Ovogodišnji prvomajski praznici u Nacionalnom parku "Una" nadmašili su sva očekivanja – u samo četiri dana zabilježeno je čak 7.246 posjetilaca, što predstavlja porast od više od 75 posto u odnosu na isti period prošle godine kada je NP posjetilo 4.140 gostiju. Ove brojke dodatno potvrđuju rastuću popularnost ovog zaštićenog područja kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini.<h2>Turisti iz cijelog svijeta</h2>Iz Javnog preduzeća Nacionalni park Una zahvalili su posjetiocima koji su upravo ovaj prirodni dragulj izabrali za odmor, te naglasili kako su ponosni što s ljubiteljima prirode mogu dijeliti ljepotu i bogatstvo koje Una pruža.- Imali smo goste iz BiH, Hrvatske, ali i sa Bliskog istoka. Nacionalni park 'Una' sve više prerasta u destinaciju koja okuplja ljude iz svih krajeva svijeta. Posebno nas raduje što je sezona već sada, prije njenog vrhunca, ovako plodonosna. Brojke su zaista iznenađujuće i daju nam vjetar u leđa za nastavak rada - izjavio je direktor tog nacionalnog parka Alen Zulić.Paralelno s turističkim uspjesima, uprava Nacionalnog parka "Una" intenzivno radi na očuvanju prirodnih vrijednosti i zaštiti rijeke Une. Tim povodom je u prostorijama NP održan drugi stručni sastanak s međunarodnim ekspertima iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, predvođenim Ulrichom Eichelmannom, jednim od najistaknutijih boraca za zaštitu rijeka u Evropi.<h2>Zaštita cijelog toka Une</h2>Centralna tema sastanka bila je izrada studije izvodljivosti za sveobuhvatnu zaštitu cijelog toka rijeke Une - od njenog izvora do ušća. Ovakav pristup predstavlja najučinkovitiji način očuvanja ovog jedinstvenog ekosistema, koji sve više dolazi pod pritisak zbog klimatskih promjena i nekontrolisanog razvoja.- Radi se o ljudima koji su vrhunski stručnjaci u polju ekologije. Razgovarali smo o zaštiti Une, ne samo na području koje pokriva naš Nacionalni park, već i o dijelu koji se nalazi u Hrvatskoj, uključujući i samo vrelo Une. Želimo zajedničkim snagama kreirati rješenja koja će dugoročno spasiti Unu i njen vodotok. Naš cilj je da Una, sa svim svojim pritokama, dobije adekvatan stepen zaštite od međunarodnih organizacija i da dobijemo podršku onih koji se u ove teme vrlo dobro razumiju - poručio je Zulić.Na sastanku su dogovorene konkretne smjernice koje će voditi dalji tok projekta, uz ambiciju da se rijeka Una pozicionira kao međunarodno zaštićeni prirodni resurs. Uspješna realizacija ovog projekta imala bi dalekosežan značaj, ne samo za Nacionalni park "Una" i Grad Bihać, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Centralna tema sastanka bila je izrada studije izvodljivosti za sveobuhvatnu zaštitu cijelog toka rijeke Une

Tokom prvomajskih praznika više od 7.000 posjetilaca u NP Una

Krajem aprila, odnosno početkom maja 2025. godine u Bosni i Hercegovini je bio 106.951 blokirani račun poslovnih subjekata, pokazuju podaci Centralne banke BiH.U novom izvještaju koji sadrži 4.326 navedeno je i da je krajem aprila, odnosno početkom maja ove godine 58.476 firmi imalo najmanje jedan blokirani račun. U ovom, ažuriranom izvještaju blokiranih računa navedenih u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi…U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038

U BiH blokirano skoro 107 hiljada računa poslovnih subjekata

Bivši potpredsjednik SAD Majk Pens (Mike Pence) rekao je da će politika carina aktuelnog predsjednika Amerike Donalda Trampa (Trumpa) izazvati cjenovni šok i moguće nestašice, poručivši da carine "nisu pobjeda za američki narod".Pens je upozorio da se njihovi najgori efekti tek trebaju vidjeti. Pens je u intervjuu za CNN izjavio da je zabrinut.<h2>Štetnost za ekonomiju&nbsp;</h2>-	Zaista me brine da administracija u konačnici promoviše politike koje nisu usmjerene na zemlje koje zloupotrebljavaju naše trgovinske odnose, već su u suštini nove industrijske politike koje će rezultirati inflacijom, koje će naštetiti potrošačima i koje će u konačnici naštetiti američkoj ekonomiji – kazao je. Dodao je da je sadašnja administracija Donalda priznala da bi moglo doći do cjenovnog šoka u ekonomiji i da bi moglo doći do nestašica.Rekao je da Bijela kuća rizikuje da izazove političku reakciju, navodeći nedavni Trampov komentar da bi carine mogle rezultirati time da američka djeca imaju dvije lutke umjesto 30 i da će "možda lutke koštati nekoliko dolara više".-	Održavanje pristupačnih cijena igračaka za našu djecu: to je zaista dio američkog sna. Mislim da će američki narod vidjeti posljedice ovoga – kaže Pens.<h2>Ismijavanje podrške</h2>U jednoj od svojih dosad najopsežnijih kritika Trampove politike, Pens je ismijao kolebljivu podršku Bijele kuće Ukrajini i izjavio da predsjednik Rusije Vladimir Putin "ne želi mir".Pens je također rekao da je Trampova odluka da pomiluje oko 1.600 osuđenih učesnika nereda na Capitolu nakon što se vratio na dužnost poslala pogrešnu poruku.-	Bio sam duboko razočaran kada sam vidio da je Tramp pomilovao ljude koji su tog dana vršili nasilje nad pripadnicima policije - rekao je.

Mislim da će američki narod vidjeti posljedice ovoga, kaže Pens

Bivši potpredsjednik SAD o Trampovim carinama: Izazvat će cjenovni šok i nestašicu

Savjet Agencije za zaštitu konkurencije Crne Gore donio je rješenje kojim se u skraćenom postupku odobrava sprovođenje koncentracije kojom BH Telecom stiče pojedinačnu kontrolu nad kompanijom Telemach Crna Gora.<a href="https://azzk.me/wp-content/uploads/2025/04/Telecom-BIH-Telemach-CG-i-Telemach-BH-16.04.2025.pdf">Rješenje</a> je usvojeno na sjednici održanoj 16. aprila 2025. godine, a odnosi se na zahtjev BH Telecoma podnesen krajem januara.U rješenju se navodi da je BH Telecom, sa sjedištem u Sarajevu, dobio je odobrenje da preuzme potpunu kontrolu nad Telemach Crna Gora, sa sjedištem u Podgorici, na osnovu Pisma o namjerama potpisanog 23. januara 2025. godine.

Također, u rješenju se nalaže BH Telecomu da u roku od 15 dana od zaključenja ugovora o preuzimanju, ugovor dostavi Agenciji za zaštitu konkurencije.Navedeno je i da će o zahtjevu za zaštitu podataka koji je BH Telecom također podnio, biti odlučeno posebnim aktom.Kada je u pitanju akvizija Telemacha u Bosni i Hercegovini, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine objavilo je zvanično da je zaprimilo prijavu koncentracije BH Telecoma i Telemacha.Ujedno je objavljen rok od osam dana u kojem svi zainteresovani mogu dati svoje primjedbe na ovu akviziciju. To pokazuje da proces ulazi u novu fazu te da bi se uskoro mogla očekivati i konačna odluka.Podsjetimo, dogovor o prodaji Telemacha BH i Telemacha Crna Gora postignut je početkom januara 2025. godine, kada je United Group odlučila prodati svoje operacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori BH Telecomu.&nbsp;Ova odluka je dio šire strategije United Group da se povuče sa tržišta van Evropske unije i fokusira na poslovanje unutar EU.

Ujedno je objavljen rok od osam dana u kojem svi zainteresovani mogu dati svoje primjedbe na ovu akviziciju

BH Telecom dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Telemacha u Crnoj Gori

Cijene nafte danas su pale ispod 60 dolara po barelu na međunarodnim tržištima, nakon što su vodeći proizvođači odlučili povećati isporuke, uprkos strahovanjima da bi val uvoznih carina mogao usporiti potražnju.Na londonskom tržištu, cijena barela nakon podne iznosila je 59,83 dolara, što je pad od 1,46 dolara u odnosu na zatvaranje krajem prošle sedmice. Na američkom tržištu cijena je pala za 1,55 dolara, na 56,74 dolara.&nbsp;Trgovinu ovih dana obilježila je odluka grupe vodećih proizvođača da u junu na tržište plasiraju znatno veće količine nafte nego što je prethodno bilo planirano.<h2>Povećanje isporuka</h2>Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman najavili su povećanje isporuka u junu za 411 hiljada barela dnevno, navodeći da je odnos ponude i potražnje "zdrav", s obzirom na nisku razinu zaliha. Grupa je već u maju ubrzala tempo isporuka s prvobitno planiranih 138 hiljada barela dnevno.To znači da će u tromjesečnom razdoblju do kraja juna na tržište biti isporučeno dodatnih 960 hiljada barela nafte dnevno, čime će se poništiti gotovo 44 posto ranije dogovorenog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje od 2,2 miliona barela dnevno iz 2022. godine, pokazuju izračuni Reutersa.<h2>Pitanje dogovora</h2>Ako ostale članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici ne budu striktno poštovali dogovorene kvote proizvodnje, grupa bi mogla potpuno ukinuti dobrovoljno smanjenje do kraja oktobra, rekli su za Reuters izvori iz OPEC+.Saudijska Arabija, kako navode izvori, zahtijeva od grupe da ubrza proces normalizacije isporuka kako bi kaznila zemlje koje se do sada nisu pridržavale dogovora.- Odluka ujedno predstavlja i kaznu članicama koje su zarađivale na višim cijenama, prekoračujući pritom dogovorene limite proizvodnje, ali i izazov za američku naftu iz škriljaca - smatra Ole Hansen iz Saxo banke.S druge strane, potražnja je pod znakom pitanja zbog niza carinskih mjera koje bi mogle zakočiti ekonomsku aktivnost, upozorili su analitičari ING-a predvođeni Vorenom Patersonom.Trgovci, kako navodi Dejvid Več iz Vortexa, strahuju od recesije i slabe potražnje za uvozom goriva.&nbsp;- Zabilježeno je gomilanje oko 150 miliona barela nafte u tankerima i skladištima na kopnu - rekao je.OPEC je odvojeno saopćio da je u petak barel nafte iz njegove referentne korpe članica koštao 61,80 dolara, što je gotovo jednako kao dan ranije.

Trgovinu ovih dana obilježila je odluka grupe vodećih proizvođača da u junu na tržište plasiraju znatno veće količine nafte nego što je bilo planirano

Cijene nafte pale ispod 60 dolara



BiH je prva u Evropi! Naime, prema Globalnom monitoru poduzetništva (Global Economic Monitor-GEM), koji svoje rezultate objavljuje svake godine u februaru, a prema najvažnijem pokazatelju tog izvještaja, broju biznisa starosne dobi od 18 do 64 godine u ukupnom broju onih te dobne populacije, naša država zauzela je prvo mjesto.<h2>Posljednji na svijetu </h2>Kazao je to prof. Vjekoslav Domljan, vođa GEM tima u BiH, istakavši da BiH ima najpoduzetnije stanovništvo. Međutim, s druge strane, kako je naveo, kada se gleda ocjena uvjeta za odvijanje poduzetništva, BiH je posljednja na svijetu.Tako BiH, kako je pojasnio prof. Domljan, ima indeks od 3,4 i nalazi se na posljednjem mjestu dok su Ujedinjeni Arapski Emirati na prvom mjestu s indeksom 7,1.

- Ambijent je potpuno nepovoljan za poduzetništvo. Stoga je potrebno puno toga uraditi, a poseban problem su rani poduzetnici koji se ne pretvaraju u uhodan biznis, jer za 3,5 godine nisu stali kako treba na svoje noge. I, po tome smo ispod prosjeka svoje grupe komparatora. Trebamo dosta raditi na finansijskoj podršci biznisima, na konsultantskoj i na mentorskoj podršci, a posebno kada je riječ o ženama poduzetnicima, ali to je globalno stanje – iznio je Domljan jedan od ključnih nalaza posljednjeg izvještaja GEM-a, najbolje baze poduzetništva na svijetu.Utvrdio je kako je pad stanovništva nešto najgore što može zadesiti jednu zemlju, kao što je to slučaj s BiH.<h2>Vode porodice</h2>- Nije problem što je broj umrlih veći od broja rođenih, to se događa u više od stotinu zemalja svijeta. U BiH je dopunski problem jako velika migracija. Nije problem je što odlaze radnici, već što odvode i svoje porodice, tako da je u zadnjih 10 godina otišlo pola miliona ljudi. Izgubili smo i kupce, stradamo i sa strane proizvodnje i sa strane potrošnje – upozorio je prof. Domljan.Izvršna direktorica LINK Poduzetničkog centra Alisa Gekić navela je kako je, ipak, pozitivno to što rezultati svjetskog izvještaja o stanju poduzetništva pokazuju da se vidi određeni napredak.

- I dalje postoji potreba za unapređenjem uvjeta poslovanja. Što se tiče zakonske regulative, neophodno je i dalje raditi na harmonizaciji zakonskih propisa u BiH, harmonizaciji između i unutar entiteta te harmonizaciji u skladu s praksom EU – rekla je Gekić.<h2>"Bildanje" države</h2>Alma Pinjić, predstavnica udruženja privrednika Jablanice, istakla je kako je u BiH jako izazovno biti privatni poduzetnik.

- Poslovno okruženje nije uopće harmonizirano i mi već nekoliko decenija govorimo o fiskalnoj reformi i, zapravo, "bildamo“ državu u onom sektoru koji se zove socijala i slično, umjesto da stavimo fokus na kreiranje novih radnih mjesta i novih biznisa, da potičemo mlade ljude da budu poslodavci, a ne uposlenici – poručila je ona.

Ambijent je potpuno nepovoljan za poduzetništvo. Stoga je potrebno puno toga uraditi, kaže prof. Domljan

Izvještaj Globalnog monitora poduzetništva: Nije problem što idu radnici, nego što u inozemstvo odvode i porodice

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 120.318.683,29 KM, kroz 48 transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 1,97 posto i iznosi 854,97 poena.Na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama ODS Elektro Doboj a.d. Doboj u iznosu 4.994,64 KM po prosječnoj cijeni 0,976 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za 20 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 13.947,20 KM, a najviše je trgovano obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - 13. emisija u vrijednosti 10.573,48 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.U javnoj ponudi obveznica RS 5,25 posto 07/05/30 danas je upisano 111.225 obveznica u vrijednosti od 110.012.647,50 KM. U javnoj ponudi obveznica RS 5,8 posto 07/05/35 danas je upisano 10.400 obveznica u vrijednosti 10.281.440 KM.Na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Rafinerija nafte Brod a.d. Brod u iznosu 738,62 KM po prosječnoj cijeni 0,015 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje od 7,14 posto, objavila je Banjalučka berza.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 1,97 posto i iznosi 854,97 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 120.318.683,29 KM

Bosanskohercegovački poduzetnici svakodnevno se suočavaju s preprekama koje, kako tvrdi Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora, ozbiljno koče razvoj poslovanja i obeshrabruju ulaganja.<h2>Nije dovoljno biti stručan</h2>Makarević u svojoj analizi ističe da u Bosni i Hercegovini nije dovoljno biti stručan u svojoj djelatnosti kako biste opstali na tržištu."Morate biti i ekspert za parafiskalne takse, lokalne naknade, komunalne dozvole, okolišne markice i još desetine misterioznih stavki koje rijetko ko vidi u javnim budžetima, ali ih svi redovno plaćaju", navodi on.

Posebno ukazuje na paradoks koji prati male privrednike."Recimo, otvorite malu radionicu. Odmah vas dočekaju:– taksa na firmu, jer ste se usudili pokrenuti posao, – komunalna naknada, iako komunalci nikada nisu kročili u vašu ulicu, – naknada za zaštitu okoline, iako nemate ni dimnjak, – taksa za korištenje prostora, iako je to vaš vlastiti prostor, – RTV taksa, jer – eto – postojite, – članarina privrednoj komori, čak i ako nikada niste dobili nijednu uslugu od nje", nabrojao je Makarević, dodajući da poduzetnici često više ni ne znaju kome plaćaju, ni zašto, niti gdje ta sredstva završavaju. <h2>Parafiskalni sistem</h2>"Plaćate jer ‘tako treba’. To se zove parafiskalni sistem. Mi to zovemo – porez na zrak".Makarević podsjeća da porezi u zdravim ekonomijama imaju jasnu funkciju – finansiraju infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i sigurnost. Međutim, u Bosni i Hercegovini, kako tvrdi, parafiskalni nameti često služe za "hranjenje administracije, izmišljanje radnih mjesta i održavanje iluzije reda u birokratskom haosu"."Problem nije u samom porezu. Problem je što se on skriva iza 50 drugih naziva, bez jasnog obračuna i bez vidljive koristi. Također, izostaje osjećaj da živite u državi koja vas cijeni", naglašava Makarević.Za izlazak iz ove situacije, predlaže konkretne mjere:– značajno smanjenje broja parafiskalnih nameta, – uvođenje jedinstvene digitalne platforme na kojoj bi svaka firma imala jasan uvid u to šta plaća i zašto, – učiniti svaku naknadu opravdanom, transparentnom i vremenski ograničenom."Stvaranje vrijednosti mora biti nagrađeno, a ne kažnjeno. Ovo nije samo priča o ekonomiji. Ovo je priča o slobodi", zaključuje Makarević.Na kraju, kroz duhovitu poruku, dodaje:"Ako već plaćamo porez na zrak – barem da znamo da je zrak čist".

Morate biti i ekspert za parafiskalne takse, lokalne naknade, komunalne dozvole, okolišne markice i još desetine misterioznih stavki 

Nedim Makarević opisao kako je baviti se poduzetništvom u BiH: "Porez na zrak... Još ne postoji, ali pričekajte"

Na Sarajevskoj berzi, na današnjem trgovanju, ostvaren je promet od 17.053,32 KM, a u sklopu pet transakcija ukupno su prometovana 254 vrijednosna papira.Vrijednost BIFX-a danas se nije mijenjala, dok su ostali indeksi zabilježili porast vrijednosti. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,04 posto, indeksa SASX-30 za 0,08 posto, a SASE Islamskog indeksa - u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,06 posto. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, je u plusu od 0,02 posto. Na Slobodnom tržištu ostvaren je promet 17.053,32 KM i kroz pet transakcija prometovane su 254 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama ASA Banke d.d. Sarajevo u iznosu 16.200 KM, a kurs emitenta iznosio je 180 KM. Zatim slijedi emitent BH Telecom d.d. Sarajevo sa prometom od 467,40 KM i cijenom od 15,58 KM i emitent Energoinvest d.d. Sarajevo sa prometom od 385,92 KM i cijenom od 2,88 KM.Dobitnik dana je emitent Energoinvest d.d. Sarajevo čije su dionice zabilježile porast vrijednosti od 2,86 posto, dok je dnevni pad registrirala ASA Banka d.d. Sarajevo od 0,31 posto.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Vrijednost BIFX-a danas se nije mijenjala, dok su ostali indeksi zabilježili porast vrijednosti

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 17.053,32 KM

Prihodi od indirektnih poreza za četiri mjeseca 2025. godine iznosili su 3 milijarde i 749 miliona KM i veći su za 147 milion KM ili 4,08 posto u odnosu na prihode u istom periodu 2024. kada su iznosili 3 milijarde i 602 miliona KM, saopćila je Uprava za idnirektno oporezivanje BiH.Uprava je u prva četiti mjeseca 2025. godine izvršila povrat PDV-a od 738 miliona KM obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo.Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za četiri mjeseca 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 12 miliona KM i veći su za 3,46 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za četiri mjeseca 2024.godine.U aprilu 2025., prikupljeno je 998 miliona KM indirektnih poreza, što je za 26 miliona KM ili 2,69 posto više u odnosu na iznos u aprilu 2024.Za finansiranje državnih institucija u prva četiri mjeseca 2025. godine raspoređeno je 329 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza usmjeren je entitetima i Brčko Distriktu - Federacija BiH je sa jedinstvenog računa dobila milijardu i 632 miliona KM, RS 914 miliona KM i Brčko Distrikt 92 miliona KM.Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je u periodu januar - april 2025. dobila dodatnih 72 miliona KM, RS 48 miliona KM i Distrikt Brčko 2 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.

Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za četiri mjeseca 2025. godine, iznosili su 3 milijarde i 12 miliona KM

Uprava za indirektno oporezivanje BiH: Nastavljen rast prihoda od indirektnih poreza

U željezničkom teretnom prijevozu FBiH u prvom tromjesečju (januar-mart) 2025. godine prevezeno je 1.365.065 tona robe, a ostvareno je 128.694.674 tonskih kilometara, što je u odnosu na isti period 2024. godine manje za 18,4 posto tona prevezene robe i manje za 45,7 posto tonskih kilometara.Od toga, u unutrašnjem teretnom prijevozu prevezeno je više za 9,2 posto tona robe, a ostvareni tonski kilometri veći su za 31,5 posto u odnosu na isti period 2024. godine.U međunarodnom teretnom prijevozu prevezeno je manje za 53,4 posto tona robe, a ostvareni tonski kilometri manji su za 62,7 posto u odnosu na isti period 2024. godine, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.U željezničkom putničkom prijevozu Federacije BiH u periodu januar-mart 2025. godine prevezeno je ukupno 56.555 putnika i ostvareno 3.428.089 putničkih kilometara, što je u odnosu na isti period 2024. godine manje za 28,2 posto prevezenih putnika, a ostvareni putnički kilometri manji su za 42,7 posto.Od toga, u unutrašnjem putničkom prijevozu broj prevezenih putnika manji je za 28,2 posto, a ostvareni putnički kilometri manji su za 42,7 posto u odnosu na isti period 2024. godine.

U unutrašnjem putničkom prijevozu broj prevezenih putnika manji je za 28,2 posto

U FBiH željeznički promet u prvom tromjesečju znatno opao

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu raspisao je javni oglas za prijem u radni odnos 35 ljekara na neodređeno vrijeme.Kako se navodi, traži se jedan ljekar specijalista transfuziolog, četiri anesteziologa i reanimatologa, jedan fizijatar. Potrebna su trojica specijalista kliničke radiologije i trojica internista. Na Pedijatrijskoj klinici će posao dobiti jedan novi pedijatar, a što se tiče drugih klinika traže se i dva infektologa, kao i specijaliste rekonstruktivne i plastične hirurgije, patologa.&nbsp;Dva radna mjesta su otvorena i na Klinici za bolesti, uha, grla i nosa sa hirurgijom glave i rata.Traži se i jedan neurolog, specijalista za plućne bolesti, ortopeh, specijalica opšte hirurgije, pulmolog, dvojica kardiologa, specijalista endikrinologije i dijabetologije.

Potrebna su trojica specijalista kliničke radiologije i trojica internista.

KCUS raspisao konkurs: Traže 35 ljekara

U Bangkoku je u nedjelju završen četverodnevni sajam kućnih ljubimaca "Pet Expo Thailand 2025", koji je okupio više od 225.000 posjetilaca i 340 izlagača iz različitih sektora industrije kućnih ljubimaca, javlja Anadolu.Sajam je ponudio bogat program i raznovrsne proizvode, uključujući hranu, dodatke prehrani, opremu za njegu, odjeću i igračke za kućne ljubimce. Posebne zone bile su posvećene mačkama, psima i kunićima, a predstavljene su i usluge hotela i veterinarskih klinika prilagođenih kućnim ljubimcima.Posjetioci su imali priliku učestvovati u raznim takmičenjima i radionicama, uključujući "Najbrži pas", "Skok u vis". Održane su i kreativne radionice, poput izrade kruna za kućne ljubimce, te demonstracije novih proizvoda i usluga.Organizatori ističu da je ovogodišnji sajam bio posebno uspješan, s rekordnim brojem izlagača i posjetilaca, što potvrđuje rastući interes za industriju kućnih ljubimaca u Tajlandu. Planovi za narednu godinu već su u pripremi, s ciljem da se ponudi još bogatiji program i veći broj izlagača.

Sajam je ponudio bogat program i raznovrsne proizvode, uključujući hranu, dodatke prehrani, opremu za njegu, odjeću i igračke za kućne ljubimce

"Thailand Pet Expo 2025" u Bangkoku: Rekordan broj posjetilaca i izlagača

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) potvrdio je da će donijeti niz novih odluka koje će se odnositi na filmsku industriju, ali i na otvaranje nekih od zloglasnih zatvora u Americi.On se oglasio na Truth Social, poručivši da ponovno želi ojačati filmsku industriju SAD, a jedan do načina na koji to planira uraditi jeste i nametanje carina.<h2>"Filmska industrija umire"</h2>-	Filmska industrija u Americi umire veoma brzo. Druge zemlje nude razne vrste poticaja da odvuku naše filmske stvaraoce i studije iz Sjedinjenih Američkih Država. Hollywood i mnoga druga područja u SAD-u su devastirana. Ovo je zajednički napor drugih nacija i stoga predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. To je pored svega i poruka i propaganda – poručio je američki predsjednik.Kako je rekao, zbog toga je potrebno uvesti carine od 100 posto na filmove koji se ne proizvode u Americi. Tramp je naveo da ovlašćuje Ministarstvo trgovine i trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država da odmah započnu proces uvođenja 100 posto carine za sve filmove koji dolaze u SAD i koji su proizvedeni u stranim zemljama.-	Ponovno želimo filmove koji se prave u Americi - poručio je.<h2>Otvaranje Alkatraza</h2>Jedna od odluka koju je Tramp najavio jeste i ponovna izgradnja i otvaranje Alkatraza.-	Predugo su Ameriku mučili opaki, nasilni i ponavljani zločinci, talog društva, koji nikada neće doprinijeti ničim osim bijedom i patnjom. Kada smo bili ozbiljnija nacija, u prošlim vremenima, nismo se ustručavali zatvarati najopasnije kriminalce i držati ih podalje od bilo koga kome bi mogli naštetiti – navodi Tramp. Kako je naglasio, zbog toga je ponovno potrebno otvoriti Alcatraz.-	Tako bi trebalo da bude. Nećemo više tolerirati ove serijske prijestupnike koji šire prljavštinu, krvoproliće i haos na našim ulicama. Zato danas upućujem Uredu za zatvore, zajedno sa Ministarstvom pravde, FBI-jem i državnom sigurnošću, da ponovo otvore značajno prošireni i obnovljeni Alcatraz, kako bi smjestili najokrutnije i najnasilnije prijestupnike u Americi - poručio je.Na kraju, Tramp je rekao kako će ponovno otvaranje Alkatraza biti simbol zakona, pravde i poretka u državi.Zloglasni zatvor Alcatraz bio je poznat i kao "Stijena" i u njemu su bili smješteni neki od najozloglašenijih kriminalaca u zemlji, uključujući gangstera Al Kaponea (Caponea) i Džordž Kelija (Georgea Kellyja).

Ponovno želimo filmove koji se prave u Americi, poručio je Tramp

Tramp uvodi carine od 100 posto na filmove izvan Amerike, najavio i vraćanje zloglasnog zatvora Alkatraza

U maloj mljekari, koja je prije 20 godina osnovana zbog podrške lokalnim poljoprivrednicima i proizvodnje sira za štićenike Međunarodnog foruma solidarnosti Emmaus, danas se prave i drugi proizvodi.&nbsp;Ovo je pozitivan primjer solidarne ekonomije, jer bi bez ovakvih i sličnih projekata bilo teže obezbijediti ishranu korisnika u Prihvatnom centru Duje u Opštini Doboj Istok, piše <a href="https://www.youtube.com/watch?v=g4Bztqgfwac">BHRT</a>.<h2>Veći dio završava na tržištu</h2>Kravlje mlijeko u mali pogon dolazi s lokalnih farmi u Doboj Istoku, te iz poljoprivrednih zadruga iz Gračanice i Tešnja.- I prerađujemo negdje oko dvije do dvije po hiljade litara mlijeko dnevno. Sirovine ne fali sada trenutno. U jednom momentu se desi da fali, ali otprilike to se drži kako ide, kako mlijeko dolazi tako imamo dovoljno sirovine - rekao je tehnolog Husein Babić.Veći dio proizvodnje završava na tržištu. Ostatak se koristi za ishranu štićenika u Prihvatnom centru Duje, najvećem projektu organizacije Emmaus.- Мi smo na donjoj granici pozitivnog poslovanja iz razloga što dosta robe moramo unaprijed platiti. Kada je u pitanju ambalaža moramo avansno, a prema nama naši faktički kupci ne moraju taj dio, nego imaju zakonski rok od 90 dana, ili 60 za valutu plaćanja, tako da otprilike uvijek sustignemo mi, ali imamo taj jedan džep koji ne možemo najbolje savladati - kazao je Arnis Nastić, direktor.<h2>Oprema donirana prije 20 godina</h2>U Dujama je smješteno 480 štićenika, među kojima su osobe s invaliditetom i intelektualnim poteškoćama, te korisnici u stanju socijalne potrebe.- Budući da se u našoj kuhinji, ovdje u PC Duje, dnevno napravi preko 3.500 obroka, zaista bez solidarne ekonomije i bez mljekare bilo bi teško nahraniti sve te ljude - istakla je Aldijana Mrkanović.&nbsp;Oprema koja je donirana prije 20 godina u mljekari je zastarjela. Planovi za modernizaciju, te plinifikaciju pogona i proizvodnju struje iz obnovljivih izvora postoje, dok realizacija još nije na vidiku. Bez toga ne može prestati korištenje čvrstih goriva za toplotnu energiju neophodnu u proizvodnji, niti računi za struju mogu biti manji, a poslovanje mljekare uspješnije, prenosi <a href="https://www.bhrt.ba/">BHRT</a>.

Prerađujemo negdje oko dvije do dvije po hiljade litara mlijeko dnevno, rekao je Babić

Primjer solidarne ekonomije: Mljekara u BiH za primjer, radi se punom parom, a svi zadovoljni

Carine od 25 posto na uvoz motora, mijenjača i drugih ključnih automobilskih dijelova stuile su danas u Americi na snagu.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je da nova carina, zajedno sa porezom na uvoz automobila od 25 posto koji je stupio na snagu prošlog mjeseca, ima za cilj da podstakne proizvođače automobila da više proizvode u SAD, prenosi BBC.Ipak, analitičari navode da bi do ekspanzije u SAD vjerovatno došlo na račun proizvodnje na drugim mjestima, a istovremeno do većih troškova za preduzeća i na kraju do viših cijena za kupce. Za sada su kompanije zaštićene, jer je zbog zabrinutosti da će doći do povećanja cijena došlo do naglog porasta prodaje, piše BBC.<h2>Rast prodaje</h2>Dženeral motors i Ford su ove sedmice objavili da je dvocifreni rast prodaje nastavljen i u aprilu.Međutim, Dženeral motors je upozorio da očekuje čak pet milijardi dolara novih troškova ove godine kao rezultat carina, uključujući otprilike dvije milijarde dolara naknada za automobile koje proizvodi u Južnoj Koreji i izvozi u SAD.Rukovodioci su naveli da sada očekuju da će cijene porasti za oko jedan posto, umjesto da padnu kako je ranije predviđano.Automobilske kompanije, uključujući Stelantis, proizvođača Džipa, Fijata i Krajslera, povukle su finansijske smjernice za narednu godinu, navodeći kao razlog fluidnost situacije.<h2>Uvozni automobili</h2>Skoro polovina vozila prodatih u SAD prošle godine bila su uvezena.Kada je Tramp u martu najavio planove da uvede carine od 25 odsto na automobile i određene auto-dijelove, pored niza drugih carina, to je izazvalo šok u automobilskoj industriji, uz upozorenja na povećanje cena i rizike po proizvodnju i prodaju, piše BBC.Tramp je od tada ublažio svoju politiku, naročito prema Meksiku i Kanadi, ključnim elementima lanca snabdijevanja automobilske industrije, zahvaljujući decenijama slobodne trgovine između te tri zemlje.Prema trenutno važećim pravilima, dijelovi proizvedeni u Meksiku i Kanadi, u skladu sa sporazumom o slobodnoj trgovini, biće pošteđeni carina.Zvaničnici su u početku opisivali to izuzeće kao privremeno, ali nakon uputstava carinskih organa izdatih ove sedmice, analitičari sada smatraju da će to izuzeće najverovatnije ostati na snazi.<h2>Potpisane mjere&nbsp;</h2>Tramp je ove sedmice, također, potpisao mjere koje štite firme od plaćanja višestrukih carina na isti proizvod, dok je uspostavljen dvogodišnji sistem koji proizvođači automobila mogu da koriste da smanje carine koje moraju da plate za dijelove uvezene iz drugih zemalja, a korištene u automobilima sastavljenim u SAD.Administracija je, također, ranije saopćila da firme koje uvoze automobile proizvedene u Kanadi i Meksiku neće plaćati carine na sadržaj koji je proizveden u SAD.

Tokom prvomajskih praznika više od 7.000 posjetilaca u NP Una

U BiH blokirano skoro 107 hiljada računa poslovnih subjekata

Bivši potpredsjednik SAD o Trampovim carinama: Izazvat će cjenovni šok i nestašicu

BH Telecom dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Telemacha u Crnoj Gori

Cijene nafte pale ispod 60 dolara

Izvještaj Globalnog monitora poduzetništva: Nije problem što idu radnici, nego što u inozemstvo odvode i porodice

Na Banjalučkoj berzi promet 120.318.683,29 KM

Nedim Makarević opisao kako je baviti se poduzetništvom u BiH: "Porez na zrak... Još ne postoji, ali pričekajte"

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 17.053,32 KM

Uprava za indirektno oporezivanje BiH: Nastavljen rast prihoda od indirektnih poreza

U FBiH željeznički promet u prvom tromjesečju znatno opao

KCUS raspisao konkurs: Traže 35 ljekara

"Thailand Pet Expo 2025" u Bangkoku: Rekordan broj posjetilaca i izlagača

Tramp uvodi carine od 100 posto na filmove izvan Amerike, najavio i vraćanje zloglasnog zatvora Alkatraza

Primjer solidarne ekonomije: Mljekara u BiH za primjer, radi se punom parom, a svi zadovoljni

U Americi na snagu stupile carine od 25 posto na uvoz motora, mijenjača i drugih dijelova

Biznis

Tokom prvomajskih praznika više od 7.000 posjetilaca u NP Una

U BiH blokirano skoro 107 hiljada računa poslovnih subjekata

Bivši potpredsjednik SAD o Trampovim carinama: Izazvat će cjenovni šok i nestašicu

BH Telecom dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Telemacha u Crnoj Gori

Cijene nafte pale ispod 60 dolara

Izvještaj Globalnog monitora poduzetništva: Nije problem što idu radnici, nego što u inozemstvo odvode i porodice

Na Banjalučkoj berzi promet 120.318.683,29 KM

Nedim Makarević opisao kako je baviti se poduzetništvom u BiH: "Porez na zrak... Još ne postoji, ali pričekajte"

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 17.053,32 KM

Uprava za indirektno oporezivanje BiH: Nastavljen rast prihoda od indirektnih poreza

U FBiH željeznički promet u prvom tromjesečju znatno opao

KCUS raspisao konkurs: Traže 35 ljekara

"Thailand Pet Expo 2025" u Bangkoku: Rekordan broj posjetilaca i izlagača

Tramp uvodi carine od 100 posto na filmove izvan Amerike, najavio i vraćanje zloglasnog zatvora Alkatraza

Primjer solidarne ekonomije: Mljekara u BiH za primjer, radi se punom parom, a svi zadovoljni

U Americi na snagu stupile carine od 25 posto na uvoz motora, mijenjača i drugih dijelova