Ukupan broj dolazaka turista u maju 2026. godine u Federaciji BiH iznosio je 148.079 što je za 3,8 posto manje u odnosu na maj 2025. godine, dok je u odnosu na april 2026. godine bio veći za 27,9 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju dolazaka u maju iznosilo je 23,8 posto, a stranih turista 76,2 posto.Ukupan broj noćenja turista u maju 2026. godine iznosio je 283.713 što je za 1,3 posto manje u odnosu na maj 2025. godine, a u odnosu na april 2026. godine veći je za 28,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 22,7 posto, a stranih turista 77,3 posto.Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96,2 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (13,6 posto), Hrvatske (9,4 posto), SAD (6,1 posto), Njemačke (5,7 posto) i Srbije (5,6 posto) što je ukupno 40,4 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 59,6 posto noćenja, javlja Fena.Broj raspoloživih kreveta u maju 2026. godine iznosio je 34.167 što je za 0,3 posto manje u odnosu na maj 2025. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u maju ove godine iznosila je 30,8 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj

Za dva mjeseca u BiH smanjen broj turista

Više od 76 posto turista u Federaciji BiH čine stranci

Zvuk zveckanja kovanica u Švedskoj danas se gotovo i ne čuje, jer se skoro sve plaća karticom – čak i sladoled na kiosku iza ugla.Mnogi plaćaju digitalno, a većina direktno mobilnim telefonom. U brojnim prodavnicama čak stoje natpisi: “Ne primamo gotovinu”.<h2>Plaćanje mora biti moguće i bez interneta</h2>Bjorn Erikson smatra da je to problem za potrošače.- Mislim da bi potrošači sami trebali odlučivati. Ko želi da plaća digitalno, neka to slobodno radi. Ali mora postojati mogućnost plaćanja gotovinom ako to neko želi.Stanovnik Stockholma (Stockholma) već godinama se kroz svoju inicijativu zalaže za očuvanje gotovine. Od početka jula 2026. godine u Švedskoj je na snazi novi zakon o gotovinskom plaćanju, koji obavezuje prodavnice prehrambenih proizvoda i apoteke da ponovo prihvataju novčanice i kovanice.Prema riječima Elin Rito (Elin Ritole) iz Centralne banke Švedske, taj zakon dolazi u pravom trenutku.- Zbog nove geopolitičke situacije gotovina je ponovo dobila na značaju. Riječ je o sigurnosti, odnosno o tome da postoje načini plaćanja koji funkcionišu čak i ako dođe do prekida interneta ili snabdijevanja električnom energijom.<h2>Vlada preporučuje da građani imaju gotovinu kod kuće</h2>Švedska vlada smatra da je gotovina važan dio priprema za krizne situacije. Uprava za civilnu zaštitu preporučuje da svaka odrasla osoba kod kuće ima oko 1.000 švedskih kruna u gotovini, odnosno oko 90 eura.U slučaju krize taj iznos bio bi dovoljan za kupovinu osnovnih životnih namirnica, prenosi B92.Mnogi Šveđani danas nemaju ni toliko gotovine, jer godinama gotovo isključivo plaćaju karticama ili putem aplikacije Swish, nacionalnog sistema za elektronska plaćanja.- Rekla bih da je Švedska zemlja čiji stanovnici imaju veoma pozitivan odnos prema tehnologiji. Mnogi su s oduševljenjem prihvatili ta nova, praktična rješenja -, kaže Ritola.<h2>Sajber napad pokazao rizike</h2>Potpuno oslanjanje na digitalno plaćanje nosi i određene rizike. Šveđani su to osjetili 2021. godine, kada je nakon sajber napada bilo blokirano oko 800 supermarketa širom zemlje.Erikson smatra da gotovina nije važna samo zbog sigurnosti, već i zbog društvene uključenosti.- Mnogo je ljudi kojima digitalno plaćanje predstavlja problem, poput osoba s invaliditetom i starijih građana -, rekao je.Za njega novi zakon predstavlja prvi korak u pravom smjeru jer će u supermarketima i apotekama ponovo moći plaćati gotovinom.

Švedska vlada smatra da je gotovina važan dio priprema za krizne situacije

Švedska ponovo uvodi keš u trgovine

Nedavne padavine koje su početkom sedmice zahvatile područje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine donijele su kratkotrajno olakšanje poljoprivrednicima, posebno proizvođačima kukuruza, koji su se posljednjih sedmica suočavali s ekstremno visokim temperaturama i dugotrajnom sušom.Poljoprivrednik Ljubo Tomić koji ove godine obrađuje oko 80 hektara, odnosno 800 dunuma pod kukuruzom, kaže da je situacija bila alarmantna i da je kukuruz bio pred potpunim uništenjem.- Bile su male količine padavina, ali su bukvalno vratile kukuruz u život. Kukuruz je bio na izdisaju, previsoke temperature bile su prijetnja njegovom opstanku - kaže Tomić.Prema njegovim riječima, temperature na terenu bile su znatno više od onih koje su prikazivale vremenske prognoze, javlja Fena.- Na prognozama se navodi 38 ili 39 stepeni, ali naši mjerni parametri pokazivali su i do 41 ili 42 stepena na suncu. Bilo koja biljka može normalno da živi i razvija se do 35 stepeni. Preko toga prestaje fotosinteza, a iznad 40 stepeni biljka počinje da odumire - pojašnjava Tomić.Dodaje da bi nastavak sušnog i toplog perioda značio potpuni gubitak usjeva.- Da se nastavio sunčani period bez kiše, kukuruz bi se jednostavno osušio i završio svoj životni ciklus. Nadamo se novim padavinama jer su one spas ne samo za kukuruz, nego za sve biljke - kaže on.Iako je kiša donekle popravila stanje na pojedinim parcelama, Tomić ne očekuje dobar prinos.- Prinos je već sada smanjen za 60 do 70 posto. Na parcelama koje su uz rijeke, potoke ili u blizini šuma možda se može nešto spasiti, ali na otvorenom prostoru šteta je ogromna. Ova kiša može eventualno da popravi stanje za desetak posto, tek toliko da biljke opstanu - navodi Tomić.Govoreći o podsticajima za proizvodnju kukuruza, ističe da oni iznose 330 maraka po hektaru, ali smatra da najveći dio tog novca ne ostaje proizvođačima.- To je javna tajna. Podsticaji uglavnom završe kod vlasnika zemljišta kroz zakupninu. Mi smo se do sada nekako mogli nositi s tim, ali ako se ovakva situacija nastavi, mnogi poljoprivrednici će odustati od proizvodnje i više neće ništa sijati - upozorava Tomić.Poljoprivrednici u Brčko distriktu sada s posebnom pažnjom prate vremenske prognoze, jer će nove padavine u narednim danima u velikoj mjeri odrediti konačan ishod ovogodišnje proizvodnje kukuruza.

Padavine u narednim danima u velikoj mjeri će odrediti konačan ishod ovogodišnje proizvodnje kukuruza

Padavine spasile rod kukuruza u Brčkom

Finansijsko-informatička agencija (FIA) Federacije Bosne i Hercegovine na sastanku s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH prezentirala je analizu poslovanja privrednih društava u FBiH tokom prošle godine.Privreda je, naveli su, ostvarila prihode od 79,3 milijarde KM, što je više za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit privrede iznosila je 4,9 milijardi KM, uz rast od 12,3 posto, dok je neto profitna marža od 6,2 posto najviša u posljednjih pet godina.Prosječna neto plaća u 2025. godini dostigla je 1.594 KM, što je za 60 posto više nego 2021. godine.Posebno je ukazano na ulogu privatnog sektora kao pokretača privrednog rasta FBiH. Privatne firme čine 98,6 posto od ukupnog broja privrednih društava, a generišu čak 90 posto svih prihoda i 95 posto ukupno ostvarene dobiti u Federaciji.<h2>Raste pritisak na profitabilnost privrede</h2>Javni sektor čini svega 1,2 posto privrednih društava i generiše devet posto prihoda i četiri posto dobiti.Upozoreno je na rastući pritisak na profitabilnost privrede, budući da su troškovi radne snage u periodu 2024-2025. porasli za 13,5 posto dok su prihodi u istom periodu porasli za sedam posto, odnosno troškovi rada rastu gotovo dvostruko brže od prihoda - 17,5 posto je udio troškova plaće u ukupnim rashodima firmi.Broj zaposlenih u privredi smanjen je za 0,6 posto i iznosi 368.966 dok je izvozno orijentisano poslovanje i dalje ograničeno na svega 22 posto privrednih društava u Federaciji, iako izvoz generiše 9,8 milijardi KM prihoda.Diverzifikacija izvoznih tržišta je istaknuta kao ključna za otpornost privrede. Strukturu privrednih društava u 2025. činili su dominantno mikro preduzeća (72 posto), mala (22 posto), srednja (pet posto) i velika (jedan posto).Od 28.634 kompanije, 6.278, odnosno 22 posto, izvozi. Dominantno su to kompanije iz prerađivačke industrije, koje ostvaruju 61 posto ukupnog izvoza i zapošljavaju 94.863 radnika, odnosno 26 posto od ukupnog broja zaposlenih.Analizom je utvrđeno da je neto marža javne uprave najneprofitabilnija s 1,8 posto, a da je sektor finansija najprofitabilniji s 19,5 posto.<h2>U trgovini najveća dobit</h2>Djelatnost s najvećom neto dobiti je trgovina dok su sektori zdravstva i proizvodnje električne energije djelatnosti u gubitku.Kako bi dodatno unaprijedili saradnju u oblastima od značaja za razvoj privrede i poslovnog ambijenta, direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić i direktor FIA-e Faruk Hadžić potpisali su memorandum o saradnji kojim je formalizovana dosadašnja saradnja, ali i stvorene pretpostavke za daljnje poboljšanje.Memorandumom je predviđeno međusobno promovisanje djelatnosti obje institucije, organizacija zajedničkih konferencija, simpozija i stručnih skupova, razmjena znanja i iskustava te realizacija zajedničkih aktivnosti, usmjerenih na unapređenje ekonomskih i socijalnih politika, kvalitetnije poslovno okruženje i jačanje konkurentnosti privrede FBiH.

Javni sektor čini svega 1,2 posto privrednih društava i generiše devet posto prihoda i četiri posto dobiti

Prosječna plaća u FBiH za četiri godine porasla 60 posto

U okviru redovnih aktivnosti obilaska privrednih subjekata na području Prijedora, gradonačelnik Slobodan Javor posjetio je kompaniju Bosankar.&nbsp;Riječ je o jednoj od najznačajnijih novih investicija u oblasti metaloprerađivačke industrije u ovom gradu, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/velika-italijanska-investicija-donosi-tehnoloski-iskorak-u-bih/">Biznisinfo.ba</a>.Tokom posjete, gradonačelnik je sa vlasnikom i direktorom kompanije Đuzepeom Frankijem obišao proizvodno postrojenje. Tokom posjete, imao je priliku da se upozna s proizvodnim procesom, savremenom opremom i organizacijom rada.Kompanija je već započela proizvodnju i trenutno zapošljava oko 50 radnika, dok se u narednom periodu očekuje dalji rast broja zaposlenih.<h2>Kabine za izvoz, uskoro svečano otvaranje fabrike</h2>Kompanija Bosankar bavi se proizvodnjom visokokvalitetnih kabina za industrijske, građevinske, poljoprivredne, šumarske i šinske mašine. U prozivodnji koristi najsavremenije proizvodne tehnologije i ispunjava visoke evropske standarde kvaliteta, rečeno je nakon posjete. Proizvodi su namijenjeni isključivo za inostrana tržišta, što ovu investiciju čini naročito značajnom za privredni razvoj Prijedora.Proizvodni pogon je u potpunosti završen i nalazi se u redovnoj funkciji, dok su u završnoj fazi radovi na vanjskom uređenju kompleksa i asfaltiranju pristupnih saobraćajnica. Po okončanju tih radova biće organizovano i svečano otvaranje fabrike.<h2>U Prijedoru će graditi još jednu halu</h2>Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je budućim razvojnim planovima kompanije.&nbsp;Vlasnik je upoznao gradonačelnika s namjerom izgradnje još jedne proizvodne hale u Prijedoru. To će omogućiti dodatno proširenje proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta, rečeno je.Gradonačelnik Javor istakao je da će Grad Prijedor i u narednom periodu biti partner svim investitorima koji žele da razvijaju proizvodnju i otvaraju nova radna mjesta.- Posebno nas raduju investicije koje donose nove tehnologije, savremenu industrijsku proizvodnju i sigurna radna mjesta. Kompanija Bosankar predstavlja upravo takav primjer. Ovo je investicija koja donosi novu vrijednost našem gradu, jača privredu i stvara prilike za zapošljavanje naših sugrađana. Ona potvrđuje da je Prijedor prepoznat kao sigurno mjesto za ulaganje. Grad će i ubuduće pružati svu neophodnu institucionalnu podršku investitorima koji žele da razvijaju poslovanje u Prijedoru - poručio je Javor.<h2>Jedna od najznačajnijih stranih investicija</h2>On je naglasio da je zadovoljan dinamikom realizacije investicije. Ohrabrujuće je što kompanija već sada planira novo širenje proizvodnje, kazao je gradonačelnik Javor.Dolazak kompanije Bosankar predstavlja jednu od najznačajnijih inostranih investicija u Prijedoru u posljednjem periodu, jer, osim novih radnih mjesta, donosi moderne proizvodne procese, napredne tehnologije i dodatno pozicionira grad kao atraktivnu destinaciju za domaće i strane investitore.

Ona potvrđuje da je Prijedor prepoznat kao sigurno mjesto za ulaganje, poručio je Javor

Velika italijanska investicija donosi tehnološki iskorak u BiH: Bosankar izgradio novu modernu fabriku

Američka kompanija Smartmatik (Smartmatic) koja je dobila tender za implementaciju novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini krenula je u potragu za koordinatorima, menadžerima i trenerima za predstojeće oktobarske izbore.Prema oglasu koji je za njih raspisao njihov zastupnik Talentor Vestern (Western) Balkans na sajtu radimnaizborima2026.com, Smartmatik traga za regionalnih 20 koordinatora, kao i osobu koja će njih nadzirati.U potrazi su i za projektnim menadžerom, trenerom za tehničku obuku, kao i koordinatorom za taj posao. Osim ovih, traži se i koordinator za upravljanje vanjskim partnerima i menadžer skladišta i logistike, piše <a href="https://capital.ba/amerikanci-krenuli-u-regrutaciju-za-oktobarske-izbore-u-bih/">Capital</a>.<h2>Angažman na tri mjeseca</h2>Prema oglasu, većina će biti angažovana na period od dva do tri mjeseca, ali nije uz svako radno mjesto navedeno koliko izvršilaca traže. Nije naveden ni iznos koliko će biti plaćeni za ovaj posao.Za svaki posao su zato posebno propisani relativno kompleksni uslovi, a zahtijeva se i radno iskustvo u traženim oblastima.Za sve pozicije su tražili profesionalno poznavanje engleskog jezika i napredno vladanje Ofis (Office) paketom, te iskustvo u izbornim obukama i izradi tehničke dokumentacije, kao i radu na velikim projektima i slično.Podsjetimo, Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je 18. maja 2026. godine potpisala ugovor s konzorcijem Smartmatik vrijedan više od 74,5 miliona KM.Njihov zadatak je uvođenje novih izbornih tehnologija, što obuhvata kompletan paket hardverskih, softverskih i logističkih rješenja potrebnih za primjenu novih izbornih tehnologija na otprilike 6.000 biračkih mjesta u BiH.Na ovim biračkim mjestima bit će implementirano 60.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju, opremljenih softverima za identitetski menadžment i licence.Za sve ovo trebalo bi da osiguraju tehničku podršku za hardver i softver, kao i 6.000 skenera za glasačke listiće integrisanih u glasačke kutije.Smartmatik se obavezao da će osigurati obuku trenera i izborne administracije, softverske licence i brojne druge tenderske zahtjeve.<h2>Rok 27. septembar</h2>Prema javnom pozivu Centralne izborne komisije BiH, rok da se oprema počne dostavljati u gradske i općinske izborne komisije je 27. septembar, samo nekoliko dana prije izbora.Raspisivanje ovog javnog poziva i dodjeljivanje posla američkoj kompaniji nije prošlo bez žalbi brojnih softverskih kompanija koje su tvrdile da je sve namješteno da bi se favorizovao Smartmatik.Smartmatik je ponudio da ovaj posao uradi za 74,5 miliona KM i prihvaćen je kao najbolji ponuđač, dok je ponuda Planet Softa od 57,7 miliona KM odbačena kao neprirodno niska.Tokom javnog poziva, sekcija komentara na Portalu javnih nabavki bila je zatrpana komentarima na neadekvatne tehničke specifikacije za koje su tvrdili da propisuju niz nelogičnih, zastarjelih, ali i nepostojećih rješenja.Također, u javnom pozivu se navodilo i to da svi angažovani na ovom poslu ne smiju biti povezani sa političkim partijama.

Prema oglasu, većina će biti angažovana na period od dva do tri mjeseca

Amerikanci krenuli s regrutacijom za oktobarske izbore u BiH

Prihodi od indirektnih poreza, naplaćeni s leđa osiromašenih građana, nezaustavljivo rastu i u prvom polugodištu su bili veći za 329 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Samo u junu prikupljeno je više od 1,1 milijarde KM. S gotovo šest milijardi KM, koliko je ubrala Uprava za indirektno oporezivanje BiH, uz sadašnji način raspodjele, entiteti imaju najviše razloga da zadovoljno trljaju ruke. S jedinstvenog računa FBiH je uplaćeno 2,8 milijardi, RS 1,5 milijardi KM, za finansiranje državnih institucija raspoređeno je 498 miliona, dok je Brčko distrikt BiH dobio 154 miliona KM.<h2>Uzrok rasta</h2>Apsurdno je da je silovit rast prihoda posljedica najvećim dijelom poskupljenja, a ne sposobnosti vlasti da ojača ekonomiju i suzbije sivo tržište. O kakvoj silini inflatornog udara na standard građana se radi dovoljno govori podatak da su poreski prihodi u pet godina porasli za više od dvije milijarde KM. Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić pojašnjava da je u pitanju fiktivni rast prihoda, te da novca, ustvari, nema dovoljno. - Za višak prihoda potrebna vam je pozitivna ekonomska aktivnost, dodatna vrijednost, povećanje proizvodnje, rast izvoza, a mi to nemamo. Kod nas se to smanjuje. Ovo je samo fiktivni rast, koji se “utopi” u inflaciju. Imamo privid da se više para “vrti”, a u suštini smo sve siromašniji i kvalitet života je bitno lošiji – dodaje Karamujić. <h2>Pogubne posljedice </h2>Posljedice ekonomskog pada i nedostatka sredstava vlasti pokušavaju nadomjestiti skupim kreditima, stvarajući još veći problem, koji na kraju uvijek dođe na naplatu građanima.- Sistem ne može da izdrži taj javašluk, kojeg je do sada izdržavao. Zato je neophodno zakonom zabraniti svaki oblik neinvesticionog zaduživanja, osim u situacijama prirodne nepogode. Ovo ovako ne može dalje, jer zaduže se, bacaju maglu u oči, a to će neko drugi da vraća i tu nema kraja.Karamujić smatra da će nas ovakva vlasti neminovno dovesti do pobune, jer ljudi ne mogu živjeti od trave ili have. Ovaj sistem proizvodi sve lošiji rezultat. Poput starog auta koje će stati, ili ćemo morati promijeniti vozača i početi voditi računa o autu, ističe Karamujić. Podsjeća da su komparativne prednosti BiH snalažljivost i dijaspora, te se moraju pronaći ljudi koji će ponuditi konkretne programe i početi da štite narod.

Ovdje će se na kraju desiti pobuna, kaže profesor Muharem Karamujić

rana: Rast prihoda debelo kaska za rastom cijena hrane

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

Međunarodni aerodrom Tuzla od 9. jula proširuje svoju mrežu letova uvođenjem direktne aviolinije prema Cirihu, čime započinje saradnju sa švicarskom aviokompanijom Chair Airlines.Nova linija predstavlja značajno proširenje ponude letova iz Tuzle, posebno za veliki broj građana Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Švicarskoj.Letovi između Tuzle i Ciriha saobraćati će dva puta sedmično i to četvrtkom i nedjeljom, prema važećem redu letenja.Prodaja karata već je počela putem zvaničnih kanala aviokompanije i međunarodnih rezervacijskih sistema, a početna cijena jednosmjerne karte iznosi oko 75 eura.Jedna od pogodnosti za putnike jeste da osnovna cijena karte uključuje i predati prtljag, uz ručni prtljag, što ovu ponudu čini konkurentnijom u odnosu na brojne niskobudžetne aviokompanije koje čekirani prtljag naplaćuju posebno.Nova aviolinija uvodi se kao odgovor na dugogodišnje potrebe putnika, prije svega brojne bh. dijaspore u Švicarskoj, kojoj će direktna veza sa Tuzlom značajno olakšati putovanja.Istovremeno, očekuje se da će linija doprinijeti razvoju turizma, privrede i jačanju poslovnih veza između Tuzlanskog kantona i jednog od najvažnijih evropskih finansijskih i saobraćajnih centara.Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona Almir Žilić ističe da je unapređenje avio-povezanosti jedan od prioriteta resornog ministarstva.Nova linija dolazi u periodu kada Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi oporavak poslovanja nakon ponovnog uspostavljanja baze Wizz Aira krajem prošle godine.Uz povećanje broja letova i dolazak novog avioprijevoznika, očekuje se dodatno jačanje pozicije tuzlanskog aerodroma kao jednog od ključnih regionalnih zračnih čvorišta u Bosni i Hercegovini.

Prodaja karata već je počela putem zvaničnih kanala aviokompanije i međunarodnih rezervacijskih sistema

Dobre vijesti za putnike: Tuzla dobija direktne letove za Cirih

Primjena dugo najavljivanog sistema instant plaćanja u Bosni i Hercegovini zvanično počinje 20. jula 2026. godine, potvrđeno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.Uvođenjem ovog sistema domaći platni promet ulazi u novu fazu digitalizacije, jer će prijenos novca između računa fizičkih i pravnih lica biti izvršavan gotovo trenutno.Novi sistem omogućit će da se transakcije realizuju u roku od svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je riječ o radnom danu, vikendu ili prazniku. U prvoj fazi primjene instant plaćanja odnosit će se isključivo na međubankarske transfere unutar Bosne i Hercegovine.Maksimalni iznos pojedinačne transakcije iznosit će 5.000 KM, dok će komercijalne banke imati mogućnost da, u skladu sa svojim internim pravilima i procjenama rizika, odrede i niže limite za svoje klijente.<h2>Plate i penzije zasad ostaju u postojećem sistemu</h2>Iako novi servis počinje s radom već ovog mjeseca, isplata plata, penzija i drugih masovnih uplata u početnoj fazi neće biti obuhvaćena sistemom instant plaćanja. Razlog je potreba za postepenim prilagođavanjem bankarskog sistema novom modelu obrade velikog broja transakcija.Planirano je da se u narednim fazama projekta i ovaj segment modernizuje, što bi u budućnosti omogućilo da plate i penzije budu uplaćene na račune korisnika u svega nekoliko sekundi.Sistem je razvijen u skladu sa standardima Evropske centralne banke i njenim TIPS modelom (Target Instant Payment Settlement), što bi u narednom periodu trebalo otvoriti mogućnost uvođenja dodatnih digitalnih usluga, uključujući i prekogranična instant plaćanja.<h2>U planu i plaćanje putem QR koda</h2>Jedna od narednih faza razvoja sistema predviđa uvođenje mogućnosti plaćanja na prodajnim mjestima i u internet trgovinama skeniranjem QR koda.Takav način plaćanja predstavljao bi povoljniju alternativu klasičnim kartičnim transakcijama, jer bi trgovcima smanjio troškove provizija. Stručnjaci smatraju da bi niži troškovi poslovanja dugoročno mogli imati pozitivan utjecaj i na cijene proizvoda.Od 20. jula uslugu će moći koristiti klijenti banaka koje su uspješno završile sve tehničke pripreme i testiranja. Budući da se radi o potpuno novoj tehnologiji na domaćem tržištu, očekuje se da će u prvim mjesecima biti dostupna ograničenom broju korisnika radi praćenja stabilnosti sistema.Ostale banke će se priključivati postepeno, nakon završetka potrebnih tehničkih nadogradnji, čime će građanima i privredi biti omogućeno obavljanje platnog prometa 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine. Ovim projektom Bosna i Hercegovina pravi značajan iskorak ka modernijem, bržem i efikasnijem digitalnom platnom sistemu.

Uvođenjem ovog sistema domaći platni promet ulazi u novu fazu digitalizacije, prijenos novca između računa fizičkih i pravnih lica biće trenutan

Instant plaćanja u BiH od 20. jula: Novac će stizati za nekoliko sekundi i vikendom i praznicima

Ether i Solana predvodili su široki kripto rast, s bitcoinom koji se približio 62.000 dolara u najjačoj sedmici na tržištu od sredine juna, jer su glavni tokeni zabilježili značajne tjedne dobitke.Bitcoin se trgovao oko 61.360 dolara, što je porast od 2,5% u sedam dana, prema podacima CoinDeska. Ether je porastao za 4,2% u 24 sata na oko 1.702 dolara i porastao je za 9,7% u tjednu, dok se Solana držala blizu 80 dolara sa sedmičnim dobitkom od 18,6%, najjačim među glavnim valutama. XRP je dodao 5,7% tokom tjedna na 1,09 dolara, a Hyperliquidov HYPE porastao je za 5,1% u danu.Trgovci koji su se kladili protiv kriptovaluta izgubili su 281 milion dolara zbog likvidacija u posljednja 24 sata, u odnosu na 159 miliona dolara dugih pozicija, od ukupno 440 miliona dolara prisilnih zatvaranja kod 95.690 trgovaca, prema podacima Coinglassa.Kada su kratke pozicije prisiljene zatvoriti se, oni otkupljuju imovinu, a ta kupovina gura cijene u sljedeću tranšu kratkih pozicija, petlju koja skroman skok pretvara u squeeze.Najveća pojedinačna likvidacija bila je pozicija ethera na Hyperliquidu od 18,2 miliona dolara, što se uklapa u dan kada je ether predvodio štetu medvjedima sa 157 miliona dolara u obrisanim pozicijama u odnosu na 103 miliona dolara bitcoina u neobičnom preokretu.

Glavni tokeni zabilježili značajne dobitke u danima za nama


Kripto tržište snažno raste na kraju sedmice

Hiljade radnika Mercedes-Benza spremaju se danas na proteste širom Njemačke protiv napora proizvođača automobila da smanje troškove, a sindikat inženjera IG Metall upozorava na "vruće ljeto" industrijskih akcija u automobilskom sektoru.Okupljanja su planirana u Mercedesovim pogonima u Sindelfingenu i Untertürkheimu blizu Stuttgarta, kao i u Rastattu, Kuppenheimu, Bremenu, Berlinu, Hamburgu i Germersheimu, rekao jeportparol sindikata u Frankfurtu.Šefica IG Metalla Kristina Bener (Christiane Benner) trebala bi govoriti na događaju u Dizeldorfu.Demonstracije su zamišljene kao uvodni udarac u široj kampanji sindikata.- IG Metall i radnici kod proizvođača i dobavljača će šefovima automobilske industrije pružiti vruće ljeto i jesen sve dok se budu oslanjali na otpuštanja i preseljenja umjesto da traže prava rješenja, saopštio je sindikat uoči dana akcije.Donosioci odluka u proizvođačima automobila i dobavljačima su prošle godine ukinuli 50.000 radnih mjesta u automobilskoj industriji - i nastavili bi to činiti ako bi bili prepušteni sami sebi, naveo je sindikat.- Ali zaboravljaju jednu stvar: radnici nisu odgovorni za krizu - poručuju iz sindikata.

Demonstracije su zamišljene kao uvodni udarac u široj kampanji sindikata

Hiljade radnika Mercedes-Benza spremaju se na proteste širom Njemačke

Na sjednici Skupštine J.P. Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo, u utorak, usvojen je Izvještaj o poslovanju sa finansijskim izvještajima J.P. Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ za 2025. godinu.Ukupni prihodi Društva u 2025. godini premašili su 94 miliona KM, uz rast od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je ostvarena neto dobit od 24,28 miliona KM, što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na 2024. godinu.Tokom 2025. godine opsluženo je rekordnih 2.226.692 putnika, što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je realizovana 19.671 aviooperacija, odnosno 17 posto više u odnosu na 2024. godinu.Finansijski izvještaji sačinjeni su u skladu sa važećim zakonskim propisima, a nezavisni eksterni revizor dao je pozitivno mišljenje bez rezerve, potvrđujući da finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj i rezultate poslovanja Društva.Pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima dao je i Odbor za reviziju, ističući da su izvještaji sastavljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja te da realno i objektivno prikazuju poslovanje Društva.- Ostvareni rezultati u 2025. godini potvrđuju kontinuiran rast poslovanja, finansijsku stabilnost i uspješnu realizaciju razvojnih ciljeva Međunarodnog aerodroma Sarajevo, koji nastavlja jačati svoju poziciju vodećeg aerodroma u Bosni i Hercegovini. Iako globalna kretanja u zrakoplovnoj industriji, uključujući geopolitičke okolnosti i volatilnost cijena goriva, predstavljaju izazove za sve aerodrome u Evropi i svijetu, Međunarodni aerodrom Sarajevo ostaje opredijeljen očuvanju stabilnog poslovanja i daljnjem unapređenju usluga i u 2026. godini - saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Istovremeno je ostvarena neto dobit od 24,28 miliona KM, što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na 2024. godinu

Aerodrom Sarajevo: Prihodi veći od 94 miliona KM, više od 2,2 miliona putnika u 2025.

Evropska komisija namjerava preraspodijeliti novac namijenjen poticanju reformi na Zapadnom Balkanu i usmjeriti ih prema zemljama koje prednjače u procesu pristupanja Evropskoj uniji.Za <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2026/07/02/exclusive-eu-set-to-reallocate-western-balkans-funding-in-favour-of-accession-frontrunners">Euronews</a> su dva zvaničnika EU potvrdila da bi Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija trebale bi dobiti veći dio finansijskog kolača, dok se ostale zemlje u regiji suočavaju s posljedicama zbog kašnjenja u provedbi reformi.Riječ je o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine. Cilj instrumenta je pružiti finansijsku podršku zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Uniji.Instrument pokriva period od 2024. do 2027. godine, a njegova je ambicija udvostručiti veličinu ekonomija Zapadnog Balkana u narednom desetljeću. Međutim, prema podacima Komisije, od ukupno šest milijardi eura, dosad je isplaćeno tek blizu 673 miliona. Gotovo sav taj iznos otišao je u samo tri od šest zemalja kandidatkinja.Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najdalje su odmakle u pristupnom procesu zahvaljujući svojim reformskim agendama. Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija u tom se pogledu smatraju zemljama koje zaostaju. <h2>Godina za ispunjavanje uvjeta</h2>Instrument funkcionira tako da se reforme moraju provesti unutar dogovorenih rokova. Ako se rok propusti, Komisija može uskratiti dio ili cjelokupna sredstva predviđena za taj uvjet.Korisnice imaju godinu za ispunjavanje uvjeta prije nego što se novac preraspodijeli, s izuzetkom prve godine, kada je taj rok produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna ove godine bio prvi takav rok za preraspodjelu.- Kao što je i naglašeno u uredbi, ako reformski koraci nisu ispunjeni u zadanom roku, uključujući i dodatni period, pripadajući novac može se preraspodijeliti drugim korisnicima - izjavio je portparol Komisije.- Što se tiče koraka čiji je rok bio 30. juni 2026, Komisija će sada provesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu za sve korisnike - dodao je. Drugim riječima, Komisija će neiskorišteni novac preusmjeriti onim zemljama za koje procijeni da najbolje napreduju s reformama, takozvanim predvodnicama.<h2>Upozorenje Marte Kos</h2>Najveći gubitnik u ovoj situaciji bit će Bosna i Hercegovina, koja dosad nije primila nikakva sredstva iz instrumenta jer nije uspjela provesti nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složenog institucionalnog ustroja. U nepovoljnom položaju naći će se i Kosovo te Srbija.Na takav scenario upozorila je još u aprilu komesarka za proširenje Marta Kos, koja je u pismu svim zemljama Zapadnog Balkana apelirala da ubrzaju reforme ili će riskirati gubitak novca koji im se nudi u sklopu instrumenta.Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o poticajnom finansiranju. Komisija, kažu, ne oduzima novac, jer zemlje na njega nikad nisu ni imale pravo ako nisu provele odgovarajuće reforme.- To je kao rad na sat - rekao je jedan zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman.- Plaćeni ste samo za posao koji stvarno obavite - dodao je.Očekuje se da će Komisija kasnije ovog mjeseca državama članicama iznijeti više detalja o ovom pitanju, uključujući i tačan iznos novca koji će biti preraspodijeljen.- Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili ono što Plan rasta nudi - poručio je portparol Komisije.

BiH nije uspjela provesti nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složenog institucionalnog ustroja

EU zavrće pipu zbog nerada na Zapadnom Balkanu, BiH najveći gubitnik

Krajem juna, odnosno početkom jula 2026. godine u Bosni i Hercegovini je evidentiran 109.121 blokirani račun poslovnih subjekata ili 263 više u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.U novom izvještaju koji sadrži 4.421 stranicu (9 više nego prethodnog mjeseca) navedeno je i da je krajem juna, odnosno početkom jula ove godine 59.566 firmi imalo najmanje jedan blokiran račun, što je više za 94 računa u odnosu na prethodni mjesec. U ovom, ažuriranom izvještaju blokiranih računa navedenih u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi...U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038

Broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan na 109.121

Jedan naizgled haotičan i neobičan incident u malom njemačkom gradu Burgsinu pretvorio se u jedan od najzanimljivijih primjera modernog marketinga u posljednjih nekoliko godina, kako navodi Guardian.Sve je počelo kada je stado od više od 50 ovaca, iz još uvijek nejasnih okolnosti, ušlo u prodavnicu lanca PENNY u ruralnom dijelu Bavarske i napravilo potpuni haos u supermarketu.Na prvi pogled, klasičan incident, nered, šteta i logistički problem. Međutim, ono što je uslijedilo postalo je školski primjer kako brend može da preokrene krizu u svoju korist i viralni uspjeh.<h2>Kada “problem” prilika</h2>Umjesto da ignoriše događaj ili ga tretira kao negativan incident, marketinški tim njemačkog lanca PENNY odlučuje da iskoristi situaciju. I tu počinje priča pod nazivom: “Sheep Happens”.Umjesto da pokušaju da kontrolišu narativ ili ga “ugase”, oni ga prihvataju i transformišu u kampanju koja se širi organski, kroz humor, lokalnu zajednicu i digitalne kanale.<h2>Viralna priča</h2>U narednim danima, brend je krenuo u seriju poteza koji dodatno pojačavaju pažnju. Lokalna prodavnica u Burgsinu simbolično se preimenuje u “PENNY Schafsinn” (igra riječi sa značenjem “ovca”), a uključuju se influenseri i kreatori sadržaja koji istražuju “šta se zapravo dogodilo”.Nastao je sadržajni lik i simbol kampanje “Benny the Sheep”, a ovce postaju dio komunikacije brenda na društvenim mrežama i u samoj prodavnici.&nbsp;Umjesto klasične PR odbrane, brend ulazi u potpuno drugačiji model, upravljanje haosom kroz humor i kontekstualni marketing.

<h2>Na kraju, priča dobija i emotivan završetak. Kompanija, prema navodima, preuzima brigu o cijelom stadu i finansira njihovu ishranu tokom godine.Ovaj slučaj se danas često koristi kao primjer u marketinškoj zajednici jer pokazuje nekoliko ključnih stvari.Kriza ne mora uvijek nužno biti problem, može biti sadržaj. U eri društvenih mreža, svaka situacija ima potencijal da postane priča.Brzina reakcije je ključna. Brend koji reaguje brzo može da oblikuje narativ prije nego što to urade drugi.</h2>

Humor i kontekst pobjeđuju kontrolu. Umjesto rigidnog PR-a, ovdje je pobijedio “ljudski” i lokalni pristup.Neki bi sjeli i plakali, drugi su to iskoristili vrhunski.“Sheep Happens” danas se navodi kao jedan od modernih primjera kako realan događaj može da preraste u globalno prepoznatu marketinšku studiju slučaja.<h2>"Sheep Happens"</h2>U vremenu kada se brendovi bore za pažnju, ovakvi primjeri pokazuju da ponekad najveći viralni efekat ne dolazi iz planirane kampanje, već iz neočekivanog trenutka koji se iskoristi na pravi način.Prema navodima iz marketinških studija i industrijskih analiza ovog slučaja, efekti kampanje bili su izuzetno snažni, oko +13 posto rasta prometa u lokalnoj prodavnici u Burgsinu i približno 30 miliona eura vrijednosti “besplatnog medijskog reklamiranja” (earned media value).Najveća dobit je značajan rast prepoznatljivosti brenda na nacionalnom nivou, gdje se navodi i do +69 posto u pojedinim analizama kampanje. Za jednu manju lokalnu sredinu, to je ogroman uspjeh.

Na prvi pogled, klasičan incident, nered, šteta i logistički problem

Video / Ovce "upale" u prodavnicu i napravile haos: Nevjerovatna priča o njemačkom stadu i lekciji iz biznisa

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj sjednici donijela je odluke o raspodjeli dijela budžetskih sredstava planiranih za 2026. godinu, s fokusom na obrazovanje, socijalnu pomoć i infrastrukturne projekte.Za troškove prevoza učenika osnovnih škola u kantonu izdvojeno je 395.000 KM, uz realizaciju sredstava kroz ugovore s gradovima i općinama.Za pučke kuhinje namijenjeno je 130.000 KM, dok je dodatnih 70.000 KM odobreno za programe u okviru Dječije sedmice, uključujući nabavku školskih torbi i pribora za socijalno ugroženu djecu.Vlada je također odobrila transfer od 500.000 KM za Međunarodnu zračnu luku Mostar, koju ocjenjuje kao strateški važnu za razvoj povezanosti i turizma u regiji.

Usvojene odluke o raspodjeli budžetskih sredstava za socijalne i infrastrukturne projekte u 2026. godini

Vlada HNK izdvojila sredstva za prevoz učenika, pučke kuhinje i Zračnu luku Mostar