Posljednjih nekoliko godina zlato je ponovo u centru pažnje svjetskih finansijskih tržišta, ali ovog puta razlog nisu samo investitori već i centralne banke. Dok dio tržišta i dalje procjenjuje da li je pravi trenutak za kupovinu, institucije koje upravljaju najvećim deviznim rezervama nastavljaju povećavati svoje zalihe fizičkog zlata. Njihove procjene idu korak dalje – većina očekuje da bi cijena zlata u narednih godinu dana mogla porasti na između 5.000 i 6.000 dolara po unci, zbog čega se sve češće postavlja pitanje da li je sadašnja cijena još uvijek povoljna za ulaganje.Prema najnovijem izvještaju OMFIF-a (Official Monetary and Financial Institutions Forum), jedne od najuglednijih svjetskih organizacija za analizu monetarne politike, centralne banke ne samo da nastavljaju kupovati zlato, već to čine intenzivnije nego ranije. Istovremeno, sve otvorenije procjenjuju da bi njegova cijena uskoro mogla porasti i do 45%.Istraživanje je obuhvatilo 74 centralne banke, a rezultati pokazuju trend koji raste brže nego što ga javnost uspijeva pratiti. Danas čak 82% ispitanih centralnih banaka drži fizičko zlato u svojim rezervama, u odnosu na 71% godinu ranije. Riječ je o jednom od najvećih strukturnih pomaka u monetarnoj politici posljednjih decenija, a najnoviji podaci potvrđuju da se taj trend i dalje ubrzava.Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke su samo u prva tri mjeseca 2026. godine kupile neto 244 tone zlata, što predstavlja najbrži kvartalni tempo kupovine u posljednjih godinu i po. Narodna banka Kine svoje rezerve povećava već 20 mjeseci zaredom, bez prekida, čak i u periodima kada je zlato dostizalo rekordne cijene.Drugim riječima, institucije ne čekaju pad cijene da bi kupovale. Kupuju po aktuelnim tržišnim cijenama jer dugoročni razlozi za posjedovanje zlata nadilaze kratkoročna tržišna kretanja.Posebno je zanimljivo da se krug kupaca širi i na zemlje u razvoju. Ovaj trend potvrđuje i nedavni izvještaj Evropske centralne banke, prema kojem je zlato prvi put od 1996. godine po vrijednosti prestiglo američke državne obveznice kao najveća rezervna imovina centralnih banaka. Danas centralne banke drže približno 4,5 biliona dolara u zlatu, u poređenju s oko 3,5 biliona dolara uloženih u američke državne obveznice.Geopolitička neizvjesnost danas je glavni razlog ovakvog trenda. Prema OMFIF-u, zaštitu od geopolitičkih rizika kao razlog za držanje zlata navodi 51% upravitelja rezervama, što je 11 procentnih poena više nego 2024. godine. Čak 85% ispitanika kao najveći rizik vidi sukobe na Bliskom istoku, dok 81% izražava zabrinutost zbog nepredvidivosti poteza američke administracije.Gotovo 80% učesnika smatra da se svjetski monetarni sistem ubrzano udaljava od dominacije jedne valute i kreće prema multipolarnom modelu u kojem fizičko zlato, za razliku od papirne finansijske imovine, ne zavisi od obećanja bilo koje države ili institucije da će isplatiti dug.Najznačajniji zaključak izvještaja jeste da se ne radi o mišljenju pojedinačnih analitičara, već o širokom institucionalnom konsenzusu. Čak 61% anketiranih centralnih banaka očekuje da će se do sredine 2027. godine zlato trgovati između 5.000 i 6.000 dolara po unci, što predstavlja rast od 20 do 45% u odnosu na sadašnju cijenu od oko 4.170 dolara.

U prva tri mjeseca 2026. godine kupile neto 244 tone zlata

Centralne banke vide zlato na 6.000 dolara: Kupuje se na sve strane

Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu zabilježile su značajan pad i spustile se na najniži nivo u posljednja četiri mjeseca. Glavni razlog ovakvog kretanja jeste nesmetan prolazak tankera kroz ključne pomorske pravce, uprkos i dalje prisutnoj političkoj neizvjesnosti.Referentna sirova nafta Brent pala je na oko 71,70 dolara po barelu. Analitičari navode da je pritisak na tržište oslabljen nakon što su podaci pokazali da je približno 160 trgovačkih brodova bez problema prošlo kroz strateški važan Hormuški moreuz u periodu od ponedjeljka do subote.Pojačan pomorski saobraćaj umanjio je strah od mogućih prekida u snabdijevanju naftom, iako pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana još nisu donijeli konačno rješenje. Investitori i dalje pažljivo prate politička dešavanja, ali trenutna stabilnost u ovom važnom pomorskom koridoru donijela je kratkoročno smirenje na svjetskom tržištu energenata.Istovremeno, u Bosni i Hercegovini se u narednim sedmicama očekuje dodatno pojeftinjenje goriva od pet do deset feninga po litru. Razlog je nastavak pada cijene sirove nafte Brent, koja se kreće oko 72 dolara po barelu. Iako su cijene na domaćim benzinskim pumpama već počele padati tokom juna, ekonomski stručnjaci smatraju da distributeri još uvijek nisu u potpunosti uskladili svoje cjenovnike sa kretanjima na svjetskom tržištu, zbog čega postoji prostor za dodatno sniženje.Trenutno se dizel na većini benzinskih pumpi u BiH prodaje po cijeni od 2,70 do 2,90 KM po litru, dok se benzin Super 95 uglavnom kreće između 2,75 i 2,80 KM.Prema procjenama ekonomskih analitičara, ukoliko se zadrži stabilna situacija u Hormuškom moreuzu i ne dođe do novih poremećaja na tržištu, realna cijena litre goriva u Bosni i Hercegovini mogla bi iznositi između 2,30 i 2,40 KM. To bi značilo povratak na nivoe cijena koji su važili prije naglog rasta izazvanog krizom na Bliskom istoku, kada je cijena barela u jednom trenutku dostigla 126 dolara, a gorivo u BiH koštalo i do četiri marke po litru.

Trenutno se dizel na većini benzinskih pumpi u BiH prodaje po cijeni od 2,70 do 2,90 KM po litru

Došlo do pada cijena nafte: Ovo su cifre koje možete očekivati na pumpama u BiH

Prema najnovijem izvještaju Hurun Global Rich List za 2026. godinu, Kina i Sjedinjene Američke Države i dalje prednjače kada je riječ o broju milijardera u svijetu, što potvrđuje njihovu dominantnu ulogu u globalnoj ekonomiji.Kina se nalazi na prvom mjestu sa 1.110 milijardera, dok odmah iza nje slijede SAD sa 1.000 osoba čije se bogatstvo mjeri u milijardama dolara. Treće mjesto zauzima Indija sa 308 milijardera, što odražava snažan ekonomski rast te zemlje.

Među evropskim državama najviše milijardera imaju Njemačka (171), Ujedinjeno Kraljevstvo (150) i Švicarska (114). Rusija zauzima sedmo mjesto sa 105 milijardera, dok Francuska zatvara top deset sa 71 milijarderom.Slijede Brazil, Kanada i Italija, a značajan broj milijardera bilježe i Australija, Singapur, Indonezija i Japan. Na listi se nalaze i Tajland, Južna Koreja, Švedska i Turska, koje imaju između 35 i 40 milijardera.Šira globalna raspodjela bogatstvaUjedinjeni Arapski Emirati imaju 28 milijardera, dok Meksiko i Monako bilježe po 27. Saudijska Arabija ima 17, a Filipini i Malezija po 16 milijardera.Prema podacima, manji broj milijardera imaju i Čile, Danska i Austrija, dok preostali dio liste čine pojedinci iz različitih država širom svijeta koje nisu posebno izdvojene u izvještaju.

Hurun Global Rich List za 2026. pokazuje da Kina ima 1.110, a SAD 1.000 milijardera

Kina i SAD na vrhu liste država s najviše milijardera u svijetu

Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježila značajan pad izvoza proizvoda namjenske industrije.&nbsp;Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, izvoz je iznosio 119,9 miliona KM, što je za 90,4 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je dostigao 210,4 miliona KM.<h2>Problemi s izvozom i naplatom</h2>Direktor banjalučkog preduzeća "Kosmos" Dušan Vještica izjavio je za Nezavisne novine da BiH iz godine u godinu gubi kreditni rejting, što se, kako kaže, odražava i na izvoz.- Zvanično je potvrđeno da je BiH ušla u sivu zonu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga imamo ozbiljne probleme, posebno kada je riječ o naplati već obavljenih poslova - rekao je Vještica.Dodao je da su domaće kompanije ranijih godina ostvarivale rast izvoza, ali da su se okolnosti promijenile, te da u vrijeme globalnih sukoba velike sile preuzimaju dominantnu ulogu na tržištu namjenske industrije.<h2>Gubitak američkog tržišta</h2>Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je jedan od glavnih razloga pada izvoza gubitak američkog tržišta nakon povećanja carina.Ističe da su domaći proizvođači u međuvremenu pronašli nova tržišta, poput Iraka, te dodatno ojačali prisustvo u Češkoj.Prema njegovim riječima, uprkos trenutnom padu, izgledi za oporavak ostaju dobri jer rast globalnih sigurnosnih izazova povećava potražnju za proizvodima namjenske industrije.<h2>Češka postala glavno tržište</h2>Podaci UIO BiH pokazuju da je Češka ove godine bila najznačajnije izvozno tržište za proizvode namjenske industrije iz BiH. U tu zemlju izvezeno je oružje u vrijednosti od 46,2 miliona KM.Najveći dio izvoza i dalje čine bombe, granate, torpeda, mine, rakete i druga vojna municija s pripadajućim dijelovima, čija je ukupna vrijednost u prvih pet mjeseci godine iznosila 97,3 miliona KM.Među važnijim izvoznim tržištima ostaju i Poljska, Austrija te Nizozemska, dok su prethodnih godina najveći kupci proizvoda namjenske industrije iz BiH bile Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija i Srbija.

Gubitak američkog tržišta utjecao na pad izvoza, dok proizvođači traže nova odredišta za plasman proizvoda

Vojna industrija Igman Konjic proizvodnja municije

Izvoz domaće namjenske industrije pao za više od 90 miliona KM

Njemačka smanjuje kvotu za radnike iz zemalja Zapadnog Balkana, mjeru koja direktno utiče na naše građane koji planiraju da odu na rad u zemlju putem takozvane Uredbe o Zapadnom Balkanu.Njemačka vlada planira da smanji godišnji broj radnika koji mogu dobiti pristup njemačkom tržištu rada sa 50.000 na 25.000 ljudi, iako se njemačka ekonomija i dalje suočava s nedostatkom radne snage.Ovo je pravilo koje omogućava građanima Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije da rade u Njemačkoj bez formalno priznate kvalifikacije, ako imaju konkretnu ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za zapošljavanje. Ova mogućnost je godinama jedan od najkorištenijih puteva za legalno zapošljavanje ljudi iz regije.Kvota od 50.000 ljudi godišnje važi od juna 2024. godine, kada je Njemačka povećala prethodno ograničenje od 25.000. Međutim, nova vladina linija predviđa povratak na stari nivo. Koalicioni sporazum između CDU/CSU i SPD-a navodi da će regularne migracije kroz Uredbu o Zapadnom Balkanu biti ograničene na 25.000 ljudi godišnje.Zvanično objašnjenje je da se Njemačka suočava s rastućom nezaposlenošću i da vlada želi strožu kontrolu nad migracijama radne snage. Ali to otvara ozbiljnu dilemu: zemlja istovremeno govori o nedostatku radnika u građevinarstvu, ugostiteljstvu, uslugama i drugim sektorima, a sada planira prepoloviti jedan od najjednostavnijih legalnih puteva za zapošljavanje ljudi iz regije.Za radnike sa zapadnog Balkana to znači veću konkurenciju, duža čekanja i manje prostora za dobijanje termina i odobrenja. Budući da je kvota podijeljena po kalendarskoj godini i po mjesečnim ograničenjima, svako smanjenje će učiniti proces još strožim, posebno u periodima kada je interesovanje veliko.Njemački poslodavci već neko vrijeme upozoravaju da bi ograničenje moglo pogoditi upravo sektore koji najviše zavise od radnika sa Zapadnog Balkana. Neki od njih pozivaju ne samo na zadržavanje kvote od 50.000, već i na fleksibilniji sistem, jer je stvarna potražnja na tržištu često veća od administrativnih ograničenja.Važno je, međutim, da smanjenje i dalje zahtijeva zakonske promjene. Njemačka vlada je u svom odgovoru Bundestagu navela da bi kvota trebala biti vraćena na 25.000 prema koalicionom sporazumu, ali da ne postoji konkretan vremenski okvir za potrebne zakonske promjene. To znači da se sistem trenutno primjenjuje sa 50.000 odobrenja godišnje, ali je politički smjer jasan: Njemačka želi stroži filter za radnike sa Zapadnog Balkana.Za regiju je ovo udarac u vrijeme kada mnoge porodice vide Njemačku kao najrealniju ekonomsku priliku. Za Njemačku je, međutim, to rizičan pokušaj balansiranja političkog pritiska za ograničavanje migracija s praktičnom potrebom da ljudi rade na pozicijama za koje je sve teže pronaći domaće radnike.

Njemačka vlada planira da smanji godišnji broj radnika koji mogu dobiti pristup njemačkom tržištu rada sa 50.000 na 25.000 ljudi

Njemačka ekonomija ostaje “zaglavljena”, očekuje se rast od jedan posto u 2026.

Njemačka reže kvotu za radnike sa zapadnog Balkana

Najnovije procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), prema kojima se za ovu godinu očekuje inflacija od 4,4 posto, a za narednu godinu usporavanje na 3,6 odsto, prilično su optimistične i podcijenjene u odnosu na realno stanje na terenu, upozoravaju ekonomski stručnjaci.Ekonomska realnost pokazuje da nas očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu, dalji rast cijena i drastičan pad kupovne moći građana.Iz Centralne banke BiH pojasnili su da je povećanje inflacijskih očekivanja u ovoj godini, za jedan procenat, direktna posljedica rasta cijena energenata i hrane na međunarodnom tržištu, izražene uvozne zavisnosti BiH, rasta troškova rada i trajnih geopolitičkih neizvjesnosti.Ipak, finansijske institucije vjeruju da će se u narednoj godini inflatorni pritisci postepeno ublažavati usljed stabilizacije međunarodnih tržišta.Sa ovakvim optimizmom ne slaže se ekonomista Milenko Stanić. On ističe da Centralna banka BiH redovno podcijenjuje visinu inflacije, što direktno utiče na loše planove preduzeća, javnog sektora, ali i samog stanovništva.– Sve centralne banke procjenjuju inflaciju za naredni vremenski period. Ono što je kod nas situacija, a često to imamo i u okruženju, jeste da se prilično optimistički gleda na taj dio i podcjenjuje se visina inflacije. Mislim da je ova procjena Centralne banke BiH postavljena na znatno nižem nivou nego što će to realno biti. Mi znamo da je u prva četiri mjeseca inflacija u BiH bila 6,6 posto, odnosno veća od procijenjene – izjavio je Stanić.Stanić pojašnjava da se procjene namjerno postavljaju na niži nivo kako se psihološki ne bi generisale još više stope inflacije, ali upozorava da Centralna banka BiH, zbog specifičnog sistema valutnog odbora (currency board), nema mnogo instrumenata u svojim rukama za borbu protiv ovog problema.– Naša Centralna banka nema mnogo instrumenata. Taj sistem valutnog odbora ima samo stopu obaveznih rezervi. Oni preko stope obaveznih rezervi, njenim povećanjem ili smanjenjem, mogu djelimično da utiču na monetarno-finansijska kretanja i kamatne stope, pokušavajući da vode inflaciju prema ciljanoj stopi Evropske centralne banke od dva odsto. Privredni subjekti, potrošači i državne institucije ugrađuju ove zvanične procjene u svoje bilanse i budžete zbog čega Centralna banka ide na niži nivo – naglašava Stanić.Glavni problem sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava jeste činjenica da domaća privreda nema snagu da isprati inflatorne udare, zbog čega realne zarade gube bitku sa poskupljenjima.– I ove i naredne godine možemo očekivati ozbiljnije poremećaje na tržištu. Sindikati će, potpuno opravdano, vjerovatno insistirati da rast plata bude najmanje na nivou ove projektovane inflacije od 4,5 posto kako bi se održala realna kupovna moć. Ako se to ne desi, smanjuje se životni standard stanovništva. Pokazalo se u prethodnim periodima da naš rast realnih primanja i životnog standarda jednostavno ne može da prati stopu rasta inflacije jer nemamo ekonomski potencijal, nemamo privredni rast – objasnio je StanićDa se građanima u ekonomskom smislu ne piše dobro, najbolje pokazuju uporedni podaci između privrednog rasta i stope inflacije u prva tri mjeseca ove godine.– Ako pogledamo podatke Centralne banke, privredni rast, odnosno rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine iznosio je svega 2,2 posto, dok je inflacija prešla 4,5 posto. To jasno pokazuje da realni ekonomski rast ne može da isprati inflacione udare. U tom raskoraku od preko dva odsto gubi se životni standard stanovništva. Nažalost, procjena je da nas i tokom ove, ali i naredne godine očekuje nastavak ovakve situacije odnosno dalji rast cijena i pad standarda običnog čovjeka -naglasio je Stanić a prenosi RTVBN

Ekonomska realnost pokazuje da nas očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu

Slijedi dalji rast cijena i pad standarda građana

U Sloveniji je nezaposlenost dostigla najniži nivo još od 1990. godine. Tokom prošlog mjeseca registrovano je 42.245 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 1,9 posto u odnosu na maj, odnosno 0,4 posto manje nego u junu prošle godine.Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u svim regijama, a najveći pad evidentiran je u Novom Mestu, Murskoj Soboti i Kranju.Najveći udio među nezaposlenima i dalje čine osobe starije od 50 godina, kao i dugotrajno nezaposleni, iako se i ove kategorije postepeno smanjuju.Istovremeno, Slovenija se suočava s izraženim nedostatkom radne snage. Tokom prošlog mjeseca raspisani su brojni oglasi za zapošljavanje, posebno u obrazovanju, gdje nedostaju nastavnici i odgajatelji.Manjak radnika prisutan je i u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu, zdravstvu te prerađivačkoj industriji, zbog čega su poslodavci primorani tražiti radnu snagu i izvan granica Slovenije, navodi portal 24ur.

Broj nezaposlenih pao, ali tržištu i dalje nedostaje radna snaga u više sektora

Slovenija bilježi rekordno nisku nezaposlenost od 1990. godine

Nova fabrika izraelske kompanije, koja svoju proizvodnju seli iz Turske u Gradišku, trebala bi biti otvorena u naredna dva mjeseca. Ova investicija, čija se vrijednost procjenjuje na oko 15 miliona eura, donijet će između 120 i 150 novih radnih mjesta.<h2>Značajna investicija</h2>Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić potvrdio je za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Novi-investitori-stizu-u-RS-Izraelska-firma-ulaze-u-Gradisku-15-miliona-evra/972031">Nezavisne novine</a> da RS trenutno ima jednu veoma značajnu investiciju u fazi realizacije.&nbsp;- Radi se o izraelskoj kompaniji koja svoju proizvodnju seli iz Turske u Gradišku. Vrijednost ove investicije procjenjuje se na oko 15 miliona eura, a planirano je zapošljavanje između 120 i 150 radnika - kazao je Račić.Istakao je da će se fabrika baviti proizvodnjom sanitarija i kupatilske opreme, a cjelokupna proizvodnja biće namijenjena izvozu.&nbsp;Prema njegovim riječima, ovakvi projekti potvrđuju da je Gradiška prepoznata kao povoljna destinacija za strane ulagače zbog dobre poslovne klime, razvijene infrastrukture i podrške lokalne uprave.&nbsp;<h2>Razvoj lokalne ekonomije</h2>- Vjerujemo da će dolazak ove kompanije doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i biti podsticaj za dolazak novih investitora - rekao je Račić.Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić također je za “Nezavisne novine” poručio da su svi investitori dobrodošli u ovaj grad.&nbsp;- Radi se ozbiljnoj investiciji koja je pri samom završetku, objekat je završen, u toku je dopremanje opreme, a u prvoj fazi biće zaposleno između 80 i 100 radnika - kazao je Adžić.&nbsp;Naglasio je da ova investicija mnogo znači za grad i pokazuje otvorenost Gradiške i Republike Srpske za strane investitore.Govoreći o tačnom datumu početka rada, Adžić nije mogao precizirati tačan dan otvaranja.&nbsp;- Ne mogu da govorim o tačnom roku jer nemam sve detalje, ali vjerujem da će fabrika vrlo brzo početi sa radom. Već je raspisan oglas za prijem radnika i organizuje se njihova obuka kako bi sve bilo spremno za početak proizvodnje. Očekujem da će to biti u narednih mjesec ili dva - zaključio je Adžić.<h2>Saradnja sa EU</h2>On je dodao da ovaj projekat pokazuje spremnost Republike Srpske za saradnju sa kompanijama iz Evropske unije, Izraela i drugih zemalja koje žele da realizuju svoje razvojne projekte.&nbsp;- Takvi investitori imaju punu podršku Gradske uprave, ali i Vlade Republike Srpske - naglasio je Adžić.Na kraju je podsjetio da Gradiška posljednjih godina bilježi intenzivan razvoj privrede i rast zaposlenosti.&nbsp;- Kada uporedimo kraj 2019. godine, period prije pandemije virusa korona, ekonomske krize i drugih globalnih izazova, danas imamo oko 2.300 zaposlenih više. To pokazuje da na području Gradiške postoji proaktivna privredna zajednica i povoljna poslovna klima - rekao je Adžić, ističući postojanje snažne sprege između lokalne uprave i privrednih subjekata.

Vjerujemo da će dolazak ove kompanije doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i biti podsticaj za dolazak novih investitora - rekao je Račić

Velika investicija u Gradišci: Izraelska kompanija seli proizvodnju iz Turske i otvara do 150 radnih mjesta

U Bosni i Hercegovini je u maju ove godine izdato je 478 odobrenja za građenje, što predstavlja rast od 7,7 posto u odnosu na maj prošle godine. Istovremeno, broj izdatih dozvola bio je za 3,9 posto manji od prosjeka iz 2025.Od ukupno 478 izdatih dozvola, čak 429 odnosi se na novogradnju. Dogradnje i nadogradnje učestvuju sa 32 dozvole, dok je broj ostalih rekonstrukcija i prenamjena znatno manji.Rast aktivnosti bilježi se u oblasti niskogradnje gdje je broj dozvola za infrastrukturne projekte bio je 35,5 posto veći nego godinu ranije, što može ukazivati na snažnija ulaganja u puteve, komunalnu infrastrukturu i druge javne projekte.Broj stanova u objektima visokogradnje za koje su izdata odborenja za građanje u maju ove godine bio je 938, što je za 22,4 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.Prema strukturi stanova, dominiraju dvosobni stanovi – 359, trosobni stanovi – 258, jednosobni stanovi – 133, četverosobni stanovi – 124, te peterosobni stanovi – 64. Struktura planirane gradnje pokazuje da tržište i dalje preferira manje i srednje velike stanove.Gotovo svi planirani stanovi (924 od 938) predviđeni su kroz novogradnju, što pokazuje da se građevinska aktivnost i dalje prvenstveno oslanja na izgradnju novih objekata, dok su dogradnje i prenamjene zastupljene u znatno manjoj mjeri.

Struktura planirane gradnje pokazuje da tržište i dalje preferira manje i srednje velike stanove

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola: Dominiraju projekti novogradnje

Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je novu rang-listu razvijenosti gradova i općina u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2025. godinu. Prema podacima koje prenosi BiznisInfo, na ljestvici i dalje dominiraju sarajevske općine, no zabilježen je značajan iskorak Širokog Brijega, koji je postao najbolje rangirana lokalna zajednica izvan Sarajevskog kantona.Na vrhu liste nije bilo promjena. Prvo mjesto zadržala je Općina Centar Sarajevo, a slijede Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća. Odmah iza njih nalazi se Široki Brijeg, koji je napredovao za tri pozicije i sada zauzima osmo mjesto, ostavljajući iza sebe središta poput Mostara i Tuzle.<h2>Kako se računa razvijenost?</h2>Kako ističe BiznisInfo, indeks razvijenosti ne temelji se isključivo na ekonomskim pokazateljima, nego predstavlja kompozitni pokazatelj koji objedinjuje pet ključnih socioekonomskih kriterija. U izračunu se uzimaju u obzir prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj zaposlenosti, kretanje broja stanovnika, udio stanovništva starijeg od 65 godina te stupanj obrazovanja radne snage.Najveću težinu pri izračunu imaju prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, dok ostali čimbenici, poput zaposlenosti, demografskih kretanja i obrazovanja, daju cjelovit uvid u ekonomsku i socijalnu stabilnost svake lokalne zajednice.<h2>Pregled najrazvijenijih zajednica</h2>Prema novoj rang-listi, prvih deset mjesta zauzimaju: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Vogošća, Široki Brijeg, Mostar i Doboj-Jug. Tuzla se nalazi na 11. mjestu, dok su među dvadeset najrazvijenijih još Čitluk, Tešanj, Goražde, Hadžići, Ilijaš, Grude, Bihać, Vitez i Visoko.<h2>Dobitnici i gubitnici na ljestvici</h2>Analiza koju prenosi BiznisInfo ukazuje na dinamične promjene među općinama. Općina Pale ističe se kao najveći dobitnik, s napretkom od 15 mjesta, ponajprije zbog značajnog rasta prihoda od poreza na dohodak. Četiri pozicije napredovali su Posušje, Vareš i Kalesija, dok je Široki Brijeg, s tri mjesta napretka, osigurao vodeću poziciju izvan sarajevske regije.S druge strane, najveći pad zabilježilo je Olovo, koje je zbog smanjenja zaposlenosti palo s 49. na 56. mjesto. Nazadovanje od tri mjesta zabilježili su Živinice, Lukavac, Novi Travnik, Konjic i Hadžići.

Na vrhu liste nije bilo promjena

Široki Brijeg prestigao Mostar i Tuzlu po razvijenosti

Rast aktivnosti bilježi se u oblasti niskogradnje gdje je broj dozvola za infrastrukturne projekte bio je 35,5 posto veći nego godinu ranije

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola, najviše se grade dvosobni stanovi

Neke ljude fascinira vizija Elona Muska o izgradnji trajnog naselja na Mjesecu u narednoj deceniji, a potom i samoodrživog grada od milion stanovnika na Marsu. Jeff Bezos je govorio o postepenom premještanju teške industrije sa Zemlje u svemir. Nekoliko kompanija već radi na razvoju podatkovnih centara u svemiru. Drugi sve to odbacuju kao naučnu fantastiku. Razumijem takav skepticizam. Ali historija nas uči da budemo oprezni prije nego što velike vizije proglasimo nemogućim.<h2>"Smiješni fijasko"</h2>Snovi ponekad djeluju veoma daleko, ali se ponekad pokaže da su mnogo bliže nego što mislimo. Dana 7. oktobra 1903. godine Samuel P. Langley pokušao je lansirati svoj avion Great Aerodrome pomoću katapultne rampe postavljene na brodu na rijeci Potomac. Letjelica se odmah nakon polijetanja nagnula, nos joj je naglo potonuo i srušila se u vodu, pretrpjevši velika oštećenja. U podrugljivom uvodniku od 9. oktobra *The New York Times* nazvao je taj pokušaj leta „smiješnim fijaskom“ i iznio sumorno predviđanje:„Može se pretpostaviti da će letjelica koja će zaista letjeti nastati zajedničkim i neprekidnim naporima matematičara i mehaničara za između jednog i deset miliona godina...“Samo dva mjeseca kasnije, 17. decembra 1903. godine, braća Wright ostvarila su prvi uspješan let avionom na motorni pogon u Kitty Hawku u Sjevernoj Karolini. U početku *The New York Times* uopće nije izvijestio o ovom historijskom uspjehu; tek 1906. godine objavio je detaljan članak o dostignuću braće Wright.Kao privatne osobe, braća Wright raspolagala su s manje od 1.000 dolara, što bi danas iznosilo oko 38.000 dolara, dok je univerzitetski profesor Langley imao na raspolaganju 73.000 dolara, odnosno oko 2,8 miliona današnjih dolara, pri čemu je više od dvije trećine tog novca osigurala američka vojska.Braća Wright imala su sreću što tada nije postojala državna agencija koja bi im nametala stroga pravila i propise o tome kako tačno trebaju projektovati i upravljati svojim avionom. George Nield, koji je godinama bio zadužen za regulaciju komercijalnih svemirskih aktivnosti u američkoj Federalnoj upravi za avijaciju, jednom je primijetio:„Mislim da je razlika u tome što vlada nije projektovala, gradila, posjedovala niti upravljala avionom braće Wright. Zamislite kako bi se avijacija razvijala da je bilo suprotno! Upravo s takvom smo se situacijom suočavali u ranim godinama svemirskih istraživanja.“<h2>Prvo uspješno lansiranje</h2>Amerikanac Robert Goddard, kojeg često nazivaju ocem moderne raketne tehnike, prvi je uspješno lansirao raketu na tečno gorivo. Uveo je brojne tehničke inovacije, uključujući višestepene rakete i sisteme navođenja. Svojim teorijskim radovima i praktičnim eksperimentima tokom 1920-ih i 1930-ih postavio je ključne temelje moderne astronautike.Goddard je bio vizionar, baš kao što je to danas Elon Musk. Sa šesnaest godina oduševljeno je čitao roman *Rat svjetova* H. G. Wellsa i nastavak Garretta P. Servissa *Edisonovo osvajanje Marsa*. Već sa dvadeset i tri godine zapisao je:„Kao što smo u nauci naučili da smo previše neupućeni da bismo sa sigurnošću mogli proglasiti bilo šta nemogućim... san od jučer nada je današnjice i stvarnost sutrašnjice.“Sa trideset i jednom godinom izložio je svoje ideje o svemirskim putovanjima u eseju pod naslovom „Navigacija međuzvjezdanim prostorom“. Predložio je da Mjesec postane mjesto za proizvodnju vodika i kisika za misije prema drugim planetama, a Sunčevu energiju opisao je kao budući izvor energije za međuplanetarna putovanja.Tvrdio je:„Sa ekonomskog stanovišta, međuplanetarna plovidba mora biti ostvarena kako bi se osigurao opstanak ljudske vrste...“Njegova motivacija veoma podsjeća na današnji argument Elona Muska: čovječanstvo treba postati višplanetarna vrsta kako bi dugoročno osiguralo svoj opstanak. Goddard je zamišljao budućnost u kojoj će ljudi putovati od planete do planete, proizvoditi raketno gorivo od resursa s Mjeseca i koristiti metale pronađene na nebeskim tijelima za izgradnju novih svemirskih letjelica.Ali Goddard nije bio samo vizionar. Bio je i inženjer i naučnik. Godine 1919. objavio je rad „Metoda dostizanja ekstremnih visina“, postavši prvi naučnik koji je matematički dokazao da raketa može savladati Zemljinu gravitaciju. Također je prvi naučno dokazao da rakete mogu funkcionisati u vakuumu svemira.Uprkos tome, postao je predmet javnog ismijavanja. U januaru 1920. godine *The New York Times* mu se rugao:„Profesor Goddard... ne poznaje odnos akcije i reakcije... Očigledno mu nedostaje znanje koje se svakodnevno predaje u srednjim školama.“Trebalo je gotovo pola stoljeća da novine priznaju svoju grešku. Dana 17. jula 1969. godine, dan nakon lansiranja prve misije s ljudskom posadom prema Mjesecu, *The New York Times* tiho je objavio ispravku:„Daljnja istraživanja i eksperimenti potvrdili su otkrića Isaaca Newtona iz sedamnaestog stoljeća i sada je definitivno utvrđeno da raketa može funkcionisati u vakuumu jednako kao i u atmosferi.“<h2>Proboji brže od stručnjaka</h2>Novine su zaključile jednostavnom rečenicom:„The Times žali zbog greške.“Historija također pokazuje da javnost gotovo uvijek potcjenjuje brzinu tehnološkog napretka. Institut Allensbach je 1950. godine pitao reprezentativan uzorak građana Zapadne Njemačke vjeruju li da će ljudi u narednih pedeset godina stići do nekog drugog nebeskog tijela, poput Mjeseca. Samo jedna četvrtina ispitanika vjerovala je da će se to dogoditi. Čak i 1965. godine, samo četiri godine prije nego što je Neil Armstrong kročio na Mjesec, tek tijesna većina – 53 posto – smatrala je da je takvo putovanje moguće.Historija nam iznova pokazuje da su najveći tehnološki proboji stizali mnogo brže nego što su stručnjaci, novinari i šira javnost vjerovali da je moguće. Budućnost ima običaj da nas iznenadi.

Od braće Wright i Roberta Goddarda do Elona Muska – najveće tehnološke revolucije gotovo uvijek su proglašavane nemogućima 

Prije nego što se nasmijete Elonu Musku, sjetite se braće Rajte

Migracija bogatstva postaje jedan od jasnijih pokazatelja globalne konkurentnosti država. Dok su se ekonomije ranije najčešće upoređivale kroz bruto domaći proizvod, rast, investicije ili veličinu tržišta, pojedinci velike neto imovine sve više posmatraju države kroz drugačiju prizmu: poreze, pravnu sigurnost, političku stabilnost, pouzdanost bankarskog sistema, kvalitet života i mogućnost dobijanja rezidentnog statusa.Prema podacima iz Henley Private Wealth Migration Reporta 2026, koje je u grafičkom prikazu objavio INVEST | Strategic Intelligence for Investors na LinkedInu, najkonkurentnije zemlje za migraciju bogatstva nisu nužno najveće ekonomije svijeta. Naprotiv, podaci pokazuju da manje, stabilne i dobro uređene jurisdikcije često uspješnije privlače mobilni kapital od velikih država opterećenih političkim podjelama, većim porezima i složenijim regulatornim okruženjem.Na vrhu prikazane liste zemalja najkonkurentnijih za migraciju bogatstva nalazi se Singapur, sa ocjenom 79,5 od maksimalnih 100 poena. Slijede Novi Zeland sa 75,8 poena, Kajmanska ostrva sa 74,3, Kipar sa 73,5, Holandija sa 72,8, Portugal sa 72,5 i Italija sa 72,3 poena. Među prvih deset su i Bermuda, Urugvaj i Letonija.

Najkonkurentnije zemlje za migraciju bogatstva nisu nužno najveće ekonomije svijeta

Bogati sve češće biraju države po sigurnosti, porezima i stabilnosti

Slovenačko tržište rada ostaje stabilno, ali će se u narednim godinama suočiti sa velikim izazovom zbog starenja radne snage.Tržište rada suočiće se s jednim od najvećih kadrovskih izazova u narednim godinama. Među zaposlenima je više od 114.000 osoba starosti između 61 i 64 godine. "Što znači da možemo očekivati masovna penzionisanja u periodu između 2025. i 2028. godine", rekla je direktorica agencije za zapošljavanje Adeko Mirela Kurt.U junu prošle godine u Sloveniji je zabilježena rekordno niska stopa nezaposlenosti. U to vrijeme bilo je registrovano 42.398 nezaposlenih. Zbog manjka radne snage, Slovenija se suočava sa izazovom gdje pronaći nove radnike. Radio-televizija Slovenije se pita da li će se novi radnici naći među strancima, te hoće li vještačka inteligencija pomoći?- Poslodavci i dalje imaju predrasude prema zapošljavanju mladih koji traže prvi posao, jer njihovo osposobljavanje zahtjeva dodatno vrijeme i ulaganja -, navodi Kurtova i dodaje: -- Poslodavci i dalje imaju brojne mogućnosti u zapošljavanju mladih -.&nbsp;U oblasti zapošljavanja mladi i dalje najviše cijene stabilnost.&nbsp;- Polovina ispitanika u anketi e-Studentskog servisa želi stalni ugovor, a čak 22 odsto razmišlja o pokretanju vlastite firme -, rekla je direktorica e-Studentskog Servisa, Vesna Miloševič Zupančič, prenosi Radio-televizija Slovenije.Mogućnost napredovanja je i dalje na prvom mjestu, baš kao i prošle godine. Dakle, mladim ljudima mnogo znači mogućnost napredovanja, bilo u tituli ili plati, unaprijeđenje je na drugom mjestu, sigurnost posla, zatim dobri odnosi u timu i prilika za učenje i razvoj. Anketa pokazuje da mladi najčešće sanjaju o karijerama u zdravstvu i tehnologiji, od doktora do stručnjaka za robotiku. Među neobičnijim željama su astronaut, forenzički psiholog i strateg Formule 1.

Među zaposlenima je više od 114.000 osoba starosti između 61 i 64 godine

Slovenija u problemu: Više od 114.000 radnika odlazi u penziju za tri godine

Ukupan broj dolazaka turista u maju 2026. godine u Federaciji BiH iznosio je 148.079 što je za 3,8 posto manje u odnosu na maj 2025. godine, dok je u odnosu na april 2026. godine bio veći za 27,9 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju dolazaka u maju iznosilo je 23,8 posto, a stranih turista 76,2 posto.Ukupan broj noćenja turista u maju 2026. godine iznosio je 283.713 što je za 1,3 posto manje u odnosu na maj 2025. godine, a u odnosu na april 2026. godine veći je za 28,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 22,7 posto, a stranih turista 77,3 posto.Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96,2 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (13,6 posto), Hrvatske (9,4 posto), SAD (6,1 posto), Njemačke (5,7 posto) i Srbije (5,6 posto) što je ukupno 40,4 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 59,6 posto noćenja, javlja Fena.Broj raspoloživih kreveta u maju 2026. godine iznosio je 34.167 što je za 0,3 posto manje u odnosu na maj 2025. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u maju ove godine iznosila je 30,8 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj

Za dva mjeseca u BiH smanjen broj turista

Više od 76 posto turista u Federaciji BiH čine stranci

Zvuk zveckanja kovanica u Švedskoj danas se gotovo i ne čuje, jer se skoro sve plaća karticom – čak i sladoled na kiosku iza ugla.Mnogi plaćaju digitalno, a većina direktno mobilnim telefonom. U brojnim prodavnicama čak stoje natpisi: “Ne primamo gotovinu”.<h2>Plaćanje mora biti moguće i bez interneta</h2>Bjorn Erikson smatra da je to problem za potrošače.- Mislim da bi potrošači sami trebali odlučivati. Ko želi da plaća digitalno, neka to slobodno radi. Ali mora postojati mogućnost plaćanja gotovinom ako to neko želi.Stanovnik Stockholma (Stockholma) već godinama se kroz svoju inicijativu zalaže za očuvanje gotovine. Od početka jula 2026. godine u Švedskoj je na snazi novi zakon o gotovinskom plaćanju, koji obavezuje prodavnice prehrambenih proizvoda i apoteke da ponovo prihvataju novčanice i kovanice.Prema riječima Elin Rito (Elin Ritole) iz Centralne banke Švedske, taj zakon dolazi u pravom trenutku.- Zbog nove geopolitičke situacije gotovina je ponovo dobila na značaju. Riječ je o sigurnosti, odnosno o tome da postoje načini plaćanja koji funkcionišu čak i ako dođe do prekida interneta ili snabdijevanja električnom energijom.<h2>Vlada preporučuje da građani imaju gotovinu kod kuće</h2>Švedska vlada smatra da je gotovina važan dio priprema za krizne situacije. Uprava za civilnu zaštitu preporučuje da svaka odrasla osoba kod kuće ima oko 1.000 švedskih kruna u gotovini, odnosno oko 90 eura.U slučaju krize taj iznos bio bi dovoljan za kupovinu osnovnih životnih namirnica, prenosi B92.Mnogi Šveđani danas nemaju ni toliko gotovine, jer godinama gotovo isključivo plaćaju karticama ili putem aplikacije Swish, nacionalnog sistema za elektronska plaćanja.- Rekla bih da je Švedska zemlja čiji stanovnici imaju veoma pozitivan odnos prema tehnologiji. Mnogi su s oduševljenjem prihvatili ta nova, praktična rješenja -, kaže Ritola.<h2>Sajber napad pokazao rizike</h2>Potpuno oslanjanje na digitalno plaćanje nosi i određene rizike. Šveđani su to osjetili 2021. godine, kada je nakon sajber napada bilo blokirano oko 800 supermarketa širom zemlje.Erikson smatra da gotovina nije važna samo zbog sigurnosti, već i zbog društvene uključenosti.- Mnogo je ljudi kojima digitalno plaćanje predstavlja problem, poput osoba s invaliditetom i starijih građana -, rekao je.Za njega novi zakon predstavlja prvi korak u pravom smjeru jer će u supermarketima i apotekama ponovo moći plaćati gotovinom.

Centralne banke vide zlato na 6.000 dolara: Kupuje se na sve strane

Došlo do pada cijena nafte: Ovo su cifre koje možete očekivati na pumpama u BiH

Kina i SAD na vrhu liste država s najviše milijardera u svijetu

Izvoz domaće namjenske industrije pao za više od 90 miliona KM

Njemačka reže kvotu za radnike sa zapadnog Balkana

Slijedi dalji rast cijena i pad standarda građana

Slovenija bilježi rekordno nisku nezaposlenost od 1990. godine

Velika investicija u Gradišci: Izraelska kompanija seli proizvodnju iz Turske i otvara do 150 radnih mjesta

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola: Dominiraju projekti novogradnje

Široki Brijeg prestigao Mostar i Tuzlu po razvijenosti

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola, najviše se grade dvosobni stanovi

Prije nego što se nasmijete Elonu Musku, sjetite se braće Rajte

Bogati sve češće biraju države po sigurnosti, porezima i stabilnosti

Slovenija u problemu: Više od 114.000 radnika odlazi u penziju za tri godine

Više od 76 posto turista u Federaciji BiH čine stranci

Švedska ponovo uvodi keš u trgovine

Biznis

Centralne banke vide zlato na 6.000 dolara: Kupuje se na sve strane

Došlo do pada cijena nafte: Ovo su cifre koje možete očekivati na pumpama u BiH

Kina i SAD na vrhu liste država s najviše milijardera u svijetu

Izvoz domaće namjenske industrije pao za više od 90 miliona KM

Njemačka reže kvotu za radnike sa zapadnog Balkana

Slijedi dalji rast cijena i pad standarda građana

Slovenija bilježi rekordno nisku nezaposlenost od 1990. godine

Velika investicija u Gradišci: Izraelska kompanija seli proizvodnju iz Turske i otvara do 150 radnih mjesta

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola: Dominiraju projekti novogradnje

Široki Brijeg prestigao Mostar i Tuzlu po razvijenosti

U maju u BiH izdato 478 građevinskih dozvola, najviše se grade dvosobni stanovi

Prije nego što se nasmijete Elonu Musku, sjetite se braće Rajte

Bogati sve češće biraju države po sigurnosti, porezima i stabilnosti

Slovenija u problemu: Više od 114.000 radnika odlazi u penziju za tri godine

Više od 76 posto turista u Federaciji BiH čine stranci

Švedska ponovo uvodi keš u trgovine