Poslovna zona Ratkovac u Cazinu danas se izdvaja kao jedno od najbržih rastućih privrednih područja u Bosni i Hercegovini. Nastala iz strateške vizije gradske uprave i višegodišnjih ulaganja u infrastrukturu, zona je postala magnet za domaće i strane investitore koji u Cazinu prepoznaju grad budućnosti.<h2>Izgradnja infrastrukture&nbsp;</h2>Grad Cazin je, kako navode iz gradske administracije, u izgradnju infrastrukture i otkup zemljišta uložio oko devet miliona konvertibilnih maraka vlastitih sredstava, čime je otvoren prostor za razvoj najatraktivnije poslovne zone u BiH.– Poslovna zona Ratkovac svakim je danom sve bogatija s novim investicijama, a to je upravo ono na čemu smo u proteklom periodu najviše radili ulažući podjednako i sredstva i znanje i dosadašnja iskustva - izjavio je gradonačelnik Grada Cazine Nermin Ogrešević. Grad je otkupio oko 500 dunuma privatnog zemljišta, a investitorima je ponuđena kompletna infrastruktura i ubrzana administrativna procedura. Prema riječima gradonačelnika, proces kupovine zemljišta do početka izgradnje pojedinih tvornica traje svega šest do sedam mjeseci, što je rijetkost na domaćem tržištu.Danas u zoni posluje devet aktivnih fabrika, dok je još toliko u fazi izgradnje. Time se broj zaposlenih u Cazinu svakodnevno povećava, što potvrđuje da se lokalna ekonomska politika konkretno odražava na život građana.– Sve što smo do sada učinili stvorilo je pretpostavke da se sada vrlo aktivno bavimo samim investitorima kojima možemo ponuditi sve što je nužno za pokretanje novih projekata - dodao je Ogrešević.<h2>Proširenje zone</h2>Procjenjuje se da su dosadašnje investicije u Poslovnoj zoni Ratkovac dostigle vrijednost od oko 100 miliona eura, a Grad Cazin planira i dalje ulagati u proširenje zone i njene kapacitete. Svake godine, iz budžeta se za te potrebe izdvaja između 800 hiljada i milion konvertibilnih maraka, kako bi razvoj pratio potrebe tržišta.Upravo zahvaljujući ovakvom pristupu, Cazin je uspio preokrenuti trend nedostatka gradskog zemljišta za investicije. Uvođenjem jasnih procedura i efikasnih administrativnih mehanizama, investitorima je omogućen brži i jednostavniji pristup lokacijama i potrebnim dozvolama.– Nakon što godinama prije Grad Cazin nije imao vlastitog zemljišta za bilo kakve poslovne investicije, formiranjem Poslovne zone Ratkovac i uvođenjem olakšanih procedura sada konkretno razvijamo poslovne i privatne kapacitete našeg Cazina - naglasio je Ogrešević.

Grad Cazin je, kako navode iz gradske administracije, u izgradnju infrastrukture i otkup zemljišta uložio oko devet miliona konvertibilnih maraka vlas

Poslovna zona Ratkovac u Cazinu jedno od najbržih rastućih privrednih područja u BiH

Dioničari kompanije Tesla odobrili su rekordan platni paket za njenog direktora Ilona Maska (Elon Musk), čija bi ukupna vrijednost mogla dostići gotovo bilion dolara.Ovaj dogovor, koji je preporučio upravni odbor kompanije, potvrđen je glasanjem dioničara na godišnjoj skupštini održanoj u četvrtak.Prema sporazumu, Mask — koji je već najbogatiji čovjek na svijetu — mora značajno povećati tržišnu vrijednost proizvođača električnih automobila u periodu od nekoliko godina.Ukoliko ostvari postavljene ciljeve, bit će nagrađen stotinama miliona novih dionica.Iako je obim nagrade izazvao određene kontroverze, uprava Tesle naglasila je da bi Mask mogao napustiti kompaniju ukoliko paket ne bude odobren, a firma si, kako navode, ne može priuštiti da ga izgubi.Čak 75 posto dioničara Tesle koji su glasali podržalo je ovaj prijedlog, što je izazvalo snažan aplauz prisutnih na godišnjoj skupštini u Ostinu (Austin) u saveznoj državi Teksas (Texas).- Ono u što ćemo se uskoro upustiti nije samo novo poglavlje budućnosti Tesle, već čitava nova knjiga - poručio je Mask prisutnima, izlazeći na pozornicu uz još glasnije ovacije.

Ukoliko ostvari postavljene ciljeve, bit će nagrađen stotinama miliona novih dionica

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Nakon pribavljenih dozvola i završenih radova na infrastrukturi naftnog terminala Blažuj, danas je željeznicom iz terminala Ploče u terminal u Blažuju dopremljeno 42 miliona litara nafte i benzina.U proteklom periodu urađena je sanacija pružnog prijelaza i industrijskog kolosijeka, a putem javne nabavke odabran je i dobavljač goriva za funkcionalnu probu.Ovime je Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), po prvi put nakon 30 godina, dobila mogućnost dopreme velikih količina nafte i derivata željeznicom, njihovog skladištenja i pretovara na autocisterne.Povezivanjem morskog terminala u Pločama i kopnenog terminala u Blažuju osigurava se siguran transport i jačaju kapaciteti za obavezne rezerve u skladu s EU direktivama.U uslovima izmijenjenih i dinamičnih procesa na svjetskom tržištu nafte, stvaranje osnova za skladištenje nafte i naftnih derivata predstavlja ključni segment stvaranja rezervi za FBiH.

U proteklom periodu urađena je sanacija pružnog prijelaza i industrijskog kolosijeka

Terminal Blažuj primio 42 miliona litara nafte i benzina

Delegacija Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH), predvođena predsjednikom Ahmetom Egrlićem, boravi u Narodnoj Republici Kini, gdje su realizirani mnogobrojni poslovni susreti, obilasci proizvodnih postrojenja te učešće na prestižnom Kineskom međunarodnom sajmu uvoza CIIE Shanghai 2025.<h2>Jačanje industrijske saradnje&nbsp;</h2> Delegacija je posjetila niz renomiranih kineskih kompanija iz sektora energetike, automobilske industrije te prerade metala i industrijske automatizacije.U okviru posjete, razgovarano je o mogućnostima jačanja industrijske saradnje, transfera tehnologija i ulaganja u proizvodne kapacitete BiH.U obraćanju na Forumu za jačanje odnosa između Kine i Evrope, predsjednik VTK govorio je o ekonomskim pokazateljima BiH, trgovinskim sporazumima s drugim državama, vanjskotrgovinskoj razmjeni s Kinom te o plasmanu proizvoda bh. kompanija na tržište Evropske unije. - Vrijednost bh. izvoza u Kinu prošle godine iznosila je 50,1 milion KM, što je 38 posto više u odnosu na 2023. godinu. Otvoren je niz mogućnosti za saradnju s NR Kinom koje BiH treba maksimalno iskoristiti na poljima energetike, izgradnje infrastrukturnih objekata, prelaska na cirkularnu ekonomiju, digitalizacije i automatizacije proizvodnje, s ciljem jačanja prisustva bh. privrede na kineskom tržištu i pozicioniranja naše zemlje kao pouzdanog partnera u Jugoistočnoj Evropi - kazao je Egrlić.<h2>Poslovna partnerstva&nbsp;</h2>Istakao je i značaj sajma CIIE, koji predstavlja jedan od najvećih svjetskih događaja posvećenih međunarodnoj trgovini i investicijama i omogućava direktnu interakciju domaćih i stranih kompanija, što olakšava stvaranje konkretnih poslovnih partnerstava. Tokom sajma CIIE 2025 održani su sastanci s predstavnicima kineskih državnih institucija, privrednih komora i investitora, na kojima su predstavljeni potencijali bh. privrede, kao i mogućnosti za direktne investicije i bilateralne projekte.Predstavnici VTK BiH u Kini borave u okviru službene posjete potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

U obraćanju na Forumu za jačanje odnosa između Kine i Evrope, predsjednik VTK govorio je o ekonomskim pokazateljima BiH

Delegacija VTKBiH u Narodnoj Republici Kini

Delegacija VTKBiH u Narodnoj Republici Kini predstavila potencijale bh. privrede

Niskotarifna vazduhoplovna kompanija Ryanair planira da ukine isprintane karte. Od srijede (12. novembra) putnici moraju imati svoje karte u elektronskom obliku prilikom ukrcavanja, što zahtijeva najveća evropska vazduhoplovna kompanija, pišu njemački mediji.Mali komad papira s imenom putnika, QR kodom i brojem sjedišta koji je davao bezbjednost neiskusnim putnicima odlazi u istoriju. Iako svi kritikuju ovu odluku, Ryanair od nje ne odustaje.Ryanair ima za cilj da postane prva svjetska vazduhoplovna kompanija bez papira, prema vlastitoj objavi. Elektronske ukrcajne karte mogle bi spriječiti više od 300 tona otpada godišnje, izjavila je kompanija Konkurenti, s druge strane, trenutno omogućuju kupcima da biraju između digitalnih i papirnih karata.<h2>Sve preko Ryanair aplikacije</h2>Aplikacija za pametne telefone “myRyanair” ima centralnu ulogu u digitalnoj strategiji. To će biti jedini način da kupci generišu ukrcajnu kartu tokom elektronske prijave. Vazduhoplovna kompanija takođe želi privući kupce koji su rezervisali karte putem drugih portala u aplikaciju. Bez karte na svom pametnom telefonu putnici ne mogu ni proći kroz bezbjednosnu kontrolu na aerodromu, a kamoli ukrcati se u avion.Međutim, aplikacija nije obavezna za sve putnike u novom sistemu. Jedan putnik može predočiti elektronse ukrcajne karte za grupu ili ih pojedinačno proslijedi na pametne telefone svojih saputnika, prenosi Fenix magazin.Ryanair obećava svim putnicima besplatnu pomoć na aerodromu, pod uslovom da su uradili online check in.“Ako se baterija isprazni ili se nešto dogodi, ionako ćemo imati vaš redni broj na izlazu nakon prijave (check-in) i ukrcćemo vas. Dakle, niko se ne mora brinuti.”Portparol kompanije takođe savjetuje putnicima bez pametnih telefona da zatraže pomoć od prijatelja ili rodbine pri obavljaju prijave na let, pišu njemački mediji.<h2>Posljednja opcija na šalteru</h2>Oni koji ignorišu sva upozorenja i ponovljene podsjetnike o online prijavi mogli bi pronaći posljednji i skup način da dobiju (štampanu) ukrcajnu kartu na aerodromu i tako dobiju pristup avionu: “U tom slučaju moraćete platiti naknadu za prijavu na aerodromu”, napominje se na web stranici Ryanaira. U zavisnosti od zemlje polaska, to iznosi 30 € (Španija), 40 € (Austrija) ili 55 € (ostatak EU/Velika Britanija) po putniku i segmentu leta. Međutim, prethodno naplaćivana naknada od 20 € za ponovni ispis već izdate ukrcajne karte biće ukinuta.<h2>Ryanair jedan od glavnih prevoznika u Evropi</h2>Ryanair je irska niskotarifna aviokompanija s glavnim središtem na aerodromu Dablin. Podružnica je irskog Ryanair Holdings PLC-a i, sa 152 miliona putnika u 2019. godini, bila je najveća aviokompanija u Evropi.Ryanair posluje gotovo isključivo unutar Evrope. Međutim, nudi i letove za Maroko i Bliski istok. Ima licencu za obavljanje letova unutar Maroka.Od lipnja 2024, 95 aerodroma koje koristi Ryanair označeni su kao baze u kojima je stalno stacioniran barem jedan avion sa posadom.

Ryanair ima za cilj da postane prva svjetska vazduhoplovna kompanija bez papira

Obratite pažnju ako planirate letjeti Ryanairom: Ukidaju jednu vrstu karata, najavljuju kazne

Kompanija Bingo značajno je popravila svoj položaj na listi 100 najvećih kompanija jugoistočne Evrope, koju objavljuje ugledna regionalna analitička kuća SeeNews, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/bingo-skocio-na-listi-najvecih-kompanija-jugoistocne-evrope/">BiznisInfo.ba.</a>Prema novom izvještaju objavljenom danas, Bingo je zauzeo 74. mjesto među najvećim kompanijama regije, što predstavlja veliki napredak u odnosu na prošlu godinu kada je bio na 89. poziciji.Na listi se, kao i ranije, nalazi samo jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine – upravo tuzlanski maloprodajni gigant.<h2>Veliki rast prihoda</h2>Lista obuhvata kompanije iz država bivše Jugoslavije, te Albanije, Bugarske, Rumunije i Moldavije, a poredak se formira prema ukupnim prihodima ostvarenim u prethodnoj godini.Bingo je u 2024. ostvario prihode od 1,11 milijardi eura, što je rast od 11,96 posto u odnosu na godinu ranije, kada su iznosili 996 miliona eura.<h2>Rumunija dominira, OMV Petrom ostaje lider</h2>Najveća kompanija u jugoistočnoj Evropi i ove godine je OMV Petrom SA iz Rumunije, s prihodima od 6,72 milijarde eura, iako je zabilježila pad od −13,17 posto.Rumunske firme inače dominiraju vrhom liste – čak četiri od prvih pet kompanija dolaze iz te zemlje.Ovo je Top 10 najvećih kompanija regiona prema prihodu:OMV Petrom Rumunija – 6,7 milijardi euraAutomobile-Dacia Rumunija – 5,6 milijardi euraLidl Rumunija – 4,9 milijardi euraOMV Petrom Marketing Rumunija – 4,9 milijardu euraLukoil Bugarska – 4,6 milijardi euraPetrol Slovenija – 4,6 milijardi euraAurubis Bugarska – 4,4 milijardi euraKaufland Rumunija – 3,9 milijardi euraElektroprivreda Srbije – 3,9 milijardi euraFord Otosan Rumunija – 3,8 milijardi eura<h2>Trgovina i energija predvode</h2>Kao i prethodnih godina, listom dominiraju energetske kompanije i maloprodajni lanci, što pokazuje da su upravo ta dva sektora i dalje ključni pokretači ekonomije jugoistočne Evrope.U tom kontekstu, plasman Binga među 100 najvećih u regiji predstavlja izuzetan uspjeh za Bosnu i Hercegovinu, ali i dokaz da domaće kompanije mogu konkurisati najvećim evropskim sistemima.

Na listi se, kao i ranije, nalazi samo jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine – upravo tuzlanski maloprodajni gigant.

Bingo skočio na listi najvećih kompanija jugoistočne Evrope

Milijarder i glava najbogatije britanske porodice, Gopičand Hinduja (Gopichand) preminuo je u 85. godini života. Hinduja je preminuo u utorak u Londonu nakon duge bolesti, potvrdio je glasnogovornik. Malo poznata porodica Hinduja ove je godine na vrhu liste najbogatijih prema Sunday Timesa s kolektivnom neto vrijednošću od 35,3 milijarde funti, zahvaljujući svojim širokim poslovnim interesima u bankarstvu, nafti, nekretninama i zabavi.<h2>Porodični biznis</h2>Hinduja, nadimka "GP", kopredsjedavao je porodičnim biznisom sa svojim starijim bratom Sričandom (Srichandom), koji je preminuo 2023. godine.Braća su se preselila u London iz Indije 1970-ih, gdje su nastavili graditi Hinduja grupu. Ona sada zapošljava više od 150.000 ljudi širom svijeta.<h2>Velike akvizicije</h2>Porodično carstvo proširilo se nizom velikih akvizicija, uključujući kupovinu grupe Ašok Lejlend (Ashok Leyland) 1987. godine, koja je uključivala dijelove ugašene britanske automobilske kompanije British Leyland. Grupa je također kupila Gulf Oil od američke naftne kompanije Chevron 1980-ih.Gopičand Hinduja bio je upleten u kontroverzu 2001. godine kada je otkriveno da je pisao Peteru Mandelsonu, tadašnjem ministru u vladi, o dobijanju britanskog pasoša za svog brata Prakaša.Braća su također donirala milion funti putem svoje dobrotvorne fondacije projektu Millennium Dome u Londonu, koji je Mandelson tada nadgledao.Pokojni otac braće, Parmanand, počeo je trgovati tepisima, čajem i začinima 1914. godine, u dijelu tadašnje Britanske Indije, a danas Pakistana. Kasnije je posao prenio u Iran.Dom porodice u Londonu je vila iz 18. vijeka na Carlton House Terraceu, s pogledom na park St. James i blizu Bakingamske palače (Buckinghamske). Njihov portfolio nekretnina također uključuje historijsku zgradu Starog ratnog ureda (OWO) u Vajtholu (Whitehallu), koju su pretvorili u luksuzni kompleks.

Braća su se preselila u London iz Indije 1970-ih, gdje su nastavili graditi Hinduja grupu

Preminuo Gopičand Hinduja: Porodični biznis ga učinio najbogatijim čovjekom Velike Britanije

Trgovanje na Sarajevskoj berzi obilježeno je ukupnim prometom od 20.753,46 KM, ostvarenim kroz šest transakcija, a prometovano je 3.412 dionica. Dodatno, na vanberzanskom tržištu zabilježeno je 6.536 KM prometa.Tokom današnjeg trgovinskog dana nije bilo trgovanja na Kotaciji, dok je promet bio fokusiran isključivo na Slobodno tržište. Među aktivnijim emitentima izdvojili su se Energopetrol d.d. Sarajevo, s prometom od 872,46 KM i blagim padom cijene od 0,25 posto, na 3,93 KM po dionici, te Rudnik soli Tuzla d.d. Tuzla koji je ostvario promet 3.565 KM, pri čemu je cijena ostala nepromijenjena na nivou od 31 KM.Najveći pad dana zabilježio je emitent JP Elektroprivreda BiH d.d Sarajevo, čija je cijena pala za 2,82 posto na 10 KM, uz najviši dnevni promet od 9.780 KM.Porasta cijena dionica danas nije bilo, što se direktno odrazilo i na berzanske indekse. Svi su završili dan u minusu: SASX-10 je pao za 0,24 posto, SASX-30 za 0,10 posto, SASX-BBI je oslabio 0,40 posto, dok je SASX-FN zabilježio minimalan pad od 0,01 posto. Indeks BIFX nije zabilježio promjenu. Prijavljene su trgovine na vanberzanskom tržištu u ukupnom iznosu od 6.536 KM i kroz dvije transakcije evidentirano je 2.097 dionica.

Tokom današnjeg trgovinskog dana nije bilo trgovanja na Kotaciji, dok je promet bio fokusiran isključivo na Slobodno tržište

Trgovanje na Sarajevskoj berzi obilježeno ukupnim prometom od 20.753,46 KM

Najniža neto plata u Republici Srpskoj u idućoj godini za nekvalifikovane radnike iznosit će 1.000 KM, dok će najniža plata za visoku stručnu spremu biti 1.450 KM.&nbsp;Očekuje se da će i Federalna vlada do kraja godine donijeti odluku o visini minimalca za 2026. godinu, piše <a href="https://www.bhrt.ba/zbog-brojnih-poskupljenja-rast-primanja-se-gotovo-i-ne-osjeti">BHRT</a>. Plate se povećavaju, ali za najveći broj građana to ne znači rast standarda.&nbsp;<h2>Kupovna moć</h2>Naprotiv, kada je riječ o kupovnoj moći, zbog inflacije i enormnog povećanja cijena, ona je drastično opala.Zbog svakodnevnih poskupljenja osnovnih namirnica i troškova života, rast plata se gotovo i ne osjeti. Uprkos nominalno većim zaradama, većini građana je sve teže preživjeti od prvog do prvog. Jednostavno, svako povećanje plata pojede inflacija.Procenat inflacije se razlikuje po segmentima, ali ukupna inflacija za period januar-juli 2025. godine, u odnosu na 2021. godinu, iznosi 27,55 posto.Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog ljeta značajno su porasle. Najviše su poskupjeli kafa, meso i ulje. Pojedine namirnice u odnosu na 2020. godinu skuplje su dva puta.Kilogram kafe u julu prošle godine je koštao 19,50 KM, a sada je čak 30 maraka. Litra ulja je oko 3,35 KM što je poskupljenje od 77 pfeninga. Kilogram junetine bez kosti lani je bio oko 18, a sada se prodaje po 27 maraka.Iako pozdravljaju svako povećanje plata i penzija, građani ne misle da žive bolje nego prije.Sindikalci poručuju da vladama pored povećanja plata kontrola cijena mora biti prioritet.- Nisu normalne neke stvari da određeni proizvodi budu pet ili šest ili sedam puta budu veći nego što su u proizvodnji i to sigurno se mora na neki način stati tome u kraj. Nije moguće da u Republici Srpskoj određeni proizvodi koštaju skuplje nego u zemljama zapadne Evrope, a znamo da zato nema stvarno nikakve osnove - upozorava predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković.U Udruženju za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora kažu da im se čini da su vlasti digle ruke od pokušaja da se obuzdaju cijene i inflacija.- Čini nam se da ovdje više ne postoji ona volja da se nešto poradi na tome da se zaustavi ovako divljanje cijena i da se zaustavi inflacija koja je u Bosni i Hercegovini. Stalno govorimo da je ona smanjena, međutim, evo pokazatelji nisu takvi da ukazuju da je bilo koliki procenat smanjena inflacija nego imamo i povećanje komunalnih usluga, a imamo i povećanje sindikalne korpe - kaže direktorica Udruženja Murisa Marić.<h2>Povećanje plata</h2>Iako se želi reći da je cilj povećanja plata da se amortizuju inflacija i rast cijena, ono je prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, u stvari, rezultat pritiska na poslodavce koji gube radnike ako ih ne plate više. Umjesto da raste, standard građana opada.- Živimo gore zato što je to povećanje minimalne plate podrazumijevalo, povećanje davanja za penzione i zdravstvene fondove opteretilo je bilo koga ko prodaje svoju uslugu ili robu. Tako da mi, kao kupci koji smo možda i dobili neko povećanje plata, povećanje troškova će biti veće nego što je povećanje plata - navodi Pavlović.Plate sve veće, a kućni budžet sve manji, u najkraćem bi se mogao opisati efekat povećanja zarada u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj, prema procjenama Ujedinjenih nacija, oko 17 posto naših sugrađana živi u ekstremnom siromaštvu, preživljavajući sa 3 do 5 maraka dnevno, dok dvadesetak procenata stanovništva živi na rubu siromaštva.

Očekuje se da će i Federalna vlada do kraja godine donijeti odluku o visini minimalca za 2026. godinu

Zbog brojnih poskupljenja, rast primanja se gotovo i ne osjeti

Gradska uprava Bihaća službeno je pokrenula postupak potpune eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju brzih cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša, koja će se dalje povezivati ​​sa Republikom Hrvatskom. Postupak se provodi putem Službe za urbanističko planiranje, građenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove, a korisnik eksproprijacije je JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.<h2>Podrška projektu&nbsp;</h2>Riječ je o prvoj fazi jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, koja obuhvata dionicu dužine oko pet kilometara kroz katastarsku općinu Kralje. Ova etapa uključuje ukupno 254 zemljišne parcele.Tokom rasprave predstavnika Gradske uprave Grada Bihaća sa vlasnicima nekretnina kroz koje bi trebalo prolaziti brza cesta, istaknuto je visoko razumijevanje i podrška realizaciji projekta strateškog značaja za Bihać i širu regiju.<h2>Brze ceste&nbsp;</h2>- Vlasnici parcela spremni su podržati izgradnju brzih cesta, uz potpuno poštivanje procedura predviđenih Zakonom o eksproprijaciji Federacije BiH. Njihova konstruktivnost i otvorenost za saradnju važan je korak u uspješnom provođenju prve faze eksproprijacije - izjavio je Damir Smajić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća.Planirana brza cesta trebala bi značajno unaprijediti prometno povezivanje Unsko-sanskog kantona s ostatkom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, omogućavajući brzu, sigurniju i efikasniju komunikaciju s koridorima prema Novom Mestu i širem prostoru Evropske unije.

Riječ je o prvoj fazi jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu

Započet postupak eksproprijacije za izgradnju brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić održao je sastanak s predsjednicom Samostalnog sindikata hemije i nemetala FBiH Ilvanom Smajlović i predsjednikom Sindikata Koksare Lukavac Erminom Halilovićem povodom sve ozbiljnije krize u Koksari Lukavac. Kako je saopćeno iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, ministar Lakić je poručio da su zaštita prava radnika i očuvanje industrijske proizvodnje najveći prioritet.- Otvoren i iskren dijalog je ključan. Ono do čega se dovela Koksara ne smije biti praksa. Federacija ostaje posvećena integrativnom pristupu svakoj fabrici - istakao je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prenio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.&nbsp;

Otvoren i iskren dijalog je ključan. Ono do čega se dovela Koksara ne smije biti praksa

Lakić s predstavnicima Sindikata Koksare Lukavac: Radnička prava su prioritet

Svjetski dan štednje obilježava se svake godine 31. oktobra u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. godine u Milanu, u povijesnome sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde.<h2>Izlaz iz krize&nbsp;</h2>Tada su, naime, predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat, zaključivši da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.Na ovaj dan svake se godine podsjeća na ideju štednje kao ključnog aspekta lične i društvene stabilnosti te potiče ljude diljem svijeta da razmisle o svojim finansijskim navikama i odlučnostima.Štednja je važna zbog mnogo razloga, a najvažniji je osiguravanje finansijske sigurnosti. Mnogi se suočavaju s neočekivanim izazovima u životu, a imati ušteđevinu može biti spasonosno u takvim trenucima.Također, štednja je ključna za ostvarivanje dugoročnih ciljeva. Bez obzira radi li se o kupnji kuće, obrazovanju djece ili planiranju penzije, štednja nam omogućava da postepeno ostvarujemo te ciljeve.<h2>Povećanje depozita&nbsp;</h2>Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju augusta 2025. godine iznosili su 36,04 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 395,9 miliona KM (1,1 posto).Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 169,7 miliona KM (0,9 posto), kod privatnih preduzeća za 194,3 miliona KM (2,4 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5 miliona KM (0,3 posto), kod vladinih institucija za 25,2 miliona KM (0,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 1,7 miliona KM (0,1 posto).Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u augustu 2025. godine iznosila je 10,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,39 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,91 milijardu KM (11,3 posto), kod privatnih preduzeća za 632,8 miliona KM (8,3 posto), kod vladinih institucija za 787,8 miliona KM (18,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 163 miliona KM (8,6 posto).Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 105,1 milion KM (5,2 posto).

Na ovaj dan svake se godine podsjeća na ideju štednje kao ključnog aspekta lične i društvene stabilnosti 

Povodom Svjetskog dana štednje: Poznato koliki su ukupni depoziti domaćih sektora

Kompanija ArcelorMittal saopćila je danas da je završila prodaju svojih čeličanskih i rudarskih pogona u Bosni i Hercegovini – ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor – kompaniji H&amp;P d.o.o. Zvornik, koja posluje u okviru Pavgord grupe.Prodaja je prvobitno najavljena u junu ove godine, nakon što su obje strane potpisale ugovor o kupoprodaji.- Ova transakcija realizovana je nakon što je Konkurencijsko vijeće BiH dalo saglasnost, čime su ispunjeni svi regulatorni uslovi za završetak procesa - saopćeno je iz ArcelorMittala.ArcelorMittal je time okončao svoje poslovanje u BiH, dok će novi vlasnik, Pavgord grupa, preuzeti upravljanje pogonima u Zenici i Prijedoru.Prema ranijim najavama, u narednim godinama planirana je modernizacija pogona, koji će proizvoditi samo određene čelične proizvode po standardima EU, dok će dio površine biti iskorišten za gradnju logističkog centra jednog trgovačkog lanca u BiH.

ArcelorMittal je time okončao svoje poslovanje u BiH, dok će novi vlasnik, Pavgord grupa, preuzeti upravljanje pogonima u Zenici i Prijedoru

ArcelorMittal završio poslovanje u BiH, pogoni i rudnik prešli u ruke Pavgorda

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić održao je danas poslijepodne, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, sastanak sa Upravom i Nadzornim odborom Unis Ginex d.d. Goražde o aktuelnoj situaciji i zahtjevima radnika. Na sastanku su doneseni zaključci vezani za zahtjeve radnika ove kompanije.Na osnovu instrukcija premijera Nikšića, a radi uvažavanja neophodnosti funkcionisanja Unis Ginexa d.d. Goražde, u skladu sa Pravilnikom o radu, Nadzorni odbor je donio Odluku u vezi sa promjenom satnice za obraćun plaće za radnike Ginexa. Plaće radnika bit će usklađene sa Kolektivnim ugovorom o pravima, obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvoidnje i prerade metala u Federaciji BiH koja će iznositi 6,15 KM u periodu od šest mjeseci, a zaključno sa 28.2.2026. godine. Uprava Društva je zadužena za provođenje ove odluke uz obavezu da mjesečno izvještava Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Nadzorni odbor Društva o svim finansijskim elementima provođenja ove odluke.&nbsp; &nbsp;

Nadzorni odbor je donio Odluku u vezi sa promjenom satnice za obraćun plaće za radnike Ginexa

Premijer Nikšić održao sastanak sa Upravom i Nadzornim odborom Ginexa: Dogovorena satnica od 6,15 KM

Kompanija BNT TMiH iz Novog Travnika zvanično ulazi u sektor bespilotnih letjelica, pokrećući proizvodnju jednokratnih i višekratnih dronova s mehanizmima za nošenje tereta, razvijenih u potpunosti domaćim znanjem i resursima.- Ovo je isključivo domaći proizvod, rezultat domaće pameti – naših mladih i uspješnih ljudi, pri čemu je jako važno naglasiti da su sve komponente proizvedene u Bosni i Hercegovini - rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je prisustvovao predstavljanju projekta.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naglasio je strateški značaj ovog iskoraka, istakavši da je riječ o velikom trenutku za Bosnu i Hercegovinu i njenu namjensku industriju.- Pokazali smo da domaća pamet i domaća industrija mogu proizvesti bespilotnu letjelicu, jedan od najtraženijih proizvoda u modernoj odbrambenoj industriji. Projekat koji je prije 18 mjeseci započet kao ideja u Ministarstvu danas je postao stvarnost. Liderstvo direktora i menadžmenta BNT TMiH, kao i njihova posvećenost poslu, opredijelili su nas da im povjerimo razvoj i implementaciju cijelog projekta. Ovo je historijski podvig i rezultat intenzivnog rada tokom proteklih godinu i po dana - kazao je Lakić.Ovim potezom BNT TMiH potvrđuje status jedne od vodećih kompanija domaće namjenske industrije i ključnog faktora u razvoju tehnološke i sigurnosne infrastrukture Bosne i Hercegovine.- Ovo što imamo danas rezultat je kontinuiranog rada Vlade FBiH na čelu s premijerom Nikšićem, resornog ministra Lakića te BNT TMiH. Još jednom smo pokazali da zajedničkim radom možemo postići mnogo - izjavio je direktor kompanije Besim Belegić.Belegić je dodao da su, nakon analize tržišta, pribavili sve potrebne dozvole i započeli razvoj i proizvodnju prototipa prvog domaćeg drona ove vrste.- Ovo će omogućiti zapošljavanje najmanje 50 novih radnika, ali i povećanje prihoda u našem preduzeću - zaključio je Belegić.

Ovo je historijski podvig i rezultat intenzivnog rada tokom proteklih godinu i po dana, kazao je ministar Lakić

Kompanija iz Novog Travnika počinje s proizvodnjom dronova

Ruski naftni gigant Lukoil, koji se nalazi pod američkim sankcijama, prihvatio je ponudu švedsko-norveške energetske kompanije Gunvor Group, u vlasništvu milijardera Torbjorna Trnkvista, za kupovinu firme Lukoil International GmbH sa sjedištem u Austriji – vlasnika Lukoila Srbija.Austrijska podružnica upravlja međunarodnom imovinom Lukoil grupe, a prodaja je dio šireg plana povlačenja ruskog koncerna s inostranih tržišta nakon što su ga Sjedinjene Američke Države nedavno stavile pod sankcije.Gunvor je dostavio ponudu koju je Lukoil prihvatio, obavezavši se da neće pregovarati s drugim kupcima. Dogovor, međutim, mora odobriti američka vlada.<h2>180 radnika</h2>Prema podacima sa zvanične stranice kompanije, Lukoil Srbija d.o.o. je drugo najveće preduzeće po broju benzinskih stanica na tržištu Srbije. Zapošljava oko 180 radnika, a kroz partnersku mrežu još oko 800. Posluje putem 112 benzinskih stanica širom zemlje te ima dva skladišta – u Doljevcu i Ostružnici.Američki predsjednik Donald Tramp uveo je 22. oktobra sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, a među pogođenim kompanijama našli su se Lukoil i Rosneft.U saopštenju Lukoila navedeno je da će potpisivanje konačnog ugovora s Gunvorom zavisiti od dobijanja potrebnih dozvola, uključujući OFAC licencu američkih vlasti. Dvije strane planiraju, po potrebi, tražiti produženje postojeće licence i dodatne dozvole kako bi se osiguralo nesmetano poslovanje do završetka transakcije.Lukoil je najviše internacionalizovana ruska naftna kompanija. Posluje u Kazahstanu, Uzbekistanu, Azerbejdžanu, Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u više afričkih zemalja, poput Gane, Nigerije, Kameruna i Konga.Prema podacima agencije Tass, krajem 2024. godine Lukoil je imao mrežu od 2.456 benzinskih stanica u 20 zemalja, najviše u Evropi i Sjedinjenim Državama.<h2>10 posto</h2>Kroz svoju trgovačku filijalu Litasco, kompanija posjeduje dvije rafinerije – Petrotel Lukoil u Rumuniji i Lukoil Neftohim Burgas u Bugarskoj – te 45 posto udjela u rafineriji Zeeland u Nizozemskoj.Lukoil učestvuje i u eksploataciji velikih naftnih i gasnih polja, uključujući Šah-Deniz u Azerbejdžanu, Karačaganak i Tengiz u Kazahstanu, te Kandym-Hauzak-Šadi i Gisar u Uzbekistanu. Kompanija je i među najvećim akcionarima Kaspijskog cevovodnog konzorcijuma (KTK).Na Bliskom istoku Lukoil radi na poljima Zapadna Kurina-2 i Eridu u Iraku i ima 10 posto udjela u projektu Ghasha u Abu Dabiju. U Meksiku sarađuje s italijanskim Enijem i meksičkom kompanijom PetroBal na više naftnih blokova, dok u Africi učestvuje u projektima u Gani, Egiptu, Kamerunu, Kongu i Nigeriji.

Poslovna zona Ratkovac u Cazinu jedno od najbržih rastućih privrednih područja u BiH

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Terminal Blažuj primio 42 miliona litara nafte i benzina

Delegacija VTKBiH u Narodnoj Republici Kini predstavila potencijale bh. privrede

Obratite pažnju ako planirate letjeti Ryanairom: Ukidaju jednu vrstu karata, najavljuju kazne

Bingo skočio na listi najvećih kompanija jugoistočne Evrope

Preminuo Gopičand Hinduja: Porodični biznis ga učinio najbogatijim čovjekom Velike Britanije

Trgovanje na Sarajevskoj berzi obilježeno ukupnim prometom od 20.753,46 KM

Zbog brojnih poskupljenja, rast primanja se gotovo i ne osjeti

Započet postupak eksproprijacije za izgradnju brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša

Lakić s predstavnicima Sindikata Koksare Lukavac: Radnička prava su prioritet

Povodom Svjetskog dana štednje: Poznato koliki su ukupni depoziti domaćih sektora

ArcelorMittal završio poslovanje u BiH, pogoni i rudnik prešli u ruke Pavgorda

Premijer Nikšić održao sastanak sa Upravom i Nadzornim odborom Ginexa: Dogovorena satnica od 6,15 KM

Kompanija iz Novog Travnika počinje s proizvodnjom dronova

Lukoil u Srbiji dobio novog vlasnika

Biznis

Poslovna zona Ratkovac u Cazinu jedno od najbržih rastućih privrednih područja u BiH

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Terminal Blažuj primio 42 miliona litara nafte i benzina

Delegacija VTKBiH u Narodnoj Republici Kini predstavila potencijale bh. privrede

Obratite pažnju ako planirate letjeti Ryanairom: Ukidaju jednu vrstu karata, najavljuju kazne

Bingo skočio na listi najvećih kompanija jugoistočne Evrope

Preminuo Gopičand Hinduja: Porodični biznis ga učinio najbogatijim čovjekom Velike Britanije

Trgovanje na Sarajevskoj berzi obilježeno ukupnim prometom od 20.753,46 KM

Zbog brojnih poskupljenja, rast primanja se gotovo i ne osjeti

Započet postupak eksproprijacije za izgradnju brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša

Lakić s predstavnicima Sindikata Koksare Lukavac: Radnička prava su prioritet

Povodom Svjetskog dana štednje: Poznato koliki su ukupni depoziti domaćih sektora

ArcelorMittal završio poslovanje u BiH, pogoni i rudnik prešli u ruke Pavgorda

Premijer Nikšić održao sastanak sa Upravom i Nadzornim odborom Ginexa: Dogovorena satnica od 6,15 KM

Kompanija iz Novog Travnika počinje s proizvodnjom dronova

Lukoil u Srbiji dobio novog vlasnika