Projekt EU4Green s budžetom od 10 miliona eura od EU značajna je inicijativa koju finansira Evropska unija, a koja podržava Bosnu i Hercegovinu u provedbi Zelene agende za zapadni Balkan. Projekt radi na poboljšanju kvalitete zraka, izgradnji kapaciteta i primjeni načela zelenog proračuna te promicanju održivih praksi u skladu sa standardima EU.
Ovaj projekt samo je dio šire evropske strategije za smanjenje emisija i usmjeravanje zemalja regiona prema održivim energetskim modelima. Međutim, paralelno sa podrškom zelenim investicijama, Evropska unija uvodi i najstroži mehanizam do sada – CBAM, Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama, čije posljedice bh. privreda počinje osjećati već sada.
Posljedice za BiH
CBAM je uveden s ciljem sprečavanja takozvanog “curenja ugljika” – prakse u kojoj kompanije proizvodnju sele u zemlje s blažim ekološkim pravilima kako bi izbjegle visoke troškove emisija u EU. Suština je jednostavna: svaka roba koja ulazi na tržište Evropske unije mora nositi teret svog karbonskog otiska. Ako zemlja nema vlastiti sistem naplate CO₂, poput BiH, trošak će se nadoknaditi kroz CBAM taksu na granici.
U prvoj fazi mehanizam obuhvata najkarbonski-intenzivnije sektore – željezo i čelik, aluminij, cement, đubriva, vodonik i električnu energiju. Puna primjena počinje 2026. godine, a uvoznici u EU će tada morati kupovati CBAM certifikate po cijeni EU tržišta ugljika. Razmatra se mogućnost odgađanja naplate certifikata do februara 2027., ali suština ostaje ista: vrijeme prilagodbe ističe.
Za Bosnu i Hercegovinu CBAM predstavlja i ekonomski i razvojni izazov. Zemlja godišnje izvozi više od 18 milijardi KM robe u EU, od čega čak do 6 posto BDP-a otpada na sektore obuhvaćene CBAM-om.
Gube narudžbe
Prvi efekti već se osjećaju i na tržištu. EU kupci sve češće biraju dobavljače iz zemalja koje imaju uspostavljen sistem oporezivanja ugljika ili proizvode s manjim emisijama, kako bi izbjegli buduće CBAM troškove. Pojedini bh. izvoznici već gube narudžbe ili dobijaju uslov da ubrzano smanje emisije.
Procjene EU projekata pokazuju da bi, bez reformi, kombinacija CBAM-a i budućeg ETS sistema mogla koštati BiH između 722 miliona i čak 3,17 milijardi KM do 2030. godine.
Ako BiH ne uhvati korak u modernizaciji i ne uskladi se s EU pravilima, izvoznici će gubiti tržište, radna mjesta će se gasiti, a cijene energenata i proizvoda bi mogle rasti.
Uloga zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije
Dok ulazimo u završnu fazu donošenja zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, stručnjaci upozoravaju da se proces mora ubrzati. Među njima je i Edhem Bičakčić, koji upozorava da odlaganje može imati ozbiljne posljedice za građane i privredu.
Bičakčić ističe da je zakon ključan kako bi BiH ispunila evropske standarde i dobila izuzeće od CBAM taksi na emisije CO₂, koje već izazivaju zabrinutost među privrednicima. Naglašava da bez zakona nema optimizma u elektroenergetskom sektoru te da nakon usvajanja mora uslijediti brza implementacija.
Usvajanje zakona predstavlja jednu od ključnih obaveza BiH prema EU te važan korak za razvoj obnovljivih izvora energije i očuvanje konkurentnosti domaće privrede u novim klimatskim i energetskim uslovima.
