Cijena šećera u ovoj godini bilježi pad od 28 posto i trenutno se nalazi na četverogodišnjem minimumu od 14,2 centa po funti.Ovakav snažan pad rezultat je tržišnih očekivanja da će u tekućoj sezoni prevladati globalni suficit od oko 2 miliona tona, potaknut vrlo dobrim žetvama u Brazilu, Indiji i Tajlandu.Samo se u Indiji ove sezone očekuje rast proizvodnje šećera za 16 posto, na 34,35 miliona tona. Globalna bi proizvodnja trebala premašiti potrošnju za oko 2,8 miliona tona, što predstavlja preokret u odnosu na prošlogodišnji deficit.Ekspanzija etanolske industrije u Brazilu mogla bi donekle ublažiti pritisak na cijene, jer mlinovi u tom slučaju koriste veći udio šećerne trske za proizvodnju etanola umjesto šećera. Uprkos tome, očekuje se da bi cijena šećera do kraja godine mogla dodatno pasti, prema razini od oko 14 centi po funti.

Globalna bi proizvodnja trebala premašiti potrošnju za oko 2,8 miliona tona, što predstavlja preokret u odnosu na prošlogodišnji deficit

Cijena šećera pala na najniži nivo u četiri godine zbog rekordne globalne proizvodnje

Dok mnogi u Bosni i Hercegovini osjećaju da svakog mjeseca sve teže sastavljaju kraj s krajem, pitali smo se koliko je zapravo skupo živjeti u različitim dijelovima Balkana.Upoređeno je Sarajevo s Banjom Lukom, Tuzlom i Mostarom, a zatim bacili pogled preko granice – do Beograda, Zagreba, Podgorice, Skoplja, Ljubljane i Maribora. Rezultati pokazuju koliko regionalni životni standardi mogu varirati, ali i koliko Sarajevo košta u odnosu na susjede, piše <a href="https://6yka.com/ekonomija/ovo-su-najskuplji-i-najjeftiniji-gradovi-za-zivot-na-balkanu/" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Buka.</a><h2>Sarajevo vs. Banja Luka</h2>Sarajevo je najskuplji grad u BiH, a Banja Luka je povoljnija, ali ne drastično. Troškovi života bez kirije za četvoročlanu porodicu iznose 4.324 KM u Sarajevu i 4.060 KM u Banjoj Luci – Sarajevo je skuplje za 264 KM. Kada uračunamo stanarinu, razlika postaje značajnija: za isti životni standard u Banjoj Luci potrebno je 5.050 KM, dok u Sarajevu treba 5.500 KM. To znači da porodica u Banjoj Luci može uštedjeti 450 KM mjesečno.<h2>Sarajevo vs. Mostar</h2>Mostar nudi znatno povoljniji život. Troškovi života bez kirije iznose oko 3.440 KM, što je 884 KM manje nego u Sarajevu. Uključujući stanarinu, ukupni trošak iznosi oko 4.300 KM, pa porodica u Mostaru može uštedjeti čak 1.200 KM u odnosu na Sarajevo.<h2>Sarajevo vs. Tuzla</h2>Tuzla se izdvaja kao grad s najvećom uštedom na stanovanju i osnovnim troškovima. Bez kirije život košta 3.587 KM, što je 737 KM jeftinije nego u Sarajevu. Kirije su čak 54,6% niže, pa ukupni trošak života za isti standard iznosi 4.100 KM – ušteda od 1.400 KM mjesečno.<h2>Sarajevo vs. Beograd</h2>U Beogradu je životni standard skuplji. Trošak života (bez kirije) u Sarajevu je 7,7% niži nego u Beogradu, a sa kirijom 17,2% niži. Cijene stanova u Sarajevu su 43,6% niže, a restorani 27,7% jeftiniji. Namirnice su 4% skuplje, dok je kupovna moć u Sarajevu 2,7% niža. Za održavanje istog životnog standarda u Sarajevu potrebno je oko 5.524 KM, što je ekvivalentno 6.673 KM u Beogradu – razlika 1.149 KM.<h2>Sarajevo vs. Niš</h2>Niš je povoljnija destinacija. Trošak života u Sarajevu je 15,3% viši nego u Nišu (bez kirije), a sa kirijom 19% viši. Stanovi su 39,1% skuplji, restorani 7,8% skuplji, a namirnice 23,7% skuplje. Kupovna moć je 2,7% niža. Za isti standard života u Sarajevu potrebno je 5.556 KM, što je ekvivalent 4.671 KM u Nišu – razlika 885 KM.<h2>Sarajevo vs. Podgorica</h2>U Podgorici je situacija zanimljiva: trošak života bez kirije je u Sarajevu 2,8% viši, ali kada uračunamo stanarinu, Sarajevo je 4,9% povoljnije. Cijene stanova su 29,1% niže, restorani 15,5% jeftiniji, a namirnice 6,9% skuplje. Kupovna moć u Sarajevu je 12% niža. Za isti standard života potrebno je oko 5.578 KM u Sarajevu, dok bi u Podgorici bilo ekvivalentno 6.000 KM – ušteda 422 KM.<h2>Sarajevo vs. Skoplje</h2>Skoplje nudi povoljnije troškove života. Trošak života u Sarajevu je 13,2% viši nego u Skoplju (bez kirije), a sa kirijom 15,4% viši. Stanovi su 27,1% skuplji, restorani 14,2% skuplji, a namirnice 16,6% skuplje. Kupovna moć je 1,2% viša. Za isti standard potrebno je 5.504 KM u Sarajevu, što je ekvivalent 4.620 KM u Skoplju – Sarajevo je skuplje za 884 KM.<h2>Sarajevo vs. Zagreb i Split</h2>Zagreb je znatno skuplji. Trošak života bez kirije u Sarajevu je 19,8% niži, sa kirijom 25% niži. Stanovi su 42,3% jeftiniji, restorani 33,3% jeftiniji, a namirnice 16,1% jeftinije. Kupovna moć u Sarajevu je 34,9% niža. Za isti standard života potrebno je 5.568 KM, što je ekvivalent 7.600 KM u Zagrebu – razlika 2.032 KM.Split je još skuplji: trošak života u Sarajevu je 27,6% niži bez kirije, sa kirijom 33,8% niži. Stanovi su 52,5% jeftiniji, restorani 45,2% jeftiniji, a namirnice 19,3% niže. Za isti životni standard u Sarajevu potrebno je 5.561 KM, što je ekvivalent 8.600 KM u Splitu – razlika 3.039 KM.<h2>Sarajevo vs. Ljubljana i Maribor</h2>Ljubljana je među najskupljim gradovima Balkana. Trošak života u Sarajevu je 24,6% niži nego u Ljubljani (bez kirije), a sa kirijom 33,3% niži. Stanovi su 56,3% jeftiniji, restorani 37,6% jeftiniji, a namirnice 17,5% niže. Kupovna moć u Sarajevu je 23,6% niža. Za isti standard potrebno je 5.477 KM, što je ekvivalent 8.400 KM u Ljubljani – ušteda 2.923 KM.Maribor je također skuplji od Sarajeva, ali znatno povoljniji od Ljubljane. Trošak života u Sarajevu je 15,1% niži nego u Mariboru, sa kirijom 13,6% niži. Stanovi su 6,2% jeftiniji, restorani 24,1% jeftiniji, a namirnice 13,3% niže. Kupovna moć je 44,3% niža. Za isti standard potrebno je 5.573 KM, što je ekvivalent 6.600 KM u Mariboru – razlika 1.027 KM.

Rezultati pokazuju koliko regionalni životni standardi mogu varirati, ali i koliko Sarajevo košta u odnosu na susjede

Sarajevo je najskuplji grad u BiH, a evo kako stoji u odnosu na gradove u regionu

U Atini je održan ministarski sastanak Partnerstva za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC), strateške platforme koja okuplja zemlje Evropske unije, države srednje i istočne Evrope te Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske sigurnosti i saradnje.Za Bosnu i Hercegovinu ovaj skup imao je poseban značaj jer se na marginama sastanka razgovaralo o projektu Južne gasne interkonekcije. Tom prilikom sastali su se federalni ministar energetike Vedran Lakić, hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar te američki ministri Kris Rajt i Dag Burgam, dok je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković učestvovao putem video-poziva.

Iako Vašington tvrdi da se neće direktno miješati u unutrašnja pitanja BiH, prisustvo visokih američkih dužnosnika pokazuje da SAD projektu Južne interkonekcije pridaju veliki strateški značaj. Projekat se smatra ključnim za smanjenje ruskog utjecaja i jačanje zapadnih energetskih veza u regionu.Sjedinjene Države će aktivno, ali posredno, učestvovati u njegovoj realizaciji u saradnji s EU, Hrvatskom i institucijama Federacije BiH. Najveći izazov predstavlja protivljenje HDZ-a BiH, čiji lider Dragan Čović insistira na osnivanju novog gasnog preduzeća u Mostaru, što SAD ne podržavaju, jer smatraju da je BH Gas jedini kompetentan operator. On u tom smislu lobira preko Hrvatske.Amerikanci žele da se projekt što prije pokrene, budući da svako kašnjenje povećava zavisnost regije od ruskog gasa. Projekt Južne interkonekcije, vrijedan oko 100 miliona eura, predviđa gasovod dug 180 kilometara koji bi BiH prvi put povezao s alternativnim izvorom snabdijevanja preko Hrvatske.

Projekat se smatra ključnim za smanjenje ruskog utjecaja i jačanje zapadnih energetskih veza u regionu

Trampovi ljudi održali sastanak sa zvaničnicima iz BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji 

Turistička zajednica Kantona Sarajevo uspješno je predstavila Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na prestižnom sajmu World Travel Market - WTM London 2025, održanom od 4. do 6. novembra u londonskom ExCeL centru.- WTM London je jedan od najznačajnijih globalnih turističkih događaja koji je ove godine okupio više od 4.150 izlagača i preko 46.000 profesionalaca iz 184 zemlje svijeta, čineći ga najvećim izdanjem u 45-godišnjoj historiji sajma - saopćeno je.&nbsp;<h2>Poseban segment promocije</h2>- Na moderno dizajniranom i atraktivnom štandu predstavili smo bogatu turističku ponudu naše destinacije, zajedno sa TZ Mostar i suizlagačima iz privatnog sektora: hotelima Movenpick, Malak Regency, Grand hotel Neum, Sunce i hoteli Europa grupacije, te agencijama Holiday Bosnia, Espy Bosnia, Green Travel, Cooltour, Explore Mostar Adventures, Balkan Travel Services i Fortuna Travel.Poseban segment promocije bio je događaj održan u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu Embassy of Bosnia and Herzegovina in the United Kingdom pod nazivom “The Hidden Gem of the Balkans: Sarajevo”, gdje smo predstavili turističku ponudu i potencijale Kantona Sarajevo pred brojnim turoperatorima, agencijama i medijima – među kojima se istakao poznati Wanderlust Travel Magazine, jedan od najčitanijih i najuticajnijih britanskih medija iz svijeta putovanja. Dodatnu međunarodnu promociju ostvarili smo i kroz učešće na panel diskusiji “Asia-Pacific Travel Trends 2025/6: What’s Next for Asian Travellers”, koju je organizovala Pacific Asia Travel Association (PATA) u okviru WTM-a, a gdje smo govorili o prilikama i izazovima kada je u pitanju tržište Kine i Azije - saopćeno je.&nbsp;<h2>Britansko tržište</h2>- Britansko tržište prepoznato je kao jedno od ključnih za Kanton Sarajevo, a direktni letovi Sarajevo–London koje sufinansira Turistička zajednica KS dodatno povezuju naš grad s Ujedinjenim Kraljevstvom i doprinose rastu broja posjetilaca i povećanju turističkog prometa. Sve veći broj turista iz UK potvrđuje da je Sarajevo prepoznato kao autentična, pristupačna i inspirativna destinaciju, koja oduševljava bogatom kulturom i historijom, prelijepom prirodom i ukusnom gastronomskom ponudom. Tokom sajma WTM održani su brojni sastanci s influenserima, medijima i turoperatorima, stvarajući nove prilike za saradnju, promotivne kampanje i jačanje međunarodne vidljivosti Kantona Sarajevo. Ističemo interes svjetskih medija poput National Geographic Travel, te putnika muslimana koji Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu prepoznaju kao pristupačne i zanimljive halal-friendly destinacije.Učešće Turističke zajednice KS na WTM London 2025 potvrđuje stratešku posvećenost globalnoj promociji Sarajeva i Bosne i Hercegovine te doprinosi našem cilju da Sarajevo postane nezaobilazna destinacija na svjetskoj turističkoj karti - navodi se u saopćenju.&nbsp;

Tokom sajma WTM održani su brojni sastanci s influenserima, medijima i turoperatorima

Snažna promocija Sarajeva na svjetskoj turističkoj sceni

Sedmu godinu zaredom u Čitluku se održava Sajam Ćuptera, manifestacija posvećena očuvanju i promociji tradicionalnih hercegovačkih proizvoda, s posebnim naglaskom na ovaj jedinstveni hercegovački slatkiš koji je dobio certifikat o zaštićenoj oznaci geografskog podrijetla.Predsjednik Društva „Ante Tepčić“ Mario Doko istaknuo je kako je cilj Sajma sačuvati tradiciju i prenijeti znanje o starim receptima na mlađe generacije, ali i potaknuti razvoj malih proizvođača i obiteljskih gospodarstava.- Na ovogodišnjem sajmu, koji će se održati 11. studenoga na Tepčićima, sudjeluje 20 izlagača iz Ljubuškog, Mostara i Vrgorca. Iako je Vrgorac 2019. registrirao vlastiti ćupter, on se razlikuje po izgledu i recepturi od hercegovačkog. Najviše izlagača dolazi iz Brotnja, jer je ćupter tradicionalni broćanski slatkiš povezan s lokalnim sortama vina poput žilavke i blatine – kazao je Doko.<h2>Receptura i priprema Ćuptera</h2>Doko je naveo kako je ćupter unikatan i jedinstven proizvod u svijetu, koji nema roka trajanja.- Ćupter jednostavan, prirodan i trajan proizvod, napravljen od soka od grožđa, odmah nakon što se samelje, treba ga odmah pripremiti za kuhanje. Sok se kuha, a po potrebi se dodaje brašno ili griz, dok smjesa ne dobije konzistenciju sličnu pudingu – ne previše gustu, ali ni prerijetku. Kada se ukuha, izlijeva se u plitke posude. Ćupter se suši većinom prirodnim putem, što traje otprilike dvanaest dana, ako je vrijeme pogodno. Nakon sušenja, proizvod je spreman za odlaganje i konzumaciju - pojasnio je.Dodao je kako je njegova specifičnost u tome što nema rok trajanja, sazrijeva poput pršuta ili meda, a njegova čistoća i prirodnost daju mu posebnu autentičnost i vrijednost. Po njegovim riječima, glavni sastojak mošta mora sadržavati do 70 posto žilavke ili blatine.<h2>Certifikat i zaštita proizvoda</h2>Certifikat o zaštićenoj oznaci geografskog podrijetla (ZOGP), istaknuo je Doko, dodatno će pomoći u pozicioniranju ćuptera na tržištu, posebice među turistima koji traže autohtone i zdrave domaće proizvode.Na sajmu, koji ima izložbeni, prodajni i natjecateljski karakter, birat će se najbolji Ćupter, uz bogatu ponudu tradicionalnih jela i proizvoda poput uštipaka, divljeg zelja, livanjskog sira i hercegovačkog pršuta.- Sajam svake godine raste, a naš je cilj da preraste u manifestaciju koja okuplja sve nositelje zaštićenih tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine i šire. Žiri ocjenjuje, oblik, boju, miris i okusa. Pobjednik je onaj tko skupi najviše bodova. Svake godine proglasimo prvo, drugo i treće mjesto - kazao je Doko.Osim natjecateljskog, sajam je i prodajnog, duhovnog i kulturno-zabavnog karaktera, a odvija se u organizaciji Društva "Ante'' Tepčići - Čitluk.<h2>Značaj i perspektiva Ćuptera</h2>Profesorica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr. sc. Anita Lalić kazala je kako je ćupter iznimno vrijedan proizvod koji zaslužuje svu pažnju i promociju, te kako je sajam u Tepčićima doista fantastična platforma za to.Nakon što je hercegovački tradicionalni proizvod ćupter dobio certifikat i oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOGP), njegova budućnost iznimno je perspektivna, istaknula je u razgovoru za Fenu profesorica Lalić.Dobivanje certifikata i oznake, kako je rekla, predstavlja prekretnicu u valorizaciji ćuptera, koji je do sada bio poznat uglavnom u lokalnim okvirima, dok sada postaje prepoznatljiv i na državnoj, ali i međunarodnoj razini. - To će doprinijeti većoj potražnji, boljem tržišnom plasmanu i razvoju gastro-turističke ponude Hercegovine. Oznaka podrijetla nije samo administrativni dokument, nego snažan marketinški alat. Ona jamči kvalitetu i autentičnost proizvoda, što je potrošačima od iznimne važnosti. Ako proizvođači iskoriste sve prednosti koje ona nudi, ćupter će doživjeti značajan rast prodaje i postati atraktivan proizvod i za turiste - kazala je profesorica.Dodala je kako zaštita na državnoj razini već sada ima važan učinak na brendiranje i prepoznatljivost proizvoda te pridonosi izgradnji povjerenja kod potrošača, dok proizvođačima omogućava postizanje pravednije cijene i daljnji razvoj proizvodnje.<h2>Tradicija i europska perspektiva</h2>- Ćupter je postao simbol Hercegovine, dio kulturnog i gastronomskog identiteta. Zaštita podrijetla potvrđuje da ono što proizvođači rade ima vrijednost i jamči dugoročni uspjeh kroz standardizaciju i očuvanje kvalitete - istaknula je.Kao sljedeći korak, najavila je i inicijativu za pokretanje postupka zaštite ćuptera na razini Europske unije, čime bi ovaj proizvod stekao dodatnu zaštitu i veću vidljivost na međunarodnom tržištu.- Proizvođači sada trebaju proći proces usklađivanja i implementacije specifikacija kako bi mogli koristiti ovu oznaku. Cilj je jasan: učiniti ćupter prepoznatljivim i cijenjenim diljem Europe. To bi donijelo još veću vidljivost, veće tržište i dodatnu zaštitu od imitacija. To je put kojim su prošli mnogi europski proizvodi, od parmezana do pršuta, i nema razloga da ćupter ne slijedi taj uspješan put- kazala je Lalić.<h2>Očuvanje tradicije i turistički potencijal</h2>Poseban naglasak stavljen je i na važnost očuvanja tradicionalne recepture ćuptera.- Ćupter nije samo hrana; on je dio identiteta, povijesti i tradicije Hercegovine. Njegova autentičnost leži upravo u stoljećima prenesenoj recepturi. To je ono što mu daje jedinstven okus i karakter, što ga razlikuje od drugih proizvoda. Modernizacija proizvodnje je moguća, ali uz strogo poštivanje temeljnih karakteristika koje čine ćupter onime što jest. Bitno je da bit samog proizvoda ostane nepromijenjena, a da privuče nove generacije potrošača, a da pritom ne narušavaju izvornu recepturu. Balans između tradicije i inovacije ključan je za dugoročni uspjeh i prilagodbu suvremenom tržištu - pojasnio je stručnjak.Po njezinim riječima, ćupter ima ogroman potencijal da postane prepoznatljiv hercegovački suvenir za turiste. - Turisti danas žele ponijeti kući okus i priču kraja koji su posjetili. Ćupter, kao spoj tradicije, kulture i okusa, savršeno odgovara toj potražnji i može postati važan dio turističke ponude Hercegovine- zaključila je.

Turisti danas žele ponijeti kući okus i priču kraja koji su posjetili, zaključila je

Sajam ćuptera u Čitluku: Tradicija, zaštita i turistički potencijal hercegovačkog slatkiša

Neimenovani zvaničnik iz Bijele kuće potvrdio je za BBC da je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) odlučio da se njegova zemlja na period od jedne godine uzdrži od uvođenja sankcija Mađarskoj zbog njene kupovine ruske nafte i plina.Tramp je ranije izjavio da će razmotriti mogućnost da Mađarska bude izuzeta od sankcija, za koje, kako tvrdi, imaju cilj da se okonča ruska agresija na Ukrajinu. Tokom jučerašnjeg sastanka u Bijeloj kući s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom (Viktor Orbán), američki predsjednik je kao razlog naveo to da je Mađarskoj izuzetno teško osigurati naftu i plin iz drugih regija.

Orban u Vašingtonu: Tramp nam je dao potpuno izuzeće od sankcija

Nakon tog susreta, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto (Péter Szijjártó) objavio je na društvenoj mreži X da su Sjedinjene Američke Države njegovoj zemlji dale „potpuno i neograničeno izuzeće od sankcija“.Ova odluka uslijedila je nakon što su SAD prošlog mjeseca uvele sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama te zaprijetile sankcijama svim državama koje nastave kupovati rusku naftu. Izuzeće Mađarske od sankcija smatra se velikim uspjehom Orbana, koji je ranije upozorio da bi sankcije mogle ozbiljno ugroziti mađarsku ekonomiju, navodi BBC.

Ova odluka uslijedila je nakon što su SAD prošlog mjeseca uvele sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama

Amerika izuzela Mađarsku od sankcija zbog kupovine ruske nafte i plina

Posljednjih godina Bosna i Hercegovina postala je prava rudarska kolonija iz koje su desetine miliona tona uglja eksploatisani, a isto toliko čeka na odvoz.&nbsp;Pored zagađenja životne sredine, iza rudnika ostaju uglavnom opustošena i uništena zemljišta, čiju je rekultivaciju i remedijaciju potrebno hitno sprovesti, piše <a href="https://www.bhrt.ba/fijasko-rekultivacije-rudnika-uglja-u-bosni-i-hercegovini">BHRT</a>. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija.Eksploatacija uglja iz BiH intenzivirana je prije nekoliko godina, odmah nakon rata u Ukrajini, kada je cijena uglja na svjetskim berzama počela nezaustavljivo da raste. U takvim uslovima, BiH postala je interesna tačka za eksploataciju uglja, posebno kompanija iz Srbije, uglavnom povezanih sa vlastima u Beogradu. Prva na spisku bila je Medna, rudnik uglja u istoimenom selu koji na početku nije imao ni sve potrebne dozvole i odakle su mještani ovog mjesta nedaleko od Mrkonjić Grada, uglavnom iselili. Kasnije su se nizali jedan za drugim, Bistrica i Bukova Kosa kod Prijedora, Kamengrad kod Sanskog Mosta i mnogi drugi, od kojih su neki već zatvoreni, poput onog u Medni jer su kapaciteti iscrpljeni.Otpor lokalnih zajednica koje se nalaze u blizini planiranih ili postojećih rudnika je ogroman ali bez konkretnih rezultata, odnosno poštovanje ekoloških standarda ili adekvatnije reakcije nadležnih inspekcija, kako bi se spriječilo ugrožavanje života i zdravlja stanovništva.<h2>Više izuzetak nego pravilo</h2>Dosadašnja praksa je pokazala da se u procesu rudarenja krši niz pravila i propisa što dovodi do kontaminacije zemljišta, vode i vazduha. Osim zagađenja, problem nastaje u trenutku neprivođenja zemljišta namjeni nakon završetka rudarenja. Neizvršenje remedijacije i rekultivacije zemljišta više je pravilo nego izuzetak. Nedostatak strožijih regulativa, kao i neadekvatna ili uopšte neizvršena implementacija postojećih zakona, omogućava da rudarske koncesije i njihova eksploatacija budu dodijeljene brzo i bez dovoljno pažnje prema ekološkim i svim drugim standardima.Zakon propisuje obavezu da se nakon završetka eksploatacije izvrše mjere remedijacije i rekultivacije u cilju obnove narušenog prostora. Završne aktivnosti uključuju sanaciju terena, stabilizaciju tla, uklanjanje opasnih materijala i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti prostora, a sve u skladu sa prethodno izrađenim planovima koji su odobreni od strane nadležnih tijela.Međutim, stanje u Bosni i Hercegovini po pitanju primjene zakonskih propisa izuzetno je loše, pokazuju studije Centra za životnu sredinu BiH koje su urađene u okviru analize mogućnosti remedijacije i rekultivacije rudnika uglja na prostoru naše zemlje.Ovo je uglavnom rezultat potpune slabosti institucija, nedovoljne kontrole i čestih kolizija između javnog interesa i političkih ili ekonomskih pritisaka. Iako pravni okvir propisuje jasne obaveze investitora u vezi sa sanacijom terena po završetku eksploatacije – uključujući izradu i izvođenje projekta remedijacije, monitoring i vraćanje zemljišta u prihvatljivo stanje – praksa pokazuje da se ti propisi zaobilaze, selektivno tumače ili ostaju mrtvo slovo na papiru. Investitori, vođeni ekonomskom računicom, izbjegavaju da izvrše ove obaveze jer one zahtijevaju značajna finansijska ulaganja, pogotovo u trenutku kada je dobit od eksploatacije rudnika praktično prestala.Sa druge strane, nadležne institucije, koje bi morale vršiti nadzor i sankcionisati nepoštovanje zakona, često ne reaguju zbog političkog uticaja i korupcije, navodi se u studiji koja je rađena za potrebe Centra.<h2>Bistrička noćna mora</h2>Najbolji primjer možda je rudnik Bistrica, koji se nalazi nedaleko od Prijedora i čije su otvaranje pratile kontroverze zbog neposjedovanja svih dozvola od strane investitora. Kasnije se sve pretvorilo u noćnu moru za mještane ovog potkozarskog mjesta. U Bistrici ne postoji asfaltiran ili betoniran plato na kojem je predviđeno parkiranje i servisiranje mašina. Tragovi od nafte i naftnih derivata su vidljivi na prostoru čitavog rudnika, a neke od mašina su u havarisanom stanju ostavljene na prostoru rudnika. Osim mašinerije vidljivo je i zagađenje manjim predmetima, poput lanaca, dijelova mašina, građevinskih materijala i sličnog.Gomile jalovine prisutne su na prostoru čitavog rudnika i ne postoje tragovi humusa. Jalovina je pomiješana sa tragovima uglja, a na zapadnoj strani rudnika vidljivo je aktivno klizište većih razmjera, koje je prouzrokovano iskopima na prostoru rudnika.Takođe, primjetno je i loše stanje rijeke Crljenjače, čija je voda zamućena u periodu kada nema aktivnosti u rudniku i kada nema atmosferskih padavina. Korito rijeke je izmješteno, a nije moguće utvrditi da li je to urađeno u skladu sa prethodnom dokumentacijom.- Ja sam završio rudarski fakultet, ali mene ovako nisu učili da se vrši rekultivacija i remedijacija zemljišta - kaže Danijel Lazić iz Bistrice, koji potvrđuje da je eksploatacija uglja obustavljena ali da se ništa od sređivanja zemljišta ne sprovodi.- Oni su potkopali zemlju ljudima i sud je donio presudu da rudnik nije kriv. I sada mi da očekujemo da neko izvrši vraćanje zemljišta u prvobitno stanje. Ovo nije država, ovo je ništa. Ovo je pokušaj nečega - kaže Lazić i u dahu nastavlja.- Ne samo da nema rekultivacije, mi više nemamo ni vodu. Te cijevi od nekadašnjeg vodovoda stoje u vazduhu i dalje i niko ne dolazi, niko ne reaguje, nema države, nema inspekcije, nema ničeg“. <h2>Papirom definisano, u praksi prekršeno</h2>U Bistrici je projektom definisana rekultivacija, koja se odvija u više faza. Prva, tehnička faza, podrazumijeva zatrpavanje već prethodno navedenih etaža korišćenjem deponovane jalovine, nakon čega se pristupa ravnanju i nivelisanju humusnog supstrata na površinama etaža kopa i odlagališta.&nbsp;Druga faza predstavlja biološku rekultivaciju koja počinje đubrenjem površina nekoliko dana prije sjetve. Sjetva podrazumijeva sadnju smiješe trava, a nakon sjetve na pripremljenu podlogu neophodno je izvršiti valjanje terena.Pregledom stanja na terenu sasvim je jasno da ništa od prethodno navedenog nije sprovedeno u djelo, navodi se u analizi postojećeg stanja u BiH.Ukoliko je u pitanju privatni rudnik, vlasništvo u mnogim slučajevima podrazumijeva i vlasništvo nad zemljištem. Privatna lica često nemaju finansijski interes za sprovođenjem rekultivacije, posebno u slučajevima gdje je naglašeno javno dobro procesa rekultivacijeTakvi procesi često podrazumijevaju i redovno održavanje, što privatnim licima nije interes. Zbog toga je neophodno izgraditi mehanizam prelaska privatnog zemljišta u državno, odnosno u javno dobro. navodi se pomenutoj analizi.Što se tiče kompanija koje su dobile koncesiju za eksploataciju uglja, njihovo odgovor je da će se proces rekultivacije izvršiti kako je planirano. Međutim, tu nastaje rupa u propisima s obzirom da se koncesija dobije na 20 ili 30 godina, eksploatacija završi za dvije ili maksimalno pet godina, a rudnik se u međuvremenu zvanično ne zatvori. To ostavlja ogromnu mogućnost zloupotrebe.<h2>Prazan hod za koncesiju od 30 godina </h2>- Ukoliko nije obavljena rekultivacija zemljišta, onda bi bilo fer to zemljište prepustiti nekom drugom ko je spreman da je izvrši. Međutim, činjenica je da su rudnici na papiru i dalje otvoreni, pa i 30 godina, iako je eksploatacija završena - kaže Damir Miljević, iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET.Da su u BiH rijetki površinski kopovi koji su prošli proceduru zatvaranja, kaže i Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene pri Arhus centru u Sarajevu. Ono što se sada pokušava „prelomiti“ tzv. tranzicijom je pokušaj izvlačenja novca kroz solarne panele.- Prvo treba prostorni plan, pa ekološka dozvola za rekultivaciju, pa tek onda početi raditi. Sada elektroprivrede u BiH pokušavaju da urade nešto solarnim panelima, ali bez poštovanja propisa - kaže Žiko, ističući da je ideja postavljanja solarnih panela na ovakve površine dobra, jer bi spriječilo njihovo širenje na poljoprivredno zemljište.- Masa rudnika koji su zatvorena prije 10-20 godina, nisu zvanično zatvoreni jer nisu uradili tu proceduru rekultivacije. Vi imate mjesta površinskih kopova koji su zatvoreni prije 30 godina, gdje je priroda odradila svoje - kaže Žiško.<h2>Iskustva</h2>U svijetu se susreću razni primjeri, od pretvaranja rudnika u jezera, botaničke vrtove ili šume pa do gradnje solarnih elektrana, rekreativnih centara ili muzeja. Upečatljiv je primjer u Kanadi, “Butchart Gardens”, koji se nalazi na mjestu bivšeg kamenoloma. Postao je botanički biser sa preko milion posjetilaca godišnje. U Njemačkoj se nalazi “Landschaftspark Duisburg-Nord”, gdje je bivši industrijski kompleks željezare pretvoren u avanturistički park. Međutim, u regionu nema mnogo uspješnih primjera ovog tipa rekultivacije. U BiH se nalazi malo jezero Radovan, južno od Novog Travnika. Iako spontano nastalo, ovo jezero predstavlja primjer uspješne prenamjene prostora, gdje je bivši rudnik željeza prirodnim putem pretvoren u jezero, koje se koristi za ronjenje, plivanje i druge aktivnosti na vodi, a okolina jezera je izletnička i rekreativna zona.Rudnik soli “Wieliczka” u Poljskoj predstavlja fantastičan primjer očuvanja postojećeg rudnika. Rudnik se nalazi na UNESCO-ovoj listi baština, te kombinuje muzej i koncertne prostore. U Velsu se nalazi “Big Pit National Coal Museum” i on se takođe nalazi na UNESCO-ovoj listi.&nbsp;Rudnik je zatvoren 1980. godine, te je sačuvan u originalnom stanju bez dodatnih uljepšavanja. Finansira ga vlada, te posjetioci besplatno mogu da dožive pravo autentično iskustvo u rudniku. Autentično iskustvo nudi i muzej Labin u susjednoj Hrvatskoj, gdje je nekadašnji rudnik uglja očuvan i pretvoren u muzej.<h2>Nije bilo prašine</h2>BiH uprkos postojećim propisima nema dovoljno efikasan mehanizam provođenja rekultivacije. Rudnici se često napuštaju bez ikakvih mjera sanacije, što za posljedicu ima kontaminaciju zemljišta i voda, nestabilnost terena i gubitak biodiverziteta. Primjeri iz svijeta i regiona pokazuju da revitalizacija može biti uspješna ako se temelji na dugoročnom planiranju, uključivanju lokalnih zajednica i inovativnim pristupima - od pretvaranja rudnika u jezera i solarne elektrane do stvaranja kulturnih centara i poljoprivrednih površina.Taj postojeći mehanizam u BiH možda najbolje oslikava primjer rada inspekcijskih organa i lokalnih šerifa koje Denis Žiško vidi kao glavne u lancu ovakvog nakaradnog sistema.- Mi se slomismo od prijavljivanja inspekcijama, a zapisnici su toliko smiješni da bi mene bilo sramota da stavim potpis na to - kaže Žiško, prisjećajući se zapisnika na jednog odlagalištu šljake u Tuzli, o prisustvu prašine i video zapisa kojeg je dostavio inspekciji. - U zapisniku je navedeno da osoba odgovorna za to odlagalište sumnja u autentičnost video zapisa, jer u trenutku izlaska na teren nije bilo prašine. I tu se završava sva priča - kaže Žiško, ilustrujući apsurdnost kompletnog sistema.Ovaj tekst nastao je u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i dio je kampanje „Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva!", piše BHRT.&nbsp;

Mi se slomismo od prijavljivanja inspekcijama, a zapisnici su toliko smiješni da bi mene bilo sramota da stavim potpis na to, kaže Žiško

Fijasko rekultivacije rudnika uglja u Bosni i Hercegovini

Privremeni stečajni upravnik Koksare Lukavac Almir Bajrić potvrdio je da je Općinskom sudu Tuzla predao izvještaj u kojem je naveo da su ispunjeni svi uvjeti za otvarenje stečaja u ovoj kompaniji, koja u ovom momentu zapošljava više od 780 radnika.Nakon predaje izvještaja, ostaje da Općinski sud Tuzla i zvanično otvori stečaj u Koksari, a to se kako saznajemo, očekuje početkom naredne sedmice, piše Faktor.ba. -	Prioritet u ovom trenutku je nastavak proizvodnje. U izvještaju sam naveo da je moguć nastavak poslovanja, ali da je potrebno odmah naći partnere koji bi podnijeli rizik poslovanja. Još nije dogovoren nastavak saradnje sa Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine, koje saradnju nakon otvaranja stečaja uvjetuju isplatom duga nastalog prije stečaja, a to nije u skladu sa Zakonom o stečaju - kaže Bajrić za Faktor.On dodaje da su postignuti sporazumi sa dva važna partnera prije otvaranja stečaja, a to su Elektroprivreda BiH i Spreča d.d. Tuzla.-	Pronašli smo način da te dvije kompanije ovaj period prebrode zajedno s Koksarom, a sve kako bi proizvodnja opstala te bio nastavljen plasman usluga prema Elektroprivredi BiH i Spreči. Ostaje nam da postignemo dogovor s Željeznicama FBiH - kaže Bajrić.Nezvanično saznajemo da je analiza u Koksari pokazala da je u prvoj fazi stečaja, višak otprilike četvrtina radnika, od postojećih nešto više od 780, tako da će oni biti poslani na biro za nazaposlene.-	O svim budućim partnerstvima odluke će donositi organi stečajnog postupka, nakon otvaranja stečaja. Mi ćemo i putem javnog oglasa tražiti nove partnere, a osnovni cilj je da se posluje bez gubitka te da kompanija u konačnici bude profitabilna - kaže Bajrić.U ovom momentu, glavni strateški partner Koksare trebala bi biti Nova željezara Zenica, koja je sada u vlasništvu kompanije Pavgord Group.

Prioritet u ovom trenutku je nastavak proizvodnje, rekao je Bajrić

Kompanija koja zapošljava blizu 800 radnika odlazi u stečaj: Dug ogroman, a proizvodnja upitna

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović održala je sastanak s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom.Tokom razgovora istaknuti su dugogodišnji partnerski odnosi između Centralne banke Bosne i Hercegovine i institucija Sjedinjenih Američkih Država, posebno u procesu reformi finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini.Guvernerka Selimović je predstavila aktuelne makroekonomske projekcije za Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da, uprkos globalnim izazovima, domaća ekonomija pokazuje otpornost zahvaljujući stabilnom monetarnom okviru i kredibilnoj politici valutnog odbora.Guvernerka Selimović naglasila je da je valutni odbor, koji čini osnovu monetarnog sistema Bosne i Hercegovine, ključni stub makroekonomske stabilnosti i povjerenja u domaću valutu. Očuvanje nezavisnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine i dalje je ključni prioritet, zaključili su sagovornici.Ginkel je pohvalio dosljednost Centralne banke BiH u sprovođenju politike valutnog odbora i transparentnom pristupu javnosti, te istaknuo spremnost Ambasade SAD da nastavi podržavati inicijative koje doprinose jačanju finansijskog sistema i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine - saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Očuvanje nezavisnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine i dalje je ključni prioritet

Selimović s Ginkelom: Očuvanje nezavisnosti Centralne banke BiH i dalje je ključni prioritet

Na lokaciji nekadašnje Stare jame u Kaknju, gdje je godinama stajao prepoznatljivi rudarski toranj koji su mnogi smatrali simbolom grada, uveliko napreduje izgradnja novog Lidla.&nbsp;Radovi su počeli u augustu ove godine, a objekat je već poprimio prve obrise.

Stara jama zatvorena je 2002. godine, ali je njeno mjesto ostalo duboko u sjećanju Kakanjaca. Danas se na toj lokaciji može vidjeti veliko gradilište, s mašinama i radnicima koji svakodnevno rade kako bi se poštovali predviđeni rokovi.

Prema planu investitora, izgradnja bi trebala biti završena u maju 2026. godine.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Izgradnja bi trebala biti završena u maju 2026. godine

Pogledajte kako napreduje izgradnja Lidla u Kaknju

Javno preduzeće "Nacionalni park Una“ predstavio je danas novi projekt pod nazivom "Gift shop“, osmišljen kao jedinstven prostor koji spaja prirodne ljepote, kulturno naslijeđe i domaću tradiciju kroz promociju autentičnih proizvoda i rukotvorina lokalnih majstora.<h2>Važan iskorak</h2>Uprava Nacionalnog parka istakla je da se radi o važnom iskoraku u unapređenju turističke ponude, jačanju saradnje sa lokalnim zajednicom i kreiranju novih mogućnosti za domaće proizvođače i obrtnike.- Prvi Gift shop Nacionalnog parka "Una", jedinstveno je mjesto posvećeno promociji prirodnih ljepota, kulturnog naslijeđa i autentičnih proizvoda našeg kraja. Na adresi 5. Korpusa bb, posjetitelji mogu uživati ​​u bogatoj ponudi jedinstvenih suvenira, lokalnih proizvoda i rukotvorina domaćih majstora, nadahnutih ljepotom Une, njenom tradicijom i duhom prirode. Ovo je tek početak, jer u narednoj godini nastavljamo otvaranje novih Gift shopova unutar Nacionalnog parka, kako bismo posjetiocima omogućili da otkriju i ponesu dio našeg jedinstvenog doživljaja prirode - izjavio je vršilac dužnosti direktora JP „Nacionalni park Una“ Alen Zulić.Prema njegovim riječima, projekt ima i snažnu ekonomsku dimenziju jer stvara prostor za promociju i prodaju domaćih proizvoda, uz minimalnu maržu i podršku Parka.<h2>Manje troškova</h2>- Vjerujem da smo postavili dobar temelj, jer će naš Gift shop biti mjesto gdje će se naći proizvodi brojnih lokalnih proizvođača i obrtnika. Naša je ideja da im omogućimo da, uz što manje troškova, predstave i prodaju svoje radove, te da na taj način zajedno gradimo prepoznatljiv brend Nacionalnog parka Una. Ovakvi projekti nisu važni samo za promociju prirodnih ljepota, nego i za pokretanje lokalne ekonomije i podršku ljudima koji žive i stvaraju na ovim prostorima - istakao je Zulić.Otvaranje ovog prostora označava, kako je rečeno, i novu etapu u promociji Nacionalnog parka, koji nastavlja sa aktivnostima usmjerenim na održivi turizam, očuvanje prirode i podršku lokalnoj zajednici.

Uprava Nacionalnog parka istakla je da se radi o važnom iskoraku u unapređenju turističke ponude

Nacionalni park Una otvorio svoj prvi "Gift shop", u fokusu promocija prirode, turizma i tradicije

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (u daljnjem tekstu: Operator za OIEiEK) je okončao postupak javne nabavke usluga razvoja softverskog rješenja za dodjelu podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije putem aukcija za mala postrojenja (FIT aukcija) i aukcija za velika postrojenja (FIP aukcija) koji omogućava transparentno i efikasno provođenje aukcijskih postupaka putem digitalne platforme.U skladu s obavezama proisteklim iz člana 40. Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efiksne kogeneracije („Službene novine Federacije BiH“, broj: 82/23), Operator za OIEiEK organizira prezentaciju Informacionog sistema za sprovođenje e-aukcija, koja će poslužiti kao praktična obuka i prilika da se učesnici upoznaju s načinom rada platforme.Ovim obavještavamo investitore/proizvođače električne energije iz OIE da će navedena prezentacija biti održana u Mostaru, 17. novembra 2025. godine (ponedjeljak) s početkom u 11:00 sati u sali hotela Mostar (Kneza Domagoja 14, Mostar).Pozivamo sve zainteresirane investitore/proizvođače električne energije iz OIE da se prijave za učešće najkasnije do 13.11. 2025. godine putem prijavnog obrasca koji je moguće preuzeti putem sljedeće poveznice: <a href="https://docs.google.com/forms/d/1Q34RhepqrVED6sKO2H4I5VXrjfb8n6ZOUbKzBY_iMAs/edit">PRIJAVA</a>. Broj mjesta je ograničen, stoga vas pozivamo da svoje prisustvo potvrdite na vrijeme.Učešće na prezentaciji je besplatno.Za dodatne informacije, molimo da nas kontaktirate putem elektronske pošte: <a href="mailto:kontakt@oieiek.ba">kontakt@oieiek.ba</a>, ili telefonskim putem na broj: 036 281 030. Kontakt osoba: Nataša Mandrapa, glasnogovornica Operatora za OIEiEK.Zahvaljujemo se na saradnji.

Operator za OIEiEK predstavlja novu digitalnu platformu za transparentno sprovođenje aukcija u sektoru obnovljive energije

Operator za OIEiEK: Poziv za učešće na prezentaciji Informacionog sistema za sprovođenje e-aukcija 

&nbsp;Politika mora sustići ekonomsku stvarnost. Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope i nakon pucanja lanaca snabdijevanja uslijed pandemije koronavirusa svi su uvidjeli koliko je BiH pouzdan partner. Naša vrata su otvorena za svako konkretno pitanje i zajednički rad s privredom - rekao je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto na okruglom stolu sa predstavnicima njemačke privrede, a u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHK BiH).Na okruglom stolu su učestvovali i predstavnici Ambasade SR Njemačke te menadžeri i firme naslonjene na njemačko tržište, jer je Njemačka među najvažnijim ekonomskim partnerima BiH, o čemu svjedoči i trgovinska razmjena od oko 2,8 milijardi eura 2022. godine.Ministar Forto je istaknuo tri cilja.Prvo, digitalnu transformaciju i modernizaciju procedura - Ministarstvo predstavlja uvođenje digitalne vozačke dozvole i drugih e-ID dokumenata putem digitalnog novčanika od 2026. godine, digitalizaciju carinskih i graničnih procedura za brži protok robe, te radi na unapređenju željezničkog, cestovnog i zračnog prometa,Drugo, održivost i usklađivanje s pravilima EU - fokus su zeleni logistički koridori, elektrifikacija željeznice, e-mobilnost i priprema privrede za punu integraciju u jedinstveni ekonomski prostor Unije.Treće, povećanje njemačkih investicija i trgovinske razmjene - saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Na okruglom stolu su učestvovali i predstavnici Ambasade SR Njemačke te menadžeri i firme naslonjene na njemačko tržište

Forto: Politika mora sustići ekonomsku stvarnost

Načelnik općine Neum Dragan Jurković potpisao je u prostorijama Općine Neum ugovor za drugu fazu radova na izgradnji pristupne ceste na M17.3. za Gradac.Nakon provedenog postupka javne nabave, za izvođača radova je izabran najpovoljniji ponuđač, firma Via Group Dubrocnik d.o.o. Ukupna vrijednost ovog ugovora je 552.468,68 KM, a rok za izvođenje radova je 150 dana od početka radova.Za ovaj projekt Ministarstvo prometa i veza HNŽ-a izdvojilo je 200.000 KM, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 260.000 KM, dok ostatak iznosa sufinancira Općina Neum.Ovaj je projekt od velikog značaja za općinu Neum jer će nova cesta omogućiti stanovnicima Graca lakši i sigurniji pristup glavnim prometnicama. Povećanje prometne dostupnosti doprinosi ne samo boljoj mobilnosti građana nego i ekonomskom razvoju, kazali su iz Općine.&nbsp;

Ovaj je projekt od velikog značaja za općinu Neum jer će nova cesta omogućiti stanovnicima Graca lakši i sigurniji pristup glavnim prometnicama

U Neumu potpisan ugovor za drugu fazu radova za priključak Gradac, vrijedan 552.468,68 KM

Objavljen je javni konkurs za izbor i imenovanje članova Uprave Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo. Odluku o raspisivanju konkursa donio je Nadzorni odbor 1. oktobra, a konkurs je objavljen danas. Traže se kandidati za tri ključne pozicije direktora, izvršnog direktora za saobraćaj i usluge u zračnom saobraćaju, te izvršnog direktora za razvoj aerodroma. Njihov mandat trajat će četiri godine.Za sve pozicije propisani su opći uvjeti - kandidati moraju biti državljani BiH, zdravstveno sposobni, neosuđivani i ne smiju biti na funkciji u političkoj stranci niti u sukobu interesa.S obzirom na opće nezadovoljstvo načinom na koji je direktor Sanin Ramezić iz kvote NIP-a dosad upravljao preduzećem od strateškog značaja za državu BiH, očekuju se iznenađenja kod prijava na konkurs. Prema “Avazovim” saznanjima jedan od “jačih” kandidata za direktora bit će Alan Bajić, donedavni direktor ovog kolektiva koji je u svom mandatu podigao Aerodrom na razinu resektabilne kompanije s izuzetnim rezultatima u poslovanju, pokretača kapitalnih projekata i partnera međunarodnih institucija i aviokompanija.Podsjetimo, pripadnici Federalne uprave policije jučer su po naredbi POSKOK-a izuzeli predmete iz poslovnih prostorija Aerodroma. Predmet istrage su članovi Nadzornog odbora na čelu sa predsjednikom Benjaminom Mešakom. Naime, POSKOK sumnja na nepravilnosti prilikom imenovanja aktualne Uprave Aerodroma koja je u mandatu vršitelja dužnosti od decembra prošle godine. Navodno je sporna promjena Statuta preduzeća, što je u nadležnosti Nadzornog odbora, a uoči izbora Ramezića te korigovanje uvjeta potrebnih za funkciju direktora.

POSKOK istražuje način imenovanja Uprave na čelu s NIP-ovim Saninom Ramezićem

Ramezić i Bajić: Različit pristup vođenju firme važne za BiH

Jedan od "jačih" kandidata za direktora Aerodroma bit će Alan Bajić

Od danas, 07.11.2025., Hadžići postaju dio BASH priče! Novi restoran domaćeg brenda brze usluge otvara se u sklopu West Gate centra, donoseći još jedno mjesto za dobru hranu i odličnu atmosferu na mapu Sarajeva i okoline.Ovo je ujedno i sedmi BASH restoran u Bosni i Hercegovini, a širenje se nastavlja - uskoro stižemo i u Gračanicu.BASH ostaje vjeran svom prepoznatljivom konceptu - kvalitetna hrana pripremljena od svježih sastojaka, moderan i prijatan ambijent te ponuda koja je jednostavna, a bogata okusima. Na meniju su sočni burgeri, hrskavi pomfrit, raznovrsni sosevi, svježa pića, deserti i kombinacije kreirane za sve uzraste.Povodom otvaranja, gosti BASH Hadžići moći će iskoristiti aktuelne BASH kupone i uživati u omiljenim kombinacijama po sniženim cijenama - kao dodatna dobrodošlica i motiv da prvi dan bude još ukusniji.Otvaranje u Hadžićima predstavlja važan korak u razvoju BASH mreže i još jednu priliku da pružimo mjesto za druženje, odmor i uživanje - za djecu, porodice, prijatelje, mlade, ali i sve ljubitelje dobrog zalogaja.Dobrodošli u BASH Hadžići - vidimo se u West Gate centru!

Otvoren novi restoran domaćeg brenda u West Gate centru – sedmi BASH u BiH donosi dobro poznate okuse i novu lokaciju za uživanje

Otvoren novi restoran domaćeg brenda u West Gate centru – sedmi BASH u BiH donosi dobro poznate okuse i novu lokaciju za uživanje.

Cijena šećera pala na najniži nivo u četiri godine zbog rekordne globalne proizvodnje

Sarajevo je najskuplji grad u BiH, a evo kako stoji u odnosu na gradove u regionu

Trampovi ljudi održali sastanak sa zvaničnicima iz BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji

Snažna promocija Sarajeva na svjetskoj turističkoj sceni

Sajam ćuptera u Čitluku: Tradicija, zaštita i turistički potencijal hercegovačkog slatkiša

Amerika izuzela Mađarsku od sankcija zbog kupovine ruske nafte i plina

Fijasko rekultivacije rudnika uglja u Bosni i Hercegovini

Kompanija koja zapošljava blizu 800 radnika odlazi u stečaj: Dug ogroman, a proizvodnja upitna

Selimović s Ginkelom: Očuvanje nezavisnosti Centralne banke BiH i dalje je ključni prioritet

Pogledajte kako napreduje izgradnja Lidla u Kaknju

Nacionalni park Una otvorio svoj prvi "Gift shop", u fokusu promocija prirode, turizma i tradicije

Operator za OIEiEK: Poziv za učešće na prezentaciji Informacionog sistema za sprovođenje e-aukcija

Forto: Politika mora sustići ekonomsku stvarnost

U Neumu potpisan ugovor za drugu fazu radova za priključak Gradac, vrijedan 552.468,68 KM

Jedan od "jačih" kandidata za direktora Aerodroma bit će Alan Bajić

Novi BASH restoran: Otvaramo vrata u West Gate centru

Biznis

Cijena šećera pala na najniži nivo u četiri godine zbog rekordne globalne proizvodnje

Sarajevo je najskuplji grad u BiH, a evo kako stoji u odnosu na gradove u regionu

Trampovi ljudi održali sastanak sa zvaničnicima iz BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji

Snažna promocija Sarajeva na svjetskoj turističkoj sceni

Sajam ćuptera u Čitluku: Tradicija, zaštita i turistički potencijal hercegovačkog slatkiša

Amerika izuzela Mađarsku od sankcija zbog kupovine ruske nafte i plina

Fijasko rekultivacije rudnika uglja u Bosni i Hercegovini

Kompanija koja zapošljava blizu 800 radnika odlazi u stečaj: Dug ogroman, a proizvodnja upitna

Selimović s Ginkelom: Očuvanje nezavisnosti Centralne banke BiH i dalje je ključni prioritet

Pogledajte kako napreduje izgradnja Lidla u Kaknju

Nacionalni park Una otvorio svoj prvi "Gift shop", u fokusu promocija prirode, turizma i tradicije

Operator za OIEiEK: Poziv za učešće na prezentaciji Informacionog sistema za sprovođenje e-aukcija

Forto: Politika mora sustići ekonomsku stvarnost

U Neumu potpisan ugovor za drugu fazu radova za priključak Gradac, vrijedan 552.468,68 KM

Jedan od "jačih" kandidata za direktora Aerodroma bit će Alan Bajić

Novi BASH restoran: Otvaramo vrata u West Gate centru