukupno 1,4 miliona vozila. Riječ je o najslabijem aprilu još od 2022., kada su stroga zatvaranja zbog pandemije covida paralizirali tržište.Posebno je dramatičan pad zabilježen kod vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Njihova prodaja srušila se za oko trećinu, što analitičari vide kao ozbiljan znak slabljenja potrošnje u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji.Kao jedan od glavnih razloga pada navodi se rast cijena nafte nakon eskalacije sukoba s Iranom.&nbsp;

Kao jedan od glavnih razloga pada navodi se rast cijena nafte

Kineska autoindustrija se urušava: Prodaja pala, benzinci nestaju s tržišta

Zadnjih godina Evropska unija (EU) razmatra koji bi bili najbolji načini za oporezivanje digitalnih usluga, uključivo jedinstveni porez na razini EU, dok istovremeno postaje sve jasnije globalno da postojeći međunarodni sistem oporezivanja ne zahvata na pravi način proces digitalizacije ekonomije.Prema sadašnjem međunarodnom poreznom okviru, multinacionalne kompanije uglavnom plaćaju porez na prihode na mjestu gdje nastaje proizvodnja, a ne gdje su locirani potrošači. To postaje problem jer u digitalnoj eri kompanije mogu zarađivati na digitalnim uslugama od korisnika i pritom se ne nalaziti u zemlji gdje se nalaze potrošači.Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokušala je doskočiti problemu organizirajući pregovore 140 zemalja o prilagodbi oporezivanja na međunarodnom nivou, ali pregovori nisu baš bili uspješni jer je prijedlog bio dobrim dijelom u suprotnosti s politikama koje neke zemlje imaju za oporezivanje kompanija koje pružaju digitalne usluge. Štaviše, SAD je zaključio da bi primjena predloženog modela po kojem bi velike multinacionalne kompanije plaćale dio poreza tamo gdje se nalaze korisnici američkoj državnoj blagajni umanjio prihode za 1,4 milijarde dolara.Trenutno, oko polovice članica OECD je najavilo, predložilo ili već primijenilo zaseban porez na digitalne usluge. Očekivano, taj porez najviše udara na američke kompanije, pa je Bijela kuća zaprijetila uzvratnim mjerama putem carina što je neke nagnalo da na neko vrijeme odgode taj porez, podsjeća u analizi američki think-tank Tax Foundation.Konkretno, Austrija, Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Španija, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo su primijenili porez na digitalne usluge, a Belgija, Češka, Njemačka, Latvija, Norveška, Slovačka i Slovenija su ga najavile ili razmatraju njegovu primjenu.Naravno, struktura digitalnog poreza se razlikuje od zemlje do zemlje. Primjerice, Austrija i Mađarska samo oporezuju prihode od online oglašavanja, a danski se porez primjenjuje samo na usluge streaminga. Francuska je baza oporezivanja pak bitno šira.U svakom slučaju, nivo poreza varira od 1,5 posto u Poljskoj do 7,5 posto u Mađarskoj. Turska je također imala 7,5 posto, ali od 1. januara ove godine stopa je smanjena na pet posto da bi se onda u idućoj smanjila za još 50 posto na 2,5 posto. Mađarska je pak odlučila do kraja juna ove godine ne primjenjivati porez.Njemačka razmatra uvođenje stope od 10 posto na prihode od oglašavanja.Inače, porez na digitalne usluge se općenito smatra prijelaznim perioda do dogovora na nivou OECD-a. No, kako je Trampovo protivljenje takvom rješenju usporilo stvar, Evropska komisija predlaže jedinstveni porez za cijelu EU.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokušala je doskočiti problemu 

Evropa traži način za oporezivanje digitalnih usluga

Uvoz automobila u Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina bilježi stalan rast i predstavlja jedan od najvažnijih segmenata domaćeg tržišta vozila. Građani se i dalje u najvećoj mjeri odlučuju za kupovinu polovnih automobila iz zemalja zapadne Evrope, prije svega zbog pristupačnijih cijena i šire ponude modela. Takav trend dodatno je pojačan nakon pandemijskog perioda, kada je porasla potražnja za ličnim prevozom, ali i interes za ekonomičnija vozila.<h2>Klasični motori</h2>U posljednje vrijeme primjetan je i postepeni rast interesa za hibride i električne automobile, iako vozila s klasičnim motorima i dalje dominiraju tržištem. Sve više kupaca obraća pažnju na potrošnju goriva, troškove održavanja i ekološke standarde, pa se struktura uvoza polako mijenja. Istovremeno, na tržištu se pojavljuje i veći broj vozila kineskih proizvođača, koji pokušavaju osvojiti kupce povoljnijim cijenama i modernijom opremom.Prema podacima Porezne uprave BiH koje je dobio „Dnevni avaz“, u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 3.161 novo vozilo i 25.917 polovnih automobila. U poređenju s prva četiri mjeseca prošle godina, radi se o blagom padu uvoza novih, ali i rastu polovnih automobila.Ukupna vrijednost uvezenih automobila u 2026. je više od 353 miliona KM, a na njih su plaćene dažbine od više od 80 miliona KM.<h2>Luksuzna vozila</h2>Naravno, i segment luksuznih vozila ima svoju klijentelu u našoj zemlji. Najskuplji automobil uvezen u ovoj godini u našu zemlju je Mercedes-AMG GT 63 PRO 4 MATIC s cijenom od 467.999 KM i na njega su plaćene dažbine u iznosu od 79.575,28 KM.Slijede Porsche-911 TURBO S s cijenom od 416.418,87, Porsche -911 CARRERA 4 GTS 297.540,59 KM, Porsche E-911 CARRERA 4 GTS 279.708,07 KM, Porsche -911 CARRERA 4 GTS 274.621,87 KM, Porsche -911 TARGA 4 GTS 271.094,19 KM, Porsche -911 CARRERA 4S 265.381,76 KM, Mercedes BENZ G-KLASA G450D 258.796,60 KM, Porsche -911 CARRERA 4S 254.865,18 KM, Porsche -911 CARRERA 248.610,57 KM...Iako se još ne radi o posebno zapaženom broju, ova godina donijela je procentualno veliki rast uvezenih električnih automobila. I dok je zaključno s aprilom 2025. bilo 59 vozila, u ovoj godini ih je za četiri mjeseca uvezeno 120, pa je očekivati da ovo bude rekordna godina u tom segmentu.<h2>Popularni hibridi</h2>Hibridna automobili su sve popularniji i u našoj zemlji, a to potvrđuju i podaci Porezne uprave. U prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 766 novih i 605 polovnih hibridnih vozila.Poređenja radi, prošle godine je u prva četiri mjeseca u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 442 nova i 490 polovnih hibrida.

Najskuplji Mercedes-AMG GT 63 PRO 4 MATIC s cijenom od 467.999 KM

Potražnja je odavno postala konstanta: Za uvoz automobila u ovoj godini bh. građani dali 353 miliona KM

Ujedinjeni Arapski Emirati namjeravaju ubrzati gradnju novog naftovoda kako bi do iduće godine udvostručili izvozne kapacitete putem luke Fudžaira na obali Omanskog zaljev, saopćio je u petak vladin ured za odnose s javnošću.Novi naftovod Zapad-istok povezat će s Fudžairom naftne spremnike u luci Džebel Dhana na obali Perzijskog zaljeva i značajno povećati kapacitete koji UAE-u omogućuju zaobilazak Hormuškog moreuza.&nbsp;Prema saopćenju državnog ureda za odnose s javnošću, prijestolonasljednik Abu Dhabija, šeik Khaled bin Mohamed bin Zayed, uputio je državnu naftnu kompaniju ADNOC tokom sastanka izvršnog odbora da ubrza projekt.Naftovod dužine 300 kilometara trenutno je u gradnji i trebao bi početi s radom početi 2027. godine, dodali su iz ureda, ne navodeći rok.Postojeći emiratski naftovod ADCOP povezuje luku Fudžairu s naftnim i plinskim poljima u regiji Habšan na jugozapadu dijelu UAE. Dnevno može transportirati do 1,8 milijardi barela i pokazao se ključnim u nastojanjima UAE da maksimalno poveća izravni izvoz s obale Omanskog zaljeva.

Gugačak je 300 kilometara i trebao bi početi s radom početi 2027. 

Zaobilaze Hormuški moreuz: UAE ubrzavaju gradnju novog naftovoda

U cilju kontinuiranog unapređenja korisničkog iskustva i digitalizacije usluga, KJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o. Sarajevo, sa zadovoljstvom obavještava građane da je od 15. maja 2026. godine zvanično dostupna mobilna aplikacija našeg preduzeća.Aplikacija je kreirana sa ciljem da korisnicima omogući brži, jednostavniji i sigurniji pristup informacijama, te olakša svakodnevnu komunikaciju i izmirivanje obaveza. Fokusirali smo se na uštedu vašeg vremena i komfor, zbog čega naša nova platforma nudi niz praktičnih funkcionalnosti.Uz novu mobilnu aplikaciju, korisnicima su na raspolaganju sljedeće mogućnosti:- Plaćanje grijanja bez provizije: Izmirite svoje mjesečne račune za toplotnu energiju iz udobnosti svog doma, potpuno sigurno i bez bankarske provizije.- Pregled računa i zaduženja: Imajte uvid u sve svoje trenutne i prethodne račune, kao i analitiku potrošnje na jednom mjestu.- Podnošenje zahtjeva online: Zaboravite na čekanje u redovima. Putem aplikacije sada možete podnijeti različite zahtjeve, priložiti potrebnu dokumentaciju i pratiti status rješavanja vašeg predmeta u realnom vremenu.- Servisne informacije i obavijesti: Primajte direktne notifikacije na vaš mobilni uređaj.Mobilna aplikacija je potpuno besplatna za preuzimanje i korištenje. Pozivamo sve naše korisnike da iskoriste prednosti digitalnog poslovanja i preuzmu aplikaciju već danas.Aplikacija je dostupna za Android i iOS uređaje. Skenirajte QR kod ispod i instalirajte aplikaciju direktno na vaš pametni&nbsp;

Aplikacija je kreirana sa ciljem da korisnicima omogući brži, jednostavniji i sigurniji pristup informacijama, te olakša svakodnevnu komunikaciju 

Toplane korak bliže korisnicima: Nova aplikacija omogućava plaćanje računa bez provizije


Tržište zlata danas je zabilježilo snažan dnevni pad nakon dvosedmičnog gotovo neprekidnog rasta. Cijena zlata je pala za oko 2,9 posto, a riječ je o jednom od najvećih jednodnevnih povlačenja u posljednjih nekoliko sedmica.&nbsp;Takav potez pokazuje da tržište više nije u fazi stabilnog uzlaznog zamaha, nego ulazi u period povećane volatilnosti i osjetljivosti na makroekonomske vijesti.Protekle sedmice zlato je završilo na vrlo visokih 4.726,85 dolara po unci, zadržavajući se blizu rekordnih nivoa zahvaljujući snažnoj potražnji za sigurnom imovinom. Geopolitičke napetosti, neizvjesnost oko američke monetarne politike i kontinuirana kupovina centralnih banaka posljednjih su mjeseci bili glavni pokretači rasta cijene zlata.Važnu ulogu u kretanju cijena tokom posljednjih dana imali su i novi podaci o inflaciji u SAD. Američka inflacija u aprilu ponovno je porasla snažnije od očekivanja, što je otvorilo pitanje hoće li američki Fed duže zadržati visoke kamatne stope ili čak ponovno zaoštriti monetarnu politiku. Tržište sada procjenjuje više od 40 posto vjerovatnosti dodatnog povećanja kamata do kraja godine, što je kratkoročno povećalo prinose na obveznice i stvorilo pritisak na zlato.Ipak, unatoč tom pritisku, zlato je proteklih dana ostalo iznenađujuće stabilno. Upravo je to možda i najvažnija poruka sedmice. Dok bi u ranijim periodima snažniji inflacijski podaci i rast prinosa izazvali znatno veći pad cijene zlata, sada tržište pokazuje mnogo veću otpornost.Podršku cijenama u proteklim je danima davalo nekoliko ključnih faktora istovremeno – očekivanja blaže monetarne politike, kontinuirana kupovina zlata od strane centralnih banaka te činjenica da investitori sve više zlato posmatraju kao dugoročnu zaštitu od inflacije. Upravo zbog toga ni viši prinosi i mogućnost dužeg perioda visokih kamata zasad nisu uspjeli ozbiljnije ugroziti uzlazni trend. U posljednjih godinu dana cijena zlata je narasla za oko 42 posto, a u pet godina oko 150 posto.

Ulazi u period povećane volatilnosti i osjetljivosti na makroekonomske vijesti

Nakon idealne sedmice zlato ipak palo

Državni stečajni upravnici čeličane Acciaierie d'Italia traže 7 milijardi eura odštete od bivšeg vlasnika imovine, ArcelorMittala, prema Financial Timesu.Podnijeli su tužbu milanskom sudu tvrdeći da je bivši vlasnik čeličane u Tarantu, ranije poznate kao Ilva, "loše upravljao".Prema tužbi, koju je citirao FT, "istraga povjerenika pokazala je da su finansijski disbalansi kompanije rezultat namjerne i precizne strategije, primijenjene tokom dužeg vremenskog perioda, usmjerene na sistematski i jednostrani transfer finansijskih sredstava iz [italijanske] kompanije u njenu matičnu kompaniju."Vlada je preuzela upravljanje postrojenjem u Tarantu početkom 2024. godine. U decembru 2025. godine, italijanski ministar industrije Adolfo Urso izjavio je da će uprava postrojenja podnijeti tužbu protiv ArcelorMittala za 5 milijardi eura odštete.Krajem prošlog mjeseca, dva američka investicijska fonda, Bedrock Industries i Flacks Group, podnijela su obavezujuće ponude za Acciaierie d’Italia, koja se nalazi u teškoj situaciji.Italijanska vlada pokušava spasiti posao, koji smatra strateškom imovinom. Na konferenciji za novinare u januaru 2026. godine, italijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da su pregovori o bivšoj Ilvi počeli, ali da vlada neće preuzimati nikakve obaveze dok ne dobije jasne i provjerene odgovore u vezi s industrijskim planom, nivoom zaposlenosti i sigurnošću okoliša.- Pregovori su u toku, ali ova vlada ne može odobriti nijedan prijedlog s predatorskim ili oportunističkim namjerama - objasnila je.U decembru je Flacks Group ponudio simboličan 1 euro za bivšu imovinu Ilve s ciljem razvoja industrijskog projekta usmjerenog na obnavljanje proizvodnje čelika na 4 miliona tona godišnje i zapošljavanje 8.500 radnika. Italijanska vlada će u početku zadržati 40% dionica, koje će Flacks u budućnosti steći za iznos između 500 miliona i 1 milijarde eura.

Podnijeli su tužbu milanskom sudu tvrdeći da je bivši vlasnik čeličane u Tarantu, ranije poznate kao Ilva, "loše upravljao"

Mittal uništio još jednu Željezaru u Italiji

Dok investitori i tehnološke kompanije posljednjih mjeseci govore gotovo isključivo o umjetnoj inteligenciji, čipovima i novim modelima umjetne inteligencije (AI), u pozadini se ubrzano razvija problem koji bi mogao postati jedno od ključnih ograničenja daljnjeg razvoja industrije — nedostatak energetske infrastrukture.Eksplozija ulaganja u AI podatkovne centre počinje stvarati ozbiljan pritisak na elektroenergetske mreže, a analitičari upozoravaju da bi upravo električna energija mogla postati nova “uskogrla” tačka globalne AI ekonomije.Velike tehnološke kompanije poput Microsofta, Amazona i Googlea ubrzano povećavaju ulaganja u AI infrastrukturu i podatkovne centre, ali rast potražnje za električnom energijom sada počinje nadmašivati tempo razvoja mreže i energetskih kapaciteta u pojedinim dijelovima Evrope i SAD.Prema procjenama analitičara, potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla bi se tokom sljedećih nekoliko godina višestruko povećati zbog AI sistema koji zahtijevaju znatno snažniju računarsku infrastrukturu od klasičnih cloud servisa.To postupno mijenja i investicijsku logiku tržišta. AI više nije samo priča o softveru i proizvođačima čipova nego i o transformatorima, dalekovodima, sistemima hlađenja, građevinskoj infrastrukturi i proizvodnji električne energije.Operatori elektroenergetskih mreža u više evropskih država posljednjih mjeseci upozoravaju da novi podatkovni centri sve teže dobivaju priključke na mrežu, dok pojedini projekti čekaju energetske dozvole znatno duže nego prije samo nekoliko godina. Istodobno tehnološke kompanije pokušavaju dugoročno osigurati izvore energije kroz višegodišnje ugovore s proizvođačima električne energije, uključujući obnovljive izvore i nuklearne projekte.Takav razvoj situacije otvara prostor za novi investicijski ciklus u energetskom sektoru, ali i za potencijalne poremećaje na tržištu električne energije. Dio analitičara upozorava da bi AI boom mogao dodatno povećati cijene struje u Evropi, posebno u državama s ograničenim proizvodnim kapacitetima i sporim razvojem mrežne infrastrukture.Pitanje energetike pritom postaje sve važnije i za evropsku industrijsku politiku. Brisel posljednjih godina pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o SAD i Kini te istodobno potaknuti razvoj domaće AI i semiconductor industrije. No bez značajnih ulaganja u energetsku mrežu i proizvodne kapacitete evropske ambicije u području umjetne inteligencije mogle bi se suočiti s ozbiljnim infrastrukturnim ograničenjima.

Eksplozija ulaganja počinje stvarati ozbiljan pritisak na elektroenergetske mreže

Hoće li zbog umjetne inteligencije rasti cijena struje

Na Sarajevskoj berzi (SASE) ponovo je aktivirano trgovanje dionicama kompanije Pretis d.d. Vogošća nakon što je ovo preduzeće dostavilo godišnji izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, čime su ispunjeni uslovi predviđeni Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH.Finansijski izvještaj izazvao je značajan interes javnosti zbog izmijenjenih podataka o poslovanju Pretisa u 2024. godini, koji odstupaju od ranije objavljenih finansijskih rezultata. Uz izvještaj za 2025. godinu objavljene su i korigovane informacije za prethodnu godinu.Prema ranijim podacima, Pretis je tokom 2024. godine prikazao prihode od 153,8 miliona KM, rashode od 110,9 miliona KM, kao i dobit od oko 38,7 miliona KM.Ipak, najnoviji finansijski izvještaj donosi znatno drugačije pokazatelje. Navodi se da je kompanija ostvarila prihode od 129,2 miliona KM, dok su rashodi iznosili 162 miliona KM, što je rezultiralo gubitkom od približno 32,9 miliona KM.Razlika između prethodno prikazane dobiti i sada evidentiranog minusa iznosi oko 70 miliona KM, zbog čega je slučaj izazvao dodatnu pažnju investitora i učesnika na Sarajevskoj berzi.

Razlika između prethodno prikazane dobiti i sada evidentiranog minusa iznosi oko 70 miliona KM

Nakon što je priznao milionske gubitke Pretis se ponovo našao na SASE

Kontinuirani poremećaji povezani sa ratom na Bliskom istoku rizikuju da rezultiraju manjim rastom i većom inflacijom širom svijeta, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).Najnovije projekcije organizacije, predviđale su globalni rast ograničen na 3,1 posto ove godine zbog sukoba i blokade energetskih tokova u Persijskom zalivu.MMF je upozorio da globalna ekonomija rizikuje da sklizne ka „gorem“ scenariju ako se rat nastavi.Portparolka organizacije Džuli Kozak (Julie) rekla je u četvrtak na redovnoj konferenciji za novinare da se zaista ide ka „gorem scenariju“.- Očekivanja u vezi sa inflacijom za sada ostaju ista u smislu mogućeg pogoršanja, a za finansijske uslove potrebno je prilagođavanje, dodala je ona.

Za finansijske uslove potrebno je prilagođavanje

MMF: Napredne ekonomije posebno su teško pogođene

MMF: Rat koji je u toku gura globalnu ekonomiju ka gorem scenariju

Vodeći predstavnici radnika u Volkswagenu poručili su da neće dopustiti zatvaranje fabrika, unatoč velikom pritisku uprave za rezanjem troškova, piše Reuters.&nbsp;Dok menadžment zbog pada profita i žestoke konkurencije traži drastične mjere, sindikati ostaju otvoreni za prijedloge koji će osigurati budućnost njemačkih pogona.Najviši predstavnici radnika u Volkswagenu poslali su upravi jasnu poruku – zatvaranje tvornica u Njemačkoj ne dolazi u obzir. Predsjednica radničkog vijeća Daniela Kavaljo (Cavallo), čelnica sindikata IG Metall Christiane Benner i regionalni sindikalni vođa Torsten Greger (Thorsten Groeger) potvrdili su da čvrsto stoje iza sporazuma postignutog 2024. godine, kojim se garantira sigurnost njemačkih pogona i isključuju prisilni otkazi.- S nama kao općim radničkim vijećem i sindikatom IG Metall neće biti zatvaranja fabrika, poručili su.Njihov stav dolazi u trenutku dok se Volkswagen suočava s dubokom krizom, a uprava, predvođena izvršnim direktorom Oliverom Blumeom, sve glasnije zagovara drastične mjere štednje i smanjenje prekomjernih proizvodnih kapaciteta.Pritisak na radnike i sindikate temelji se na alarmantnim poslovnim rezultatima. Neto dobit grupe pala je za čak 44,3 posto, na 6,9 milijardi eura, dok se operativna marža srozala s 5,9 na svega 2,8 posto, pri čemu je temeljni brend VW postao izrazito neprofitabilan.

Dok menadžment zbog pada profita i žestoke konkurencije traži drastične mjere

Tako to rade Nijemci: Radnici ne dozvoljavaju Volkswagenu da zatvori fabrike

Na Wall Streetu je u četvrtak S&amp;P 500 dosegnuo novi rekordan nivo, kao i Nasdaq indeks, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica nekoliko najvećih tehnoloških kompanija.Dow Jones indeks ojačao je 0,75 posto, na 50.063 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 0,77 posto, na 7.501 bod, a Nasdaq 0,88 posto, na 26.635 bodova.Novi rekordi S&amp;P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuju daljnjem rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, jer su ulagači optimistični po pitanju razvoja umjetne inteligencije.Među najvećim je dobitnicima bila dionica Nvidije, sa skokom cijene za 4,4 posto, nakon vijesti da je Vašington odobrio prodaju čipova te kompanije za razvoj umjetne inteligencije Kini.Još je više, iznad 13 posto, skočila cijena dionice Cisca, nakon što je taj tehnološki div najavio otpuštanje gotovo 4.000 radnika i povećao procjene prihoda u ovoj godini.Tako je nastavljen rast tehnološkog sektora, koji već godinama po dobicima predvodi na tržištu. I dok neki analitičari smatraju da su cijene dionica u tom sektoru previsoke nakon snažnog rasta posljednjih godina, drugi drže da i dalje ima prostora za rast tog sektora.

Kako mali karipski otok Angvila zarađuje milione

Globalne tenzije i rast cijena energenata pritišću tržište kafe: Slijede li nova poskupljenja?

Tramp u tri mjeseca trgovao vrijednosnicama vrijednim stotine miliona dolara

Otpustio 15.000 radnika i primio rekordnu plaću od 90 miliona eura

Kineska autoindustrija se urušava: Prodaja pala, benzinci nestaju s tržišta

Evropa traži način za oporezivanje digitalnih usluga

Potražnja je odavno postala konstanta: Za uvoz automobila u ovoj godini bh. građani dali 353 miliona KM

Zaobilaze Hormuški moreuz: UAE ubrzavaju gradnju novog naftovoda

Toplane korak bliže korisnicima: Nova aplikacija omogućava plaćanje računa bez provizije

Nakon idealne sedmice zlato ipak palo

Mittal uništio još jednu Željezaru u Italiji

Hoće li zbog umjetne inteligencije rasti cijena struje

Nakon što je priznao milionske gubitke Pretis se ponovo našao na SASE

MMF: Rat koji je u toku gura globalnu ekonomiju ka gorem scenariju

Tako to rade Nijemci: Radnici ne dozvoljavaju Volkswagenu da zatvori fabrike

Tehnološki div najavio otpuštanje 4.000 radnika, skočila im cijena dionica

Biznis

Kako mali karipski otok Angvila zarađuje milione

Globalne tenzije i rast cijena energenata pritišću tržište kafe: Slijede li nova poskupljenja?

Tramp u tri mjeseca trgovao vrijednosnicama vrijednim stotine miliona dolara

Otpustio 15.000 radnika i primio rekordnu plaću od 90 miliona eura

Kineska autoindustrija se urušava: Prodaja pala, benzinci nestaju s tržišta

Evropa traži način za oporezivanje digitalnih usluga

Potražnja je odavno postala konstanta: Za uvoz automobila u ovoj godini bh. građani dali 353 miliona KM

Zaobilaze Hormuški moreuz: UAE ubrzavaju gradnju novog naftovoda

Toplane korak bliže korisnicima: Nova aplikacija omogućava plaćanje računa bez provizije

Nakon idealne sedmice zlato ipak palo

Mittal uništio još jednu Željezaru u Italiji

Hoće li zbog umjetne inteligencije rasti cijena struje

Nakon što je priznao milionske gubitke Pretis se ponovo našao na SASE

MMF: Rat koji je u toku gura globalnu ekonomiju ka gorem scenariju

Tako to rade Nijemci: Radnici ne dozvoljavaju Volkswagenu da zatvori fabrike

Tehnološki div najavio otpuštanje 4.000 radnika, skočila im cijena dionica