Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 20.564,09 KM, kroz 11 transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 0,24 posto i iznosi 853,77 poenaOd akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 5.336,63 KM, po prosječnoj cijeni od 1,12 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -0,88 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 12.368,41 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama RS - ratna šteta 12 u vrijednosti od 6.762 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,54 posto.Od vrijednosnih papira na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Distributivni centar a.d. Bijeljina akcijama, trgovalo se u iznosu od 239,80 KM, po prosječnoj cijeni od 0,20 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 0,24 posto i iznosi 853,77 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 20.564,09 KM

Samostalni sindikat zaposleniih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine traži od Vlade Federacije BiH, a posebno od ministra trgovine, da upoznaju javnost s egzaktnim podacima o efektima mjera Vlade FBiH donesenim i primijenjenim u 2025. godini, saopćeno je iz ovog sindikata.- Ako uzmemo samo jedan podatak da je u prvom kvartalu ove godine umanjen promet u FBiH zbog zabrane rada jednim danom i koliko je po tom osnovu kroz PDV manje ulaza sredstava u budžet, koliko treba radnika angažovati da bi tržište u FBiH funkcionisalo u tom jednom danu i koliko je samo po tom osnovu manje radnika. Drugi problem je razbijanje ionako podijeljenog tržišta omeđenog entitetskom linijom u BiH. Nažalost, uz ustupke određenim sredinama za fleksibilan pristup kod primjene određenih mjera u FBiH je izgubljena tržišna kohezija. Svaka analizirana mjera uzrokovala je određene posljedice s kojima se i sindikati suočavaju u borbi za održiva ranije stečena radnička prava. S pravom u ovom sindikatu postavljamo pitanje: jesu li ove mjere doprinos boljoj ekonomskoj poziciji FBiH ili će se zbog njih morati posezati za kreditnim zaduženjem kako bi se kupovao socijalni mir? Ne upuštajući se u dalje analize posljedica poznatih uzroka, pitamo se ko će nastalu štetu nadoknaditi - naveo je u saopćenju Sindikat PPDIVUT.U mnogim demokratskim državama zbog ovako nastale štete najmanje što bi se moglo učiniti je da podnesu ostavke oni koji su manjoj ili većoj mjeri učestvovali u kreiranju i nametanju ovakvih mjera, navedeno je također.Ovaj sindikat će u narednom periodu pratiti dalje efekte donesenih mjera i ukoliko u kratkom vremenskom periodu ne bude određenih promjena u pravcu ublažavanja prouzročene štete, morat će poduzimati adekvatne mjere, ističu iz Sindikata PPDIVUT.

Ovaj sindikat će u narednom periodu pratiti dalje efekte donesenih mjera, poručili su

Sindikat PPDIVUT traži egzaktne podatke o efektima Vladinih mjera

Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona na kraju prošlog mjeseca u evidenciji nezaposlenih imala je prijavljeno 46.815 osoba, potvrdio je Feni direktor Josip Lovrić.S obzirom da je na kraju marta u evidenciji nezaposlenih bilo evidentirano 47.446, na kraju prošlog mjeseca u tom je kantonu 631 osoba manje bila u potrazi za poslom.- Prema evidenciji Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine - Kantonalni ured Zenica, na kraju prošlog mjeseca bilo je zaposleno 86.464 ili 162 osobe više nego na kraju marta, kada je bilo evidentirano 86.302 zaposlene osobe - kazao je Lovrić.Kvalifikaciona struktura nezaposlenih izuzetno je nepovoljna, jer posao traži 16.955 osoba s KV kvalifikacijom te 14.190 nekvalifikovanih, kao i 11.960 osoba sa srednjom stručnom spremom (SSS).S visokom stručnom spremom (VSS) u potrazi za poslom je 2.437 osoba, od kojih je najviše pravnika - 320. U potrazi za poslom je i 313 ekonomista, 129 mašinskih inžinjera...Najviše nezaposlenih evidentirano je u Birou rada Zenica - 15.640, zatim u Visokom 5.498, Tešnju 5.091, Zavidovićima 5.080, Kaknju 4.943, Žepču 3.499, Maglaju 2.995, Brezi 1.290, Olovu 1.119, Varešu 598, Doboj Jugu 561 i Usori 501.

Najviše nezaposlenih evidentirano je u Birou rada Zenica - 15.640

Prošlog mjeseca smanjen broj u evidenciji nezaposlenih ZDK u odnosu na mart

Poreska uprava Federacije BiH objavila je listu najvećih poreskih dužnika, a na vrhu liste dominiraju javna preduzeća.Ono što je novost da su nakon dugo vremena s prvog na drugo mjesto pale Željeznice FBiH. Ipak, nije to rezultat nekih bajnih pluseva u prethodnom periodu, nego rasta duga Rudnika Kreka čiji je poreski dug zaključno s krajem marta bio 171.636.089 KM.Željeznice FBiH su dužne 157.808.771 KM, što je ipak nešto manje u odnosu na prethodni izvještaj.Na trećem mjestu se nalazi RMU "Zenica", koji je pred gašenjem, sa 143.239.271 KM, dok je RMU Breza na 134.728.181.Sveučilišna klinička bolnica Mostar dužna je 126.618.117 KM, a GRAS 108.390.718 KM.Još dva rudnika se nalaze među deset najvećih poreskih dužnika. RMU "Kakanj" je na sedmom mjestu sa 107.321.451 KM duga, a RMU "Abid Lolić" na devetom s 52.705.357 KM.Između ova dva rudnika nalazi se i preduzeće u stečaju "Hidrogradnja" sa 66.637.653 KM poreskog duga, a i na desetoj poziciji je preduzeće u stečaju Željezara "Zenica". Oni su dužni 45.732.349 KM.Kompletnu listu pogledajte <a href="https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/31032025.pdf">ovdje.</a>

Sveučilišna klinička bolnica Mostar dužna je 126.618.117 KM, a GRAS 108.390.718 KM

Nakon dugo vremena Željeznice FBiH prepustile vrh neslavne liste najvećih poreskih dužnika RMU "Kreka"

U Goraždu djeluje veći broj uspješnih kompanija, naročito iz oblasti namjenske i uopšte metalske industrije.Kako navodi <a href="https://www.biznisinfo.ba/ko-je-najbogatiji-covjek-u-gorazdu-i-sta-sve-ima/">Biznisinfo.ba</a>, najveća goraždanska kompanija je Unis Ginex, jedan od lidera domaće vojne industrije. Ovo je jedina goraždanska firma koja je premašila prag od sto miliona KM godišnjih prihoda, što se desilo upravo u prošloj godini.Ovo je 10 najvećih firmi u Goraždu prema ukupnim prihodima u 2024. godini: UNIS Ginex - 102.033.094 KM, EMKA Bosnia - 82.795.359 KM, PTG - 69.355.494 KM, Pobjeda-Rudet - 44.674.961 KM, Prevent Components - 23.071.306 KM, Okac - 7.998.785 KM, ES-Promet - 7.229.525 KM, Lepenica - Company - 6.352.520 KM, Goraždeputevi - 5.523.168 KM, GPD “Drina” - 4.532.976 KM.<h2>Najuspješniji preduzetnik</h2>Kada se govori o najuspješnijim goraždanskim preduzetnicima, njih ima nekoliko, ali jedno ime se izdvaja, a riječ je o Halilu Okoviću.Zanimljivo je da je Oković vlasnik ili suvlasnik čak 5 od gore spomenutih deset najvećih goraždanskih firmi koje ostvaruju najveće prihode ali i upošljavaju najveći broj radnika, te generalno najviše doprinose razvoju ovog kraja ali i cijele države.Oković je najveći privatni dioničar vodeće goraždanke firme Unis Ginex u kojoj ima 23,6 posto dionica. Najveći dioničar Ginexa je, podajetimo, Federacija BiH sa 51 posto. Kako smo rekli, Ginex je jedna od najvećih vojnih kompanija u BiH, uz Igman i Pretis.Zajedno sa Hamidom Pršešom, Oković je vlasnik Pobjede Tehnology (PTG) koja se također bavi proizvodnjom municije. Oković ima oko 45 posto dionica u PTG-u.Vlasnik je i firmi Okac i Goraždeputevi. Firma Okac se bavi izgradnjom, sanacijom, rekonstrukcijom i održavanjem puteva, zatim izgradnjom stambenih i poslovnih objekata, trgovinom građevinskim materijalom itd. Firma Gorždeputevi se bavi izgradnjom cesta.<h2>Najveći dioničar Privredne banke Sarajevo</h2>Oković je najveći dioničar Građevinskog privrednog društva (GPD) Drina sa oko 30 posto dionica.No, tu se spisak ne zaustavlja. Oković je najveći dioničar Privredne banke Sarajevo u kojoj, direktno ili preko svojih kompanija, ima 22,4 posto dionica.Goražde je svakako regija koja ima veliku perspektivu kada je riječ o industrijskom razvoju, ali je u posljednje vrijeme dosta i pogođena nepovoljnim dešavanjima, na šta su privrednici iz te regije i upozoravali.Stoga bi vlasti svakako trebale više slušati privrednike, ali i izaći im u susret kada je riječ o ispunjavanju njihovih zahtjeva.

Goražde je poznato kao jedna od regija u BiH sa najrazvijenijom industrijom

Ko je najbogatiji čovjek u Goraždu i šta sve posjeduje

Međunarodni ekonomski samit posvećen jačanju odnosa između Rusije i islamskog svijeta počet će u utorak u ruskom gradu Kazanu, javlja Anadolu.Kazan Forum, koji je prvi put održan 2009. godine kao platforma saradnje između Rusije i država članica Organizacije islamske saradnje (OIC), ove godine će biti održan po šesnaesti put.<h2>Jačanje saradnje</h2>Cilj Kazan Foruma 2025 jeste jačanje trgovinskih, ekonomskih, naučnih, tehničkih, društvenih i kulturnih veza, a događaj će biti organizovan u glavnom gradu Tatarstana.Učestvovat će predstavnici međunarodnih organizacija, državnih i finansijskih institucija, diplomatskog kora, političari, investitori i privrednici. Globalni komunikacijski partner foruma je agencija Anadolu.<h2>Paneli o islamskim finansijama</h2>Tokom foruma bit će organizovani brojni sadržaji, uključujući panele o islamskim finansijama i halal industriji.U okviru kulturnog programa planirano je i kulinarsko takmičenje, na kojem će učestvovati mladi kuhari do 25 godina iz više od 100 zemalja.Forum će obraditi i teme u vezi sa praksama participativnih finansija - sistema koji potiče održivi razvoj i međunarodnu saradnju.Ovogodišnji forum trajat će od 13. do 18. maja. Prošlogodišnje izdanje foruma okupilo je više od 20.500 učesnika iz 87 zemalja.

Učestvovat će predstavnici međunarodnih organizacija, državnih i finansijskih institucija, diplomatskog kora, političari, investitori i privrednici

"Kazan forum 2025" iduće sedmice okuplja Rusiju i islamski svijet u Tatarstanu

Uprava za indirektno oporezivanje BiH već nekoliko godina prikuplja sve više sredstava od indirektnih poreza. Prošle godine, prvi put od osnivanja, UIO BiH je u jednom mjesecu – julu, prikupila više od milijardu maraka.Tokom prošle godine u kase se slio 901 milion KM više nego u 2023., a sličan trend nastavljen je i u prva četiri mjeseca 2025. godine, kada su prihodi iznosili 3,74 milijarde KM i bili veći za 147 miliona u odnosu prvi kvartal 2024.<h2>Pozitivne promjene</h2>Dok državne institucije dobivaju unaprijed utvrđen iznos, a Brčko distrikt procent, entitetske kase pune se viškovima, ali u realnom životu građani ne vide ni projekte, ni pozitivne promjene koje bi donijelo pametnije ulaganje ovih sredstava.

- Neko bi rekao da će se to odraziti na život običnog građanina i njegov standard, ali vidimo da to nije tako. Do povećanja volumena dolazi zato što su cijene apsolutno svih roba i usluga rasle po nekoliko puta, a neke i ne prestaju da rastu svakodnevno – kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.S druge strane, on upozorava da neupotrijebljena novčana sredstva od akciza ili iz drugih izvora nisu generator rasta i stvaranja nove vrijednosti, već gube svoju vrijednost zbog inflacije, dok uzimamo kredite za infrastrukturne i druge projekte.<h2>Doba digitalizacije</h2>- Plaćamo cijenu korištenja tih sredstava, a nerijetko i penale zbog probijanja rokova. Te slabosti društva su naše ogledalo i zbog njih ne dolazi do rasta standarda. U isto vrijeme dijelimo problem svih modernih društava da raste broj službenika u lokalnim zajednicama i državnom aparatu, usložnjavamo funkcionisanje društva s birokratijom koja raste iz dana, iako živimo u 21. vijeku i dobu digitalizacije, kad pojedine procese možemo pojeftiniti i pojednostaviti – ističe Ljuboja. Plaćamo cijenu korištenja tih sredstava, a nerijetko i penale zbog probijanja rokova.

 U isto vrijeme dijelimo problem svih modernih društava da raste broj službenika u lokalnim zajednicama i državnom aparatu, kaže Ljuboja

Službenici Uprave za indirektno oporezivanje

Kriza ne zaustavlja rast prihoda od indirektnih poreza: Gdje su pare?

Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) održala je danas sjednicu o temi "Niže naknade kroz modernizaciju platnih sistema u kontekstu usklađivanja sa SEPA (jedinstveno područje plaćanja u eurima) i TIPS (instant plaćanje u eurima)".Osim članova Zajedničke komisije, u radu sjednice učestvovali su i predstavnici Centralne banke BiH, Vijeća stranih investitora u BiH i Delegacije Evropske unije (EU) u BiH.<h2>Čeka se na entitete</h2>O dosadašnjim aktivnostima u vezi s ovim pitanjem, kao i o značajnim benefitima koje bi privrednici i građani imali od ulaska BiH u jedinstveno područje plaćanja u eurima, na tematskoj sjednici govorila je guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.Ona je kazala da je Centralna banka BiH, kao državna institucija koja koordinira i vodi procese u toj oblasti, krajem 2023. godine formirala koordinacioni odbor sastavljen od predstavnika ministarstava finansija i agencija za bankarstvo entiteta u BiH, kao i udruženja banaka.Istakla je da se još uvijek čeka da entiteti izvrše izmjene zakona o platnim uslugama kako bi ih uskladili sa direktivama EU, te dodala da, uporedo s tim, Centralna banka BiH, u koordinaciji sa državnim ministarstvima, vrši tehnički dio prilagođavanja kako bi BiH bila u potpunosti spremna za ulazak u SEPA-u.<h2>Jeftinije plaćanje u eurima</h2>Naglašavajući da ulaskom u SEPA-u BiH praktično postaje dio EU, guvernerka Selimović podvukla je da bi prekogranično plaćanje u eurima bilo šest puta jeftinije za privredu i građane, kao i to da bi značajno smanjenje troškova i povećanje sigurnosti plaćanja dovelo do priliva stranih investicija u BiH.Također, govorila je i o tome kako Centralna banka BiH, u saradnji sa Centralnom bankom Italije, radi na platformi za instant plaćanje u eurima (TIPS), koja bi već od polovine 2026. godine modernizovala i ubrzala sistem plaćanja u eurima za privrednike i građane BiH.U ime Vijeća stranih investitora BiH na tematskoj sjednici govorila je advokatica Marija Pušić, koja je posebno naglasila činjenicu da se investitori odlučuju da svoj kapital ulože tamo gdje su operativni troškovi plaćanja niži i usklađeni sa sistemom koji funkcioniše u državama iz kojih dolaze.<h2>Milionske uštede</h2>Predstavnica Delegacije EU u BiH Dragana Stanišić u svom izlaganju osvrnula se na funkcionisanje modernih platnih sistema u Evropi, kao i na to šta je potrebno da urade institucije BiH i entiteta kako bi BiH pristupila SEPA-i.Kazala je kako bi pristupanje jedinstvenom području za plaćanja u eurima, u kome je sada oko 40 država Evrope, prema procjenama finansijskih institucija BiH osiguralo uštede od oko 100 miliona eura godišnje, te istaknula da u procesu pristupanja SEPA-i nema prostora za bilo kakvu politizaciju.Članovi Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH istakli su značaj održavanja ovakvih tematskih sjednica i uspostavljanja partnerskih odnosa sa institucijama i organizacijama u službi privrede i građana BiH.<h2>Ubrzanje procesa</h2>Zaključujući tematsku sjednicu, predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH Ermina Salkičević-Dizdarević kazala je da članovi Zajedničke komisije stoje na raspolaganju svim institucijama i organizacijama uključenim u proces pristupanja SEPA-i i uvođenju TIPS-a.U funkciji ubrzanja ovog procesa, dodala je, obavit će razgovore sa predstavnicima poslovne zajednice, kao budućim korisnicima ovih usluga, te pozvati entitetska ministarstva da ubrzaju donošenje zakonskih izmjena potrebnih za pristupanje BiH SEPA-i.Zaključci sa ove tematske sjednice biće usvojeni na narednoj redovnoj sjednici Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH, saopćeno je iz PSBiH.

Zaključci sa ove tematske sjednice biće usvojeni na narednoj redovnoj sjednici Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH

Selimović: Ulaskom u SEPA-u BiH praktično postaje dio EU

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije "Sajam šljive", u 52. izdanju, biće održan od 27. do 30. augusta u Gradačcu.Organizator ovogodišnjeg sajma je Turistička zajednica grada Gradačca, a partner je Grad Gradačac.Organizacioni odbor 52. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije "Sajma šljive" utvrdio je ciljeve ovogodišnje sajamske manifestacije, a fokus je usmjeren na strateške privredne grane na tragu perspektiva ekonomskog razvoja ove lokalne zajednice.<h2>Najstariji sajam u BiH</h2>"Sajam šljive", kao najstarija specijalizovana sajamska manifestacija u Bosni i Hercegovini, ima strateški značaj za grad Gradačac i cijelu zemlju. Pruža jedinstvenu priliku za umrežavanje, razmjenu znanja i iskustava, te stvaranje novih poslovnih prilika.Vršilac dužnosti voditelja Turističkog ureda Turističke zajednice grada Gradačca Sakib Imširović izjavio je da ove godine očekuju više od 250 izlagača iz Bosne i Hercegovine i regiona, koji dolaze iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije.- Sajam će okupiti ne samo izlagače, već i brojne partnere, predstavnike medija, te strane organizacije zainteresirane za podršku i finansiranje domaćih kompanija. Pozivamo sve zainteresovane izlagače da potvrdite svoje učešće, kako bismo zajedno doprinijeli uspješnosti ove manifestacije i nastavili graditi snažnu poljoprivrednu i prehrambenu industriju - rekao je Imširović.<h2>Zanimljiv kulturni program</h2>Tokom trajanja sajma planirane su stručne konferencije, okrugli stolovi i edukacije, a svi izlagači će unaprijed dobiti agendu sajma, kako bi mogli izabrati događaje koji najbolje odgovaraju njihovim interesima.I ove godine će biti dodijeljena prestižna priznanja i medalje za kvalitetu "Sajma šljive". Jedan od podsajamskih sadržaja ovogodišnje manifestacije je i 8. sajam pčelarstva sa međunarodnim učešćem. Organizatori najavljuju zanimljiv i atraktivan kulturni program kao prateći dio "Sajma šljive".U pripremi je sjednica Organizacionog odbora 52. “Sajma šljive” na kojoj će biti utvrđen prijedlog programskih sadržaja ovogodišnjeg Sajma. Kao i do sada, organizatori će se potruditi biti dobar domaćin kako bi dugogodišnjim prijateljima, ali i novim poslovnim partnerima pružili priliku da se što bolje predstave javnosti, saopćeno je iz Pres-službe "Sajma šljive".

Organizator ovogodišnjeg sajma je Turistička zajednica grada Gradačca, a partner je Grad Gradačac

Krajem avgusta 52. "Sajam šljive" u Gradačcu

Obaveze i zadaci nadležnih institucija i načini zbrinjavanja ugroženih kupaca, odnosno energetski zaštićenih kupaca, bili su tema okruglog stola koji je danas u Sarajevu organizovao Bosanskohercegovački komitet (BHK) CIGRE.U Bosni i Hercegovini je, prema riječima predsjednika BHK CIGRE Zijada Bajramovića, rješavanje pitanja od značaja za ugrožene/energetski zaštićene kupce propisano Zakonom o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH, Zakonom o električnoj energiji u RS i Zakonom o električnoj energiji u Brčko distriktu. Ti zakoni, kako je dodao, propisuju izradu podzakonskih akata, uredbi u oba entiteta, a u Brčko distriktu donošenje pravilnika.U Federaciji BiH „ugroženi" kupac je kupac iz kategorije domaćinstava kome je taj status priznat po osnovu stanja socijalne potrebe, dok „zaštićeni“ kupac također pripada kategoriji domaćinstvo, a kome je taj status priznat po osnovu potreba zaštite života i zdravlja, zbog čega ne smije biti isključen sa elektroenergetske mreže.Finansiranje rješavanja pitanja ugroženog kupca/energetski zaštićenog kupca planirano je iz budžeta Vlade FBiH, kantona i općina, odnosno budžeta RS i budžeta Brčko distrikta.Bajramović je dodao da ugroženi kupci u sistemu zaštite kroz entitetske uredbe i pravilnik u Brčko distriktu treba da riješe pitanja dijela subvencija za troškove električne energije i plina u Federaciji BiH i troškove električne energije u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.- Također, ne manje bitna prednost rješavanja pitanja ugroženih kupaca/energetski zaštićenih kupaca jeste konačno izdvajanje grupe ugroženih kupaca iz kategorije domaćinstvo. Rješavanjem tih pitanja stvara se prostor za javne snabdjevače kategorije domaćinstvo u BiH za regulisanje do sada trajno neriješenih pitanje subvencioniranja kategorije domaćinstvo. Za te aktivnosti veoma značajno je odrediti nosioce, zadatke koje treba da urade i dinamiku njihovog izvršenja. Dobri programi kao okosnica u rješavanju pitanja ugroženih/energetski zaštićenih kupaca trebaju ponuditi trajno rješavanje ovih pitanja – istakao je Bajramović.<h2>Izvori finansiranja&nbsp;</h2>Moderator i uvodničar na okruglom stolu Senad Aganović rekao je da su novim zakonima u entitetima i Brčko distriktu definisani izvori finansiranja kroz budžete FBiH, RS i Brčko distrikta, koji će rasteretiti elektroprivrede od dosadašnjih izdavanja i omogućiti da mogu kreirati ekonomski prihvatljive cijene za ostale korisnike u kategoriji domaćinstava. - Dosad nijedna vlada u BiH nije završila sve potrebne propise, u entitetima se moraju raditi uredbe, koje će propisati sve one detalje koji će omogućiti konačnu zaštitu energetski ugroženih kupaca, a u Brčko distriktu to treba da se uradi kroz pravilnike. Ti dokumenti dosad nisu urađeni, a predstavljaju polaznu osnova da bi se moglo dalje raditi u podzakonskim dokumentima – rekao je Aganović, dodajući da na tim pitanjima više ministarstva treba raditi sinhronizovano.<h2>Prepoznata problematika&nbsp;</h2>Brčko distrikt je, prema riječima Stevana Zoranovića iz JP „Komunalno Brčko“ - radna jednica Elektrodistribucija, prepoznalo tu problematiku shodno direktivama EU, donijelo zakon, lociralo problematiku u centar za socijalni rad, ali se još uvijek nije dalje radilo na tom planu. Tihana Farac iz JP EP HZHB Mostar je navela da se kontinuirano provodi subvencioniranje kupaca iz kategorije domaćinstva od avgusta 2011. godine kada je Vlada FBiH donijela odluku o subvencioniranju kupaca i za obje elektroprivrede koje su na osnovu toga donijele svoje odluke na koji način će se to implementirati.&nbsp;&nbsp;

Ti dokumenti dosad nisu urađeni, kaže Aganović 

Dobrim programima ponuditi trajno rješavanje pitanja ugroženih i energetski zaštićenih kupaca

Nakon što se početkom godine pojavila u Njemačkoj, a zatim Mađarskoj i Slovačkoj, raste zabrinutost farmera u BiH i regionu od širenja bolesti slinavka i šap, koja je prije više od četiri decenije bila iskorijenjena na tlu Evrope.<h2>Ogromne štete </h2>Profesor Veterinarskog fakulteta UNSA Teufik Goletić pojašnjava da je riječ o vrlo zaraznom virusnom oboljenju s relativno niskom stopom smrtnosti, koje se ne prenosi na ljude, ali ostavlja posljedice koje stočarstvo, a indirektno i druge grane ekonomije i u razvijenijim zemljama bacaju na koljena.- Osnovna mjera kontrole bolesti je neškodljivo uklanjanje oboljelih životinja, jer se one nikada više ne vraćaju na nivo proizvodnje koji su imale prije nego što su inficirane, kada je riječ i o mliječnim, i o tovnim rasama. Osim toga, jako dugo su one kliconoše, pa slijedom toga postojeći virus se lako prenosi, međunarodna zajednica takve zemlje izolira iz međunarodnog prometa tim životinjama i njihovim proizvodima. To nanosi ogromne štete, a primjer je Velika Britanija koja je 2001. godine pretrpjela štetu u iznosu 11 milijardi funti – kaže Goletić.<h2>Mjere dezinfekcije </h2>Uvoz je u određenom periodu bio zabranjen, a od početka aprila na snazi su mjere Ureda za veterinarstvo BiH, kojima su na graničnim prijelazima naložene mjere dezinfekcije, a&nbsp;goveda, ovce, koze i svinje iz uvoza moraju imati negativan nalaz na slinavku i šap. Srećom u nesreći profesor Goletić smatra činjenicu da se bolest pojavila u zemljama članicama EU s dobro uređenim veterinarskim sistemom, s razvijenom ranom detekcijom, reakcijom i obeštećenjem za farmere.<h2>Bilo bi devastirajuće</h2>- Ipak, ne možemo reći da ne postoji mogućnost unosa, pa je potrebno ostati svjestan problema, poduzimati sve preventivne mjere na granicama države i razvijati sistem rane detekcije. Institut Veterinarskog fakulteta ima akreditirane PCR i serološke metode za dijagnostiku virusa i antitijela i možemo unutar 3 do 4 sata imati dijagnozu. Mi smo mala država s ionako ugroženim stočnim fondom. Ako se bolest pojavi kod nas, to bi bilo devastirajuće za govedarstvo i svinjogojstvo u BiH – ističe prof. dr. Teufik Goletić.

Osnovna mjera kontrole bolesti je neškodljivo uklanjanje oboljelih životinja, kaže profesor Goletić

Profesor Goletić: Ukloniti oboljele životinje

Profesor Teufik Goletić o bolesti od koje strepe farmeri u regionu: Slinavka i šap devastirala bi stočarstvo u BiH

Brojna bosanska sela ostala su pusta posljednjih decenija, a odlasku stanovništva u veće centre, pa i van BiH, u velikoj mjeri doprinijelo je potcjenjivanje domaće poljoprivredne proizvodnje i nedostatak prilike da se od napornog rada stvore uvjeti za normalan život.<h2>Raj za nakupce </h2>S inflacijom i novim cijenama hrane, situacija se postepeno mijenja, mada poljoprivredna proizvodnja i dalje ostaje raj za nakupce, ali i fabrika na otvorenom kojoj prijete sve vremenske nepogode koje posljednjih godina nikako da zaobiđu BiH.&nbsp; &nbsp;- Mašala, jagoda je rodila, nema tu šta. Samo ne daj Bože leda ili kakvih vjetrova, jer već je došlo do ruke i šteta bi bila da to sad propadne. Sve smo uložili u njih. I trud, i paru, i sve – kaže Amir Beganović, vrijedni proizvođač jagoda iz Čelića.

Proizvodnja jagoda, uz nešto stoke o kojoj brine, osnovna je djelatnost u njegovom domaćinstvu već duže od 25 godina. Amirove dvije ruke ne bi stigle obaviti sav posao, bez pomoći ostalih članova porodice.<h2>Otkupne cijene</h2>- Djeca rade u firmi, čim dođu iz firme odmore se, popijemo kahvu i onda krećemo u jagode. Slabo imaju odmor i oni, i mi. Rade u firmi, umorni su, ali moramo, jer šteta je da ovo propadne – priča nam Beganović.

Iako na prvi pogled tako ne izgleda, ova vrsta proizvodnje nije lagana, jer da bi proizveo njene ukusne plodove Amir radi punih devet mjeseci. Trenutne otkupne cijene jagode su 5,5 – 5,8 KM po kilogramu, ali u nastavku sezone očekuje se njihov pad.<h2>Radnik hoće 80 maraka</h2>- U toku zime, snijeg kad padne, to nam je odmor. A inače, čim dođe januar, odmah haj’mo pokrivanje, šišanje, pa tako kreće posao. Čitavu sezonu si uglavnom u jagodama i sve do iduće zime imamo šta raditi. Da ima neke zarade, nema toliko koliko narod misli, jer radnici su skupi.&nbsp;

Došlo je vrijeme, drži samo onoliko koliko ti možeš održavati. Da plaćaš radnike ne isplati se, jer radnik danas hoće 80 maraka. A i šverceri nas ucjenjuju, uhvate fursat, a moraš mu je dati, jer ako je ostaviš preko noći nema od nje ništa. Da ima kakva fabrika koja će primati jagodu od početka do kraja, neka je ona jeftinija, ja bih uvijek njima davao – kaže Beganović.

Mašala, jagoda je rodila, nema tu šta. Samo ne daj Bože leda ili kakvih vjetrova, jer već je došlo do ruke i šteta bi bila da to sad propadne

Amir Beganović, proizvođač jagoda iz Čelića: Kad padne snijeg, to nam je odmor, jer čitavu sezonu smo u jagodama

Međunarodni aerodrom Sarajevo, u prvom kvartalu 2025. godine je pozicioniran kao drugi u Evropi u kategoriji „medium airports“ (aerodromi sa 1 do 10 miliona putnika godišnje) po rastu putničkog saobraćaja, prema najnovijem izvještaju organizacije Airports Council International Europe (ACI EUROPE).Zabilježeno je povećanje broja putnika za 41,7 posto u odnosu na pokazatelje iz istog perioda prošle godine.Ovaj značajan rezultat potvrđuje kontinuirani rast avionskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini koja u prvom kvartalu 2025. bilježi ukupni rast putničkog saobraćaja od 41,7 posto i time se svrstava među najbrže rastuća tržišta avijacije u Evropi. Kao centralna tačka avio-saobraćaja u zemlji, Međunarodni aerodrom Sarajevo ima ključni udio, prenijela je Fena.Vršilac dužnosti direktora Sanin Ramezić je povodom ovog uspjeha izjavio da rast putničkog saobraćaja od čak 41,7 posto u prvom kvartalu 2025. jasno pokazuje da Aerodrom Sarajevo ide u pravom smjeru.- Ponosni smo što smo među najbrže rastućim aerodromima u Evropi u svojoj kategoriji, a ovaj rezultat dodatno nas motiviše da nastavimo unapređenje usluga i razvoj infrastrukture. Smatram da je ovaj uspjeh rezultat strateške saradnje i kontinuirane podrške Vlade Federacije BiH, Vlade Kantona Sarajevo, Turističke zajednice Kantona i ostalih naših partnera koji zajedno s nama učestvuju u projektima razvoja avionskog saobraćaja i turizma - kazao je Ramezić.Izrazio je zahvalnost za ukazano povjerenje, uvjeren da će zajedničkim radom i zalaganjem biti nastavljen razvoj aerodroma koji povezuje Bosnu i Hercegovinu sa sve većim brojem destinacija širom svijeta.

Ovaj značajan rezultat potvrđuje kontinuirani rast avionskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini

Međunarodni aerodrom Sarajevo: Raspisan Javni oglas

Međunarodni aerodrom Sarajevo drugi u Evropi po rastu putničkog saobraćaja

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine reagovalo je na informacije iz medija da je Vlada Federacije BiH usvojila inicijativu o izmjeni i dopuni Zakona o radu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme.Na službenoj stranici Vlade FBiH nema informacija koje bi potvrdile ove medijske navode, te Udruženje smatra da ovakva inicijativa, usvojena bez prethodnog konsultovanja sa socijalnim partnerima, predstavljala ozbiljan presedan u socijalnom dijalogu i direktan novi udar na poslovno okruženje, a posebno u trenutku kada je prema najavama iz resornog ministarstva rada i socijalne politike u pripremi početak rada novog Zakona o radu Federacije BiH. <h2>Širi kontekst</h2>Donošenje parcijalnih rješenja bez sagledavanja šireg konteksta radnih odnosa i poslovnog okruženja, a posebno bez sveobuhvatne analize ekonomsko-fiskalnih posljedica, u potpunosti obesmišljava proces izrade i usvajanja novog zakona kao i procese kolektivnog pregovaranja između poslodavaca i sindikata.Predložena inicijativa da se pauza u toku rada uračunava u efektivno radno vrijeme nije u skladu sa EU direktivom koja definiše određene aspekte organizacije radnog vremena, a pravo na pauzu ne podrazumijeva automatski i pravom da se pauza smatra dijelom radnog vremena. Analiza radnog zakonodavstva većine zemalja članica EU, koje imaju visoke standarde u odnosu na BiH, jasno ukazuje da se pauza u pravilu ne plaća i ne uračunava u radno vrijeme, već se koristi isključivo za odmor radnika.Eventualno uvođenje ovakve odredbe u radno-pravno zakonodavstvo FBiH, bez prethodne detaljne analize i usaglašavanjima sa socijalnim partnerima, bilo bi novo dodatno opterećenje za poslodavce a naročito u sektorima sa složenom organizacijom rada, niskoakumulativnim djelatnostima i sl. Uvođenje obaveze uračunavanja pauze u radno vrijeme dovelo bi do dodatnog administrativnog i finansijskog opterećenja poslodavaca, bez jasnih koristi za radnike ili tržište rada u cjelini.<h2>Institucionalni dijalog</h2>Udruženja poslodavaca u FBiH, shodno međunarodnim i domaćim propisima, naglašava da se sve reforme u oblasti rada i radnih odnosa, uključujući ovakvu i slične inicijative, moraju rješavaju isključivo u okviru institucionalnog dijaloga odnosno kroz rad Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH. UPFBiH obratilo se resornom ministarstvu sa zahtjevom za dostavom informacija o ovom pitanju te će obavijestiti članstvo i javnost nakon što od nadležnih dobije odgovor.

Analiza radnog zakonodavstva većine zemalja članica EU jasno ukazuje da se pauza u pravilu ne plaća i ne uračunava u radno vrijeme

Udruženje poslodavaca FBiH: Inicijativa o plaćenoj pauzi tokom radnog vremena nije usaglašena, to je novo opterećenje

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 20.121,51 KM, kroz 16 transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,10 posto i iznosi 855,80 poena.Na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama ODS Elektro Doboj a.d. Doboj u iznosu 3.755 KM po prosječnoj cijeni 1,00 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 2,46 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 7.077,35 KM, a najviše je trgovano obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - 13. emisija u vrijednosti 6.577,35 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene, objavila je Banjalučka berza.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,10 posto i iznosi 855,80 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 20.121,51 KM

Ovogodišnji prvomajski praznici u Nacionalnom parku "Una" nadmašili su sva očekivanja – u samo četiri dana zabilježeno je čak 7.246 posjetilaca, što predstavlja porast od više od 75 posto u odnosu na isti period prošle godine kada je NP posjetilo 4.140 gostiju. Ove brojke dodatno potvrđuju rastuću popularnost ovog zaštićenog područja kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini.<h2>Turisti iz cijelog svijeta</h2>Iz Javnog preduzeća Nacionalni park Una zahvalili su posjetiocima koji su upravo ovaj prirodni dragulj izabrali za odmor, te naglasili kako su ponosni što s ljubiteljima prirode mogu dijeliti ljepotu i bogatstvo koje Una pruža.- Imali smo goste iz BiH, Hrvatske, ali i sa Bliskog istoka. Nacionalni park 'Una' sve više prerasta u destinaciju koja okuplja ljude iz svih krajeva svijeta. Posebno nas raduje što je sezona već sada, prije njenog vrhunca, ovako plodonosna. Brojke su zaista iznenađujuće i daju nam vjetar u leđa za nastavak rada - izjavio je direktor tog nacionalnog parka Alen Zulić.Paralelno s turističkim uspjesima, uprava Nacionalnog parka "Una" intenzivno radi na očuvanju prirodnih vrijednosti i zaštiti rijeke Une. Tim povodom je u prostorijama NP održan drugi stručni sastanak s međunarodnim ekspertima iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, predvođenim Ulrichom Eichelmannom, jednim od najistaknutijih boraca za zaštitu rijeka u Evropi.<h2>Zaštita cijelog toka Une</h2>Centralna tema sastanka bila je izrada studije izvodljivosti za sveobuhvatnu zaštitu cijelog toka rijeke Une - od njenog izvora do ušća. Ovakav pristup predstavlja najučinkovitiji način očuvanja ovog jedinstvenog ekosistema, koji sve više dolazi pod pritisak zbog klimatskih promjena i nekontrolisanog razvoja.- Radi se o ljudima koji su vrhunski stručnjaci u polju ekologije. Razgovarali smo o zaštiti Une, ne samo na području koje pokriva naš Nacionalni park, već i o dijelu koji se nalazi u Hrvatskoj, uključujući i samo vrelo Une. Želimo zajedničkim snagama kreirati rješenja koja će dugoročno spasiti Unu i njen vodotok. Naš cilj je da Una, sa svim svojim pritokama, dobije adekvatan stepen zaštite od međunarodnih organizacija i da dobijemo podršku onih koji se u ove teme vrlo dobro razumiju - poručio je Zulić.Na sastanku su dogovorene konkretne smjernice koje će voditi dalji tok projekta, uz ambiciju da se rijeka Una pozicionira kao međunarodno zaštićeni prirodni resurs. Uspješna realizacija ovog projekta imala bi dalekosežan značaj, ne samo za Nacionalni park "Una" i Grad Bihać, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Na Banjalučkoj berzi promet 20.564,09 KM

Sindikat PPDIVUT traži egzaktne podatke o efektima Vladinih mjera

Prošlog mjeseca smanjen broj u evidenciji nezaposlenih ZDK u odnosu na mart

Nakon dugo vremena Željeznice FBiH prepustile vrh neslavne liste najvećih poreskih dužnika RMU "Kreka"

Ko je najbogatiji čovjek u Goraždu i šta sve posjeduje

"Kazan forum 2025" iduće sedmice okuplja Rusiju i islamski svijet u Tatarstanu

Kriza ne zaustavlja rast prihoda od indirektnih poreza: Gdje su pare?

Selimović: Ulaskom u SEPA-u BiH praktično postaje dio EU

Krajem avgusta 52. "Sajam šljive" u Gradačcu

Dobrim programima ponuditi trajno rješavanje pitanja ugroženih i energetski zaštićenih kupaca

Profesor Teufik Goletić o bolesti od koje strepe farmeri u regionu: Slinavka i šap devastirala bi stočarstvo u BiH

Amir Beganović, proizvođač jagoda iz Čelića: Kad padne snijeg, to nam je odmor, jer čitavu sezonu smo u jagodama

Međunarodni aerodrom Sarajevo drugi u Evropi po rastu putničkog saobraćaja

Udruženje poslodavaca FBiH: Inicijativa o plaćenoj pauzi tokom radnog vremena nije usaglašena, to je novo opterećenje

Na Banjalučkoj berzi promet 20.121,51 KM

Tokom prvomajskih praznika više od 7.000 posjetilaca u NP Una

Biznis

Na Banjalučkoj berzi promet 20.564,09 KM

Sindikat PPDIVUT traži egzaktne podatke o efektima Vladinih mjera

Prošlog mjeseca smanjen broj u evidenciji nezaposlenih ZDK u odnosu na mart

Nakon dugo vremena Željeznice FBiH prepustile vrh neslavne liste najvećih poreskih dužnika RMU "Kreka"

Ko je najbogatiji čovjek u Goraždu i šta sve posjeduje

"Kazan forum 2025" iduće sedmice okuplja Rusiju i islamski svijet u Tatarstanu

Kriza ne zaustavlja rast prihoda od indirektnih poreza: Gdje su pare?

Selimović: Ulaskom u SEPA-u BiH praktično postaje dio EU

Krajem avgusta 52. "Sajam šljive" u Gradačcu

Dobrim programima ponuditi trajno rješavanje pitanja ugroženih i energetski zaštićenih kupaca

Profesor Teufik Goletić o bolesti od koje strepe farmeri u regionu: Slinavka i šap devastirala bi stočarstvo u BiH

Amir Beganović, proizvođač jagoda iz Čelića: Kad padne snijeg, to nam je odmor, jer čitavu sezonu smo u jagodama

Međunarodni aerodrom Sarajevo drugi u Evropi po rastu putničkog saobraćaja

Udruženje poslodavaca FBiH: Inicijativa o plaćenoj pauzi tokom radnog vremena nije usaglašena, to je novo opterećenje

Na Banjalučkoj berzi promet 20.121,51 KM

Tokom prvomajskih praznika više od 7.000 posjetilaca u NP Una