Nadzorni odbor JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo objavio je konkurs za izbor članova Uprave. Biraju je direktor, izvršni direktor za ekonomske i pravne poslove i izvršni direktor za tehničke poslove.Trenutno su čelnici Cesta FBiH u mandatu vršitelja dužnosti i to od kraja septembra kada je Vlada FBiH dala saglasnost za produžetak mandata na šest mjeseci dok se ne okonča konkursna procedura izbora novih direktora.Podsjećamo, Ljubo Pravdić je dugogodišnji direktor ovog preduzeća, izvršni direktor za tehničke poslove je Ademir Toromanović, a za ekonomske i pravne poslove Luka Raguž.Inače, konkurs za izbor članova Uprave Cesta FBiH otvoren je narednih 15 dana.

Produžetak mandata do završetka procedure

Vlada bira čelnike Cesta FBiH

Projekt EU4Green s budžetom od 10 miliona eura od EU značajna je inicijativa koju finansira Evropska unija, a koja podržava Bosnu i Hercegovinu u provedbi Zelene agende za zapadni Balkan. Projekt radi na poboljšanju kvalitete zraka, izgradnji kapaciteta i primjeni načela zelenog proračuna te promicanju održivih praksi u skladu sa standardima EU.Ovaj projekt samo je dio šire evropske strategije za smanjenje emisija i usmjeravanje zemalja regiona prema održivim energetskim modelima. Međutim, paralelno sa podrškom zelenim investicijama, Evropska unija uvodi i najstroži mehanizam do sada – CBAM, Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama, čije posljedice bh. privreda počinje osjećati već sada.<h2>Posljedice za BiH</h2>CBAM je uveden s ciljem sprečavanja takozvanog “curenja ugljika” – prakse u kojoj kompanije proizvodnju sele u zemlje s blažim ekološkim pravilima kako bi izbjegle visoke troškove emisija u EU. Suština je jednostavna: svaka roba koja ulazi na tržište Evropske unije mora nositi teret svog karbonskog otiska. Ako zemlja nema vlastiti sistem naplate CO₂, poput BiH, trošak će se nadoknaditi kroz CBAM taksu na granici.U prvoj fazi mehanizam obuhvata najkarbonski-intenzivnije sektore – željezo i čelik, aluminij, cement, đubriva, vodonik i električnu energiju. Puna primjena počinje 2026. godine, a uvoznici u EU će tada morati kupovati CBAM certifikate po cijeni EU tržišta ugljika. Razmatra se mogućnost odgađanja naplate certifikata do februara 2027., ali suština ostaje ista: vrijeme prilagodbe ističe.Za Bosnu i Hercegovinu CBAM predstavlja i ekonomski i razvojni izazov. Zemlja godišnje izvozi više od 18 milijardi KM robe u EU, od čega čak do 6 posto BDP-a otpada na sektore obuhvaćene CBAM-om. <h2>Gube narudžbe </h2>Prvi efekti već se osjećaju i na tržištu. EU kupci sve češće biraju dobavljače iz zemalja koje imaju uspostavljen sistem oporezivanja ugljika ili proizvode s manjim emisijama, kako bi izbjegli buduće CBAM troškove. Pojedini bh. izvoznici već gube narudžbe ili dobijaju uslov da ubrzano smanje emisije.Procjene EU projekata pokazuju da bi, bez reformi, kombinacija CBAM-a i budućeg ETS sistema mogla koštati BiH između 722 miliona i čak 3,17 milijardi KM do 2030. godine. Ako BiH ne uhvati korak u modernizaciji i ne uskladi se s EU pravilima, izvoznici će gubiti tržište, radna mjesta će se gasiti, a cijene energenata i proizvoda bi mogle rasti. <h2>Uloga zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije </h2>Dok ulazimo u završnu fazu donošenja zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, stručnjaci upozoravaju da se proces mora ubrzati. Među njima je i Edhem Bičakčić, koji upozorava da odlaganje može imati ozbiljne posljedice za građane i privredu.Bičakčić ističe da je zakon ključan kako bi BiH ispunila evropske standarde i dobila izuzeće od CBAM taksi na emisije CO₂, koje već izazivaju zabrinutost među privrednicima. Naglašava da bez zakona nema optimizma u elektroenergetskom sektoru te da nakon usvajanja mora uslijediti brza implementacija.Usvajanje zakona predstavlja jednu od ključnih obaveza BiH prema EU te važan korak za razvoj obnovljivih izvora energije i očuvanje konkurentnosti domaće privrede u novim klimatskim i energetskim uslovima.

CBAM mijenja pravila trgovine, a BiH mora ubrzati tranziciju kako bi izbjegla gubitke i ostala dio evropskog tržišta

CBAM: Bh. privredi curi vrijeme

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine organizovalo je danas poslovnu konferenciju „Ekonomske reforme i industrijska perspektiva: Izazovi i prilike bh. privrede u 2026. godini“.Konferencija je organizovana u okviru projekta „Jačanje zaštite ljudskih prava u aktivnostima poslovnog sektora BiH“ koji implementira Udruženje poslodavaca u FBiH i Unija poslodavaca RS-a, a uz finansijsku podršku Evropske unije. <h2>Veliki broj aktera</h2>Potpredsjednik Uduženja poslodavaca FBiH Bariša Šušnjar kazao je da će na konferenciji biti riječi o izazovima i prilikama za privredu u 2026. godini, te da će govoriti veliki broj sudionika iz različitih sfera društva, kako bi okupljeni prikupili što više informacija i kako bi donijeli zajedničke zaključke.- Stavovi i ciljevi Udruženja poslodavaca su da povećamo konkurentnost naših preduzeća posebno po pitanju izvoza, te rasterećenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Očekujemo pravovremene informacije kako bi na vrijeme mogli planirati naše aktivnosti i budžete. Jedan od najvećih izazova poslodavaca je da sve teže pronalaze adekvatnu radnu snagu, tako da je na današnjoj konferenciji i to jedna od tema. Bit će riječi i o zelenoj tranziciji i evropskim regulativama, jer je to jedan od faktora koji bh. izvoznike čini manje konkuretnim – rekao je Šušnjar.Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić napominje da je period deindustrializacije koja je provedena u BiH doveo do uništenja određenih privrednih subjekata, dok je proces privatizacije, također, donio gubitak privrednih subjekata, ali i gubitak radnih mjesta. Čengić je istaknuo da je u zadnje vrijeme zbog svega što se dešava veliki broj mladih i stručnih kadrova napustio BiH, iz razloga što je BiH masovno ušla u pružanje usluga, a najmanje u proizvodnju. - Moramo se sada okrenuti proizvodnji, naći način kako da stimulišemo one koji otvaraju objekte, odnosno proizvodne pogone koji zapošljavaju značajan broj radnika i na kraju krajeva koji izvoze proizvode, jer bez nove vrijednosti teško da ćemo stvoriti društvo blagostanja. Zbog toga bi današnja konferencija trebala jasne upute dati u kom pravcu da idemo dalje. Vlada treba da donose zakonska akta kojima će mijenjati poslovni ambijent i stvoriti infrastrukturu kako bi poslodavci i ulagači došli i ulagali svoj kapital, a sindikati zajedno sa poslodavcima treba da razmotri način kako vratiti u BiH one koji su otišli i na kraju krajeva da poslodavci ulože vlastiti kapital u nove pogone – izjavio je Čengić.Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je kazao da je na današnjoj sjednici ekonomsko-socijalnog vijeća socijalnim partnerima, poslodavcima i predstavnicima sindikata, prezentiran tekst zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji bi početkom sedmice trebao da ide na sjednicu Vlade, a nakon toga u parlamentarnu proceduru, kako bi stupio na snagu 1. januara.- Nakon šest mjeseci prilagođavanja i testiranja, od prvog jula svi oni na koje se taj zakon odnosi ušli bi u sistem PDV-a i fiskalizacije i na taj način bismo došli u poziciju da sivu ekonomiju sredimo na najmanju moguću mjeru – rekao je Nikšić.Premijer napominje da, prema procjenama Međunarodnih finansijskih institucija, 18,6 posto bruto društvenog proizvoda otpada na sivu ekonomiju te da su Albanija i BiH u samom vrhu među zemljama koje se suočavaju s tim problemom.- Nikad se sigurno siva ekonomija neće potpuno eliminisati, ali će se stvoriti pretpostavke da se svede na najmanju mjeru kako bi se moglo ići u dalje procese fiskalnih reformi. Ono što je posebno bitno za poslodavce, naravno i za radnike, to je da bi se stvorile pretpostavke i za drugi dio smanjivanja doprinosa – dodao je.<h2>Razvoj industrije</h2>Ekonomista Ante Domazet prezentirao je rezultate istraživanja o razvoju industrije u periodu od 2013. do 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Domazet napominje da je osnovna ideja istraživanja bila da se pokaže da je taj razvoj bio do 2019. prilično dinamičan, dok od 2019. nastupa stagnacija, te da razvoj industrije u budućnosti nije moguć bez uvođenja takozvanih industrijskih politika koje bi Federacija BiH trebala da što prije razradi i počne implementirati. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović ističe da je današnja konferencija odlična prilika da Sindikat pokaže kako i na koji način zaštititi prava radnika.- Mi smo tu da zaštitimo i poboljšamo prava svih radnika iz realnog i javnog sektora – rekao je Kurtović.Konferencija je okupila poslodavce, predstavnike institucija vlasti, sindikata, međunarodnih i domaćih organizacija i akademske zajednice, s ciljem sagledavanja ključnih izazova i perspektiva razvoja industrije i ekonomije u Bosni i Hercegovini, te usklađivanja pravaca djelovanja u kontekstu europskih integracija i reindustrijalizacije.Na konferenciji su predstavljene i Procjene implementacije Vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima Ujedinjenih naroda u biznis sektoru BiH (UNGPBHR) i preporuke iz Procjene, a koja je sprovedena u okviru Projekta "Jačanje zaštite ljudskih prava u aktivnostima biznis sektora u BiH".

Stavovi i ciljevi Udruženja poslodavaca su da povećamo konkurentnost naših preduzeća posebno po pitanju izvoza, kaže Šušnjar

Na konferenciji u Sarajevu prezentirani izazovi i prilike za bh. privredu u 2026. godini: Učestvovao premijer Nikšić

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH Safudin Čengić izjavio je danas u Sarajevu da se ne može očekivati značajno povećanje minimalca u 2026.Dodao je da će na sjednici ESV-a koja će biti održana 26. novembra između ostalog biti razmatrani i načini za povećanje minimalne plate za narednu godinu u Federaciji BiH.Čengić je istakao da bez povećanja proizvodnje, izvoza i ukupne poslovne aktivnosti ne možemo očekivati da povećanje minimalne plate bude značajno za uposlenike.- Mi moramo imati kvalitetan proizvod i izvoziti da bi stvarali novu vrijednost kako bi na bazi toga isplatili uposlenike - naveo je Čengić.

Čengić je istakao da bez povećanja proizvodnje, izvoza i ukupne poslovne aktivnosti ne možemo očekivati da povećanje minimalne plate bude značajno za uposlenike

Čengić: Ne može se očekivati značajno povećanje minimalca u 2026.

Nova banka otvorila je Filijalu Jajce, na adresi Kulina bana 1, čime je dodatno ojačala svoje prisustvo na tržištu Bosne i Hercegovine i potvrdila opredjeljenje da bude bliže svojim korisnicima i zajednici u kojoj posluje.Filijalu su svečano otvorili Mladen Čulić, član Uprave Nove banke, i Edin Hozan, načelnik Općine Jajce, koji su zajedničkim presijecanjem vrpce simbolično označili početak rada nove poslovnice.Nova banka danas posluje na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, sa više od 700 zaposlenih, preko 90 poslovnica i preko 165 bankomata, pružajući podršku građanima, privredi i lokalnim zajednicama. Samo u ovoj godini otvorene su filijale u Posušju, Tešnju, Srebreniku, na sarajevskoj Aveniji i u Kotor Varošu, a sada se toj mreži pridružuje i Jajce.

„Naša strategija širenja vrlo je jasna: otvaramo poslovnice tamo gdje prepoznajemo potrebu građana i privrede za pouzdanim partnerom. Jajce je grad koji ima snažan ekonomski potencijal i ljude koji vjeruju u svoj kraj, a to su upravo vrijednosti koje i Nova banka njeguje“, poručio je Mladen Čulić, član Uprave Nove banke.Načelnik Općine Jajce, Edin Hozan, izrazio je zadovoljstvo otvaranjem Nove banke u ovoj općini, ističući da dolazak nove finansijske institucije znači i dodatnu vrijednost za lokalnu zajednicu: „Jajce je oduvijek bilo otvoren grad, dobar domaćin privrednicima i investitorima. Siguran sam da će Nova banka doprinijeti razvoju lokalne privrede i pružiti našim građanima još kvalitetniju uslugu.“

Otvaranjem Filijale Jajce, Nova banka još jednom je potvrdila da svoju poslovnu filozofiju temelji na vrijednostima povjerenja, integriteta i društvene odgovornosti. Povodom svečanog događaja, Banka je uručila dvije donacije lokalnim udruženjima koja svojim radom doprinose zajednici: Udruženju/Udruzi penzionera/umirovljenika Općine Jajce i Udruženju Kapljice rasta „Vodopad ljubavi“.Nova poslovnica opremljena je u skladu sa standardima savremenog bankarstva i pruža sve usluge iz ponude Banke, od otvaranja računa, štednje, kreditnih i platnih proizvoda, do savjetovanja i podrške građanima i pravnim licima. U sklopu filijale nalazi se i bankomat dostupan 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, čime je korisnicima obezbijeđena potpuna dostupnost usluga.Otvaranjem Filijale Jajce, Nova banka nastavlja da gradi mostove povjerenja sa lokalnim zajednicama, potvrđujući da ostaje posvećena svojoj misiji, da bude banka bliska ljudima, koja razumije njihove potrebe i podržava njihov razvoj.

Grad na Plivi bogatiji za savremenu bankarsku uslugu

Nova banka otvorila Filijalu Jajce

Sajam zapošljavanja pod nazivom "U korak s vremenom!" otvoren je danas u Domu mladih, u organizaciji JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo.Sajam je okupio brojne poslodavce koji aktivno traže radnike, ali i sve koji žele pronaći novu priliku za posao, praksu ili profesionalni razvoj.Otvaranju sajma prisustvovali su predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, premijer KS Nihad Uk, ministar privrede KS Zlatko Mijatović i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Dušanka Bošković.Obraćajući se prisutnim, predsjedavajući Okerić rekao je da je sajam mnogo više od događaja - on je most između onih koji traže posao i onih koji stvaraju nova radna mjesta.- Sajam je prostor susreta, dijaloga i prilika, koji svima nama pokazuje da su ljudi, znanje i rad najveći kapital našeg društva. Posebno me raduje činjenica da svake godine sve veći broj poslodavaca i posjetilaca prepoznaje značaj ovakvih okupljanja. To je jasan pokazatelj da se tržište rada razvija i da privreda Kantona Sarajevo ima potencijal koji vrijedi ulaganja i podrške - rekao je Okerić i dodao da će Kanton Sarajevo i dalje nastaviti podržavati sve inicijative koje jačaju zapošljavanje, poduzetništvo i inovativnost.Sajam je svečano proglasio otvorenim premijer Uk istakavši da je Služba za zapošljavanje jedan od ključnih instrumenta Vlade Kantona Sarajevo u njenom nastojanju da unaprijedi ekonomiju i potakne razvoj našeg društva.- U tom pogledu, s punim uvjerenjem mogu reći da smo posljednjih godina krenuli pravim putem i postigli značajne rezultate. To, naravno, ne znači da je situacija savršena. Svjesni smo izazova koji su pred nama, ali isto tako vidimo i ogroman prostor za dalje napretke i poboljšanje stanja na tržištu rada - naveo je Uk.Pozvao je sve koji traže posao da aktivno iskoriste sve programe i mogućnosti koje nudi Služba za zapošljavanje, jer su na raspolaganju milioni sredstava namijenjenih upravo zapošljavanju i osposobljavanju.- Moramo biti svjesni da se globalna situacija na tržištu rada, kako u pogledu zaposlenosti tako i nezaposlenosti, mijenja gotovo iz dana u dan. Pravila koja su važila prije pet godina danas su većim dijelom zastarjela. Moramo biti prilagodljivi. Upravo ta fleksibilnost, spremnost da učimo i usavršavamo se, jeste putokaz ka budućnosti punoj zaposlenih i zadovoljnih građana - rekao je Uk, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.

Sajam je okupio brojne poslodavce koji aktivno traže radnike, ali i sve koji žele pronaći novu priliku za posao, praksu ili profesionalni razvoj

U Sarajevu otvoren sajam zapošljavanja "U korak s vremenom!"

U sjedištu Javnog poduzeća Autoceste FBiH d.o.o. Mostar potpisan je Ugovor za izvođenje radova izgradnje poslovne zgrade JP Autoceste FBiH u Mostaru.Ugovor su potpisali Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH i Josipa Lesko Vidačak, direktorica kompanije PROMARK d.o.o. Mostar, u ime zajednice ponuditelja koju čine Promark d.o.o. Mostar, A 3 d.o.o. Široki Brijeg, ALFA THERM d.o.o. Mostar i ELTOM d.o.o. Mostar.Izgradnjom nove poslovne zgrade u Mostaru, gdje se i nalazi sjedište JP Autoceste FBiH, poduzeće pravi važan iskorak ka modernijem, efikasnijem i racionalnijem upravljanju javnim resursima.- Izgradnja nove poslovne zgrade u Mostaru dio je naše strategije koja ima za cilj osigurati funkcionalnu infrastrukturu za sve potrebe poduzeća. Ovaj infrastrukturni projekt predstavlja jedno od najznačajnijih ulaganja poduzeća u jačanje administrativnih i operativnih kapaciteta. Zadovoljstvo nam je što ćemo ovim projektom podići vrijednost urbanog prostora i doprinijeti razvoju gradskog središta, a nakon što završimo izgradnju nove poslovne zgrade uvjeren sam da ćemo dobiti još jedan prepoznatljiv simbol modernog razvoja grada Mostara i cijele Federacije BiH - izjavio je Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH.Vrijednost Ugovora za izgradnju poslovne zgrade u Mostaru iznosi 21.683.841,54 KM s PDV-om. Rok završetka izgradnje je 22 mjeseca od dana uvođenja u posao od strane Nadzora i ovlaštenog predstavnika Naručtelja.- Potpisivanjem ovog ugovora započinje realiziranje značajnog projekta koji predstavlja važan korak u izgradnji neophodne poslovne zgrade djelatnika JP Autoceste FBiH sa središtem u Mostaru. Nama i našim partnerima velika je čast sudjelovati u realiziranju ovog projekta te zahvaljujemo na ukazanom povjerenju. Naš će tim, kao i do sada, pristupiti zadatku s maksimalnom profesionalnošću i predanošću kvaliteti i roku izvođenja radova - kazala je Josipa Lesko Vidačak, direktorica kompanije Promark d.o.o. Mostar.Lokacija nove zgrade nalazi se u centralnoj gradskoj zoni Mostara, na križanju ulica dr. Ante Starčevića i Jakova Baruha Španca, u blizini kružnog toka na Bulevaru. Projektom je predviđena izgradnja objekta ukupne bruto površine cca 7.250 m2, na parceli veličine 1.430 m2, s dvije podzemne i osam nadzemnih etaža.Poseban fokus stavljen je na energetsku efikasnost – zgrada je projektirana tako da koristi obnovljive izvore energije, prvenstveno sunčevu i geotermalnu energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju i proizvodnju električne energije.Upravljanje svim ključnim sistemima objekta (termo i elektroinstalacije, rasvjeta, dizala, vodomjeri, vatrodojava i dr.) vršit će se putem centralnog nadzorno-upravljačkog sistema (CNUS), čime će se omogućiti veća automatizacija, sigurnost i energetska ušteda.

Važan iskorak ka modernijem, efikasnijem i racionalnijem upravljanju javnim resursima

Potpisan ugovor za izgradnju poslovne zgrade Autocesta FBiH u Mostaru: Radit će konzorcij od četiri kompanije

Voren Bafet, predsjednik upravnog odbora (UO) američkog multinacionalnog konglomerata Berkšir Hatavej (Berkshire Hathaway) poručio je akcionarima u svojoj tradicionalnoj godišnjoj poruci da će "biti tih" nakon što se povuče krajem ove godine.<h2>Neće koordinisati procedurama</h2>Međutim, kako navodi CNN 95-godišnji Bafet još uvijek ne napušta u potpunosti Berkšir Hatavej iako više neće koordinisati procedurama u izradi redovnih godišnjih izvještaja kompanije.Bafet će nastaviti do daljeg da upućuje akcionarima svoje godišnje poruku za Dan zahvalnosti, najvaljuje da će "pojačati filantropske aktivnosti" i poklanjati dio akcija procijenjene vrijednosti 149 milijardi dolara koje su u njegovom vlasništvu.Bafet, koga zovu Prorok iz Omahe, postao je ikona investicionog bankarstva, milijarder koji je kroz svoja pismena obraćanja akcionarima negovao imidž "čovjeka iz naroda".Bafeta će sljedeće godine na položaju predsjednika UO Berkšir Hataveja zamijeniti Greg Abel (63), aktuelni potpredsjednik za operacije izvan domena osiguranja, piše CNN.Godišnji sastanci Berkšir Hataveja su poput nijednog drugog u svijetu kompanija, često nazvani "Vudstok za kapitaliste", sa izložbenim prostorom na kojem se prikazuju mnogi poslovi konglomerata.Sam Bafet se trudi da se pojavi na tom prostoru i promoviše te kompanije, dok njegovo obezbjeđenje drži po strani horde fanova-akcionara koji pokušavaju da se slikaju ili razmijene riječ sa takozvanim Oraklom iz Omahe.<h2>Investiciona strategija</h2>Njegova investiciona strategija zasnivala se na neprekidnoj potrazi za vrijednošću, pri čemu Berkšir Hatavej (Berkshire Hathaway) često drži ogromne količine gotovine dok se ne pojavi prava prilika za ulaganje.Malo koji drugi izvršni direktori su stekli takav nivo strpljenja od investitora na tržištu koje se češće fokusira na kratkoročne prinose.Bafet očekuje da će kompanija nastaviti dalje bez njega. Ali toliko velik dio identiteta Berkshire-a postao je isprepleten sa njegovim imenom. Teško je zamisliti da bi niskoprofilni Greg Abel, na primjer, stavio svoje lice na bocu kečapa kako bi podstakao prodaju. "Vudstok za kapitaliste" možda će od sada biti malo manje svečan.

Bafet će nastaviti do daljeg da upućuje akcionarima svoje godišnje poruku za Dan zahvalnosti

Kraj jedne ere: Milijarder Voren Bafet napušta Berkšir Hatavej

Trgovinski rat Donalda Trampa (Trump) bio je manje štetan za evropsku ekonomiju nego što se široko strahovalo, i postoji nada da je u toku stabilan oporavak, rekao je član Upravnog vijeća Evropske centralne banke Martin Koher (Kocher).- Nismo vidjeli snažno smanjenje stopa rasta i inflacijske efekte trgovinskih sukoba koji su se očekivali u martu i aprilu - rekao je guverner Austrijske nacionalne banke u intervjuu za POLITICO u srijedu.Istog dana kada je pomno praćena poslovna anketa ukazala na neočekivano i značajno povećanje aktivnosti u oktobru, Koher je sugerirao da postoje novi znaci ekonomskog oporavka.Koher, koji je bio ministar ekonomije prije nego što se pridružio centralnoj banci u septembru, ipak je upozorio na samozadovoljstvo.- Ne želim uljepšavati ono što vidimo. Ovo je najviši nivo carina od 1930-ih i imat će posljedice na svjetsku ekonomiju - rekao je on.Utjecaj na eurozonu bit će izuzetno teško predvidjeti jer nismo doživjeli ništa slično u gotovo 100 godina, rekao je Koher, dodajući da je to glavni razlog za različita mišljenja o idealnom putu monetarne politike u Upravnom vijeću ECB-a.Pad inflacije omogućio je ECB-u da smanji svoju ključnu kamatnu stopu osam puta od sredine prošle godine, snizivši je sa rekordno visokih 4 posto na trenutna 2 posto - nivo za koji Banka kaže da više ne ograničava ekonomiju.Koher, bihevioralni ekonomista, a ne monetarni, jedno je od najnovijih lica u upravnom vijeću, nakon što je ranije ove godine naslijedio Roberta Holzmanna. Većina analitičara očekuje umjereniji pristup od njega nego od iskusnog jastreba Holzmanna, koji je često bio jedini disident u tijelu koje određuje kamatne stope.

Nismo vidjeli snažno smanjenje stopa rasta i inflacijske efekte trgovinskih sukoba koji su se očekivali u martu i aprilu - rekao je 

član Upravnog vijeća Evropske centralne banke Martin Koher

Koher: Trampove tarife su do sada nanijele manje štete nego što se očekivalo

Porezna uprava Federacije BiH objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2025. uplatili 7.303.193.463 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. više za 739.681.377 KM, ili za 11,27 posto.Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. oktobra 2025. je 547.520 i u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. septembra 2025. kada je iznosio 547.065, broj zaposlenih veći je za 455.Prema službenim evidencijama djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost vanteritorijalnih organizacija i organa, obrazovanje, kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala i druge djelatnosti.Djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju: javna uprava i odbrana, skladištenje i pomoćne djelatnosti u prijevozu, djelatnost posredovanja u zapošljavanju, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnja odjeće i druge djelatnosti.Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. oktobra 2025. do 35 godina života zaposleno je 175.695, ili 32,09 posto zaposlenika, a preko 36 godina života zaposleno je 371.825 ili 67,91 posto zaposlenika. Na dan 31. oktobra 2025. zaposleno je 304.059 ili 55,53 posto posto muškaraca i 243.461 ili 44,47 posto žena.Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. oktobra 2025. na području Federacije BiH instalirano je ukupno 109.374 fiskalnih uređaja, putem kojih je u oktobru 2025. evidentiran ukupan promet u iznosu 6.625.811.254,03 KM.U odnosu na 31. oktobra 2024. broj fiskalnih uređaja je veći za 4.639, a evidentirani promet u oktobru 2025. je veći u odnosu na oktobar 2024. za 318.912.811,95 KM.U periodu januar – oktobar 2025. evidentiran je ukupni promet u iznosu 60.683.384.536,49 KM, što predstavlja povećanje od 3.665.774.870,82 KM, odnosno 6,43 posto u odnosu na isti period 2024. kada je ukupni promet iznosio 57.017.609.665,67 KM.Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. oktobra 2025. je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.187 fiskalnih uređaja.Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u oktobru 2025. je Općina Ilidža, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 533.439.297,69 KM, saopćeno je iz PUFBiH.

U odnosu na 31. oktobra 2024. broj fiskalnih uređaja je veći za 4.639, a evidentirani promet u oktobru 2025. je veći u odnosu na oktobar 2024. 

U FBiH u periodu januar-oktobar 2025. naplaćeno 7.303.193.463 KM javnih prihoda

U Srednjoškolskom centru Travnik u utorak je svečano otvoreno peto, jubilarno izdanje IT Reboot sajma, jednog od najvećih IT događaja u Bosni i Hercegovini. Ovaj trodnevni sajam okuplja vodeće stručnjake, inovatore, studente i IT entuzijaste iz cijele zemlje, s ciljem zajedničkog jačanja digitalne pismenosti, inovacija i povezanost IT zajednice.Na ovogodišnjem sajmu predavanja će održati istaknuti govornici poput Edina Mehića, Jasmina Alića, Vladimira Đukanovića i Vedrana Šolaje, a poseban segment manifestacije čini i "Reboot Talks", podcast u formi razgovora uživo pred publikom.Gost prvog izdanja je Dalibor Šumiga, a kompletna agenda svih panela i predavanja dostupna je na internetskoj stranici www.itreboot.ba.Iz Općine Travnik ističu da će u sklopu sajma, kao i prethodnih godina, biti otvorene “Expo i gaming zone”, dok će posebnu pažnju privući prvenstvo jugoistočne Europe u robotici, koje će se održati u srijedu i četvrtak.Ovo prestižno natjecanje okupit će više od 200 sudionika iz Bosne i Hercegovine i drugih europskih zemalja koji će se natjecati u različitim disciplinama te prezentirati inovativna rješenja i tehničke vještine.Poseban segment sajma bit će i predstavljanje mobilne i web platforme “e-Travnik“, koja će građanima omogućiti primanje ‘push notifikacija’ o važnim informacijama i nepogodama, korištenje AI asistenta za općinske procedure te podnošenje online zahtjeva kroz uslugu e-porodilje za nezaposlene porodilje.Načelnik općine Travnik Kenan Dautović naglasio je da je "IT Reboot postao zaštitni znak Travnika i snažan dokaz njegove uloge kao regionalnog centra razvoja digitalnih kompetencija".- Ponosni smo što Travnik već petu godinu zaredom okuplja najbolje IT stručnjake i mlade talente. Kroz IT Reboot gradimo most između obrazovanja, inovacija i poduzetništva, pokazujući da lokalna zajednica može biti pokretač digitalne transformacije u cijeloj zemlji - poručio je Dautović.

Iz Općine Travnik ističu da će u sklopu sajma, kao i prethodnih godina, biti otvorene “Expo i gaming zone”

U Travniku počelo peto izdanje IT Reboot sajma

Udruženje poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine organizovalo je danas sastanak u Odžaku, a glavne teme odnosile su se na probleme u vezi s isplatom poticaja, otkupa sirovog mlijeka, te otkupne cijene i fiskalne račune koji su uslov za ostvarivanje podrške.<h2>Niz zaključaka</h2>Jure Kopačević, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Žito", koje je član krovnog udruženja Federacije BiH, rekao je Feni da su poljoprivrednici na sastanku usvojili niz konkretnih zaključaka.- Prvi je ukidanje obaveze fiskalnog računa kao uslova za ostvarivanje poticaja, te vraćanje uslova iz pravilnika iz 2023. godine. Drugi zahtjev odnosi se donošenje pravilnika o preraspodjeli sredstava poticaja u poljoprivredi najkasnije do 30. septembra za narednu godinu, bez izmjena tokom godine, te uključivanje poljoprivrednih udruženja u proces donošenja pravilnika - rekao je Kopačević.Treći zaključak, odnosno zahtjev, tiče se isplate svih poticaja do kraja godine za kompletnu poljoprivrednu proizvodnju.- Ukoliko se ovi zahtjevi ne ispune, traži se smjena ministra poljoprivrede. Također, poljoprivrednici zahtijevaju sastanak s premijerom Federacije BiH u roku od sedam dana, a ako se ne održi mogući su protesti i blokade graničnih prelaza – rekao je Kopačević.<h2>Problem fiskalnih računa</h2>Posebno je istakao problem fiskalnih računa, koji su postali prepreka za ostvarivanje poticaja, naročito u kontekstu nabavke mehanizacije i sadnog materijala.- Ako nemate fiskalni račun, ne možete ostvariti poticaje. A mnogi proizvođači nisu bili obavezni da ih izdaju - rekao je.Na pitanje o rastu uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je prošle godine vrijednosno porastao za oko 16 posto, a količinski za oko 12 posto, Kopačević je upozorio na negativne posljedice po domaće proizvođače.- Uvozni proizvodi ruše otkupne cijene i ugrožavaju opstanak domaćih farmi i slična je situacija i u biljnoj proizvodnji – dodao je Kopačević.

Ukoliko se ovi zahtjevi ne ispune, traži se smjena ministra poljoprivrede, poručili su

Poljoprivrednici Federacije BiH traže hitne mjere

Poljoprivrednici Federacije BiH zahtijevaju ukidanje fiskalnih računa i isplatu svih poticaja

Ministarstvo privrede Tuzlanskog kantona potpisalo je danas ugovore o pružanju podrške u oblasti digitalne i zelene transformacije u okviru projekta „EcoTech Initiative: Twin Transition“ sa 15 privrednih subjekata koji su odabrani putem javnog poziva.<h2>Unapređenje konkurentnosti</h2>Cilj projekta je unapređenje konkurentnosti i otpornosti malih i srednjih preduzeća TK kroz podršku procesima digitalne i zelene transformacije, u skladu s principima održivog razvoja i tranzicije ka ekonomiji zasnovanoj na znanju.Ministar privrede Tuzlanskog kantona Edin Duraković je kazao da bi kroz projekt nakon ponovljenog javnog poziva trebalo da prođe ukupno 20 privrednih subjekata.- Radi se o iznosu sredstava od po 10.000 eura koji će biti dodijeljeni privrednim subjektima za pilot akcije koje će oni realizovati u svojim privrednim subjektima i koje će najbolje pomoći za njihovu energetsku tranziciju. Poseban značaj ovoga projekta jeste da pripremimo privredne subjekte za 1.1. 2026. odnosno početak uvođenja karbonske takse koja će se primjenjivati za izvozno orijentisane privredne subjekte – rekao je Duraković.Karbonska taksa, poznata i kao CBAM (Carbo Border Adjustment Mechanism) je prekogranična taksa na uvoz određenih proizvoda u Evropsku uniju iz zemalja koje nemaju sistem oporezivanja emisija CO2 koji je kompatibilan sa evropskim sistemom.U BiH će karbonska taksa predstavljati dodatni teret privredi, naročito za izvoznike koji koriste energiju iz fosilnih izvora. Iz tog je razloga Ministarstvo privrede TK odlučilo realizovati projekat „EcoTech Initiative: Twin Transition“ u partnerstvu sa kompanijom Industrial Automation d.o.o. Tuzla i Centrom za razvoj i podršku Tuzla (CRP).<h2>Bitan projekat</h2>Projektni menadžer u Centru za robotiku u Tuzli Zlatka Grgić smatra da je projekat Twin Transition veoma bitan za cijeli Tuzlanski kanton.- Ovo je samo jedan u nizu projekata koji u fokusu ima privredu TK a i Bosnu i Hercegovinu pri zelenoj tranziciji i digitalizaciji, odnosno robotizaciji, automatizaciji privrednih društava u TK – kaže Grgić.Projekt se provodi u okviru inicijative EU za razvoj privatnog sektora (EU4PSD) koju finansiraju Evropska unija (EU) i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ).Program EU4PSD dio je šireg GIZ-ovog programa Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini (Sustainable Economic Development and Employment Promotion in BiH – SEDEP), saopćeno je iz Odjeljenja za informisanje Vlade TK.

Cilj projekta je unapređenje konkurentnosti i otpornosti malih i srednjih preduzeća TK kroz podršku procesima digitalne i zelene transformacije

Podrška resornog ministarstva privrednicima TK u procesima digitalne i zelene transformacije

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta potpisao je sporazum o nabavci 15 novih minibusa za potrebe preduzeća GRAS.Javnom nabavkom je odlučeno da od kompanije Sejari budu kupljeni minibusi japanskog proizvođača Isuzu. Shodno tome, sporazum je potpisan s direktorom kompanije Sejari u Bosni i Hercegovini Hasanom Sarajlijom. Šteta je napomenuo da će nabavka ovih vozila za preduzeće GRAS prvenstveno značiti za stanovnike padinskih dijelova grada.Novi minibusi imat će kapacitet od 41 putnika, uključujući 25 sjedećih mjesta. Bit će opremljeni klimom, prilagođeni osobama s invaliditetom, te će – poput novih tramvaja i trolejbusa – biti žute boje.- Nabavka novih minibusa za sve nas je jednako važna kao i nabavka novih tramvaja i trolejbusa. Naše opredjeljenje za obnovom voznog parka je vidljivo iz godine u godinu. Napravljene su odlične aktivnosti, čestitam timu i zahvaljujem se svim građanima jer novcem svih nas koji živimo u Kantonu nabavljamo vozila. Nećemo stati, još ćemo raditi, kako bi Sarajevo imalo najbolji javni prijevoz u regiji - izjavio je Šteta.Rok za isporuku minibusa je osam mjeseci, a njihova ukupna vrijednost iznosi 4,38 miliona konvertibilnih maraka s uračunatim PDV-om.

Šteta je napomenuo da će nabavka ovih vozila za preduzeće GRAS prvenstveno značiti za stanovnike padinskih dijelova grada

Kanton Sarajevo kupuje 15 novih minibusa vrijednih 4,38 miliona KM

Ruski naftni gigant Lukoil proglasio je višu silu na svom naftnom polju u Iraku, dok se Bugarska priprema da preuzme njegovu rafineriju u Burgasu, javlja Reuters. Ova odluka dolazi nakon što su međunarodne operacije ruske kompanije počele trpjeti pod pritiskom američkih sankcija.<h2>Najveći udarac od uvođenja sankcija</h2>Proglašenje više sile na polju West Qurna-2 predstavlja najveći udarac za Lukoil otkako su prošlog mjeseca uvedene sankcije američke administracije Donalda Trumpa ruskim naftnim kompanijama, uključujući Lukoil i Rosnjeft.Četiri izvora su za Reuters navela da je Lukoil prošlog utorka obavijestio iračko ministarstvo nafte da uvjeti više sile onemogućavaju normalan rad na polju West Qurna-2.Naftno polje West Qurna-2, smješteno oko 65 kilometara sjeverozapadno od luke Basra, jedno je od najvećih na svijetu i najvrijednija inostrana imovina Lukoila. Polje trenutno proizvodi oko 480.000 barela dnevno, što čini približno devet posto ukupne iračke proizvodnje nafte. Visoki irački zvaničnik upozorio je da će Lukoil obustaviti proizvodnju i potpuno se povući iz projekta ako se razlozi za proglašenje više sile ne riješe u roku od šest mjeseci.Reuters je ranije izvijestio da je iračka državna naftna kompanija SOMO otkazala utovar tri tankera sirove nafte iz Lukoilovog udjela zbog sankcija. Tri izvora potvrdila su da su sve novčane i naftne isplate Lukoilu trenutno obustavljene dok se ne postigne ugovorna prilagodba koja bi omogućila dalji razvoj polja i plaćanja prema subjektima koji nisu pod sankcijama.<h2>Zaštita od kazni za neispunjavanje obaveza</h2>Lukoil je, u skladu s ugovorom, proglasio višu silu kako bi se zaštitio od kazni za neispunjavanje obaveza prema iračkom Ministarstvu nafte. Menadžer polja West Qurna-2 izjavio je da su strani zaposlenici koji nisu Rusi otpušteni, te da su na poslu ostali samo ruski i irački radnici.Istovremeno, bugarski premijer Rosen Željazkov objavio je da vlasti provode inspekcije i sigurnosne mjere u Lukoilovoj rafineriji u Burgasu. Bugarska je prošle sedmice usvojila zakonske izmjene koje joj omogućavaju preuzimanje rafinerije i njenu prodaju novom vlasniku.

Ova odluka dolazi nakon što su međunarodne operacije ruske kompanije počele trpjeti pod pritiskom američkih sankcija

Posljedice Trampovih sankcija: Lukoil proglasio "višu silu" u Iraku, Bugarska preuzima rafineriju

Od svog osnivanja u Bosni i Hercegovini, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) investirala je više od 3,4 milijarde eura u 254 projekta, a samo u 2024. godini izdvojeno je 213 miliona eura.Kaže to u intervjuu za „Dnevni avaz“ Stela Melnik (Melnic), direktorica EBRD-a za BiH, naglašavajući da su u ovoj godini ključni prioriteti Banke bili usmjereni na ubrzanje zelene tranzicije, poboljšanje održive infrastrukture i jačanje konkurentnosti privatnog sektora.Vi ste na čelu EBRD-a za BiH od septembra prošle godine. Kako biste ocijenili partnerstvo s vlastima u BiH u proteklih nešto više od godinu?- Tako je, i dozvolite mi da prvo kažem da mi je čast što sam ovdje, duboko impresionirana prirodnim ljepotama i bogatom tradicijom ove zemlje i zahvalna na prilici da to iskusim iz prve ruke. Naša saradnja s vlastima u BiH bila je konstruktivna i usmjerena na zajedničke prioritete u protekloj godini. Zajedno smo radili na unapređenju ključnih infrastrukturnih projekata, podržavajući prelazak na zelenu ekonomiju i jačajući finansijski sektor. Odnos je izgrađen na iskrenom naporu da se osigura da koristi od ovih projekata dopru do širokog kruga ljudi, uključujući žene, mlade ljude i one koji žive van većih gradova. Generalno, EBRD i vlasti su izgradile kvalitetan odnos, s ciljem da BiH učine boljim mjestom za život i poslovanje.Koji su bili ključni prioriteti i koliko će investicija biti završeno ove godine?- Ove godine smo posebnu pažnju posvetili obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i dekarbonizaciji. Glavne inicijative uključuju finansiranje projekata solarne energije u okviru Programa solarne tranzicije EPBiH, nadogradnje energetske efikasnosti u javnim zgradama, npr. Tuzlanski kanton i podršku digitalizaciji za mala i srednja preduzeća kroz program „Go Digital“. Održivi transport i općinske usluge ostaju strateški stubovi, uz instrumente za podjelu rizika i kreditne linije za mala i srednja preduzeća i domaćinstva za promociju zelenih investicija. Vjerujemo da će naša ulaganja biti u skladu s prethodnim godinama.EBRD je jedan od najvećih izvora finansiranja izgradnje Koridora 5C. Od 2008. godine, kreditni aranžman EBRD-a samo za izgradnju autoputa u Federaciji BiH, prema dostupnim informacijama, iznosio je 861 milion KM. Uprkos tome i uz ogromna sredstva drugih kreditora, izgradnja autoputa ide presporo. Kako to komentarišete?- EBRD smatra Koridor 5C jednim od najvažnijih infrastrukturnih projekata BiH i kamenom temeljcem regionalne povezanosti i ekonomske integracije. Od početka inicijative, obezbijedili smo oko milijardu eura finansiranja, uz 870 miliona eura investicionih grantova EU, kako bismo podržali izgradnju i rehabilitaciju širom Federacije BiH i Republike Srpske. Iako je došlo do nekih odlaganja zbog nepredviđenih geoloških uslova i povećanja troškova povezanih sa pandemijom, EBRD održava rigorozan nadzor kroz nezavisni inženjerski nadzor, tehničku pomoć i praćenje kreditora kako bi se osigurala usklađenost i transparentnost. Ostajemo posvećeni pomaganju Bosni i Hercegovini da završi Koridor 5C, tijesno sarađujući sa EU, EIB-om i lokalnim partnerima kako bismo ostvarili ovu transformativnu investiciju za zemlju i širi region.Kako gledate na istragu koju su pokrenuli evropski tužioci protiv šest osoba iz BiH zbog sumnje da su počinili krivična djela prekogranične korupcije u vezi s izgradnjom autoputa Koridora 5C, tačnije dionice Medakovo-Poprikuše? Da li razmatrate uvođenje posebnih mehanizama kontrole i nadzora?- Svjesni smo istrage evropskih tužilaca i ostajemo posvećeni potpunom poštovanju pravnih i etičkih standarda; u ovoj fazi pažljivo pratimo razvoj događaja i ostajemo spremni da sprovedemo dalje mjere nadzora ukoliko okolnosti zahtijevaju.Koje sektore u BiH smatrate najspremnijim za prelazak na zelenu ekonomiju i kako ga ubrzati?- Nekoliko sektora u BiH je dobro pozicionirano za prelazak na zelenu ekonomiju. Energetski sektor prednjači, sa snažnim potencijalom za proširenje obnovljivih izvora energije, kao i za povećanje efikasnosti i ekoloških prihvatljivosti postojećih sistema. Javna infrastruktura, posebno poboljšanja energetske efikasnosti (EE) u javnim zgradama, još je jedno područje koje pokazuje stvarnu spremnost – nadogradnja škola, bolnica i vladinih zgrada radi manje potrošnje energije može donijeti brze i vidljive koristi. Transport i upravljanje otpadom su također važni sektori. Modernizacija javnog prevoza, poboljšanje putnih i željezničkih mreža, ulaganje u čistije opcije mobilnosti mogu pomoći u smanjenju emisija. Istovremeno, bolje upravljanje otpadom i sistemi vodosnabdijevanja već vide podršku za održivije prakse. Da bi se ubrzala zelena tranzicija, važno je nastaviti ulaganje u nove tehnologije, podsticati partnerstva između javnog i privatnog sektora i pružiti podsticaje preduzećima da usvoje ekološki prihvatljivije prakse.<h2>Bliže veze s EU</h2>Kako gledate na kašnjenja vlasti BiH u sprovođenju ključnih reformi, kao i na zastoj na putu ka Evropskoj uniji?- Kašnjenja u sprovođenju ključnih reformi i spor napredak ka Evropskoj uniji svakako su stvorili izazove za BiH. Ovi zastoji mogu otežati zemlji privlačenje investicija, poboljšanje poslovnog okruženja i potpuno iskorištavanje bližih veza sa EU. Napredak u reformama – poput jačanja institucija, poboljšanja vladavine prava i predviđanja propisa – je neophodan za izgradnju povjerenja i s investitorima i s međunarodnim partnerima. Uz to rečeno, bilo je ohrabrujuće vidjeti da su vlasti nedavno uspjele da se dogovore i podnesu agendu reformi. Ovo je pozitivan korak naprijed i, nadamo se, pomoći će u otključavanju sredstava iz Plana rasta EU za BiH. Kontinuirana posvećenost ovim reformama bit će važna za približavanje zemlje integracijama u EU i otvaranje novih mogućnosti za njene građane.

Vlada bira čelnike Cesta FBiH

CBAM: Bh. privredi curi vrijeme

Na konferenciji u Sarajevu prezentirani izazovi i prilike za bh. privredu u 2026. godini: Učestvovao premijer Nikšić

Čengić: Ne može se očekivati značajno povećanje minimalca u 2026.

Nova banka otvorila Filijalu Jajce

U Sarajevu otvoren sajam zapošljavanja "U korak s vremenom!"

Potpisan ugovor za izgradnju poslovne zgrade Autocesta FBiH u Mostaru: Radit će konzorcij od četiri kompanije

Kraj jedne ere: Milijarder Voren Bafet napušta Berkšir Hatavej

Koher: Trampove tarife su do sada nanijele manje štete nego što se očekivalo

U FBiH u periodu januar-oktobar 2025. naplaćeno 7.303.193.463 KM javnih prihoda

U Travniku počelo peto izdanje IT Reboot sajma

Poljoprivrednici Federacije BiH zahtijevaju ukidanje fiskalnih računa i isplatu svih poticaja

Podrška resornog ministarstva privrednicima TK u procesima digitalne i zelene transformacije

Kanton Sarajevo kupuje 15 novih minibusa vrijednih 4,38 miliona KM

Posljedice Trampovih sankcija: Lukoil proglasio "višu silu" u Iraku, Bugarska preuzima rafineriju

Stela Melnik, direktorica EBRD-a za BiH, za "Avaz": Do kraja ćemo pomoći BiH da izgradi Koridor 5C

Biznis

Vlada bira čelnike Cesta FBiH

CBAM: Bh. privredi curi vrijeme

Na konferenciji u Sarajevu prezentirani izazovi i prilike za bh. privredu u 2026. godini: Učestvovao premijer Nikšić

Čengić: Ne može se očekivati značajno povećanje minimalca u 2026.

Nova banka otvorila Filijalu Jajce

U Sarajevu otvoren sajam zapošljavanja "U korak s vremenom!"

Potpisan ugovor za izgradnju poslovne zgrade Autocesta FBiH u Mostaru: Radit će konzorcij od četiri kompanije

Kraj jedne ere: Milijarder Voren Bafet napušta Berkšir Hatavej

Koher: Trampove tarife su do sada nanijele manje štete nego što se očekivalo

U FBiH u periodu januar-oktobar 2025. naplaćeno 7.303.193.463 KM javnih prihoda

U Travniku počelo peto izdanje IT Reboot sajma

Poljoprivrednici Federacije BiH zahtijevaju ukidanje fiskalnih računa i isplatu svih poticaja

Podrška resornog ministarstva privrednicima TK u procesima digitalne i zelene transformacije

Kanton Sarajevo kupuje 15 novih minibusa vrijednih 4,38 miliona KM

Posljedice Trampovih sankcija: Lukoil proglasio "višu silu" u Iraku, Bugarska preuzima rafineriju

Stela Melnik, direktorica EBRD-a za BiH, za "Avaz": Do kraja ćemo pomoći BiH da izgradi Koridor 5C