Vlada Republike Srpske donijela je odluku o sniženju cijena goriva kroz povrat dijela akciza, čime će građani plaćati gorivo po efektivno nižoj cijeni od oko 0,10 KM po litru. Mjera je predstavljena kao olakšica u trenutku rasta cijena energenata.Međutim, pravo na povrat sredstava bit će omogućeno samo građanima s važećom ličnom kartom iz RS, dok stanovnici drugih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno Federacije BiH i Brčko Distrikta, neće imati ovu pogodnost. Takođe, vozila sa stranim registarskim oznakama neće moći ostvariti popust.Kritičari upozoravaju da ovakva mjera stvara diskriminaciju unutar iste države, jer građani tretirani različito zavisno od entitetske pripadnosti. Pravni stručnjaci podsjećaju da su akcize i indirektni porezi nadležnost države BiH, te da ovakve entitetske mjere moraju biti u skladu sa zakonima o indirektnom oporezivanju, kako ne bi bile pravno osporive.Premijer RS-a Savo Minić rekao je da će model biti sličan podjeli regresiranog goriva, a povrat sredstava biće omogućen samo uz ličnu kartu iz RS i za domaće vozilo, dok se sprječava zloupotreba.Odluka stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS i biće na snazi mjesec dana, a ministar trgovine i turizma RS Ned Puhovac očekuje da realizacija počne polovinom naredne sedmice.

Olakšica samo za domaće vozače

RS uvodi ograničeni povrat na gorivo: Način provođenja je skandalozan

Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitriev očekuje ekonomski kolaps Evropske unije već ove godine.- April će probuditi mnoge u EU, jer će energetska kriza dovesti do ekonomskog kolapsa kasnije ove godine - napisao je Dmitriev na društvenoj mreži X.Dmitriev je reagovao na vijest da Berlin, kao vanredne mjere, preporučuje izgradnju 15 nuklearnih elektrana, ukidanje sankcija na ruske energente i planove za obnovu gasovoda Sjeverni tok 2.- Prvoaprilska ironija - svi ovi koraci bi zapravo ispravili prethodne pogrešne strateške odluke koje se ne priznaju, a koje uništavaju EU - naveo je Dmitriev.Direktor fonda osvrnuo se i na mjere štednje koje Brisel preporučuje svojim građanima:- Ne vozite, ne letite, ne perite se, ne jedite, ne koristite klima uređaje, ne učite, ne radite, ne postavljajte pitanja, ne koristite X i ne razmišljajte - napisao je Dmitriev.On je dodao da evropske birokrate neće ispraviti strateške greške i da će nastaviti ubrzano uništavanje zapadne civilizacije.

Energetska kriza dovesti do ekonomskog kolapsa kasnije ove godine, rekao je

Putinov čovjek predviđa ekonomski kolaps EU: "April će mnoge probuditi"

Od 9. juna ove godine bit će u funkciji direktna avionska linija Banja Luka - Tivat, najavljeno je iz Vlade Republike Srpske.- "Aerodrom Banja Luka“ uspostavio je novu direktnu avionsku liniju na relaciji Banja Luka-Tivat u saradnji sa avio-kompanijom „Air Montenegro“, koja će saobraćati od 9. juna 2026. godine. Letovi na navedenoj relaciji obavljat će se dva puta sedmično - utorkom i petkom, a liniju će realizovati avio-kompanija „Air Montenegro“, čime se dodatno unapređuje regionalna saradnja i povezanost u oblasti vazdušnog saobraćaja - navedeno je u saopćenju.Uspostavljanje linije Banja Luka-Tivat putnicima iz Bosne i Hercegovine omogućava brz i efikasan pristup crnogorskom primorju, dok se istovremeno putnicima iz Crne Gore obezbjeđuje direktna avionska veza sa Banjom Lukom i širim regionom.U skladu sa strategijom širenja mreže destinacija i jačanja kapaciteta „Aerodroma Banja Luka“, za naredni period planirano je uvođenje dodatnih avio-linija s ciljem kontinuiranog unapređenja usluga vazdušnog saobraćaja.

Uspostavljanje linije Banja Luka-Tivat putnicima iz Bosne i Hercegovine omogućava brz i efikasan pristup crnogorskom primorju

Od 9. juna direktna avionska linija Banja Luka - Tivat

Federacija Bosne i Hercegovine danas se zadužila za 30 miliona KM kroz aukciju obveznica na Sarajevskoj berzi (SASE). Ukupan promet na današnjem trgovanju iznosio je 30,18 miliona KM kroz 28 transakcija, dok je prometovano 236.004 dionice.Na 63. aukciji prikupljeno je 29,96 miliona KM, a emitovane su trogodišnje obveznice s rokom dospijeća 1. aprila 2029. Ukupno je kroz 23 transakcije upisano 30 hiljada obveznica, po ponderisanoj prosječnoj cijeni 99,8855 uz kamatnu stopu od 3,1924 posto.Redovna trgovina činila je manji dio prometa, s iznosom od 220.905 KM, dok na Kotaciji nisu zaključeni poslovi. Na Slobodnom tržištu, ST2, najveći promet ostvario je ŠIPAD komerc (191.838 KM) uz pad cijene od 20 posto na 1,20 KM, dok je "Udarnik" Breza ostao na 0,63 KM s prometom od 29.067 KM.Indeks SASX-30 oslabio je za 0,67 posto, dok su SASX-10, SASX-BBI, SASX-FN i BIFX zadržali nivoe s prethodnog trgovanja, saopćili su iz Sarajevske berze.

Aukcija na Sarajevskoj berzi

Federacija BiH prikupila 30 miliona KM emisijom obveznica

Interes medicinskih radnika iz Bosne i Hercegovine za odlazak na rad u zemlje Evropske unije, tokom protekle godine znatno je opao, što potvrđuju i podaci o izdatim radnim dozvolama. Prošle godine u Njemačku su otišla svega 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom, a sličan pad zabilježen je i kod odlazaka u Sloveniju. Ovaj podatak nametnuo je pitanje da li je riječ o stvarnoj stabilizaciji domaćeg zdravstvenog sistema ili samo privremenom trendu uzrokovanom globalnim okolnostima. Senad Sadiković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u KS, kazao je za „Avaz“ da su poboljšanju stanja umnogome doprinijeli pregovori oko kolektivnih ugovora koji su obezbijedili bolje uslove zdravstvenim radnicima.- S druge strane, otvaranje novih privatnih bolnica i klinika, koje nude bolje uslove, također utječe na kretanje kadra. Na taj način uposlenici imaju mogućnost dodatne zarade radeći u privatnom, ali i u javnom sektoru. Ne mogu reći da smo na taj način značajno unaprijedili kvalitet usluga, ali svakako ni u drugim dijelovima Evrope uslovi nisu mnogo bolji nego kod nas – istakao je Sadiković.<h2>Veliki broj specijalizacija</h2>Sadiković je istakao i da je sigurno da će u narednom periodu doći do potpune stabilizacije, prije svega zato što je u posljednje vrijeme raspisan veliki broj specijalizacija, a značajan broj kadra je primljen u javne zdravstvene ustanove, od primarnog do tercijarnog nivoa.

- Kada govorimo o poboljšanju uslova za medicinske radnike, važno je naglasiti da su poboljšanja obuhvatila sve, i doktore, i medicinske sestre, kao i ostale zaposlene u zdravstvenom sistemu. Primjer toga je povećanje satnice i cijene rada, koje se odnosi na sve, ne samo na medicinske sestre, tehničare i doktore, već i na administrativno osoblje, ekonomske službe, kao i NK radnike uključene u proces rada – objašnjava Sadiković.<h2>Sigurnosna situacija u svijetu</h2>Ističe da je i trenutna sigurnosna situacija u svijetu sigurno jedan od bitnijih razloga zbog čega se dio ljudi vraća ili odustaje od odlaska iz zemlje.- Možemo reći da su u našem regionu trenutno, u određenoj mjeri, čak i sigurniji uslovi nego u nekim zemljama u koje su ranije odlazile naše kolege. Ipak, ključni faktor ostaju bolji uslovi rada. Naš kadar godinama radi prekovremeno, od kliničkih centara do drugih zdravstvenih ustanova, a taj rad često nije bio adekvatno plaćen – istakao je.Uprkos smanjenom odlasku u inostranstvo, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s brojnim izazovima, uključujući nezadovoljstvo zaposlenih i najave štrajkova zbog niskih primanja u oba entiteta.Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal, jer može ukazivati na usporavanje ekonomskih aktivnosti na tim tržištima, što bi se posredno moglo negativno odraziti i na domaću privredu i izvoz.<h2>Privatne bolnice</h2>- Kada je riječ o privatnim bolnicama i klinikama, njihov razvoj u ovom trenutku nam u određenoj mjeri odgovara, jer jasno pokazuje razliku između mogućnosti privatnog i javnog sektora. Prihvatamo tu vrstu konkurencije između javnog i privatnog zdravstva, ali uz uslov da se ona odvija u realnim okvirima i u skladu s jasno definisanim pravilima rada – kazao je Sadiković za „Avaz“.

Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Nakon smrti Leonida Radvinskog, milijardera koji je izgradio globalni uspjeh platforme OnlyFans, u centru pažnje našla se njegova supruga Jekaterina Čudnovski.Do sada poznata javnosti po humanitarnom radu i pravnoj karijeri, sada bi mogla imati ključan uticaj na budućnost jedne od najkontroverznijih digitalnih platformi na svijetu.Prema dostupnim informacijama, preko porodičnog fonda preuzela je kontrolni udio u kompaniji čija se vrijednost procjenjuje na oko 5,5 milijardi dolara.<h2>Od privatnog života do globalnog biznisa</h2>Čudnovski, rođena u Ukrajini, u javnim biografijama se opisuje kao majka četvoro djece, posvećena porodici i humanitarnom radu. U intervjuima je govorila o podršci istraživanjima raka i radu u pravnom sektoru, bez ikakvih veza sa industrijom za odrasle.Smrt supruga u 43. godini života iznenada ju je dovela u poziciju osobe koja odlučuje o pravcu razvoja platforme koja godišnje generiše milijarde dolara prihoda.OnlyFans je 2024. godine ostvario prihod od oko 7,2 milijarde dolara, uz relativno mali broj zaposlenih. Poslovni model zasniva se na uzimanju 20 odsto provizije od zarade kreatora sadržaja, kojih je oko četiri miliona širom svijeta.<h2>Platforma između tehnologije i kontroverzi</h2>Kompanija nastoji da se pozicionira kao tehnološka platforma i društvena mreža, ali veliki dio prihoda i dalje dolazi od eksplicitnog sadržaja. Upravo to pitanje moglo bi biti ključno za budućnost poslovanja.OnlyFans je već pokušavao da smanji zavisnost od sadržaja za odrasle. Prije nekoliko godina najavio je zabranu takvog sadržaja, ali je odluka povučena nakon samo nekoliko dana. U međuvremenu je pokrenuta i dodatna platforma sa neeksplicitnim sadržajem, ali bez značajnijeg uticaja na ukupne prihode.Analitičari ističu da investitori ovu platformu prije svega vide kao tehnološki projekat sa izuzetno stabilnim i profitabilnim modelom.<h2>Pritisci i kritike ne jenjavaju</h2>Platforma se već duže suočava sa kritikama. Dio stručnjaka upozorava na društvene posljedice širenja pornografskog sadržaja, dok drugi naglašavaju da OnlyFans omogućava kreatorima veću kontrolu nad sopstvenim radom i prihodima.Podaci regulatora u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuju rast konzumacije takvog sadržaja, posebno među mladima, što dodatno pojačava rasprave o ulozi platforme u društvu.Kompanija ističe da primjenjuje stroge mjere provjere starosne dobi i kontrole sadržaja, te da ima nultu toleranciju prema nezakonitim materijalima. U tu svrhu angažuje oko 1.500 moderatora i koristi vještačku inteligenciju za nadzor objava.<h2>Pokušaji prodaje i neizvjesna budućnost</h2>Radvinski je još prije smrti prenio vlasnički udio na porodični fond, dok su istovremeno vođeni pregovori o prodaji dijela kompanije investicionom fondu iz San Franciska. Ti pregovori nisu završeni prije njegove smrti, ali i dalje traju.Uprkos promjeni vlasničke strukture, upravljanje platformom za sada ostaje u rukama postojeće uprave, na čelu sa izvršnom direktoricom Kejli Bler.Analitičari smatraju da smrt osnivača neće imati trenutni operativni uticaj, ali će dugoročni pravac razvoja zavisiti upravo od nove vlasnice.<h2>Odluke koje mogu promijeniti industriju</h2>Ključno pitanje ostaje da li će Čudnovski nastaviti dosadašnji poslovni model ili pokušati da redefiniše platformu i smanji oslanjanje na sadržaj za odrasle.S obzirom na finansijsku snagu kompanije i njen globalni uticaj, svaka takva odluka mogla bi imati posljedice ne samo za OnlyFans, već i za širu digitalnu i medijsku industriju, prenosi tportal.

Do sada poznata javnosti po humanitarnom radu i pravnoj karijeri

Ko je žena koja je naslijedila OnlyFans

Dok Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokušavaju oslabiti Iran kroz rat i sankcije, Teheran američko-izraelske napade koristi kao priliku za jačanje svoje strateške pozicije.Kako sukob ulazi u petu sedmicu, Hormuški moreuz je praktično blokiran, što je poremetilo oko 15 posto globalne opskrbe naftom.&nbsp;Dok zaljevske monarhije trpe veliki pad prihoda, iranski budžet bilježi rast.

Tramp opet odgodio rok Iranu, nafta skočila iznad 111 dolara

Prema izvještaju magazina The Economist od nedjelje, Iran sada ostvaruje gotovo dvostruko veće dnevne prihode od izvoza nafte nego prije 28. februara.I pored nastojanja da se ograniči i prikrije iranska trgovina, dostupni podaci pokazuju da Teheran izvozi između 2,4 i 2,8 miliona barela dnevno, od čega 1,5 do 1,8 miliona čini sirova nafta.

Iran zaprijetio regiji: "Nafta ide na 200 dolara po barelu ako nastavite ovu igru"


Istovremeno, cijene rastu zbog smanjenih globalnih zaliha.Umjesto da bude paralizirana ratom, iranska naftna industrija se prilagodila novim okolnostima, održavajući proizvodnju i osiguravajući prihode kroz snažno prisustvo na azijskim tržištima.

Nestabilna sedmica na tržištima: Nafta pala, berze reagiraju na sukob na Bliskom istoku

Prema istom izvještaju, Kina kupuje više od 90 posto iranskog izvoza, dok manje, takozvane „teapot“ rafinerije plaćaju cijene bliske Brent referentnoj vrijednosti.Iranska nafta, koja se ranije prodavala uz popuste, sada dostiže premijske cijene, čime zemlja ostvaruje značajnu finansijsku korist uprkos pritiscima SAD-a i Izraela.

Dok zaljevske monarhije trpe veliki pad prihoda, iranski budžet bilježi rast

Napad na Iran donio neočekivan ishod: Izvoz nafte udvostručen u odnosu na početak sukoba

Niskobudžetna aviokompanija Wizz Air danas je proširila svoju bazu na Međunarodnom aerodromu u Tuzli stacioniranjem dodatnog aviona, uz uvođenje direktne linije ka Bratislavi.Nakon dvogodišnje pauze, Tuzla je koncem 2025. ponovo postala baza Wizz Air-a. Prvi bazni avion pozicioniran je u decembru prošle godine, a sada je broj letjelica u tuzlanskoj bazi povećan.Direktor aerodroma Dževad Halilčević istakao je da dolazak drugog baznog aviona omogućava veći broj letova, bolju povezanost građana i jačanje regionalnog značaja aerodroma. Povećanjem kapaciteta širi se i mreža evropskih destinacija, uključujući novu liniju Tuzla – Bratislava, što dodatno jača veze BiH i Slovačke u privredi i turizmu.Halilčević je dodao da Tuzla trenutno ima 13 destinacija s Wizz Air-om, uz dva prijevoznika za Istanbul. Od 1. januara do danas prevezeno je gotovo 90 hiljada putnika, što je za 55 posto više nego u istom periodu prošle godine.Prema planu za 2026. godinu, aerodrom očekuje rekordnih 800 hiljada putnika. Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Almir Žilić naglasio je značaj ulaganja Vlade TK, uključujući infrastrukturne projekte i subvencioniranje letova.Od kraja juna ili početkom jula očekuje se i direktan let za Cirih preko švicarske aviokompanije Chair Airlines.

Nakon dvogodišnje pauze, Tuzla je koncem 2025. ponovo postala baza Wizz Air-a

Wizz Air širi bazu u Tuzli: Uvedena direktna linija za Bratislavu

Kupci iz Mađarske sve češće posjećuju trgovine u hrvatskim pograničnim krajevima, posebno u Baranji (Baranya), gdje najviše kupuju meso, mesne proizvode, sireve, cigarete i razne prehrambene artikle, navodi Glas Slavonije.Stanovnici Belog Manastira primjećuju da je u posljednje vrijeme sve više mađarskih kupaca u trgovinama, a trgovci sve više prilagođavaju ponudu i poslovne planove upravo toj potražnji. Prema njihovim riječima, Mađari često kupuju veće količine robe, osobito vikendom.Najčešće biraju veće komade svinjskog mesa, poput vratine, buta, plećke i slanine, ali i sireve, slatkiše, gotova jela te duhanske proizvode. Zabilježeni su i slučajevi kupovine većih količina cigareta, pri čemu pojedini kupci troše i stotine eura po dolasku. Glavni razlog ovakve kupovine su niže cijene u Hrvatskoj. Trgovci ističu da je svinjetina u hrvatskim trgovinama i do 30 posto jeftinija nego u Mađarskoj, dok su neki sirevi jeftiniji i do pet eura.U odnosu na ranija razdoblja, riječ je o obrnutom trendu. Nekada su građani Hrvatske često odlazili u Mađarsku u kupovinu, osobito prije i nakon Domovinskog rata, dok je danas situacija suprotna – sve više Mađara dolazi kupovati u Hrvatsku.Godine 2022. Hrvati su u većem broju odlazili u Mađarsku po gorivo, no taj se trend smanjio nakon što su povlaštene cijene za strane kupce najprije ograničene, a potom i ukinute. Iako se i dalje povremeno odlazi po neke proizvode, takve kupovine više nisu ni približno česte kao prije.

Zabilježeni su i slučajevi kupovine većih količina cigareta, pri čemu pojedini kupci troše i stotine eura po dolasku

Sve više Mađara kupuje u pograničnim trgovinama Hrvatske zbog nižih cijena

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine nalazilo se gotovo 314.794 nezaposlenih osoba. I dok brojke u 2026. pokazuju blagi pad, podaci s terena otkrivaju isti problem, posla ima, ali radnika nema tamo gdje su najpotrebniji.&nbsp;Nezaposlenost nije ravnomjerno raspoređena širom zemlje. Najveći broj nezaposlenih nalazi se u Federaciji BiH, što je i očekivano s obzirom na broj stanovnika. Republika Srpska ima manji broj nezaposlenih, dok Brčko distrikt predstavlja posebno tržište rada sa specifičnim kretanjima.<h2>Manji bh. entitet</h2>Prema entitetskim podacima, u Republici Srpskoj je zaključno s decembrom 2025. godine evidentirano 49.570 nezaposlenih, što je za gotovo 7,4 posto manje nego godinu ranije. Ipak, poslodavci u ovom entitetu i dalje upozoravaju na nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, šumarstvu, zdravstvu i obrazovanju.Najtraženija zanimanja su tesari, armirači, zidari, građevinski radnici, ali i pekari, šivači i šumarski radnici. U zdravstvu nedostaju medicinske sestre i ljekari, dok obrazovni sektor traži nastavnike matematike, fizike i informatike, kao i vaspitače. S druge strane, među visokoobrazovanim najviše nezaposlenih i dalje su ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave.<h2>Nezaposlenost po kantonima</h2>Situacija u Federaciji BiH razlikuje se od kantona do kantona, zavisno od broja stanovnika, ali i brojnih drugih faktora. Najveći broj nezaposlenih bilježi Tuzlanski kanton, gdje je krajem januara 2026. godine evidentirano čak 60.425 osoba.&nbsp;Prema podacima Zavoda za statistiku Kantona Sarajevo otprilike 55.000 do 60.000 nezaposlenih osoba broji Sarajevski kanton. Slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 46.760 nezaposlenih, u Unsko-sanskom i Srednjobosanskom ta brojka se kreće od 30.000 do 35.000 dok Hercegovačko-neretvanski kanton ima 24.168 osoba na evidenciji.

U manjim kantonima brojke su znatno niže, ali problemi su slični. U Zapadnohercegovačkom kantonu evidentirano je 9.789 nezaposlenih, u Kantonu 10 taj broj je 5.520, u Posavskom kantonu 3.522, dok Bosansko-podrinjski kanton Goražde bilježi 2.508 nezaposlenih osoba.<h2>Ko je najbrojniji na birou?</h2>Analiza strukture nezaposlenih pokazuje slične obrasce u gotovo svim dijelovima zemlje.Na evidencijama dominiraju ekonomski tehničari i maturanti gimnazije, prodavači, frizeri i ugostiteljski radnici, mašinski i elektrotehnički tehničari, pravnici i ekonomisti među visokoobrazovanim. U pojedinim kantonima, poput Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog, posebno su brojni i kvalifikovani radnici poput trgovaca, kuhara, automehaničara i bravara. Stručnjaci ističu da podaci ukazuju i na višak kadra u administrativnim i općim zanimanjima, posebno među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom.<h2>Ko nedostaje tržištu rada?</h2>S druge strane, gotovo svi zavodi za zapošljavanje izdvajaju ista deficitarna zanimanja.Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru fale zidari, tesari, armirači i keramičari, zatim u industriji i zanatstvu gdje fale zavarivači, CNC operateri, bravari i električari. Također fali i vozača u transportu, ali i konobara i kuhara u ugostiteljstvu.Iako broj nezaposlenih formalno opada, stručnjaci upozoravaju da taj pad nije isključivo rezultat ekonomskog rasta, već i masovnog odlaska radnika u zemlje Evropske unije. Bez ozbiljnih reformi obrazovanja i tržišta rada, Bosna i Hercegovina će, zaključuju analitičari, i dalje imati isti problem koji se oslikava u višku radne snage na biroima i istovremenom hroničnom nedostatku radnika u ključnim sektorima.<h2>Paradoks tržišta rada</h2>Podaci jasno pokazuju paradoks bh. tržišta rada. Dok desetine hiljada ljudi traže posao, poslodavci istovremeno ne mogu pronaći radnike. Razlozi su brojni.&nbsp;Tu je neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama privrede, nedostatak praktičnih znanja i vještina, odlazak radne snage u inostranstvo, ali i niske plaće i loši uslovi rada u pojedinim sektorima. Zbog toga se sve češće dešava da osobe s diplomama ekonomije ili prava čekaju posao godinama, dok se zanatska zanimanja gotovo odmah zapošljavaju, često i van granica BiH.


Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru, fale zidari, tesari, armirači i keramičari

Zvanični podaci pokazuju blagi pad nezaposlenosti u BiH

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Vrijednost izvoza mesa i mesnih prerađevina iz Bosne i Hercegovine prošle godine je iznosila 140,25 miliona KM, što je manje za 3,09 posto u odnosu na godinu ranije. Vrijednost uvoza je porasla za 3,56 posto i dostigla je 719,84 miliona KM.Prema analizi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), ukupan obim razmjene mesa i mesnih prerađevina prošle godine je iznosio 860,09 miliona KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 19,48 posto.- U strukturi izvoza je značajno povećanje izvoza svinjskog mesa, svježeg, rashlađenog ili smrznutog, kako količinski, tako i vrijednosno, s ukupno 1,24 miliona kilograma ili vrijednošću od 6,94 miliona KM i to na tržištu Srbije - ukazali su iz Komore.Naveli su da su ostale kategorije pri izvozu imale blaže oscilacije. Naime, izvoz prerađevina poput kobasica i sličnih proizvoda povećan je za 14,08 posto dok je izvoz mesa peradi smanjen za 11 posto, nakon kontinuiranog povećanja izvoza, a izvoz ostalih konzerviranih proizvoda smanjen je za 9,74 posto.Top pet izvoznih tržišta za meso i mesne prerađevine u 2025. bile su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Hrvatska.Izvoz u Srbiju je obuhvatao svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto meso, kobasice i slične proizvode, kao i ostale pripremljene ili konzervirane proizvode od mesa, drugih klaoničkih proizvoda ili krvi.Crna Gora je bila tržište za meso peradi i jestive klaoničke proizvode od peradi, ostale pripremljene ili konzervirane proizvode od mesa te kobasice i slične proizvode od mesa.Sjeverna Makedonija je iz Bosne i Hercegovine uvozila ostale pripremljene i konzervirane proizvode od mesa, kobasice i slične proizvode, kao i meso i jestive mesne klaoničke proizvode soljene, u salamuri, sušene ili dimljene.U Hrvatsku se izvozilo meso peradi i jestivi klaonički proizvodi od peradi, kao i ostali pripremljeni i konzervirani proizvodi od mesa te drugi klaonički proizvodi ili krv.Najveći uvoz mesa u prošloj godini bio je iz Nizozemske, Italije, Srbije, Hrvatske i Njemačke.Količinski je značajno povećan uvoz gotovo svih kategorija mesa i mesnih prerađevina, posebno svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Njemačke, dok je uvoz smrznutog goveđeg mesa povećan za više od 80 posto iz Brazila, Sjeverne Makedonije, Paragvaja, Poljske i Austrije.

Najveći uvoz mesa u prošloj godini bio je iz Nizozemske, Italije, Srbije, Hrvatske i Njemačke

Prošle godine BiH izvezla meso vrijedno 140 miliona KM, a uvezla čak 719 miliona KM

Džeri Marel (Jerry Murrell), izvršni direktor američkog lanca restorana brze hrane Five Guys, izjavio je da je svojim radnicima isplatio bonus od 1,5 miliona dolara (2,55 miliona KM) jer "nije želio da ga neko upuca", nakon što je kompanija nedavno zabrljala promotivnu akciju "kupi jedan, dobiješ jedan gratis".U intervjuu za američki poslovni list Fortune nije dodatno pojasnio ovu izjavu.Ova izjava uslijedila je nešto više od godinu dana nakon što je Brajan Tompson (Brian Thompson), izvršni direktor kompanije za zdravstveno osiguranje UnitedHealthcare, ubijen na ulici u New Yorku. Veliki dio javnosti u Sjedinjenim Američkim Državama smatra da je to ubistvo reakcija na profitom vođeno američko zdravstvo.Razlog intervjua Fortunea s Džerijem Marelom bila je promotivna akcija lanca restorana kojim rukovodi, povodom 40 godina postojanja kompanije. Akcija je bila mnogo popularnija nego što je lanac očekivao.Naime, mobilna aplikacija Five Guys (Five Guys) srušila se dok su kupci pokušavali iskoristiti promociju, a mnogi preopterećeni restorani ranije su prekinuli akciju, što je izazvalo oštre reakcije kupaca.Kritike su bile toliko snažne da je Five Guys (Five Guys) 18. februara javno izvinio, a naknadno to ponovio 9. marta, kada je četverodnevna promocija ponovo pokrenuta.Džeri Marel je u razgovoru za Fortune rekao da je radnicima u 1.500 restorana isplatio bonus od ukupno 1,5 miliona dolara, kako bi nadoknadio štetu nastalu haosom tokom promotivne akcije.- Nisam želio da me iko upuca u leđa ili nešto slično jer smo stvarno zabrljali. Nismo imali pojma da ćemo dobiti toliki odziv - naglasio je.U šali je dodao da mu je draže da zaposleni dobiju bonus nego da njegova supruga dobije novu bundu.- Ona me i dalje gleda kao da sam glup, ali mislim da je vrijedilo. Tako su naporno radili. Bili su potpuno preopterećeni - naveo je Džeri Marel.Lanac Five Guys prisutan je u 28 država svijeta, ima 1.900 restorana i zapošljava 30 hiljada ljudi. Džeri Marel osnovao je kompaniju 1986. godine i od tada je na njenom čelu, prenosi Guardian.

Ona me i dalje gleda kao da sam glup, ali mislim da je vrijedilo, rekao je Marel

Izvršni direktor američkog lanca restorana: Isplatio sam bonus radnicima kako ne bih bio upucan u leđa

Direktor kompanije BNT-Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik Besim Belegić saopštio je da je ova firma potpisala najveći ugovor u posljednjih 30 godina.– Proteklih mjeseci intenzivno sam vodio razgovore sa više poslovnih partnera vezano za ugovaranje novih poslova. Prvi rezultati već dolaze. Prije tri dana potpisao sam ugovor vrijedan preko 33 miliona eura. To je najveći ugovor potpisan u posljednjih 30 godina – naveo je Belegić, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/bh-proizvodjac-artiljerije-upravo-potpisao-najveci-ugovor-u-30-godina/">Biznisinfo.ba</a>.Osim navedenog ugovora, kako dodaje, potpisano je još nekoliko ugovora manje vrijednosti.<h2>Nova radna mjesta</h2>– Sve ovo ima za posljedicu proširivanje proizvodnih kapaciteta te zapošljavanje novih radnika. Uskoro ćemo raspisati konkurs za prijem 50 novih radnika, kao što sam najavio prije nekoliko mjeseci – kazao je Belegić.Ovo predstavlja veliki iskorak za BNT-TMiH s obzirom na činjenicu da je kompanija prije nešto više od tri godine bila pred gašenjem, kada je oko 300 radnika trebalo ostati bez posla.

– Zahvaljujući koordiniranim aktivnostima Vlade FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem, ministra industrije, energije i rudarstva Vedrana Lakića te uprave i svih uposlenika BNT-TMiH, uspjeli smo sačuvati sva radna mjesta te zaposliti dodatnih 200 radnika – zaključio je Belegić.<h2>Lani imali rekordne prihode</h2>Ove dobre vijesti nadovezuju se na ranije informacije koje je objavio BiznisInfo.ba, prema kojima je BNT prošle godine ostvario najbolji poslovni rezultat u posljednje tri decenije.Ukupni prihodi kompanije lani su iznosili 41,8 miliona KM, što predstavlja nastavak rasta u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 34,7 miliona KM. Rashodi su porasli sa 32,3 miliona KM na 37,3 miliona KM u istom periodu.Grafikon poslovanja kompanije BNT-TMiH koji prikazuje ukupne prihode, rashode i dobit u 2025. i 2024. godini u milionima KM.

Dobit firme lani je iznosila 4,5 miliona KM, dok je godinu ranije bila 2,4 miliona KM.<h2>Jedna od ključnih kompanija</h2>BNT-Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik se sve jasnije profilira kao jedna od vodećih kompanija domaće namjenske industrije.Kompanija je specijalizirana za proizvodnju:minobacačahaubicaručnih bacačabestrzajnih topovatenkovskih i avionskih topovadrugih sofisticiranih borbenih sistema.

Podsjetimo, BNT je tokom 2025. godine napravio i značajan tehnološki iskorak – proizveden je prvi dron.&nbsp;

Košarac oduzeo dozvolu za proizvodnju bh. dronova u BNT-u

Međutim, početkom ove godine ministar Staša Košarac donio je rješenje kojim se kompaniji oduzima dozvola za proizvodnju dronova zbog, kako je naveo, kršenja Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.

Prije tri dana potpisao sam ugovor vrijedan preko 33 miliona eura, naveo je Belegić

Bh. proizvođač artiljerije potpisao najveći ugovor u 30 godina

Gotovo 11.000 radnika u BiH, s desetinama hiljada članova svojih porodica, strepi nad sudbinom Nove Željezare Zenica. Nakon što Vijeće ministara BiH nije usvojilo odluku kojom bi zaštitilo domaću proizvodnju čelika, sindikati najavljuju odlučnu borbu za spas radnih mjesta, ali i jedne od posljednjih velikih kompanija koje imamo, te proizvodnje koja u svijetu dobija strateški značaj. <h2>Neminovna otpuštanja</h2>Entitetske željeznice mogle bi postati najveća kolateralna žrtva neodgovornosti i pasivnosti vlasti u konkretnom slučaju. Uprava ŽFBiH nedavno je upozorila da bi gašenje Zeničke željezare u pitanje dovelo egzistenciju&nbsp;2.500 radnika&nbsp;ovog preduzeća. U Željeznicama RS u pitanje bi moglo doći 1.700 radnih mjesta.- Gašenje Željezare imalo bi fatalne posljedice po oba javna preduzeća, odnosno za cijelu BiH, pošto više od 60 posto prihoda željeznice ostvaruju tim pravcem – Rudnik Omarska – Željezara Zenica. Neminovna su otpuštanja radnika u oba entiteta, ako do toga dođe – kazao je za “Avaz” Dragan Peulić, predsjednik&nbsp;Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti “Željeznica Republike Srpske”

Dodaje da će se reprezentativni sindikati iz oba javna preduzeća snažno suprotstaviti gašenju Zeničke željezare, te da su spremni za organizaciju blokada širom države.- Razgovarali smo i s kolegama iz FBiH i u mogućnosti smo da blokiramo sve pružne prelaze u BiH. Izaći ćemo s našim vagonima na prelaze, na pruzi smo, nismo blokirali put, ali saobraćaj će biti zaustavljen. Biće to opšta blokada BiH – ističe Peulić. <h2>Šteta za sve</h2>Univerzitetski profesor i nekadašnji federalni ministar industrije, energetike i rudarstva, Izet Žigić kaže da se zenička željezara po svaku cijenu mora spasiti. Apel je to i Vijeću ministara BiH, koje nije postiglo saglasnost o tako važnoj odluci. - Ova kompanija i radna mjesta koja veže, ne smiju biti predmet političkih potkusurivanja. Ovo sada je političko mrcvarenje tako važnog segmenta, koji se zove industrija željeza. Iza toga, siguran sam, stoji neko političko nadigravanje. Kakvo, ne znam, ali vjerovatno će se brzo otkriti - ističe profesor Žigić i dodaje da niko neće biti pošteđen štete i da će je svi osjetiti.

<h2>Kraj velike industrije</h2>Koksara je ugašena u Lukavcu, neka se ugasi i ova kompanija i mi smo završili s velikom industrijom, komentira bivši federalni ministar Izet Žigić.- Neke stvari je vrijeme pregazilo, ali ovo nije. Cijeli svijet diže metalnu industriju, radi namjenske industrije i svega, a mi je puštamo niz vodu - kaže.

Entitetske željeznice mogle bi postati najveća kolateralna žrtva neodgovornosti i pasivnosti vlasti 

Fatalne posljedice po željeznice u oba entiteta

Hiljade radnika u BiH očekuje spas Željezare: Željezničari najavljuju blokadu države

Posljednjih dana ponovo svjedočimo pokušajima da se tema igara na sreću koristi za prikupljanje jeftinih političkih poena. Iza bombastičnih naslova i moralisanja često se prećutkuju činjenice koje ne odgovaraju političkim kampanjama.Podaci jasno pokazuju da sektor igara na sreću u Federaciji BiH već prolazi kroz ozbiljno smanjenje. Broj kladionica je u samo dvije godine pao sa 1.930 na 1.602, što je pad od 328 poslovnica, odnosno od oko 17 posto. Istovremeno je broj zaposlenih smanjen sa 4.611 na 3.846, dakle ugašeno je 765 radnih mjesta. To nisu apstraktne brojke. To su konkretni ljudi, konkretne porodice i konkretna radna mjesta koja zavise od ove djelatnosti. Zato je potpuno neodgovorno voditi političku kampanju na način da se cijela industrija predstavlja isključivo kao društveni problem, bez ikakvog uvida u njenu ekonomsku dimenziju. Ako se nastavi sa pritiscima, zabranama i populističkim porukama, posljedice neće snositi političari koji danas dijele lekcije, nego radnici koji će ostati bez posla i država koja će ostati bez značajnih prihoda.Posebno je važno reći da ovaj sektor nije izvan sistema. Naprotiv, riječ je o djelatnosti koja je zakonski uređena, nadzirana i koja generiše prihode za budžete, a dio tih sredstava se dalje raspoređuje za finansiranje različitih programa i projekata u Federaciji BiH. Kada neko traži dodatna ograničenja bez ozbiljne analize, onda mora otvoreno reći i koga je spreman ostaviti bez radnog mjesta i kojih javnih sredstava je spreman da se odrekne. Naravno da bi svako društvo trebalo odgovorno razgovarati o igrama na sreću. Ali odgovorna politika ne znači lov na jednu djelatnost zbog dnevnih političkih potreba. Odgovorna politika znači regulaciju, kontrolu i očuvanje legalnog tržišta, a ne medijske hajke i stvaranje atmosfere u kojoj se zanemaruju ekonomske činjenice.Zato ova tema ne smije biti sredstvo za politički marketing. Kada se podvuče crta, jasno je da svako dalje stezanje bez ozbiljne strategije znači manje legalnih poslovnica, manje radnih mjesta i manje novca za budžet. A to nije odgovorna politika — to je čist populizam.Mozzart

Zatvoreno 328 poslovnica u Federaciji BiH, ugašeno 765 radnih mjesta



Mozzart: Manje kladionica, radnih mjesta i prihoda za državu, više političkih poena za neuspjele političare

Nova Željezara Zenica (NŽZ), nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom ove sedmice definitivno odbacilo uvođenje privremenih mjera za zaštitu domaće proizvodnje čelika, sazvala je danas sastanak o temi "Šta dalje?“.Sastanku su se odazvali predstavnici svih nivoa vlasti, sindikata te kompanija koje surađuju s NŽZ-a. Menadžer za komunikacije NŽZ-a Alena Kahrimanović istakla je kako su do sada samo govorili o izazovima za očuvanje proizvodnje čelika u Zenici i BiH, ali da sada već govore o ozbiljnom problemu u kojem se nalaze.<h2>Negativna odluka</h2>Nije im jasno zašto je donesena negativna odluka, kada su svoju saglasnost dale i obje entitetske vlade.- Da li zbog nekih viših političkih ili pojedinačnih interesa i principa, mi ne znamo odgovor na to pitanje. Ali, ono s čim smo svi mi koji radimo u ovoj fabrici saglasni, a vjerujem i naši dobavljači koji su uvezani u ovaj privredni lanac, jeste da su nam takvi, viši principi, savili kičmu. Mi smo dali sve od sebe - poručila je Kahrimanović.Probem je dugogodišnji te ni prethodni vlasnici nisu bili neuspješni u nastojanju da zaštite domaći čelik, koji bi se u tom gradu, a samim time i u BiH, prestao proizvoditi još prošle godine da nisu došli novi vlasnici.Zbog prošlogodišnjeg minusa od 97 miliona KM, kompanija je zatražila pokretanje stečajnog postupka, u kojem, kako je najavio generalni direktor i suvlasnik Ahmed Hamzić, žele izvršiti reorganizaciju preduzeća.<h2>Sporni ugovori</h2>Naglašava kako je to bila njegova obaveza, jer su analize pokazale mnoge sporne ugovore, ali i da ne žele ići u likvidaciju preduzeća.- Još jednom apelujem na Vijeće ministara BiH da odluku koju su donijeli, o njoj dobro razmisle. Koju težinu te odluke neko nosi. Treba neko da ima i odgovornost - istakao je.Kako je dodao dalje, ne mogu proizvoditi robu koju ne mogu prodati, jer je na tržištu puno uvoznog i od svojih država subvencioniranog čelika. To će utjecati na opstanak ove i kompanija povezanih s NŽZ-a. Odluka je trebala samo biti tehnička, jer su za njeno donošenje bili ispunjeni svi zakonski uvjeti te pribavljenje sve saglasnosti.<h2>Sabotirani od Grada Zenica</h2>Hamzić kaže da podršku nisu imali ni od gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića, s kojim su prošle godine imali nekoliko sastanaka i obećanja da će biti podržani, ali danas nije došao ni na sastanak niti je poslao svoje saradnike. Cijelo su vrijeme, kako tvrdi, bili sabotirani od Grada Zenica.- Interesi Gradske uprave su da se problemi ne iznesu, da se drže u tajnosti. Ako Željezara stane, Grad neće imati grijanja po onoj cijeni po kojoj ga trenutno ima. Građani će morati plaćati pet puta skuplje grijanje nego što sada plaćaju - kazao je Hamzić.Predsjednik Sindikata NŽZ-a Rašid Fetić istakao je kako nije optimista, navodći kako ključni ljudi iz Federacije BiH i Vijeća ministara BiH nisu došli na sastanak u Zenicu.- Hvala svima na podršci, ali mislim da je podrška poprilično zakasnila. Smatram da smo mi na koljenima, da se nama odbrojava - ocijenio je Fetić.<h2>Naredni koraci</h2>O narednim sindikalnim koracima, dodao je, razmišljat će nakon što održe sastanak s predstavnicima sindikata željezničara FBiH i RS-a.Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić, koji je prisustvovao današnjem sastanku, također je apelirao na Vladu FBiH i Vijeće ministara da pomognu da se očuva proizvodnja čelika, koja je strateška za državu, a ZDK-u omogućava pozitivne ekonomske pokazatelje.Podršku osiguranju podrške i očuvanju jedine fabrike čelika u BiH, dali su i predstavnici privrednih komora FBiH i RS-a, koji su istakli kako se radi o kompaniji koja velikom broju drugih sektora osigurava sigurnost snabdijevanja neophodnog repromaterijala za njihov rad.

RS uvodi ograničeni povrat na gorivo: Način provođenja je skandalozan

Putinov čovjek predviđa ekonomski kolaps EU: "April će mnoge probuditi"

Od 9. juna direktna avionska linija Banja Luka - Tivat

Federacija BiH prikupila 30 miliona KM emisijom obveznica

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Ko je žena koja je naslijedila OnlyFans

Napad na Iran donio neočekivan ishod: Izvoz nafte udvostručen u odnosu na početak sukoba

Wizz Air širi bazu u Tuzli: Uvedena direktna linija za Bratislavu

Sve više Mađara kupuje u pograničnim trgovinama Hrvatske zbog nižih cijena

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Prošle godine BiH izvezla meso vrijedno 140 miliona KM, a uvezla čak 719 miliona KM

Izvršni direktor američkog lanca restorana: Isplatio sam bonus radnicima kako ne bih bio upucan u leđa

Bh. proizvođač artiljerije potpisao najveći ugovor u 30 godina

Hiljade radnika u BiH očekuje spas Željezare: Željezničari najavljuju blokadu države

Mozzart: Manje kladionica, radnih mjesta i prihoda za državu, više političkih poena za neuspjele političare

Hitan sastanak u Novoj Željezari Zenica: Traži se odgovornost i reakcija donosilaca odluka, BiH ne smije ostati bez svog čelika

Biznis

RS uvodi ograničeni povrat na gorivo: Način provođenja je skandalozan

Putinov čovjek predviđa ekonomski kolaps EU: "April će mnoge probuditi"

Od 9. juna direktna avionska linija Banja Luka - Tivat

Federacija BiH prikupila 30 miliona KM emisijom obveznica

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Ko je žena koja je naslijedila OnlyFans

Napad na Iran donio neočekivan ishod: Izvoz nafte udvostručen u odnosu na početak sukoba

Wizz Air širi bazu u Tuzli: Uvedena direktna linija za Bratislavu

Sve više Mađara kupuje u pograničnim trgovinama Hrvatske zbog nižih cijena

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Prošle godine BiH izvezla meso vrijedno 140 miliona KM, a uvezla čak 719 miliona KM

Izvršni direktor američkog lanca restorana: Isplatio sam bonus radnicima kako ne bih bio upucan u leđa

Bh. proizvođač artiljerije potpisao najveći ugovor u 30 godina

Hiljade radnika u BiH očekuje spas Željezare: Željezničari najavljuju blokadu države

Mozzart: Manje kladionica, radnih mjesta i prihoda za državu, više političkih poena za neuspjele političare

Hitan sastanak u Novoj Željezari Zenica: Traži se odgovornost i reakcija donosilaca odluka, BiH ne smije ostati bez svog čelika