Eskalacija rata na Bliskom istoku izazvala je ozbiljne potrese u globalnoj ekonomiji, prvenstveno kroz rast cijena nafte, koje su premašile&nbsp;100 dolara po barelu i dostigle najviši nivo u posljednje četiri godine. Cijena plina u kratkom periodu porasla je za 50 posto. Rast maloprodajnih cijena goriva i manji broj turističkih posjeta, posljedice su zabilježene u BiH, ali se očekuje da skuplji energenti iniciraju lančana poskupljenja hrane.<h2>Nestašice nafte </h2>- Sve zavisi kad će prestati bombardovanje i s jedne, i s druge strane, ali vjerujem da će Hormuški moreuz brzo biti otvoren. Dominantnu ulogu imaju SAD i Izrael, dok Iranu ne preostaje puno izbora već samo da odgovara u skladu s brojem raketa. Nestašice nafte, uz poskupljenja, bile bi dvostruki problem, ali imam dojam da živimo u svijetu kratkoročnih događanja i estradnih utjecaja, pa ništa neće biti dugoročno – kazao je za „Avaz“ predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, nekadašnji profesor i dekan Ekonomskog fakulteta UNSA, Muris Čičić.Ipak, sve procjene u nepredvidivom svijetu u kojem živimo postaju nemoguće. Da bi kriza, ipak, mogla potrajati nagovještava odluka Rezervne banke Australije da, zbog energetskog šoka, poveća kamate.- To znači da se, ipak, moglo doći do pretjerivanja tržišta, pa su oni, da ne bi bilo inflacije, povećali kamatne stope. Svi se boje inflacije koja nas je 'opekla', jer i Evropa i svijet su bili tek malo odahnuli od trenda kakav smo imali zadnjih godina – pojašnjava Čičić. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<h2>Vladajući krugovi </h2>S određenim zalihama u robnim rezervama i kupljenom naftom, cijeni da je BiH ovu krizu dočekala donekle spremnija, za razliku od ranijih kada u magacinima nije imala ništa. Ipak, smatra da kriza neće trajati dugo i da nema razloga za paniku.- Uz smanjenje akciza na gorivo i ograničavanje cijena, sve je privremeno, ali može pomoći, pogotovo ugroženim kategorijama stanovništva. To su mjere regulacije cijena, koje niko ne voli, ali u ovakvim situacijama se koriste u većini država. Zadovoljava potrebe vladajućih krugova, a i potrošači vole da to čuju – kaže akademik Muris Čičić.<h2>Imamo šta raditi</h2>Najbolji odgovor na ovu, ali i sve prethodne i buduće krize, bile bi reforme i uređenje države u svim segmentima, kaže naš sagovornik, podsjetivši da u BiH „imamo šta raditi“, bez obzira na događanja u svijetu.- Međutim, pod pritiskom smo određenih krugova koji ne žele da se situacija stabilizuje. Pod hitno bismo trebali donijeti evropske zakone i konačno se priključiti procesu neminovnog pristupanja EU – ističe Čičić.&nbsp;&nbsp;

Sve zavisi kad će prestati bombardovanje i s jedne, i s druge strane, ali vjerujem da će Hormuški moreuz brzo biti otvoren, kaže predsjednik ANUBiH

Prof. Čičić: Svi se boje inflacije koja nas je opekla

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić za "Dnevni avaz": Kriza neće dugo trajati

U Sloveniji je uvedeno ograničenje prodaje goriva na benzinskim pumpama kako bi se spriječili problemi u snabdijevanju izazvani izraelsko-američkim napadom na Iran. Privatnim osobama ograničeno je sipanje na 50 litara dnevno, dok pravne osobe i pojedinci koji se bave privredom mogu sipati do 200 litara.Ograničenja ostaju na snazi dok ne bude donesena drugačija odluka.&nbsp;Vlada je pozvala distributere da koordiniraju isporuke goriva od skladišta do pumpi, a trgovci moraju redovno dostavljati izvještaje o stanju zaliha.&nbsp;Na osnovu tih podataka, vlada će odlučiti o eventualnim dodatnim mjerama.Premijer Robert Golob naglasio je da se ograničenja posebno odnose na strane državljane, a trgovci su dobili preporuku da pripreme posebne mjere u tom smislu.

Premijer Robert Golob naglasio je da se ograničenja posebno odnose na strane državljane

Dnevno ograničenje: 50 litara po osobi, 200 litara za firme, moguće i restriktivnije mjere

Vlada Crne Gore na telefonskoj sjednici u petak donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunsko razdoblje s 15 na 7 dana, prenosi Radiotelevizija Crne Gore.Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza s nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo resorno Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, crnogorska Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 posto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo četiri centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.Uz ove mjere, građani Crne Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza s nadležnim resorima energetike i finansija

Vlada Crne Gore donijela maksimalne mjere: Umjesto 31, dizel skuplji svega četiri centa


Britanska energetska kompanija BP nastavlja reorganizaciju poslovanja prodajom svoje velike rafinerije u Njemačkoj, što je dio šire strategije smanjenja troškova i pojednostavljenja poslovanja.Riječ je o rafineriji u Galserkišen (Gelsenkirchen), jednom od najvećih industrijskih postrojenja u zemlji, koja godišnje prerađuje oko 12 miliona tona sirove nafte, piše Biznis.info. Postignut je dogovor s investicionom grupom Klesch, dok vrijednost transakcije nije objavljena. Očekuje se da će BP ovom prodajom smanjiti operativne troškove za približno milijardu dolara godišnje.<h2>Dio šire strategije</h2>Ova prodaja dio je ambicioznog plana BP-a da do 2027. godine proda imovinu ukupne vrijednosti oko 20 milijardi dolara, smanji dug i fokusira se na profitabilnije segmente. Nakon transakcije, kompanija je povećala cilj smanjenja troškova na 6,5–7,5 milijardi dolara, što je oko 30% troškova iz 2023. godine. Do sada je BP realizovao ili najavio prodaju imovine vrijednu više od 11 milijardi dolara, uključujući raniju prodaju dijela poslovanja poput brenda Castrol.<h2>Šta prodaja znači</h2>Rafinerija u Gelserkišenu zapošljava oko 1.800 radnika, koji bi trebali prijeći kod novog vlasnika nakon završetka transakcije u drugoj polovini 2026. godine. BP ovom prodajom želi: pojednostaviti strukturu poslovanja , smanjiti izloženost kompleksnim rafinerijskim operacijama, povećati novčane tokove i profitabilnost.&nbsp;<h2>Promjena strategije</h2>Prodaja dolazi u trenutku kada BP prolazi kroz širu transformaciju, nakon što prethodni pokušaji ulaganja u zelenu energiju nisu donijeli očekivane finansijske rezultate. Kompanija sada ponovno stavlja veći fokus na tradicionalni sektor nafte i gasa, uz smanjenje troškova i prodaju manje profitabilnih dijelova poslovanja.Ovaj potez označava novu fazu poslovanja BP-a – jednostavniju, ali fokusiranu na profit i stabilne novčane tokove, u vremenu velikih promjena na globalnom energetskom tržištu.

Postignut je dogovor s investicionom grupom Klesch, dok vrijednost transakcije nije objavljena

 Naftni gigant prodao ključnu rafineriju u Njemačkoj

Naftni gigant prodao ključnu rafineriju u Njemačkoj: 1.800 radnika prelazi kod novog vlasnika rafinerije


Sudska porota utvrdila je da je milijarder Ilon Mask (Elon Musk) obmanjivao investitore svojim javnim izjavama tokom ključnog perioda preuzimanja Twittera, sada platforme X, 2022. godine.Nakon dva dana vijećanja, porota na saveznom sudu u San Francisku (San Francisco) jednoglasno je donijela presudu protiv Maska, kojeg je tužila grupa investitora Twittera, tvrdeći da su se oslonili na njegove izjave.Dok je svjedočio ranije ovog mjeseca, Mask je tvrdio da nije obmanuo investitore i da ljudi jednostavno previše čitaju u njegovim javnim komentarima.Ovo nije prvi put da se Mask našao u pravnim problemima zbog svojih javnih izjava.U presudi donesenoj u petak, porota je utvrdila da je Mask vještački snizio cijenu dionica Twittera za otprilike osam do tri dolara po dionici između maja i oktobra 2022. godine zbog svojih javnih izjava.

Mask izazvao buru: Kratka poruka postala viralna

Mont Man (Monte Mann), advokat specijaliziran za poslovne sporove u Armstrong Teasdaleu (Armstrong Teasdale), rekao je da presuda protiv Muska "šalje jasnu poruku".Mask je oko maja 2022. godine počeo tvitovati o navodnim problemima Twittera s lažnim računima i rekao da je dogovor "na čekanju", prije nego što je objavio da želi u potpunosti izaći iz sporazuma.

Ovo nije prvi put da se Mask našao u pravnim problemima zbog svojih javnih izjava

Porota utvrdila da je Ilon Mask obmanuo investitore Twittera i vještački snizio cijenu dionica

Vrijednost uvoza kafe u BiH u 2025. godini iznosila je 234,6 miliona KM, što predstavlja povećanje od 31,9 posto u odnosu na predhodnu godinu, dok je količinski posmatrano, zabilježen blagi rast uvoza od 0,9 posto.Izvoz kafe iz BiH u prošloj godini iznosio je gotovo 24 miliona KM, što predstavlja rast od 36,4 posto u odnosu na predhodnu godinu. Posmatrano količinski, zabilježen je pad od 3,2 posto, odnosno iz BiH je izvezeno 45 tona kafe manje.- Generalno posmatrano, došlo je do izrazito snažnog rasta vrijednosti trgovine kafom, uz minimalne promjene u količinama, kako kod izvoza tako i kod uvoza. Takva kretanja uslovljena su značajnim rastom cijena kafe na globalnom tržištu tokom prethodne godine, kada je dostignut istorijski maksimum – navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, te dodaje da se u ovoj godini očekuje blagi pad cijena, ali će one i dalje ostati iznad dugoročnog prosjeka.U ovom sektoru u prošloj godini zabilježen je deficit od 210,7 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 10,2 posto.Top pet izvoznih tržišta (Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Hrvatska, Njemačka, Austrija) čini više od 86 posto ukupnog izvoza, što ukazuje na visoku tržišnu koncentraciju na ove zemlje, prvenstveno zahvaljujući bh. dijaspori i potrošačima naviknutim na tradicionalnu pripremu kafe.Uvoz kafe bilježi izuzetno snažan rast vrijednosti u 2025. uz minimalan rast količine, što ukazuje na stabilnost tržišta i to da je rast uvoza isključivo posljedica rasta cijena, a ne povećane domaće potrošnje, odnosno povećanja kapaciteta prerade.Uvoz je snažno koncentrisan na nekoliko zemalja gdje je Brazil, iako u padu količinski (-16,4 posto) i dalje glavni dobavljač. Indija i Vijetnam zabilježili su snažan rast, kako količinski tako i vrijednosno, što ukazuje na promjene u strukturi nabavke i vjerovatno veću za stupljenost sorte robusta, koja je u pravilu cjenovno povoljnija i predstavlja dominantnu sortu porijeklom iz ovih azijskih zemalja.Prosječna cijena kafe na svjetskom tržištu početkom godine iznosila je oko 361 američki cent po funti, što predstavlja pad od oko 10 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Takva kretanja uslovljena su značajnim rastom cijena kafe na globalnom tržištu tokom prethodne godine, navodi se u analizi

Rast cijena kafe podigao vrijednost trgovine, uz male promjene u količinama

Amazon je preuzeo Rivr, start-up iz Ciriha koji se bavi autonomnom robotikom i koji je u augustu 2024. bio procijenjen na oko 110 miliona dolara tokom investicione runde u kojoj su učestvovali i Amazon te Bezos Expeditions, investicijska firma Džefa Bezosa (Jeffa Bezos).&nbsp;Tačni finansijski uslovi preuzimanja nisu otkriveni.Rivrovi roboti imaju četiri noge i točkove, što im omogućava lakše kretanje po stepenicama i neravnim terenima.&nbsp;

Kompanija je nedavno predstavila drugu generaciju svojih robota, a ova akvizicija bi mogla dodatno unaprijediti Amazonove sisteme dostave i učiniti ih bržim i efikasnijim.-Ova akvizicija odražava našu posvećenost kontinuiranom ulaganju u istraživanje, za koje vjerujemo da ima potencijal da dodatno poboljša sigurnosne rezultate i cjelokupno iskustvo dostave za partnere u dostavljačkim službama i njihove saradnike - izjavio je predstavnik Amazona za The Information.Amazon već duže vrijeme uvodi automatizaciju i robotiku u različite segmente svog poslovanja. Prošlog ljeta kompanija je aktivirala milionitog robota, a cilj joj je da automatizira čak 75 posto svojih operacija.

Tačni finansijski uslovi preuzimanja nisu otkriveni

Rivr, kompanija za autonomnu robotiku, prelazi u vlasništvo Amazona

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila.Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je produžetak licence za gotovo mjesec dana posebno važan u ovom trenutku kada cijene nafte skaču na berzama iz dana u dan.-	Rafinerija u Pančevu nastavlja da radi i snabdijevanje će ostati pouzdano. Građani ne treba da brinu, nema potrebe za pravljenjem zaliha, imamo dovoljno naftnih derivata - kazala je Đedović Handanović.Ona je ukazala da nije bilo nestašica na tržištu uprkos tome što je više od godinu dana otežano poslovanje NIS-u, kao i činjenici da gotovo 100 dana u Srbiju nije stizala sirova nafta, saopćeno je iz resornog ministarstva.Kompanija NIS zatražila je 12. marta od OFAC-a novu posebnu licencu kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i poslije 20. marta, kada ističe važenje prethodne licence izdate 20. februara. Ovom licencom NIS-u je bilo omogućeno održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegova operativna zavisna društva, uključujući uvoz i preradu nafte, obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdijevanja i tehničko održavanje, kao i finansijska poravnanja.OFAC je ranije izdao licencu akcionarima i zainteresovanim stranama za pregovore o promjenama u vlasničkoj strukturi NIS-a sa važenjem do 24. marta.Američki OFAC uveo je sankcije NIS-u 9. oktobra prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva. U toku su pregovori između "Gaspromnjefta" i mađarskog MOL-a o preuzimanju ruskog udjela u NIS-u.

Rafinerija u Pančevu nastavlja da radi i snabdijevanje će ostati pouzdano, kazala je Đedović Handanović

OFAC produžio licencu NIS-u do 17. aprila

Prosječne maloprodajne cijene naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavile su rast, a na dan 20. mart zabilježeno je povećanje cijena i benzina i dizela u odnosu na dan ranije.Prosječna cijena premium bezolovnog benzina 95 (BMB 95) viša je za 0,03 KM po litru, dok je cijena dizela (BAS EN 590) porasla za 0,07 KM po litru u odnosu na 19. mart, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.Prema podacima Ministarstva, prosječna maloprodajna cijena dizela u januaru iznosila je 2,29 KM po litru, dok je cijena benzina BMB 95 bila 2,32 KM po litru.U razdoblju od kraja februara do 20. marta zabilježen je kontinuiran rast cijena, pri čemu je prosječna cijena dizela 20. ožujka dostigla 3,16 KM po litru, dok je cijena benzina iznosila 2,54 KM po litru.Na temelju dostavljenih obavijesti o promjeni cijena i marži (OPC i OPM obrasci), u razdoblju od 28. veljače do 19. marta evidentirano je ukupno 7.456 prijava promjena cijena, od čega se 5.255 odnosi na dizel, a 2.201 na benzin BMB 95.Iz Ministarstva podsjećaju da je u Federaciji BiH i dalje na snazi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena kojom je maksimalna veleprodajna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a maloprodajna na 0,25 KM po litru naftnih derivata.Kontrolu primjene ove odluke kontinuirano provode federalni i županijski tržišni inspektori, s posebnim fokusom na formiranje veleprodajnih i maloprodajnih cijena.U cilju informiranja građana o kretanju cijena, Federalno ministarstvo trgovine podsjeća i na dostupnost mobilne aplikacije „FMT FBiH oil info“, putem koje korisnici mogu pratiti cijene goriva na benzinskim pumpama te prijaviti eventualne nepravilnosti.

Prema podacima Ministarstva, prosječna maloprodajna cijena dizela u januaru iznosila je 2,29 KM po litru, dok je cijena benzina BMB 95 bila 2,32 KM

Prosječna cijena dizela u Federaciji BiH porasla na 3,16 KM po litru

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit do 15 miliona eura za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), s ciljem modernizacije dalekovoda koji povezuje Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju.Sredstva će biti iskorištena za nadogradnju 220 kV nadzemnog dalekovoda, koji je ključna komponenta regionalnog energetskog koridora Trebinje – Perućica – Podgorica – Vau i Dejes, piše BiznisInfo.<h2>Širenje kapaciteta</h2>Realizacijom projekta planirano je povećanje prenosnog kapaciteta ovog koridora sa 300 MW na čak 600 MW. Modernizacija obuhvata zamjenu postojećih provodnika savremenim HTLS provodnicima (high-temperature low-sag) na dijelu dalekovoda kroz Crnu Goru – od granice s BiH, preko trafostanica u hidroelektrani Perućica i Podgorici, pa sve do granice s Albanijom.<h2>Pojačana regionalna povezanost</h2>Iz EBRD-a naglašavaju da će projekat znatno unaprijediti pouzdanost i efikasnost prenosa električne energije, ali i dodatno ojačati prekograničnu energetsku povezanost na Zapadnom Balkanu.Ugovor o finansiranju potpisali su potpredsjednik EBRD-a zadužen za politike i partnerstva Mark Bauman, izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović i ministar finansija Crne Gore Novica Vuković.Bauman je poručio:-Ovaj projekat modernizuje ključnu infrastrukturu i doprinosi pouzdanijem i otpornijem elektroenergetskom sistemu.<h2>Ulaganje u energetsku budućnost</h2>Direktor CGES-a Ivan Asanović istakao je:&nbsp;- Ovo je ulaganje u sigurnu, stabilnu i bolje povezanu energetsku budućnost regiona. Povećanjem kapaciteta na 600 MW jačamo pouzdanost sistema i regionalnu saradnju.Ministar finansija Novica Vuković dodao je:&nbsp;- Država, kroz izdavanje garancije, potvrđuje opredijeljenost za ulaganja u stratešku infrastrukturu.EBRD je ključni partner&nbsp;EBRD je jedan od najznačajnijih investitora u Crnoj Gori, sa više od milijardu eura uloženih u preko 100 projekata. Njihova ulaganja fokusirana su na razvoj infrastrukture, jačanje privatnog sektora i unapređenje regionalne integracije.

Kredit od 15 miliona eura za CGES omogućit će povećanje kapaciteta dalekovoda sa 300 MW na 600 MW i jačanje regionalne povezanosti

EBRD ulaže u modernizaciju elektroenergetskog koridora Zapadnog Balkana

Saudijski naftni dužnosnici intenzivno procjenjuju koliko bi cijene nafte mogle porasti ako se rat u Iranu i povezani poremećaji u opskrbi uskoro ne okončaju, a njihovi zaključci izazivaju zabrinutost.&nbsp;Prema osnovnom scenariju, cijene bi mogle premašiti 180 dolara po barelu ako se poremećaji nastave i nakon aprila, piše Wall Street Journal.Iako bi se tako drastičan skok cijena na prvi pogled mogao činiti kao velika financijska dobit za kraljevstvo koje se i dalje uvelike oslanja na prihode od nafte, takav razvoj događaja smatra se vrlo problematičnim.&nbsp;Cijene na toj razini mogle bi izazvati globalnu recesiju ili potaknuti dugoročne promjene u navikama potrošača, što bi u oba slučaja dovelo do uništenja potražnje za naftom. Uz to, Saudijska Arabija riskirala bi da je se percipira kao ratnog profitera u sukobu koji nije započela.- Saudijska Arabija načelno ne voli nagle skokove cijena nafte jer oni dugoročno stvaraju nestabilnost na tržištu. Za Saudijce je idealna situacija umjeren rast cijena uz očuvanje stabilnog tržišnog udjela - izjavio je Umer Karim, analitičar saudijske vanjske politike i geopolitike iz Centra za istraživanje i islamske studije kralja Faisala.&nbsp;Državna naftna kompanija Saudi Aramco, koja je zadužena za proizvodnju, prodaju i formiranje cijena, odbila je komentirati ove procjene.

Cijene na toj razini mogle bi izazvati globalnu recesiju ili potaknuti dugoročne promjene u navikama potrošača

Saudijska Arabija objavila crni scenarij: Cijene nafte bi mogle premašiti 180 dolara po barelu

Azijske berze u petak su pokazale mješovite rezultate nakon jučerašnjih gubitaka na Wall Streetu, dok su cijene nafte blago pale sa ranijeg porasta na početku sukoba, spustivši se na oko 107 dolara po barelu.&nbsp;Terminski indeksi na Wall Streetu trgovali su u plusu.U četvrtak su cijene nafte snažno oscilirale – Brent, međunarodni standard, nakratko je skočio na oko 119 dolara po barelu nakon iranskih napada na naftnu i plinsku infrastrukturu u Zaljevu, koji su uslijedili nakon izraelskog udara na ključno iransko plinsko polje.<h2>Najava odgode napada</h2>U ranoj trgovini u petak, Brent je pao 1,6 posto, na 106,90 dolara po barelu, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) najavio odgodu daljnjih napada na iranski plinski kompleks po zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).&nbsp;Američka WTI nafta pala je za 2 posto, na 93,63 dolara po barelu.Treća sedmica iransko-izraelskog sukoba povećala je cijene energenata i pojačala zabrinutost zbog globalne inflacije, dok je djelomična blokada Hormuškog moreuza dodatno ograničila snabdijevanje naftom i gasom.&nbsp;Američki ministar finansija Skot Bezent (Scott Bessent) spomenuo je mogućnost ukidanja sankcija za iransku naftu kako bi se smanjile cijene.Pad cijena nafte donekle je stabilizirao tržišta.&nbsp;Na azijskim berzama, Kospi u Južnoj Koreji porastao je 0,6 posto na 5.798,23 boda, dok Hang Seng u Hong Kongu pao 0,6 posto na 25.340,43 boda, a kompozitni indeks u Šangaju porastao 0,2 posto na 4.013,16 bodova.&nbsp;<h2>Wall Street</h2>Australski S&amp;P/ASX 200 pao je 0,5 posto, a tajvanski Taiex 0,2 posto. Zbog praznika, Nikkei 225 u Japanu nije trgovao.Na Wall Streetu su u četvrtak zabilježeni blagi padovi: S&amp;P 500 -0,3% na 6.606,49, Dow Jones -0,4% na 46.021,43, a Nasdaq -0,3% na 22.090,69 bodova.&nbsp;

The Wall Street Journal: Netanjahu je s Trampom konačno dobio šta je htio

Dionice američkog proizvođača memorijskih čipova Micron Technology pale su 3,8%, iako je kompanija objavila bolje tromjesečne rezultate od očekivanih, a vrijednost dionica i dalje je oko 330% viša nego prije godinu dana zbog globalnog manjka memorijskih čipova.Na tržištu plemenitih metala, cijene zlata i srebra su porasle. Zlato je skočilo 2,6% na 4.727,20 dolara po unci, dok je srebro poraslo 4,2% na 74,22 dolara po unci, oporavivši se od ranijeg pada.Američki dolar je ojačao prema japanskoj jeni, sa 157,76 na 158,38, dok je euro oslabio na 1,1558 dolara u odnosu na prethodnih 1,1589 dolara.

Treća sedmica iransko-izraelskog sukoba povećala je cijene energenata i pojačala zabrinutost zbog globalne inflacije

Cijene nafte blago su se spustile nakon jučerašnjih velikih fluktuacija

Superautomobili i ultra luksuzni automobili su izuzetno traženi na Bliskom istoku, ali sukobi i rat trenutno usporavaju isporuke, pokazujući da se utjecaji konflikta šire izvan naftnog sektora.Ferrari je privremeno zaustavio većinu isporuka u regiju pogođenu ratom, iako su neki modeli stigli zrakoplovom.&nbsp;Slično, Maserati je obustavio isporuke zbog “logističkih izazova i sigurnosnih problema”.Ovaj trend nije ograničen samo na Italiju – i Bentley je povukao isporuke.&nbsp;Izvršni direktor Frank-Štefen Valsijer (Frank-Steffen Walliser) objasnio je da proizvodnja nije problem, već da potencijalni kupci na Bliskom istoku trenutno imaju druge prioritete.- Nemamo utjecaja sa strane proizvodnje, ali ljudi na Bliskom istoku trenutno imaju druge misli osim traženja novog Bentleyja - rekao je on.Tuning firma Mansory također procjenjuje isporuke individualno, a dostava zrakoplovom može koštati tri do četiri puta više od pomorskog transporta.Problemi s dostavom automobila vjerovatno će trajati sve dok Iran nastavlja napade na brodove i ograničava plovidbu kroz Hormuški moreuz.&nbsp;PBS navodi da je od početka sukoba pogođeno oko 20 brodova, iako neki ipak prolaze.

Napadi na Južni Pars podigli tenzije: Zašto je ovo plinsko polje ključno za svijet

Unatoč tvrdnjama američkog predsjednika Donald Trampa (Trump) da je sukob skoro završen, Iran je nastavio napade na naftnu i plinsku infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao odgovor na izraelski napad na Južni Pars (South Pars).Associated Press javlja da su pogođene rafinerija SAMREF u Yanbu, LNG pogon Ras Laffan, kao i lokacije u Abu Dhabi i Kuvajt.Ovi napadi ponovo su podigli cijene nafte, a iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) obećao je “nultu suzdržanost” ukoliko njihova infrastruktura bude ponovo napadnuta.

Ovaj trend nije ograničen samo na Italiju – i Bentley je povukao isporuke

Rat usporava trgovinu luksuznim automobilima

Pedeset kompanija koje posluju s Novom Željezarom Zenica poslalo je zajedničku poruku podrške Vijeću ministara BiH, nakon višenedjeljne neizvjesnosti oko privremenih zaštitnih mjera na uvoz čelika.Potpisnici su naglasili da je očuvanje domaće proizvodnje čelika ključno za stabilnost čitavog privrednog lanca. Ranije su sličnu reakciju izrazile i Željeznice Federacije BiH i Željeznice Republike Srpske.<h2>Hitno donošenje privremenih zaštitnih mjera</h2>Na hitnom sastanku održanom 17. marta u Zenici, Uprava Nove Željezare predstavila je aktuelno stanje i rizike po kontinuitet rada ako mjere ne budu usvojene. Dobavljači su se jednoglasno založili za hitno donošenje privremenih zaštitnih mjera, ističući da su njihovi prihodi, radna mjesta i dugoročna stabilnost direktno vezani za rad zeničkog giganta.- Naravno, mogli bismo biti samo trgovci čeličnim proizvodima, sa nekoliko stotina radnika. Ali to bi značilo gašenje industrijskog lanca i prestanak rada hiljada ljudi na koje se naša proizvodnja oslanja - poručili su iz Uprave.<h2>Zaposleno je gotovo 11.000 radnika</h2>Prema podacima dobavljača, u sistemima najvećih partnera zaposleno je gotovo 11.000 radnika, uz godišnju ekonomsku cirkulaciju od oko 1,578 milijardi KM, što uključuje direktne tokove Nove Željezare prema dobavljačima i kupcima. Fabrika sarađuje s više od 500 malih i srednjih preduzeća širom BiH.Uprava upozorava da proizvodnja može stati u maju, ako privremene mjere ne budu usvojene na sjednici Vijeća ministara 23. marta. Takav scenario imao bi lančane posljedice po energetiku, rudarstvo, transport, luke, industrijske servise i brojne kooperante.<h2>Najavljeno mirno okupljanje</h2>Partneri i Uprava ističu da ne traže privilegije ili subvencije, već elementarnu zaštitu domaće proizvodnje, kako bi proizvodi mogli biti plasirani na domaće tržište. Takva praksa, naglasili su, uobičajena je u evropskim i industrijski razvijenim zemljama.Potpisnici pozivaju da odluka bude zasnovana na ekonomskim činjenicama i provjerljivim analizama tržišta, a ne paušalnim tvrdnjama u medijima.Sindikat Nove Željezare Zenica najavio je mirno okupljanje 23. marta ispred Vijeća ministara BiH, kada je zakazana 106. sjednica s predviđenim II krugom glasanja o privremenim zaštitnim mjerama na uvoz čelika i proizvoda od čelika.

Partneri i Uprava ističu da ne traže privilegije ili subvencije, već elementarnu zaštitu domaće proizvodnje

Uprava Nove Željezare Zenica održala press

Sindikat Nove Željezare Zenica: Najavljeno mirno okupljanje

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, dok institucije, prema ocjenama stručnjaka i političara, nemaju adekvatan odgovor na poremećaje na tržištu. Dok su neke zemlje regiona već uvele konkretne mjere, u BiH su ograničenja marži pokazala ograničen efekat.<h2>Ukidanje akciza</h2>Šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu BiH Saša Magazinović predložio je izmjene Zakona o akcizama koje bi omogućile njihovo privremeno ukidanje u slučaju poremećaja na tržištu. Predstavnički dom je usvojio prijedlog, a sada se čeka odluka Doma naroda.Magazinović smatra da postoji podrška za ovaj zakon i upozorava da bi blokada bila politički štetna.<h2>Kritike SNSD-a</h2>Komentarišući protivljenje SNSD-a i Milorada Dodika, Magazinović je podsjetio na ranije stavove te stranke.- Bilo bi pošteno da Dodik kaže istinu zbog čega je protiv. Ta istina ne obuhvata ništa od onoga što je do sada rekao. Podsjećam da su 2022. godine svi delegati SNSD glasali za ukidanje svih akciza na naftne derivate, a da je Dušanka Majkić uime SNSD predložila da se ova mjera primjenjuje 30 dana. Ako su doveli enitet u situaciju skorog bankrota, ako su u potrebi da se bore za pfeninge i u toj mjeri loše stoje da ne mogu ljudima pomoći u ovoj krizi, poštenije je to reći nego davati argumente na nivou malog djeteta - kazao je Magazinović.<h2>Sporne mjere</h2>O Dodikovom prijedlogu povrata dijela akciza, Magazinović je bio oštar.- Ma to je obična prevara kojom kupuje vrijeme i ublažava opravdani gnjev ljudi prema nekome ko im otvoreno poručuje da im ne želi, iako to može, pomoći snižavanjem cijena goriva i zaustavljanjem lančanih poskupljenja. Prijedlog koji je iznio je smiješan. Već ljudi prave viceve o tome. Pa kako drugačije kometarisati prijedlog da kad naspete 20 litara goriva, Dodik predlaže da vam se vratiti 60 pfeninga. Uz to, morate negdje otići po tih 60 pfeninga i logično potrošiti gorivo - dodao je.<h2>Oštra poruka</h2>Magazinović se osvrnuo i na lične prozivke iz SNSD-a.- Ako je po Dodiku mjera za srpstvo zavući narodu ruku u džep, onda je u pravu da sam izdajnik. Ne želim zaista ulaziti u blato sa njim i odgovoriti mu psovkom kao jedinim načinom komunikacije koji on razumije. Nasuprot tome želim reći da takvoj vrsti komunikacije nije mjesto u javnom prostoru i da tako ne komuniciraju odgovorni ljudi -&nbsp; poručio je Magazinović.<h2>Problemi provedbe</h2>Govoreći o drugim zakonima, Magazinović je ukazao na sporu implementaciju, posebno kada je riječ o povratu PDV-a na prvu nekretninu i drugim reformama.- Slažem se sa ocjenom da često zakoni nisu loši koliko se loše ili sporo implementiraju. Smatram da institucije gube utakmicu na tržištu radne snage i da ljudi sa zavidnim znanjem, radnim navikama i ličnim kapacitetom sve više napištaju državne institucije i pronalaze mnogo bolje plaćene poslove izvan javnog sektora. To je veliki problem sa kojim se institucije ne žele suočiti, a posljedice će biti velike. Između ostaloga i u provedbi zakona - kazao je.

Spor oko akciza i cijena goriva u fokusu političkih sukoba

Magazinović o Dodiku: "Ako je mjera za srpstvo zavlačenje ruke u džep, onda sam izdajnik"

Izraelski napad na iranska postrojenja u plinskom polju Južni Pars označio je ozbiljnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Kao odgovor, Iran je uzvratio napadima na ključnu energetsku infrastrukturu u regiji, uključujući postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji.Južni Pars predstavlja dio najveće svjetske rezerve prirodnog plina, koju Iran dijeli s Katarom. Procjenjuje se da ovo polje sadrži ogromne količine plina, ključne za globalno snabdijevanje energijom. Za Iran, to je glavni izvor energije, dok Katar iz svog dijela izvozi velike količine tečnog prirodnog plina širom svijeta.Napadi su izazvali oštre reakcije arapskih zemalja, koje upozoravaju na prijetnju regionalnoj sigurnosti i globalnom tržištu energije. Posebno je pogođen industrijski grad Ras Laffan, jedno od najvažnijih čvorišta za preradu plina.Situacija je dodatno pogoršana tenzijama oko Hormuškog moreuza, što je dovelo do rasta cijena nafte na svjetskom tržištu.Sjedinjene Američke Države našle su se u središtu kontroverzi, nakon što su se pojavile tvrdnje o njihovoj uključenosti u napad. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je oštrim odgovorom ukoliko se sukob dodatno proširi.